Užasi korizme i sveopća ogrezlost u dosadi...

Primjetila sam da sam u posljednje vrijeme postala jako mračna i negativna. Mrzovoljna i mizantropična. Grintava i kenjkava.
Frendice se žale na mene, pas se žali na mene, a i postovi su mi prestrašni.

Zato sam se odlučila prebaciti na pozitivnije razmišljanje i postati totalno pozitivna osoba.

Jer, prema Tajni, ovakva kakva sam samo prizivam negativne misli i negativne događaje u svoj život.

Ali osjećam se usamljeno. Pogotovo otkako je B javio da ipak dolazi tek idući tjedan jer ima brdo posla doma, a da Austriju odgađa do daljnjeg.
To s Austijom je u stvari divno! Zapravo, ne baš 100% divno jer sam propustila H&M, ali nije baš ni da sam nešto strašno nabrijana na H&M u ovom trenutku.
Ionako ne bi imala čime kupit još neke crne ili sive hlače, niti par puloverića...

Vrijeme je da se suočim s činjenicom: ja sam totalno na rubu bankrota.
Toliko loše stojim s novcem da je to više nego sramota za jednu ženu mojih godina! I sasvim pristojnih primanja!
Jutros sam, naime, prvi put nakon ne znam koliko mjeseci zatražila na bankomatu ispis stanja računa. Otkako je u petak došao novi Maestro izbjegavam ispis... Ma, inače ga izbjegavam, ali ne baš toliko uporno kao posljednjih par mjeseci.
Dakle, bankomat izbacio papirić, ja bacila pogled, i umalo što mi gastritis instant nije postao čir na želucu!
Prestrašno!
Nemoguće!
Zapravo, skroz moguće.

Najgore od svega je bilo to što su me u autu čekale TT i Jen, nabrijane na ranojutarnji obilazak outleta, i što sam morala odbiti.
Mislim, ko je vidio odlazak u obilazak outleta bez mogućnosti da u istima nešto i potrošim? Čak i ako bih potrošila na nešto što košta manje od 100 kuna?

Sva jadna sam se vratila doma, pokupila laptop i odvukla u Me Gustu u kvartu (i tu imam besplatan wireless), u nadi da će me brza tura po Facebooku malo razvedriti, a i morala sam pregledati B-ove mailove i magnetski nakit na akciji u Glorija Shopu.
Kad tamo novo neugodno iznenađenje!
Navikla sam čim se ulogiram prvo poviriti na profil Oženjenog, da vidim što je radio u posljednje vrijeme, kad ono - zid mu zatvoren!!!
Mogu vidjeti slike, info, sve ostalo osim walla!
Prokl!
Mrzim kad mi netko čije me aktivnosti kopkaju onemogući pristup istima!
Ok, nije onemogućio samo meni, a pretpostavljam da ima i sasvim dobar razlog, ali... neeeeee... Ne želim! Treba mi uvid u njegove dnevne aktivnosti na Faceu! Strašno mi treba! Što ću sad?!? Kako ću sad!?!

Zatim me nazvala Mama. Jedini Dida koji mi je još ostao na ovome svijetu je jako loše i vrlo je vjerovatno da ćemo uskoro imati i još jedan sprovod...
Nije da već dugo ne očekujemo da se to dogodi. Mada je Dida žilav i superizdržljiv, pogotovo kad se uzme u ubzir da je dijabetičar-amputirac s tlakom kojeg ni Blanka Vlašić ne bi mogla preskočit, i da je Dida već dobro zagazio u 90-u.
Ali Dida je, unatoč tome što mu tijelo otkazuje, još uvijek potpuno priseban, lucidan, i radi na ovaj put sigurno posljednjoj stručnoj knjizi na kojoj će bit suradnik (u ovome životu)
Ok, ni njemu se baš nešto više pretjerano ne živi, ne otkako je ostao bez noge do koljena, ali zna li on kako je meni? Ostao mi je samo on, od svih djedova i baka!.

Dovoljno da se osjetim ko zadnja hrpa jada na svijetu.

Inače, nije da je to neki osjećaj od jučer.
Već danima se osjećam pokislo i bezvoljno. I depresivno.
Kiša me uništava, a manjak ozbiljnih obaveza zatupljuje.
Do petka sam relativno besposlena. Sve moje cure su po cijeli dan na poslu, a ono malo njih koje ne rade su prezauzete jezivo prizemnim aktivnostima kao što su trošenje i cjelodnevno metiljanje po kavama. Mada i kod njih primjećujem već lagani zamor.

A i sezona ljubavnih tegoba je zamrla. Kao da odjednom nikoga više ne tište nikakvi problemi, i niko više nema potrebu za mojom veličanstvenom mudrošću i utjehom...

Kao da je Korizma na svih počela utjecati psihički.

Nadala sam se da će mi TT praviti društvo ovih dana, ali od nje nikakve koristi. Ako ne kupuje onda sjedi doma.
Njen dragi je, naime, pao i polomio se.
Zapleo se nogom u pojas dok je izlazio iz auta i ljosnuo na nos (slomljen), pritom se dočekao na desnu ruku (i slomio zglob iste), a pri padu je i iščašio kuk noge koja je ostala zapetljana u pojasu.
Tako da sad leži doma i cmizdri po cijele dane, dok mu TT kuha kokošje juhice, peče kolače, i po cijeli dan gleda filmove s Clintom Eastwoodom i Johnom Wayneom.
Ako se i nađemo na kratkoj kavi ili se čujemo na telefon, sve o čemu je sposobna pričati (osim metoda ublažavanja bolova) je kako su kaubojski filmovi najveće otkriće u njenom dosadašnjem životu...
Hm... Do jučer je bila alergična na njih. Ali nek joj bude.

Jen je još beskorisnija od nje.
Nakon što se vratila iz Milana s privjeskom. Muškim privjeskom.
Ne samo da je ostala kod moje frendice dulje od 5 dana koliko je bilo planirano, i što je postala najbolja prijateljica na svijetu s MOJOM prijateljicom (s kojom se sad čuje svakodnevno, češće nego sa mnom!), nego se slizala s kolegom od njenog zaručnika!
Tako da je u Lilinom stanu u ponedjeljak neočekivano osvanuo gost kojeg joj je Jen zaboravila spomenuti.

Gost se zove Khaled, i neobično je plavokos za jednog Khaleda.
Frajer je, naime, porijeklom nizozemac, kojeg je usvojila fina obitelj muslimanskog porijekla, koja se nakon nešto vremena preselila u Italiju...
Inače sam navikla na iznenađenja kad je Jen u pitanju, pogotovo kad se radi o neobičnim ljudima oko nje. Ali tipični blijedunjavi ružičasti visoki nizozemac krumpirastog nosa, građen kao kobasa bez struka s nogama iksericama, s onom totalno bezveznom crvenkasto-blond kosom (koja meni uvijek nekako vuče na zelenkasto!) i vodnjikavim žuto-plavim očima ispod bezbojnih trepavica, koji šeta unaokolo u pretjerano uskim dizajnerskim trapericama i ljubičastim muškim čizmicama od brušene kože, ima ženstvenije šalove od mene, miriše ko hodajuća parfumerija, ima romantično tursko ime i govori tečnim milaneškim talijanskim, je i za mene previše zbunjujuć.
Što je najneshvatljivije od svega, Khaled čak nije ni gej!!! Niti je njegov odnos s Jen seksualne prirode (u što još uvijek odbijam vjerovati. Ipak je moja rodica Jen u pitanju).
Khaled se bavi rabljenim skupim automobilima, rastavljen je i ima troje djece, a još nema 30 godina.
Khaled ima nevjerovatno dotjeranu frizuru, nokti su mu toliko ispolirani da u njima mogu popravljati šminku, i općenito je jaaaaaaako... paaaaa... ne znam.
Zbunjuje me.

Lile je prvo lagano ispalila na živce suočena s iznenađenjem na svom kauču. Ali kako je njen stan ionako velik i prazan a ona po cijele dane na poslu, na kraju je ipak dopustila da Jen zadrži novu igračku na tjedan dana (toliko naime Khaled može najdulje ostati u Hrvatskoj).

Tako da sad Jen dane provodi s novim ljubimcem i upoznaje ga s čarima grada kojeg ni sama ne poznaje.

Osim toga, jen je promijenila i boju kose.
Povadila je naramke ekstenzija, ošišala se na bob i pofarbala u blond.
Budući da je plavuša postala od brinete, kosa joj još uvijek ima pomalo crvenkastu boju. Tako da ona i Khaled, oboje strahovito visoki i s kroničnim nedostatkom struka, s tim glupavim crvenkastim frizurama izgledaju kao nekakvi čudni blizanci.
Nije da joj stoji loše, ali ja se nikako ne mogu naviknuti na Jen kao plavušu. Zato jer je oduvijek bila brineta, a njena tamnokaramel superdugačka kosa s medenim odsjajem i nekoliko razbacanih svjetlijih pramenova je jednostavno bila prekrasna.

M je užasno zaposlenih zadnjih dana (ipak se on bavi modom, a moda je jako nepredvidiva).
A S1 će neko vrijeme bit doma, na kombinaciji bolovanja i godišnjeg.

S1 je, naime, napokon skupila novce, podigla kredit da nadožunta ostatak koji joj fali, i obračunala se s mrskim neprijateljima koji joj već 34 godine zagorčavaju život.
Drugim riječima, S1 je bila u shoppingu kod plastičara.
Promijenila je nos, bradu i uši.

Ok, to za uši mi je još i shvatljivo, dapače, više nego shvatljivo.
Moja prijateljica je oduvijek imala goleme i klempave uši. Slonić Dumbo meets princ Charles. Zbog kojih cijeli život nosi raspuštenu i nakovrčanu kosu, ili trake u kosi (koje, kako zgodno, navuče preko uški). Ili nisko zavezani rep, s kosom zategnutom preko ušiju da ih prilijepi uz glavu.
Vremenom je S1 postala vrhunski majstor kamuflaže, tako da niko oko nje ko je ne zna dugo i intimno zapravo nema pojma što ona krije pod kosom.
Ali nos i brada...
Ok, S1 ima malo velik nos. i malo orlovski. I izraženu bradu, malo isturenu van. Ali ne toliko da bi bila ružna. Dapače, ima jako markantno i zanimljivo lice. A frajerima se oduvijek sviđala takva kava jest.

Tj. kakva je bila. Sa svime što je imala.
I što od ponedjeljka više nema.

Doduše, nemam pojma kako će izgledati ubuduće.
Trenutačno ima zavoje oko brade, omotan, napunjen i oblijepljen nos, natečene usne, glavu ko bundeva, i dva ljubičastomodra polumjeseca ispod očiju.
Jedva govori, umire u bolovima i jede kašice.
Užasno je asocijalana i samo bi spavala i gledala tv.
I ne osjeća se spremnom uskoro se vratiti na posao. Jer je tek sad shvatila da će poprilično vremena biti natečena i bezveze.
S1 se dugo pripremala za posjet plastičaru. Između ostalog i gledanjem Extreme Makeovera na tv-u. Samo što je na tv-u izgledalo da to brže zarasta i splašnjava. I svakako da manje boli.
Nadam se da je ovo njen prvi i zadnji plastični shopping u životu.

A ja sam usamljena i jadna.
Ok, radim doma. Ili odvučem posao u kafić pa radim u kafiću. Ali raditi doma nije isto kao i raditi negdje konkretno.
Gotovo da patim za normalnim radnim mjestom, normalnim radnim vremenom, normalnim radnim stresom koji izaziva probavne tegobe, opadanje kose i nesanicu. Za ljudima koji se međusobno ogovaraju i svađaju, rokovima koji se ne poštuju, komplikacijama, nedostatkom slobodnog vremena i uredskim flertom.
S druge strane, o ovakvom nečem sanjarim još od prvog dana svog radnog staža.
Niko mi ne sjedi za vratom, ne gnjavi, ne podmeće, ne ogovara, ne uvaljuje mi svoj posao... Imam vremena za sebe, šef mi je najbolji prijatelj, upoznajem neobične ljude, nagrađivana sam lijepim i skupim darovima...
Mogu spavati do kad mi se spava (mada ujutro ustajem kad i Najbolja, u 7), mogu prekinuti sve što radim da bih pogledala Oprah i sapunicu, mogu raditi raščupana i u pidžami, viđati se s prijateljima...

Pa zašto onda nisam sretna?

Zar sam stvarno u ovih 10 godina otkako radim (uz iznimku pet mjeseci zaruka s Nesuđenim, kad sam očajavala doma i pospremala za njim, i dva mjeseca na kraju prošle godine) izmutirala u tipičnu stresoradoholičarku koja pada u depresiju kad je niko ne ugnjetava?

Ili je sve to zbog glupe i dosadne kiše koja već danima pada i ne prestaje, ne prestaje, ne prestaje...


05.03.2009. u 12:13 sati | 19 Komentara | Print | Link | On/Off | Na vrh

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2009 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Ožujak 2015 (1)
Kolovoz 2014 (2)
Prosinac 2011 (1)
Rujan 2011 (2)
Kolovoz 2011 (2)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (1)
Ožujak 2011 (1)
Veljača 2011 (1)
Siječanj 2011 (1)
Prosinac 2010 (1)
Studeni 2010 (1)
Listopad 2010 (2)
Rujan 2010 (1)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (1)
Lipanj 2010 (5)
Svibanj 2010 (5)
Ožujak 2010 (6)
Veljača 2010 (3)
Siječanj 2010 (8)
Prosinac 2009 (7)
Studeni 2009 (7)
Listopad 2009 (1)
Rujan 2009 (2)
Kolovoz 2009 (1)
Lipanj 2009 (3)
Svibanj 2009 (2)
Travanj 2009 (7)
Ožujak 2009 (8)
Veljača 2009 (8)
Siječanj 2009 (14)
Prosinac 2008 (12)
Studeni 2008 (8)
Listopad 2008 (8)
Rujan 2008 (8)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Opis bloga

Službeni web dnevnik kaotične, hiperaktivne, lijene, zbunjene, infantilne, poročne, ćudljive tridesetineštogodišnjakinje, izgubljene u svijetu dateinga, veza, shoppinga, poništenih kreditnih kartica, poslova koje ne voli, ambicija koje joj se ne da ostvarivati, frajera koji su uvijek pogrešan izbor ali zapne za njih ko pijan za plot... (jel se to tako kaže?)



Spamove, prljave seksi forwarduše, Viagra-mailove i lance sreće šaljite na:

elle.woods.blog@gmail.com

Na Fejsbuku me najdete pod imenom

Elle Woods Gone Brunette

Čitam & komentiram...

Koji
Missilusion

Perez Hilton

Londra
Dijanin vodič...
Shimi
Brineta - Još jedna
Sebastian Wright



I još... korisni blogovi za bonkulovićku kakva san ja

Kolači par exellance...
Kuketa :)