AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

nedjelja, 31.08.2025.

TVRTKA GRUNTEK OTVARA MOGUĆNOAST SUVLASNIŠTVA

UDJEL S INVESTICIJOM VEĆ OD 5 000 EURA

Gruntek je tvrtka koja ima prvi koncept digitalizacije i pretplatničkog modela ekološkog uzgoja povrća. To je jedinstveni model održive poljoprivredne proizvodnje povrća na imanju u blizini Čazme, čiji proizvodi bez kemijskih preparata i skladištenja, izravno s polja na prag kupca budu dostavljeni u roku od 10 sati od berbe. I ta tvrtka sada pruža ulazak u suvlasništvo.

Tvrtka Gruntek čiji je osnivač Tino Prosenik, od 2021. godine razvija jedinstveni model održive proizvodnje povrća, gdje korisnici putem internetske platforme unajmljuju vlastite vrtove, a Gruntekov tim agronoma i radnika brine o sadnji, uzgoju i berbi. Svjež sezonski urod dostavlja se izravno na kućni prag, dok korisnici u digitalnoj aplikaciji prate što se događa na polju.
Na taj način Gruntek je prerastao u najveći projekt urbane i održive poljoprivrede u Hrvatskoj, s godišnjim prihodima od više od 800.000 eura i dobiti od oko 240.000 eura u 2024. godini.

Sada Gruntek otvara mogućnost suvlasništva svojim korisnicima i zajednici. Tvrtka je konzervativno procijenjena na milijun eura, a ulazak u suvlasništvo moguć je već s 0,5 posto udjela, odnosno investicijom od 5.000 eura, navodi se.
U svijetu “equity crowdfundinga” postoje platforme koje omogućuju građanima ulaganje u startupe, no Gruntekov model izravnog uključivanja korisnika kao suvlasnika prvi je takav primjer u Hrvatskoj, tvrde iz Grunteka.
Na taj način Gruntek potvrđuje status inovatora – ne samo u poljoprivredi, već i u poslovnim modelima. Za razliku od klasičnih ulaganja koja ciljaju isključivo na financijski prinos, Gruntekovo suvlasništvo donosi i snažan društveni i okolišni učinak.
Na ekološkoj razini povrće se proizvodi bez kemikalija, u sustavu koji čuva plodnost tla i smanjuje ugljični otisak, bez plastične ambalaže i bez bacanja hrane. Iz društvenog aspekta, svi viškovi iz proizvodnje se ne prodaju, već doniraju. ( Izvor: Ja trgovac,mzz)

subota, 30.08.2025.

DISTRIBUCIJSKI CENTAR ZA VOĆE I POVRĆE OTVOREN ZA NOVE ZAKUPCE

SKLADIŠTENJE – 0,10 CENTI PO KILOGRAMU

Regionalni distribucijski centar za voće i povrće (RDC) u Osijeku u trećoj je godini poslovanja sklopio 18 ugovora o skladištenju voća i povrća, a jedna od budućih razvojnih faza bit će prerada voća i povrća, izvijestila je uprava tvrtke, piše Ja trgovac 28. kolovoza .

Nakon sastanka s čelnicima Osječko-baranjske županije direktor RDC-a Alen Mamić podsjetio je kako je ukupni kapacitet 23 rashladne komore iznosi 2.910 tona, a osim jabuke koja je dominantna, centar skladišti i druge proizvode, poput cikle, luka, borovnice te pakira te drugo sezonsko voće i povrće.
„Imamo 18 ugovora s proizvođačima voća i povrća koji su se javili na javni poziv u lipnju. Cijena skladištenja je ista od samoga otvorenja te za cijelu sezonu iznosi 10 centi po kilogramu i to je win-win situacija koju cijelo vrijeme ističemo, jer smo na usluzi našim voćarima i povrćarima“, rekao je Alen Mamić, direktor RDC-a

Rekao je kako su RDC nakon otvorenja posjećivali poduzetnici iz drugih dijelova Hrvatske, iz Istarske, Bjelovarsko-bilogorske te Požeško-slavonske županije, kako bi se došli upoznati s načinom rada, jer je to prvi takav distribucijski centar u Hrvatskoj, pa stoga može biti dobar pokazatelj drugima.
Županica Nataša Tramišak istaknula je značaj daljnjeg razvoja poslovanja RDC-a, a to je prerada voća i povrća, prvenstveno proizvodnja soka od jabuke, što je usluga koju RDC počinje pružati onima koji skladište jabuke.

„Ide se i u proširenje asortimana voća i povrća koje se može skladištiti te se već zaprimaju kruške, luk i cikla i neki drugi proizvodi, pa će biti raspisani javni pozivi i za proizvođače drugih vrsta voća i povrća“ najavila je županica Tramišak. “Pratit ćemo interese proizvođača voća i povrća te u skladu s tim planirati daljnje proširenje kapaciteta skladištenja i svega što bismo mogli razvijati u sklopu RDC-a”, rekla je.

S obzirom da je u tijeku treća godina poslovanja RDC-a, Nataša Tramišak je rekla kako je investicija pokazala opravdanost, što je poticaj za razmišljanje o novim razvojnim fazama. ( Izvor : Ja trgovac, mzz)

DIGITALNI EURO

GOTOVINA IMA KLJUČNU ULOGU

Uvođenje digitalnog eura, koje bi se moglo provesti najranije 2028., ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura. Upravo suprotno, Uredbom Europskog parlamenta dodatno će biti osiguran status i sigurnost primjene gotovine, piše u svom priopćenju Hrvatska narodna banka 26. kolovoza u kome pojašnjava što je digitalni euro i kakva će biti njegova uloga u odnosu na novčanice i kovanice eura .

Hrvatska narodna banka u svom priopćenju piše: „S obzirom na povećani interes javnosti, građana i medija, ovim putem još jednom ističemo kako planirano uvođenje digitalnog eura ne znači ukidanje gotovine, novčanica i kovanica eura.
Uloga gotovog novca značajno se tematizira u javnosti posljednjih godina, naročito stoga jer je porast digitalnih plaćanja, uzrokovan pandemijom koronavirusa, smanjio njezin udio u svakodnevnim transakcijama, što je izazvalo zabrinutost zbog njezine budućnosti. Međutim, potražnja za gotovim novcem ostala je jaka u svim dobnim skupinama. Također, prema rezultatima najnovijeg istraživanja o platnim navikama potrošača u europodručju (engl. Study on the payment attitudes of consumers in the euro area, SPACE) iz 2024., Europljani žele zadržati mogućnost plaćanja gotovinom pa očekuju da će ona ostati dostupna i u budućnosti.

DIGITALNI EURO, TE NOVČANICE I KOVANICE ĆE SE NADOPUNJAVATI I

U tom kontekstu, Europska središnja banka i Europska komisija rade na strategijama za zaštitu gotovog novca eura i njegovog prilagođavanja budućnosti. U lipnju 2023. Europska komisija je objavila Paket jedinstvene valute koji uključuje dva ključna zakonodavna prijedloga: jedan za zaštitu statusa euro novčanica i euro kovanica kao zakonskog sredstva plaćanja (Uredba o euro novčanicama i euro kovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja) i drugi za digitalni euro (Uredba o digitalnom euru). Digitalni euro, euro novčanice i euro kovanice međusobno će se nadopunjavati, proširujući raspon dostupnih mogućnosti plaćanja nudeći gotovinu u fizičkom i digitalnom obliku.
Europska središnja banka, kao i Hrvatska narodna banka, podupiru prijedlog uredbe Europske komisije kojom se uređuje status euro novčanica i euro kovanica kao zakonskog sredstva plaćanja. Tom će se uredbom jasno utvrditi da trgovci i pružatelji usluga načelno moraju prihvatiti gotovinu, osim u iznimnim slučajevima (npr. ako je unaprijed dogovoren drugi način plaćanja). Uredba će također obvezati države članice euro područja da građanima i poduzećima osiguraju dovoljno mjesta za podizanje i polaganje gotovog novca, primjerice putem bankomata, poslovnica banaka ili drugih kanala, kako bi gotovina ostala lako dostupna svima, uključujući one koji se oslanjaju isključivo na nju. Cilj je očuvati gotovinu kao uključivo, sigurno i pouzdano sredstvo plaćanja, koje će i u budućnosti stajati uz bok digitalnim oblicima plaćanja.
Također, Europska središnja banka je pokrenula i natječaj za dizajn nove serije euron ovčanica, koje će biti modernije i sigurnije. Time se još dodatno pokazuje trajna predanost budućnosti gotovog novca te njegova ključna uloga kao pouzdanog sredstva plaćanja i sredstva pohrane vrijednosti, kako unutar euro područja tako i šire.

GOTOVINA IMA KLJUČNU ULOGU

Korištenjem gotovine se postiže financijska uključenost i ona ima ključnu ulogu i u održavanju otpornosti naših platnih sustava i gospodarstava. U kriznim vremenima, primjerice tijekom kibernetičkih napada ili nestanka električne energije, gotovina je pouzdana zamjenska mogućnost. Vidjeli smo to i tijekom prirodnih katastrofa koje su pogodile dijelove euro područja prošle godine. Euros ustav se stoga predano zalaže za to da gotovina ostane široko dostupno i prihvaćeno sredstvo plaćanja za sve stanovnike Europe.
Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o euronovčanicama i eurokovanicama kao zakonskom sredstvu plaćanja je izrađen i trenutno je u fazi usuglašavanja među članicama. Očekuje se da će Europski parlament tu Uredbu i Uredbu o uvođenju digitalnog eura donijeti do kraja ove godine.

DIGITALNI EURO

Digitalni euro digitalni je novac koji bi izdavao Eurosustav – Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke onih članica EU-a koje su uvele euro. Ideja o uvođenju digitalnog eura kao centralno bankarskoga digitalnog novca za građane europodručja nastala je kao odgovor na sve veću potražnju za sigurnim i pouzdanim elektroničkim plaćanjima u Europi.
Građani bi se digitalnim eurom koristili u svakodnevnim transakcijama i njime bi plaćali služeći se karticom ili mobilnom aplikacijom ili bilo kojim trećim medijem koji u vrijeme izdavanja digitalnog eura bude tehnološki ispunjavao uvjete zadane zakonodavnim prijedlogom i usto bude jednostavan i siguran za korištenje. Bit će dostupan, pouzdan, siguran, učinkovit i izrađen u skladu sa zakonom, a pri njegovoj će se uporabi jamčiti najviša razina zaštite privatnosti.
Kao novac dostupan svim građanima euro područja u svako vrijeme i na svakom mjestu, digitalni euro bio bi javno dobro, stoga će njegova osnovna uporaba biti besplatna za sve koji se njime budu služili.

ZA PLAČANJE, A NE ZA DEPOZIT

Digitalni euro bi potrošačima služio za plaćanje, a ne bi imao funkciju bankarskog depozita na koji se plaćaju kamate. Stoga su neosnovane tvrdnje da bi se na račun za digitalni euro mogle naplaćivati negativne kamate. Jednako tako su netočne izjave o tome da će se putem digitalnog eura moći utjecati na investicije tako da se onemogući ulaganje u pojedinu dionicu ili vrijednosnicu.
Potrošači bi, naime, mogli provoditi sigurna trenutačna plaćanja u digitalnim eurima na fizičkim i internetskim prodajnim mjestima te između potrošača, neovisno o tome u kojoj se državi euro područja nalaze i neovisno o pružatelju platnih usluga. Prvi korak bio bi otvaranje novčanika za digitalni euro kod banke ili kod nekog drugog licenciranog posrednika elektronskog plaćanja.
Kada vaš digitalni novčanik bude spreman, mogli biste u njega uplatiti novac preko povezanog bankovnog računa ili u njega uplatiti gotovinu. Potom biste mogli početi plaćati digitalnim eurima iz svojeg digitalnog novčanika.
Kada primite novac u digitalnim eurima, mogli biste ograničeni iznos držati u svojem digitalnom novčaniku ili ga uplatiti na svoj bankovni račun. Prijenos novca mogli biste provesti sami ili biste mogli uspostaviti automatski prijenos. Plaćanja u digitalnim eurima, u fizičkim trgovinama, na internetu ili između potrošača, uvijek bi bila sigurna i trenutačna.

ZA MREŽNO I IZVANMREŽNO PLAĆANJE

Digitalnim eurom moći će se plaćati i mrežno i izvanmrežno, što znači da će se moći koristiti u situacijama ograničene povezivosti, odnosno moći će poslužiti i kao platno sredstvo za nuždu, odnosno za slučajeve nepredviđenih ili izvanrednih okolnosti.
Posebno ističemo da je privatnost jedno od najvažnijih obilježja digitalnog eura. Europska središnja banka i Hrvatska narodna banka, odnosno Euro sustav u svojoj ulozi vlasnika platne sheme i izvršitelja namire transakcijama digitalnim eurom, neće biti u mogućnosti pristupiti osobnim podacima korisnika niti ih pohranjivati.

Projekt digitalnog eura trenutačno je u fazi pripreme, koja uključuje razvoj tehničke infrastrukture, zakonodavnog okvira i istraživanje korisničkih preferencija. Do kraja 2025. godine Europska središnja banka bi trebao donijeti odluku o prelasku na sljedeću fazu, ali konačno uvođenje ovisit će o ishodu demokratskog procesa u Europskom parlamentu. Izvor: priopćenje HNB,mzz )

petak, 29.08.2025.

UKRAJINSKA VLADA DOPUSTILA MLADIĆIMA DA NAPUSTE UKRAJINU

STEĆI ZNANJE ZA RAZVOJ UKRAJINE

Ukrajinska Vlada je dopustila svim ukrajinskim muškarcima u dobi od 18 do 22 godine da slobodno prelaze granicu tijekom izvanrednog stanja. To uključuje i one koji su cijelo to vrijeme bili u Ukrajini i one koji su posljednjih godina živjeli u inozemstvu, piše BBC News Ukrajina 26. kolovoza.

„Želimo da Ukrajinci održavaju veze s Ukrajinom koliko god je to moguće. Cilj ovog koraka je prvenstveno pružiti mladim Ukrajincima šire mogućnosti za studiranje, stažiranje i legalno zapošljavanje u inozemstvu, kako bi kasnije mogli iskoristiti stečeno iskustvo za razvoj Ukrajine“, dodao je ministar unutarnjih poslova Ihor Klimenko.

Koji je bio put ovog dokumenta? I zašto zastupnici žele dodatno regulirati pitanje prelaska granice muškaraca u dobi od 18 do 22 godine kroz promjene zakonodavstva?
Zabrana putovanja u inozemstvo muškarcima u dobi od 18 do 60 godina stupila je na snagu tijekom ruske invazije velikih razmjera. Mobilizacija trenutno počinje s 25 godina, ali muškarci se mogu pridružiti vojsci na vlastiti zahtjev i prije te dobi.
U Ukrajini se sve više raspravlja o problemu odlaska mladića iz zemlje koji još nisu punoljetni. Budući da je napuštanje zemlje nakon 18. godine ograničeno, postalo je uobičajeno da roditelji šalju svoju djecu u inozemstvo prije nego što navrše punoljetnost.

RAT POGORŠAO DEMOGRAFSKU SLIKU

Rat je pogoršao demografsku krizu u Ukrajini i postao ključni uzrok pada stanovništva, ranije je za BBC izjavila Daryna Marchak, prva zamjenica ministra socijalne politike Ukrajine. Prema njenim podacima 3,5 milijuna ljudi napustilo je Ukrajinu i otišlo u SAD i EU od početka rata. No Europska unija tvrdi da je službeno prihvatila preko 4,2 milijuna ukrajinaca od početka rata.
„Državna granična služba ne vodi statistiku o onima koji su napustili Ukrajinu po dobi, pa nema podataka o broju sedamnaestogodišnjih dječaka koji su napustili Ukrajinu“, rekao je za BBC News Ukrajina Oleksiy Poznyak iz Instituta za demografiju i probleme kvalitete života Nacionalne akademije znanosti Ukrajine.
Prema Eurostatu, djeca mlađa od 18 godina čine trećinu onih koji su emigrirali od početka rata Rusije protiv Ukrajine. ( Izvor :BBC News Ukrajina, mzz )

KONFERENCIJA „ ISLAMSKA I HUMANITARNA ODGOVORNOST - GAZA“

ŠUTNJA I ODBACIVAANJE KRVAVOG GENOCIDA U GAZI

Agencija Anadolija piše 28. kolovoza, da je sedmi pretposljednji dan Konferencije o Gazi nastavljen u četvrtak na Ostrvu demokracije i slobode u Istanbulu, s fokusom na strategije za osiguranje političke podrške za Gazu i od muslimanskih i od nemuslimanskih Vlada.

Konferenciju pod nazivom "Islamska i humanitarna odgovornost - Gaza" zajednički su organizirali Međunarodna unija muslimanskih učenjaka (IUMS) i Fondacija islamskih učenjaka u Turskoj. Okuplja više od 150 učenjaka i predstavnika iz preko 50 zemalja, a bavi se izraelskim ratom protiv Gaze i širim odgovorom muslimanskog svijeta.

Tokom jutarnjih i podnevnih sesija, učesnici su bili podijeljeni u dvije grupe kako bi raspravljali o tome kako iskoristiti nemuslimanske vlade i političke partije i načine korištenja podržavajućih vlada u muslimanskom svijetu.
Cilj ovih završnih radionica bio je prepoznati diplomatske mogućnosti i praktične mehanizme za izgradnju političkih saveza u odbrani Gaze i Jeruzalema.
Popodnevni dio bio je posvećen izradi završne deklaracije i odluka konferencije, koje su zatim predstavljene i odobrene tokom opće sjednice zatvorene za javnost.

Delegati su također postili tokom dana, a za večer je planiran poseban program noćne molitve.

Tokom tjedna, Anadolija je razgovarala s učesnicima i stručnjacima iz cijelog muslimanskog svijeta, koji su naglasili hitnost stvaranja saveza, istaknuli humanitarnu patnju Gaze i potrebu za međunarodnim pravnim djelovanjem.

Abdul Vakhed Niyazov, predsjednik Evropskog muslimanskog foruma, rekao je da je većina muslimanskih organizacija zauzela čudnu poziciju šutnje, dok većina Evropljana odbacuje krvavi genocid i zločine cionista i traži odgovornost Vlada.

Eymen Zeydan, šef turskog ogranka Međunarodnog instituta Jeruzalema, upozorio je da glad eskalira i pozvao na više djelotvornih odluka kako bi se rat zaustavio, naglašavajući da je svijetu dosta priče.

Južnoafrički učenjak Ebrahim Gabriels rekao je da je izraelski aparthejd gori nego što je bio u Južnoj Africi, podsjećajući na riječi Nelsona Mandele da“ sloboda nije potpuna dok Palestina ne bude slobodna”.
Iz Londona, Hafez Alkarmi iz Islamskog centra Mayfair naglasio je da se mladi sve više okreću društvenim mrežama kako bi dobili istinu koju prenose Palestinci, a ne cionistički narativ.

Kosovski akademik Hajredin Hoxha rekao je da se muslimanski učenjaci moraju suočiti s "lažnim optužbama" koje se koriste za opravdanje izraelske okupacije.

U prethodnim danima, vodeće ličnosti poput predsjednika IUMS-a šejha Alija Muhjiddina al-Qaradaghija, vrhovnog turskog vjerskog autoriteta Alija Erbasa i generalnog sekretara IUMS-a šejha Alija Muhammeda al-Sallabija naglašavali su hitnu dužnost pružanja pomoći Palestincima.
Doprinos su dali i šejh Ahmed Hassan al-Taha iz Iračkog vijeća za fikh te profesor Nasrullah Hacimuftuoglu, predsjednik Fondacije islamskih učenjaka u Turskoj.
Događaj je započeo 22. kolovoza molitvom u Istanbulskoj džamiji "Ejup Sultan", a bit će zaključen 29. kolovoza u džamiji „ Aja Sofiji“ gdje će biti objavljena "Istanbulska deklaracija", kojom će se utvrditi konkretni koraci za političko, humanitarno i pravno djelovanje u podršci palestinskoj stvari. (Agencija Anadolija, mzz)

četvrtak, 28.08.2025.

ZORAN MILANOVIĆ, PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

„ HRVATSKA TREBA PRIZNATI PALESTINU“

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je 27. kolovoza u svojoj rezidenciji na Pantovčaku ministricu vanjskih poslova i iseljeništva Palestine Varsen Aghabekian koja službeno boravi u Zagrebu, piše agencija Anadolija.

Na sastanku su razgovarali o situaciji u Gazi koja je od samog početka, kao i zadnjih dana, izložena brutalnim napadima izraelske vojske. Predsjednik Milanović najoštrije je osudio napade izraelske vojske na civile u Gazi koji su najavili akciju vojnog zauzimanja i okupacije Gaze. Okupacija Gaze ničim se ne može opravdati“, smatra predsjednik Milanović“, navedeno je u priopćenju iz Ureda predsjednika.
Kao sukreator hrvatske vanjske politike, prenio je ministrici Aghabekian svoj stav kako je jedino pravedno rješenje rata u Gazi priznanje postojanja dviju država, Izraela i Palestine.

„Hrvatska treba priznati Palestinu kao korak prema zaustavljanju rata i humanitarne katastrofe u Gazi. Priznavanje prava palestinskom narodu na vlastitu državu jedini je način za uspostavu trajnog mira na Bliskom istoku“, rekao je Milanović na sastanku s ministricom vanjskih poslova i iseljeništva Palestine Varsen Aghabekian.
Predsjednik Republike Hrvatske Milanović najavio je da će se, u okviru svojih ustavnih ovlasti, čvrsto zalagati da Hrvatska što prije prizna Palestinu te pozvao Vladu RH da u Hrvatskom saboru pokrene postupak za priznavanje Palestine. ( Agencija Anadolija, mzz)

srijeda, 27.08.2025.

OSTAVKE EUROPSKIH POLITIČARA RADI IZRAELA

HTJELI SU GOVORITI I GLASATI PO SVOJOJ SAVJESTI

Od početka izraelskog rata u Gazi 7. listopada 2023., više od deset dužnosnika širom Evrope podnijelo je ostavke u znak protesta zbog stava svojih vlada o onome što mediji i opisuju kao genocid u opkoljenoj palestinskoj enklavi, piše agencija Anadolija 26. kolovoza.
Od zakonodavaca u Westminsteru do ministara u Madridu i Hagu, brojni političari i javne ličnosti podnijeli su ostavke, rekavši da ne mogu šutjeti o onome što se dešava u Gazi.

NIZOZEMSKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA PODNIO OSTAVKU
Najnovija ostavka visokog profila dogodila se u Holandiji prošle subote, kada je spor oko sankcija Izraelu doveo do raspada dijela vladajuće koalicije.
Caspar Veldkamp podnio je ostavku na mjesto ministra vanjskih poslova nakon što su koalicioni partneri blokirali njegove prijedloge, koji su uključivali embargo na robu iz ilegalnih izraelskih naselja, zabranu kupovine oružja iz Izraela, zabrane putovanja za krajnje desničarske izraelske ministre i priznavanje palestinske državnosti.
Većina zakonodavaca podržala je samo jednu mjeru, pozivajući Izrael da dozvoli novinarima i promatračima ulazak u Gazu.
Njegova ostavka izazvala je domino efekat, a centristički Novi društveni ugovor (NSC) povukao je sve svoje ministre i državne sekretare iz privremene vlade. Ostavke su podnijeli vršilac dužnosti zamjenika premijera, ministri unutrašnjih poslova i obrazovanja, ministar zdravstva i četiri druga člana kabineta.
“Ukratko, završili smo s tim“, rekao je novinarima vođa Vijeća za nacionalnu sigurnost i bivši vršilac dužnosti zamjenika premijera Eddy van Hijum, nazivajući postupke izraelske vlade dijametralno suprotnim međunarodnim ugovorima.Privremeni premijer Dick Schoof izrazio je duboko žaljenje zbog ostavki i opisao pogoršanje situacije u Gazi kao “dramatično“. Otkazao je planiranu posjetu Ukrajini kako bi obuzdao unutrašnje reakcije.

VELIKA BRITANIJA
U Velikoj Britaniji, nekoliko zastupnika je napustilo prednju klupu nakon što se lider Laburističke stranke Keir Starmer, sada i premijer, kao lider opozicije suzdržavao od poziva na trenutni prekid vatre u Gazi.
Nešto više od mjesec dana nakon početka rata u Gazi, laburistički zastupnik Imran Hussain podnio je ostavku na mjesto u Starmerovom ministarskom timu u sjeni, rekavši da želi snažno zagovarati prekid vatre u Gazi. Hussain, koji je bio ministar u sjeni za Novi dogovor za radni narod, rekao je da se njegov stav značajno razlikuje od Starmerovog.
Sedmicu kasnije, Jess Phillips, zastupnica za Birmingham Yardley, napustila je svoju ulogu ministrice u sjeni za nasilje u porodici i zaštitu. Bila je među 56 zastupnika laburista, uključujući osam članova kabineta u sjeni, koji su glasali za amandman Škotske nacionalne stranke na Kraljev govor kojim se poziva na prekid vatre.
Istog dana, Yasmin Qureshi, zastupnica za Bolton South East, također je podnijela ostavku na svoju poziciju ministrice u sjeni za jednakost kako bi glasala za prijedlog o prekidu vatre. U svojoj izjavi, rekla je da je djelovala sa žaljenjem, ali je morala “glasati po svojoj savjesti i u ime hiljada birača“ koji su je pozivali da podrži prekid vatre.
U kolovozu 2024. godine, Mark Smith, visoki dužnosnik Ministarstva vanjskih poslova sa sjedištem u britanskoj ambasadi u Dublinu, također je podnio ostavku u znak protesta zbog prodaje oružja iz Velike Britanije Izraelu. Upozorio je da Vlada možda može biti saučesnik u ratnim zločinima, rekavši da je izrazio zabrinutost na svim nivoima.
Negativne reakcije su se proširile i izvan Westminstera.
U lokalnim vijećima, Shaista Aziz i Amar Latif u Oxfordu, Amna Abdullatif u Manchesteru i Altaf Patel u Blackburnu podnijeli su ostavke na mjesto člana stranke.
Bivša visokopozicionirana zastupnica Lynne Jones također je podnijela ostavku ubrzo nakon početka rata, dok je Lubaba Khalid, palestinska fotografkinja i službenica Mladih laburista, podnijela ostavku, protiveći se Starmerovim komentarima o Gazi.

ŠPANJOLSKA
U Španiji su se tenzije unutar koalicije produbile nakon što je manji partner Sumar, koji je uključivao pet zastupnika iz stranke Podemos, spriječio lidera Podemosa Ionea Belarru da govori tokom parlamentarne debate o Palestini u decembru 2023. godine.
Iako su se trenja s koalicijom povećavala oko drugih pitanja, izvor iz Podemosa rekao je španskom listu “Diario Red“ da je taj potez bio “kap koja je prelila čašu“.
Belarra je bio jedan od najžešćih kritičara Izraela u parlamentu, optužujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da planira genocid već u listopadu 2023. godine.
Umjesto toga, Agustin Santos je govorio u ime Sumara, pozivajući vladu da prizna Državu Palestinu, revidira sve sporazume o naoružanju s Izraelom i pokrene istragu Međunarodnog krivičnog suda. Međutim, u to vrijeme nije koristio termin “genocid“.
Ubrzo nakon toga, svih pet zastupnika Podemosa objavilo je da napuštaju savez Sumar i koalicionu vladu.

IRSKA
U Irskoj, viši advokat za ljudska prava Michael Farrell dao je ostavku sredinom srpnja u antirasističkom tijelu Vijeća Evrope u znak protesta zbog onoga što je opisao kao šutnju o Gazi. Farrell, koji je 14 godina bio predstavnik Irske u Evropskoj komisiji protiv rasizma i netolerancije (ECRI), rekao je da više ne može služiti dok tijelo odbija osuditi izraelske napade. Rekao je da su njegovi ponovljeni pokušaji da pokrene ovo pitanje ugušeni, a kada je konačno podnio prijedlog pred plenarnu sjednicu ECRI-ja u julu, on je odbijen jer je izvan mandata grupe. “Osjećao sam da ne mogu nastaviti učestvovati u kritiziranju država zbog nepoštivanja domaćih ljudskih prava ako ne mogu komentirati užasne napade u Gazi“, rekao je.

BELGIJA
Belgija je također na rubu vlastitog političkog obračuna. Ministar vanjskih poslova Maxime Prevot nedavno je upozorio da koaliciona vlada riskira kolaps zbog izraelskog rata u Gazi. “Ako vlada ne zauzme oštriji stav o kršenjima ljudskih prava od strane izraelske vlade ili ne prizna Palestinu, postoji rizik od velike krize“, rekao je za dnevni list De Standaard.
Prevot je potvrdio da će na sastanku u srijedu s premijerom Bartom De Weverom podnijeti memorandum s prijedlozima. Također je nagovijestio korištenje političkog utjecaja, rekavši da ne isključuje blokiranje vladinih odluka ako pitanje ostane neriješeno.
( Agencija Anadolija, mzz)

ZAŠTO MEDIJI, MOĆNI ZBOG SVOG UTJECAJA - ŠUTE ?

NETANJAHU SUDI IZRAELSKIM TAOCIMA, PALETINSKIM CIVILIMA , NOVINARIMA , VJERUJE I HAMASU

Snaga premijera Izraela Benjamina Netanjahua je nevjerojatno nehumana i častohlepna, s jedne strane, a opet on je žrtva svojih desničarskih političara u Vladi koji ga svojim glasovima drže na funkciji, te koji preko njega žele postići ciljeve obračuna s Palestincima. Žele ih izbrisati s lica zemlje, jer Palestinci ne žele napustiti svoju zemlju. Ubijaju ih glađu, Ujedinjenim nacijama su oduzeli, u suradnji s Amerikom dostavu humanitarne pomoći i osnovali Humanitarnu fondaciju za hranu koju je financirao Izrael i SAD. A pri raspodjeli hrane iz te pomoći svakodnevno je tridesetak Palestinaca bilo ustrijeljeno, a znatno više ranjeno.
Netanjahu je političar koji je izgubio premijerski kompas za Izrael, koji je pedesetak svojih vlastitih građana otetih prvog dan terorističkog napada Hamasa , 7. listopada 2023. ostavio bez mogućnosti povratka svojim obiteljima. Osudio ih je, svjesno ili nesvjesno, te Hamas radi s njima što želi. Baš kao što i on, Netanjahu, radi s Palestincima što želi, a ubija ih glađu, što je velika patnja za civile i djecu koji umiru od gladi, žeđi, bolesti, bez pristupa zdravstvene i humane mogućnoasti koje poznaje civilizacija 21. vijeka. Samo što je broj Palestinaca znatno multipliciran u odnosu na broj još zatočenih građana Izraela, za koje se nezna koliko ih je još živih od 50 otetih i zatočenih .

ZAŠTO MOĆNI MEDIJI ŠUTE?

Svijet u 21. stoljeću gleda kako Palestinska djeca umiru od gladi. Novinare koje profesionalna obveza odvodi na Palestinski teritorij i izvještavaju s poprišta rata Izraelska vojska ubija bez ikakve milosti. Ne žele da informacija o tome što radi Izrael s Palestincima ode u svijet. I sve jer je tako odlučio Netanjahu. Gdje je politički kraj tom čovjeku?
Netanjahu ima svoje jake saveznike Trumpa u SAD-u i Njemačku čiji kancelar Mertz kaže ,i nakon što je Izraelska vojska već ubila 240 novinara, da prilikom posljednjeg ubojstva još pet novinara, ne vjeruje da je Izraelska vojska namjerno gađala novinare.
Mogu li naivni i neinformirani ljudi biti politički dužnosnici?

247 ubijenih je novinara u 20 mjeseci u ratu Izraela protiv Hamasa! Strašan je to broj. Užasno visok. Zar je sva inteligencija političkih dužnosnika ovoga svijeta mrtva ? Zar se nitko ne može i ne zna suprotstaviti Netanjahuovim metodama?

Ali zašto moćni mediji, moćni zbog svog medijskog utjecaja, New York Times, Reuters, AL Jazeera i drugi čiji su novinari ubijeni – šute? Zar ubijeni novinari u ovoliko velikom broju nisu argument za nehuman rat koji Netanjahu vodi u Pojasu Gaze? Vodi rat bez poštivanja ijedne Ženevske konvencije . Tko smije ubiti novinara na zadatku?
Zašto šuti Međunarodna federacija novinara? Zašto šuti organizacija Reporteri bez granica? Možda ne šute potpuno, jer evidentiraju ubijene, ali njihov glas se ne čuje u medijima, nema ih na prvim stranicama novina, internet platformi i TV portala. Zar već nije vrijeme za potpuni obrat rata koji vodi Izrael? Ako je do sada i bila u igri politika velikih sila, vrijeme je za obrat koji moraju učiniti mediji. A više medija i agencija ima argumente o pogibiji svojih novinara i o događanjima koja je prouzročio Izrael.

NETANJAHU JE GLUH NA ZAHTJEVE SVOJIH GRAĐANA

Izraelci vrlo često izlaze na masovne prosvjede u Izraelu tražeći povratak taoca . Dana 26. kolovoza bilo ih je na prosvjedu u Tel Awivu 300.000 izvještavaju mediji. Žele povratak taoca u njihove obitelji i žele kraj rata Izraela protiv Hamasa. No Netanjahu i sada, kao i svaki put prije kada prosvjeduju građani Izraela ,odgovara da mora uništiti Hamas, kako više nikada ne bi bio prijetnja Izraelu i da mora vratiti taoce !!! Svi koji poznaju imalo teoriju vezanu za slobodu i rat znaju da je Hamas, koji je obrambena palestinska snaga, nemoguće uništiti.

Ali radi istine i činjenice treba podsjetiti da je Hamas nedavno, početkom kolovoza, s medijatorima predlagao 60 dana primirja i povratak izraelskih taoca, Netanjahu na to nije pristao. Netanjahu je u veljači 2025. prekinuo primirje, onda kada je trebao biti vraćen drugi dio taoca.
Dio Europskih političara razumije što se događa na relaciji Izrael – Palestina- SAD – Bliski Istok i ne traže stranu moćnijeg saveznika, već govore o pravdi, govore o istini. I zato je više dužnosnika u Europi u svojim vladama doživjelo nesuglasice, koje su dovele do njihovih ostavki.
Margareta Zouhar Zec

utorak, 26.08.2025.

PRIPREMA SE PROSVJED SOLIDARNOSTI ZA CIVILE I NOVINARE U POJASU GAZE

ZAUSTAVITE UBIJANJE I CIVILA I NOVINARA

Hrvatsko novinarsko društvo u suradnji sa Sindikatom novinara Hrvatske priprema prosvjed solidarnosti s kolegama novinarima i civilima u Gazi koji će se održati u četvrtak, 28. kolovoza, a počinje okupljanjem ispred Novinarskog doma Perkovčeva 2, u Zagrebu u 16 sati.

Pozivamo sve građane i građanke, ne možemo okretati glavu od užasa koji se događa na Bliskom Istoku.

Okupljamo se u trenutku kada svijet svjedoči jednom od najtežih ratova našeg vremena. U Gazi svakodnevno ubijaju civile među njima i novinare, koji jedini mogu prenijeti istinu o onome što se događa. Glad se koristi kao oružje, a pristup hrani, vodi i lijekovima sustavno se blokira. Prosvjedujemo okupljanjem s porukom: Prestanite ubijati novinare!

U izraelskim napadima na bolnicu Nasser u Gazi ovog ponedjeljka 25. kolovoza ubijeno je najmanje 20 ljudi, uključujući pet novinara. Reutersov snimatelj Hussam al-Masri ubijen je u prvom napadu, a fotograf Hatem Khaled ranjen u drugom, navode palestinski zdravstveni dužnosnici.
U izraelskom napadu 10. kolovoza ubijeno je šest novinara, među njima i petero zaposlenih u Al Jazeeri – Anas al-Sharif, Mohammed Qreiqeh, Ibrahim Zaher, Moamen Aliwu i vozač Mohammed Noufal – dok su radili u šatoru za novinare ispred bolnice Al Shifa. Sljedećeg dana umro je i fotoreporter Mohammed Al-Khaldi od rana zadobivenih u istom napadu. To su samo posljednji primjeri sustavne strategije eliminacije svjedoka genocida. Prema Međunarodnoj federaciji novinara, od početka rata ubijen je najmanje 181 novinar i medijski radnik, a broj ubijenih raste iz dana u dan.

Europska federacija novinara i druge međunarodne organizacije pozivaju na hitne akcije – od prekida prisilnog izgladnjivanja, preko zaštite lokalnih novinara i omogućavanja pristupa stranim reporterima do sankcija protiv izraelske vlade zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.

Na žalost, hrvatska Vlada do danas nije podržala ove zahtjeve, niti je jasno osudila blokadu pomoći i napade na novinare. Sindikat novinara Hrvatske i Hrvatsko novinarsko društvo već su uputili otvoreno pismo premijeru, ministrima i saborskim zastupnicima u kojem tražimo da Hrvatska stane na stranu istine i međunarodnog prava, te podrži suspenziju Sporazuma o pridruživanju EU-a Izraela, zatraži hitnu evakuaciju onih koji su u životnoj opasnosti i pridruži se pozivima na međunarodnu istragu sustavnog izgladnjivanja civila kao ratnog zločina.

Prosvjed solidarnosti "Zaustavite ubijanje civila! Zaustavite ubijanje novinara!" 28. kolovoza, nakon okupljanja u 16 sati ispred Novinarskog doma, krenut će u povorci do Zrinjevca, a prosvjednici će nositi crteže ubijenih kolegica i kolega novinara, autorske radove hrvatskih umjetnika, koji će dati ljudsko lice statistici i brojkama o ubijenima. Pozivamo sve građane i građanke, ne možemo okretati glavu od užasa koji se događa. Vidimo se 28. kolovoza u 16 sati ispred Novinarskog doma, zajedno idemo u prosvjednu šetnju do Zrinjevca – za kolege novinare, za civile, za djecu, za ljudskost.

Hrvatsko novinarsko društvo i
Sindikat novinara Hrvatske

FOTOREPORTERKA OPTUŽUJE REUTERS I ZAPADNE MEDIJE

IZRAELSKE FABRIKACIJE OMOGUČILE UBOJSTVA NOVINARA U GAZI

Kanadska fotoreporterka Valerie Zink čije su radove objavljivali brojni mediji, uključujući "The New York Times", "Al Jazeeru" i druge dala je otkaz agenciji Reuters nakon osam godina suradnje, kritizirajući stav agencije kao izdaju novinara u Gazi optužujući je da opravdava i omogućava ubistva 245 novinara u palestinskoj enklavi, piše Anadolija 26. kolovoza.
"U ovom trenutku postalo je nemoguće za mene da radim za Reuters, s obzirom na njegovu ulogu u opravdavanju i omogućavanju sistematskog ubistva 245 novinara u Gazi", izjavila je Zink u utorak na društvenoj platformi kompanije X, sa sjedištem u SAD-u.
Ona je kritizirala izvještavanje Reutersa nakon ubistva Anasa Al-Sharifa i ekipe Al Jazeere u Gazi, optuživši agenciju da je pojačavala izraelske "potpuno neutemeljene tvrdnje" da je Al-Sharif bio pripadnik Hamasa, što je, prema njenim riječima, "jedna od bezbrojnih laži koje su mediji poput Reutersa revnosno ponavljali i legitimizirali".
"Vrednovala sam posao koji sam donijela Reutersu u proteklih osam godina, ali u ovom trenutku ne mogu zamisliti da nosim ovu novinarsku akreditaciju, i ne mogu je usporediti ni sa čim osim s dubokim stidom i tugom", rekla je Zink.
Ona je naglasila da spremnost agencije da perpetuira izraelsku propagandu nije poštedjela ni njihove vlastite novinare od izraelskog genocida.
"Ne znam šta znači početi odavati počast hrabrosti i žrtvi novinara u Gazi, najhrabrijim i najboljim koji su ikada živjeli, ali ubuduće ću sve što mogu ponuditi, imajući to u prvom planu", rekla je Zink, odajući priznanje poginulim novinarima u Gazi.

"Dugujem svojim kolegama u Palestini barem toliko, a i mnogo više", dodala je.

Osvrnuvši se na ubistvo još šest novinara, uključujući Reutersovog kamermana Hossama Al-Masrija, u izraelskom napadu na bolnicu Nasser u Gazi u ponedjeljak 25. kolovoza , Zink je rekla: "Bio je to takozvani 'double tap' napad, u kojem Izrael bombardira civilni cilj poput škole ili bolnice, čeka da stignu lječnici, spasilačke ekipe i novinari, a zatim ponovi udar."

Zink je naglasila da su zapadni mediji direktno odgovorni za stvaranje uvjeta za ovakve događaje, citirajući Jeremyja Scahilla američkog aktivistu, pisca i istraživačkog novinara koji je rekao da su veliki mediji, od "The New York Timesa" do Reutersa, služili kao pokretna traka za izraelsku propagandu, prikrivajući ratne zločine, dehumanizirajući žrtve i napuštajući i svoje kolege i posvećenost istinitom i etičkom novinarstvu.
Rekla je da su zapadni mediji, ponavljajući izraelske genocidne fabrikacije bez utvrđivanja njihove vjerodostojnosti i odustajući od osnovne novinarske odgovornosti, omogućili ubojstva više novinara u Gazi za dvije godine nego u velikim globalnim sukobima zajedno, dok su istovremeno doprinijeli patnji stanovništva.
Nove žrtve među medijskim radnicima u Gazi povećale su broj novinara ubijenih u izraelskim napadima od listopada 2023. na 246. (Agencija Anadolija, mzz )

PONOVO UBIJENI NOVINARI U POJASU GAZE

„UBOJSTVO NOVINARA TREBALO BI ŠOKIRATI SVIJET „

Hassan Douhan, novinar palestinskih dnevnih novina Al-Hayat Al-Jadida, izgubio je život u izraelskom napadu u području Al-Mawasi u Khan Younisu, na jugu Pojasa Gaze, 25. kolovoza, priopćio je Vladin ured za medije Gaze, čime je broj palestinskih novinara ubijenih u izraelskim napadima od listopada 2023., prema Vladinom uredu za medije porastao na 246, piše agencija Anadolija. Agencija navodi da je ranije u ponedjeljak, izraelski napad pogodio Medicinski kompleks Nasser u Khan Younisu, ubivši najmanje 20 ljudi, uključujući pet novinara.
Ured je osudio „izraelsko sistematsko ubistvo palestinskih novinara u Gazi“ i pozvao institucije za ljudska prava i medije da „osude ove sistematske zločine protiv novinara u Gazi“.

"Ubojstvo novinara u Gazi trebalo bi šokirati svijet - ne dovesti do zapanjujuće tišine - već do akcije, zahtijevajući odgovornost i pravdu. U situaciji rata i gladi, međunarodnim novinarima izraelske vlasti i dalje zabranjuju ulazak", rekla je Ravina Shamdasani, glasnogovornica ureda UN-a za ljudska prava , u pisanoj izjavi za agenciju Anadoliju te naglasila hitnu potrebu za odgovornošću, navodi agencija Anadolija

„I najmanje 247 palestinskih novinara ubijeno je u Gazi od 7. listopada 2023. Ovi novinari su oči i uši međunarodne zajednice i moraju biti zaštićeni. Njihova ubistva, i ubistva bezbrojnih drugih civila, moraju se nezavisno i brzo istražiti, a pravda mora uslijediti“, dodala je Ravina Shamdasani.

Medicinski izvori rekli su Anadoliji da je broj poginulih u medicinskom kompleksu Nasser porastao sa osam na 20, na dan 25. kolovoza, nakon što je ubijeno još 12 žrtava, uključujući pacijente, zdravstvene radnike, osoblje civilne zaštite i novinarske ekipe, dok je nekoliko drugih povrijeđeno u napadu.
Ministarstvo je priopćilo da je izraelska vojska pogodila četvrti kat jedne od zgrada kompleksa sa dva zračna napada, napominjući da se drugi udar dogodio dok su spasilačke ekipe stizale da bi evakuirale ranjene i izvuku mrtve.

Službena palestinska televizija izvijestila je da je među poginulima i njen snimatelj Hussam al-Masri, dok je katarski kanal Al Jazeera potvrdio da je ubijen i njen fotograf Mohammad Salama.

Medicinski izvor, kojeg je citirala Anadolija, potvrdio je smrt fotoreportera Mariam Abu Dagga.
Fotoreporter Moaz Abu Taha također je ubijen u izraelskom napadu usmjerenom na bolnicu.
Medicinski izvori također su potvrdili Anadoliji da je Ahmed Abu Aziz, slobodni novinar tuniskih i marokanskih novinskih stranica, preminuo od povreda zadobijenih u izraelskom napadu.
Palestinska civilna zaštita je u priopćenju navela da je vozač vatrogasnog vozila poginuo tokom napada, a da je sedam drugih članova njegovog tima povrijeđeno dok su pokušavali spasiti žrtve i izvući tijela. Izraelska vojska potvrdila je napad, tvrdeći da "žali zbog bilo kakve štete nanesene neuključenim civilima i da ni na koji način ne usmjerava napade na novinare".
U vojnom priopćenju se navodi da je načelnik izraelskog generalštaba Eyal Zamir naredio "početnu istragu što je prije moguće" o napadu.

Prema podacima Vladinog ureda za medije Gaze, broj ubijenih novinara u Gazi od oktobra 2023. godine porastao je na 245.
Smrtonosni napad na palestinske novinare izazvao je val osuda medijskih organizacija.

Associated Press je potvrdio da je među ubijenima i Abu Dagga, 33-godišnji slobodni novinar koji je izvještavao za AP od početka rata u Gazi.
Abu Dagga je izvještavao o humanitarnoj krizi u bolnici Nasser, izvještavajući o doktorima koji se bore da spase djecu koja pate od teške pothranjenosti uprkos tome što nisu imali prethodnih zdravstvenih problema, navodi se.

Londonski Independent Arabia također je oplakivao Abu Daggu, nazivajući ga "primjerom hrabrosti i predanosti u prenošenju istine".
Reuters je također potvrdio da su dva njegova suradnika bila meta izraelskog napada: snimatelj Al-Masri, koji je ubijen u napadu, i fotograf Hatem Khaled, koji je ranjen, piše agencija Anadolija 25. kolovoza. (mzz)

NAREDNDRA MODI PREMIJER INDIJE, ZABRINUT

INDIJA ĆE IZDRŽATI EKONOMSKI PRITISAK AMERIČKIH CARINA

NDTV WORLD piše da je administracija Donalda Trumpa u Sjedinjenim Državama službeno izdala obavijest o uvođenju dodatnih 25 posto carina na indijski uvoz, a kaznene carine stupaju na snagu 27. kolovoza u 00:01 (EST). U obavijesti, koju je izdalo Ministarstvo domovinske sigurnosti, navodi se da su nove carine odgovor na "prijetnje Sjedinjenim Državama od strane Vlade Ruske Federacije", a Indija je meta napada kao dio te politike.
„Carina utvrđena u Prilogu ovom dokumentu primjenjuje se na proizvode iz Indije koji su uvezeni za potrošnju ili povučeni iz skladišta za potrošnju 27. kolovoza 2025. u 00:01 sati po istočnom ljetnom vremenu“, stoji u obavijesti, piše ndtv.com/world-news/ 26. kolovoza

MALE PODUZETNIKE, UZGAJIVAČE STOKE I POLJOPRIVREDNIKE
INDIJA ĆE ZAŠTITITI

Odnosi između New Delhija i Washingtona su u padu nakon što je američki predsjednik Donald Trump udvostručio carine na indijsku robu na čak 50 posto, uključujući dodatnu carinu od 25 posto, zbog indijske kupnje ruske sirove nafte.
Dva dana prije nego što su stupile na snagu kaznene američke tarife, premijer Indije Narendra Modi 26. kolovoza je izjavio da će Indija izdržati ekonomski pritisak dok nastavlja jačati svoju otpornost.
„Bez obzira na pritisak, nastavit ćemo jačati svoju snagu kako bismo mu se oduprli“, rekao je na javnom skupu u području Nikola u Ahmedabadu. Premijer je naglasio da njegova vlada nikada neće dopustiti da se nanesu štete malim poduzetnicima, poljoprivrednicima i uzgajivačima stoke.
U prikrivenom ispitivanju američkih carina, premijer Modi je rekao:“ Danas u ovom svijetu postoji politika ekonomskog osobnog interesa, svatko gleda za sebe. Svjedoci smo tome." „Iz tla Ahmedabada, želim vam reći, obećati vam iz Gandhijeve zemlje, da su interesi malih poduzetnika, trgovaca, poljoprivrednika i uzgajivača stoke od najvećeg prioriteta za Modija... Bez obzira na to koliki pritisak bude, nastavit ćemo povećavati snagu kako bismo mu se oduprli)“, dodao je piše NDTV WORLD 26. kolovoza. (mzz)

ponedjeljak, 25.08.2025.

CASPER VELDKAMP, BIVŠI NIZOZEMSKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA

„ POLITIKA NETENJAHUA NARUŠAVA IDENTITET IZRAELA „

Bivši holandski ministar vanjskih poslova Caspar Veldkamp koji je bio ambasador Holandije odnosno Nizozemske u Izraelu između 2011. i 2015. godine upozorio je da politika izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Gazi narušava legitimitet Izraela širom svijeta.U izjavi koju je 25. kolovoza emitirao izraelski Kanal 12, Veldkamp je rekao da je ofanziva velikih razmjera u gradu Gazi i ponašanje kabineta „štetni za sigurnost Izraela i, u konačnici, za njegov identitet“.Naglasio je da sukob treba okončati što je prije moguće, rekavši da to više nije „obrambeni i opravdani“ rat kakav se činio nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. godine, piše Anadolija 25. kolovoza.

„Pridajem veliki značaj sigurnosti i budućnosti Izraela, ali se ne slažem s politikom vlade prema Gazi. Rat mora završiti“, rekao je.
Bivši ministar je rekao da je Netanyahuova vlada „definitivno izgubila legitimitet u očima svijeta“, usprkos njegovom vlastitom dosadašnjem podsticanju Evrope da poveća pritisak na Hamas i da podigne pitanje teškog položaja izraelskih talaca kad god je to moguće.


Veldkamp je podnio je ostavku u 15. kolovoza nakon što su koalicioni partneri blokirali njegove prijedloge za dodatne sankcije protiv Izraela. Pozvao je na zabranu uvoza u Izrael i druge mjere kao odgovor na planirani napad na grad Gazu, ali su koalicione stranke, Narodna stranka za slobodu i demokratiju i Pokret poljoprivrednika-građana, blokirale njegove prijedloge.

Nakon njegove ostavke, centristička stranka Novi društveni ugovor povukla je sve svoje ministre i državne sekretare iz privremene vlade, navodeći kao razlog kršenja međunarodnog prava od strane Izraela. Vođa NSC-a i zamjenik premijera Eddy van Hijum rekao je da „postupci izraelske vlade krše međunarodne ugovore. Mora se povući granica.“Taj potez ostavio je ključna ministarstva bez vodstva, produbljujući političku neizvjesnost u Hagu. VVD i BBB kritikovali su povlačenje NSC-a kao „neodgovorno“.
Agencija UN-a za palestinske izbjeglice priopćila je u petak da je Izrael namjerno izazvao glad u Gazi, nakon formalne deklaracije Integrisane fazne klasifikacije sigurnosti hrane (IPC), koju podržavaju UN.
Izrael je od listopada 2023. ubio 62.700 Palestinaca u Gazi. Vojna kampanja je opustošila enklavu, koja se suočava s glađu. ( Anadolija, mzz )

nedjelja, 24.08.2025.

VIJESTI REPORTERA BEZ GRANICA

NOVINARI POLAŽU ŽIVOT ZA INFORMACIJU

Vijesti Reporters Without Borders (RSF) Reportera bez granica koje sam primila 22. kolovoza iznose činjenice o stradanjima novinara.
Kako ih ubijaju i što proživljavaju novinari u nastojanju da dođu do informacije koju će poslati u globalnu zajednicu. A zajednica bi trebala cijeniti to što ima informaciju. No između odaslane informacije i smrti novinara - kratak je put. Agresivni autoritarni politički režimi koji nude tlačenje , nesigurnost i smrt svojim građanima i ratna područja gdje se suvremenim sredstvima ratuje bez pravila Ženevskih konvencija, gdje su mete bolnice, škole, civili .... to su mjesta teških iskušenja za novinare i njihovo izvještavanje o događanjima. To su mjesta gdje je život polog za informaciju.
U nastavku je nekoliko informacija od onog što se događa novinarima diljem svijeta prilikom obavljanja njihova posla . (mzz)

News - Reporters Without Borders (RSF): U Gazi, izraelska vojska i dalje nekažnjeno napada novinare: šest medijskih djelatnika ubijeno je 10. kolovoza, čime je broj novinara ubijenih od listopada 2023. u Gazi porastao na više od 200 prema informacijama Reportera bez granica.
( Ali do.11 kolovoza prema podacima Ujedinjenim narodima , broj palestinskih novinara koje je Izrael ubio od početka rata čine 242 poginula. MZZ)
Samo 10. kolovoza ubijeno je pet novinara AL Jazeere Anas al-Sharifa pod optužbom da je radio za Hamas, zatim Mohammed Qraiqea , Ibrahim al-Thahera , Mohamed Nofala, Moamen Aliwu , slobodni novinar Mohammeda al-Khaldija osnivač YouTube informativnog kanala. U napadu su također ranjeni slobodni novinari Mohammed Sobh , Mohammed Qita i Ahmed al-Harazine .
Godinu dana prije 31. srpnja 2024. izraelska vojska ubila je u ciljanom napadu novinare Ismaila al-Ghoula i Ramija al-Rifija nakon kampanje blaćenja protiv prvog, koji je, poput Anasa al-Sharifa, optužen za terorističku povezanost s Hamasom. Ubijeni su i Hamza al-Dahdouh , Mustafa Thuraya, kao i Hossam Shabat (23) dopisnik Al-Jazeere koji je ubijen u Gazi 24. ožujka kada je izraelski vojni dron ciljao vozilo u kojem se on nalazio. Bio je među najpoznatijim novinarima na katarskoj televiziji otkako je Izrael pokrenuo rat nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. Kako bi opravdala ta ubojstva, Izraelska vojska opetovano je iznosila lažne optužbe.
Već u listopadu 2024. RSF je upozorio na moguć napad na Anas al-Sharifa nakon optužbi izraelske vojske. Međunarodna zajednica, predvođena Europskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Sjedinjenim Državama ignorirala je ta upozorenja.
Prema Rezoluciji 2222 iz 2015. o zaštiti novinara u oružanim sukobima, Vijeće sigurnosti UN-a ima dužnost hitno se sastati kao odgovor na ovo najnovije ubojstvo koje je počinila izraelska vojska.
Od listopada 2023., RSF je podnio četiri tužbe Međunarodnom kaznenom sudu (ICC) tražeći istragu o onome što opisuju kao ratne zločine koje je izraelska vojska počinila protiv novinara u Gazi, piše u vijestima Reportera bez granica (RSF)

BJELORUSIJA
Od lažnog ponovnog izbora Aleksandra Lukašenka za šefa države u Bjelorusiji prije pet godina, 9. kolovoza 2020., njegov stisak nad neovisnim medijima nastavio se pojačavati: 39 novinara trenutno je pritvoreno u Bjelorusiji.

AFGANISTAN
„ Talibanima su žene koje rade u medijima izravna meta“, rekla je Anoosha Ansari, novinarka prisiljena pobjeći iz Afganistana nakon što su se talibani vratili na vlast prije četiri godine. Njezino upozorenje dolazi u vrijeme kada se sve više afganistanskih novinara suočava s ukidanjem politika azila u trećim zemljama.

RUSIJA
Organizacija Reporters Without Borders (RSF) klasificirana je kao „nepoželjna organizacija“ u Rusiji. Kampanja Kremlja za ušutkavanje slobodnih glasova koji osuđuju cenzuru i propagandu nastavlja se. Režim Vladimira Putina dodao je Organizaciju Reporters Without Borders (WSF) na svoj popis „nepoželjnih organizacija“, sastavljen od stranih subjekata optuženih da predstavljaju „prijetnju Rusiji“. Nedostatak eksplicitnih razloga za ovu odluku sugerira da je to zbog rada organizacije u cjelini, od evakuacije novinara do satelitskih emisija Svoboda. RSF će nastaviti istraživati i raditi na tome da se oni koji su odgovorni za zločine protiv novinara u Rusiji i Ukrajini identificiraju i privedu pravdi.
Naime 20. kolovoza 2023. u Melitopolju na jugoistoku Ukrajine, ruske okupacijske snage uhitile su Yanu Souvorovu, 19-godišnju moderatoricu Telegram kanala Melitopol tse Ukrajina („Melitopol je Ukrajina“), zajedno sa šest drugih novinara i administratora: njezinim kolegama Maksimom Rupčovom , Oleksandrom Malyshevim , Vladislavom Heršonom i Markom Kaljušom , kao i Anastasijom Hloukhovskom i Georhijem Levčenkom s Telegram kanala RIA Melitopol . Pritvoreni ili u okupiranom Mariupolju ili Donjecku, ili u Rusiji, svi su bačeni u labirint ruskog zatvorskog sustava.
Ovih sedam novinara i medijskih suradnika simboliziraju ono čega se Rusija najviše boji: istinu o okupaciji ukrajinskih teritorija, gdje su uhićenja i represija postali norma. Neki čekaju lažna suđenja, dok za druge informacije dolaze samo u sićušnim i površnim djelima. Ne smiju biti zaboravljeni, a Kremlj mora biti odgovoran za njihove slučajeve. RSF poziva na njihovo trenutno i bezuvjetno puštanje na slobodu.
Prema informacijama RSF-a, novinari su prije dolaska u Mariupolj prebačeni u više pritvorskih mjesta – od kojih su neka bila improvizirana, budući da se civilna infrastruktura u osvojenim područjima koristi za držanje ruskih zatvorenika. Bili su smješteni zajedno s ruskim zatvorenicima koji su bili višestruki prijestupnici i našli su se u ćelijama toliko prenatrpanim da su neki zatvorenici morali spavati stojeći.
Naprimjer Anastasia Hloukhovska kao novinarka Ria-Melitopol uhićena je tijekom racije 20. kolovoza 2023., prvo je bila zatočena u Melitopolju, u DIY butiku pretvorenom u improvizirani zatvor, a onda je prebačena u pritvorski centar u Priazovskom, selu udaljenom 30 km. Poput još trojice uhićenih novinara, Hloukhovska je optužena za "terorizam". Prema informacijama RSF-a, trenutno se nalazi u Rostovu, administrativnoj regiji na jugozapadu Rusije, prema informacijama istražnog odjela RSF-a koji vodi Arnaud Froger.

NOVINAR BENINA OTET U OBALI BJELOKOSTI
RSF je prikupio nove informacije o uhićenju beninskog novinara Huguesa Comlana Sossoukpea, izbjeglice u Togu, dok je bio na zadatku u Obali Bjelokosti, i njegovom izručenju zemlji podrijetla. Nove informacije potvrđuju da je pokrenuta operacija rezultirala otmicom, a ne zakonitim izvršenjem "mandata u ime pravosudne suradnje s Beninom", kako je glasnogovornik vlade Obale Bjelokosti izjavio nekoliko dana nakon incidenta.

HONG KONG : OSNIVAČU Apple Dailyja DOŽIVOTNI ZATVOR
Pritvoren u Hong Kongu i bez medicinske skrbi gotovo pet godina, osnivač novina Apple Daily, Jimmy Lai, suočava se s doživotnim zatvorom samo zato što je obavljao svoj posao. Dok počinju završne riječi na suđenju ovom kultnom 77-godišnjem novinaru, RSF, koji je upozorio na njegovo pogoršanje zdravlja nakon više od 1690 dana u samici i pozvao na njegovo puštanje na slobodu, meta je kampanje blaćenja koju su orkestrirali kineski propagandni mediji.

DRŽAVE ČLANICE EU MORAJU PODUZETI MJERE
Stupanje na snagu Europskog zakona o slobodi medija ( European Media Freedom Act) (EMFA) 8. kolovoza predstavlja korak naprijed za zaštitu novinara, neovisnost medija i pluralizam, što države članice moraju u potpunosti prihvatiti. Nakon što je u svom izvješću Pritisci na javne medije: lakmus test za europske demokracije pozvao na europsko buđenje, RSF sada poziva na brzu i proaktivnu akciju kako bi se osigurala učinkovita zaštita prava, načela i sloboda koje EMFA želi zaštititi, poput jamstava za očuvanje uredničke neovisnosti i sprječavanje političkog uplitanja.

U LOS ANGELESU NASILJE NAD NOVINARIMA
Najmanje deset činova nasilja počinila je Policijska uprava Los Angelesa (LAPD) nad novinarima u noći 8. kolovoza 2025., što je jasno kršenje privremene zabrane prilaska izdane u srpnju protiv policijskih snaga. Organizacija poziva LAPD da poštuje ovu odluku kojom mu se zabranjuje upotreba prekomjerne sile i da poduzme hitne mjere kako bi se okončale njegove neprihvatljive nasilne taktike, koje su sada usmjerene na više od 70 novinara koji izvještavaju o prosvjedima.

NOVINAR O VIJETNAMU
Izvadak iz ekskluzivnog intervjua s vijetnamskim novinarom Doanom Bao Chauom, koji je prisiljen živjeti u skrivanju. Vijetnam je rangiran na 173. mjestu na Svjetskom indeksu slobode tiska RSF-a za 2025. godinu i jedna je od najgorih zemalja na svijetu za novinare:
„Moj slučaj ilustrira potpuni nedostatak slobode tiska u Vijetnamu. Jednostavno radim svoj posao. Zanima me patnja mojih sugrađana, intervjuiram ih, dajem im glas i nadam se da će javni pritisak potaknuti vladu da promijeni kurs.“

40. OBLJETNICA REPORTERA BEZ GRANICA
Reporteri bez granica 2025. godine proslavit će svoju 40. obljetnicu. I nismo sami, piše u vijestima novinarska organizacija Reporteri bez granica , već će 40. obljetnicu rada proslaviti i legendarni Studio Ghibli ! Studio Ghibli je priznati japanski studio za animacijski film koji su 1985. godine osnovali animatori i redatelji Miyazaki Hayao i Takahata Isao i producent Suzuki Toshio.
Izvor: Vijesti Reporters Without Borders, mzz)

HRVATSKU POSJETILO 15,5 MILIJUNA TURISTA

BROJKE PRATI PORAST TURISTIČKE POTROŠNJE

Od početka godine do 20. kolovoza u Hrvatskoj je bilo 15,5 milijuna turista i 79,2 milijuna noćenja. To je po 1 posto više nego u istom razdoblju lani, a te rekordne fizičke brojke prati i porast turističke potrošnje, pa imamo gotovo idealnu situaciju, rekao je 21. kolovoza novinarima nakon sastanka Vlade RH ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Objasnio je i da je rast turističke potrošnje vidljiv i po djelatnostima u turizmu - kod usluga smještaja vrijednost fiskaliziranih računa je 7,8 posto viša nego lani, a izdano je i 1,8 posto više računa; kod usluživanja hrane i pića rast vrijednosti izdanih računa je 12,4 posto, a računa je 4 posto više, dok je kod putničkih agencija i organizatora putovanja vrijednost fiskaliziranih računa 8,4 posto viša uz 6 posto više izdanih računa nego prošle godine.

Na upit novinara oštro je osudio nedavno postupanje taksista prema stranoj turistici u Zagrebu kojoj je naplatio ogroman i neodgovarajući račun.

"Ako se radi o namjeri, a po onome što pišu mediji izgleda da se radi, takvi ljudi apsolutno nemaju mjesta u hrvatskom turizmu niti pružanju usluga ni domaćim ni stranim turistima. Očekujem reagiranje strukovnih udruženja i da takve slučajeve iskorijenimo, jer nam takvo ponašanje čini veliku štetu i stvara sjenu nad radom desetina tisuća djelatnika u turizmu koji stvaraju dojam Hrvatske kao jako dobre destinacije i zemlje s izvanrednim domaćinima", komentirao je Glavina.

Rekao je i da oko svega toga kontaktiraju i HTZ i TZGZ, koji će kontaktirati tu turistkinju i osmisliti kako da joj se to na neki način primjereno nadoknadi.
Za početak rujna ministar je najavio konferenciju za medije na kojoj će uz ostalo dati analizu glavne sezone za srpanj i kolovoz te cijelu godinu, ali i oko popunjenosti smještajnih kapaciteta, nakon što su novinari pitali oko rasta u hotelskom i padu prometa u obiteljskom smještaju. (Vijesti Vlada, mzz)

subota, 23.08.2025.

OKRUŽENJE ZA DEMOGRAFSKE PROMJENE

DRŽAVA PRUŽA PODRŠKU

Na sjednici 21. kolovoza Vlada RH je usvojila - PROGRAM REVITALIZACIJE DEPOPULIRANIH PODRUČJA HAMAG – BICRO.

„U suradnji sa Ministarstvom gospodarstva i HAMAG-BICRO- pokrećemo novi program kojim se potiče razvoj poduzetništva u slabije razvijenim i depopuliranim sredinama“ istaknuo je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić. Rekao je da je ovaj program dio strateškog pristupa stvaranja poticajnog okruženja za demografske promjene. On donosi gospodarsku korist - malim i srednjim poduzetnicima, lokalnim zajednicama kroz veće prihode te našim građanima - kroz nova radna mjesta.

Ova odluka Vlade ima i demografsku korist - jer potiče ostanak, useljavanje i povratak u depopuliranim područjima. Poduzetnicima daje razlog da ostanu ili pokrenu posao u manjim sredinama, obiteljima osigurava radna mjesta u vlastitim gradovima i općinama, a našim iseljenicima stvara uvjete i poticaj za povratak iz inozemstva. Ovaj je program izravan doprinos regionalnom razvoju jer otvara jednake prilike - i usmjerava više sredstava tamo gdje su potrebe veće.
Ovim programom poduzetnici koji posluju u slabije razvijenim i depopuliranim područjima moći će ostvariti potporu do 75 tisuća eura - odnosno subvenciju glavnice zajma do polovice ukupnog iznosa.

Na taj način, država će im pružiti podršku u smanjenju tereta otplate zajmova, olakšati pokretanje ili širenje poslovanja i otvaranje novih radnih mjesta.
Subvencije će moći dobiti poduzetnici koji imaju odobren nacionalni zajam, imaju minimalno jednog zaposlenog na puno radno vrijeme, nemaju nepodmirenih obveza po osnovi javnih davanja niti blokirane račune.
Vlada će za ovaj program u državnom proračunu u trogodišnjem razdoblju, preko Ministarstva demografije i useljeništva, izdvojiti 30 milijuna eura. (Ministarstvo demografije, mzz)

petak, 22.08.2025.

TOM FLETCHER, PODTAJNIK ZA HUMANITARNA PITANJA I POMOĆ UJEDINJENIH NARODA

" GLAD U GAZI JE SVJETSKA GLAD"

Tom Fletcher, podtajnik za humanitarna pitanja i koordinator za hitnu pomoć Ujedinjenih naroda održao je 22. kolovoza u Ženevi konferenciju za novinare koju je počeo riječima: „Molim vas, pročitajte izvješće IPC-a od korica do korica. Pročitajte ga s tugom i ljutnjom. Ne kao riječi i brojke, već kao imena i živote. Ne sumnjajte da je ovo nepobitno svjedočanstvo „ A onda je rekao :

„To je glad. Glad u Gazi. To je glad koju smo mogli spriječiti da nam je bilo dopušteno. Pa ipak, hrana se gomila na granicama zbog sustavne opstrukcije od strane Izraela. To je glad unutar nekoliko stotina metara od hrane, u plodnoj zemlji. To je glad koja prvo pogađa najranjivije. Svaka s imenom, svaka s pričom. Koja ljudima oduzima dostojanstvo prije nego što im oduzme život. Koja prisiljava roditelja da bira koje će dijete hraniti. Koja prisiljava ljude da riskiraju svoje živote u potrazi za hranom. To je glad na koju smo više puta upozoravali. Ali međunarodnim medijima nije bilo dopušteno da o njoj izvještavaju. Da svjedoče.
( Nije nažalost spomenuo broj od 230 ubijenih novinara u Pojasu Gaze od strane izraelske vojske, kako bi izraelski premijer spriječio da istina o događajima u Gazi ode u svijet. mzz)

To je glad 2025. godine. Glad 21. stoljeća nad kojom bdiju dronovi i najnaprednija vojna tehnologija u povijesti.To je glad koju neki izraelski čelnici otvoreno promoviraju kao ratno oružje. Ovo je glad koju svi pratimo. Svi smo odgovorni za to. Glad u Gazi je svjetska glad. To je glad koja pita 'ali što si učinio?' Glad koja će nas sve proganjati i mora nas proganjati.

To je predvidljiva i sprečiva glad. Glad uzrokovana okrutnošću, opravdana osvetom, omogućena ravnodušnošću i održavana suučesništvom.
To je glad koja mora potaknuti svijet na hitnije djelovanje. To mora posramiti svijet da učini bolje. To je glad koja stoga također pita '... i što ćete sada učiniti?

Moj zahtjev, moja molba, moj zahtjev premijeru Netanyahuu i svima koji ga mogu kontaktirati:

Dosta. Prekid vatre. Otvorite prijelaze, sjeverne i južne, sve. Neka nam hrana i ostale potrepštine dođu unutra, nesmetano i u potrebnim masovnim razmjerima. Prekinite odmazdu. Prekasno je za previše ljudi. Ali ne i za sve u Gazi. Dosta. Za dobrobit čovječanstva, pustite nas unutra.

Prisutni novinar je postavio pitanje : Je li ovo trenutak srama za svijet? I mislite li da stanovnici Gaze žive pod kolektivnom kaznom gladi?

Podtajnik UN-a Tom Fletcher je ovako odgovorio :
“ Hvala vam. I u pravu ste. Ovo je trenutak kolektivne sramote. I mislim da svi to osjećamo na različite načine. Svi se mi kao međunarodna zajednica moramo osvrnuti i razmisliti, gdje bismo ovo mogli dobiti na drugom mjestu? I gledali smo kako se to događa u stvarnom vremenu. Nismo to pratili tako pomno kao što smo mogli, da vam je svima bilo dopušteno da to izvijestite, kao i s drugim velikim trenucima gladi kojih se mnogi od nas sjećaju tijekom života. I to je, kao što rekoh, glad koja se mogla spriječiti, ali postojala je ta sustavna opstrukcija koja nas je sprječavala da pokrenemo te kamione u mjeri u kojoj im je potrebno, sprječavajući nas da probijemo tu blokadu koja je postojala toliko posljednjih mjeseci. Sada, ne znam što će ljudi u Gazi reći jutros. Sumnjam da će čitati ovo izvješće. Ne trebaju čitati izvješće. Oni to znaju, i znaju to tjednima i mjesecima "
.(….) (Izvor: Internet stranica : eliefweb.int/report , mzz)

IZRAEL ODBACIO HAMASOV PRIJEDLOG O 60 DANA PRIMIRJA

NETANJAHU PRIPREMIO NOVU RATNU OFENZIVU NA GAZU

Podupirući Netanyahuovu poruku, ministar odbrane Katz je u petak na društvenim mrežama objavio "Uskoro će se vrata pakla otvoriti nad glavama Hamasovih ubica i silovatelja u Gazi – sve dok ne pristanu na izraelske uvjete za okončanje rata, a to su prvenstveno oslobađanje svih talaca i njihovo razoružanje. Ako ne pristanu, Gaza, glavni grad Hamasa, postat će kao Rafah i Beit Hanoun", rekao je. Oba ova grada su sravnjena sa zemljom tokom prethodnih izraelskih vojnih operacija, piše Radio Slobodna Europa 22. kolovoza
Izraelske obrambene snage su upozorile medicinske službe i međunarodne organizacije da se pripreme za planiranu evakuaciju cijelog stanovništva grada Gaze, oko milion ljudi, u skloništa na jugu, prije nego što izraelske trupe uđu u grad.

Hamas je u ponedjeljak 18. kolovoza pristao na prijedlog katarskih i egipatskih posrednika o 60-dnevnom primirju, kojim bi, prema Kataru, bila oslobođena polovica preostalih talaca u Gazi.
No izraelski premijer Benjamin Netanyahu je odbacio, rekavši da je naredio početak pregovora o oslobađanju svih preostalih talaca i okončanju rata u Gazi pod uvjetima "prihvatljivim Izraelu".Izrael vjeruje da je nakon 22 mjeseca rata samo 20 od 50 talaca još uvijek živo.
U video izjavi tijekom posjeta divizije za Gazu, u Izraelu u četvrtak 21. kolovoza navečer, Netanyahu je rekao da je naredio da započnu pregovori za oslobađanje svih izraelskih talaca.
„Došao sam odobriti planove Izraelskih obrambenih snaga (IDF) da preuzmu kontrolu nad gradom Gazom i poraze Hamas“, rekao je. „Ova dva pitanja - pobjeda nad Hamasom i oslobađanje svih naših talaca - idu ruku pod ruku“, dodao je Netanyahu, ne navodeći detalje o tome što će podrazumijevati sljedeća faza pregovora.

Ministarstvo zdravstva Gaze, kojim upravlja Hamas, izjavilo je da odbacuje "svaki korak koji bi potkopao ono što je ostalo od zdravstvenog sustava".
UN je izjavio da intenziviranje napada i "nemilosrdno bombardiranje" u gradu Gazi uzrokuje "veliki broj civilnih žrtava i razaranja velikih razmjera". UN i humanitarne skupine obećali su ostati kako bi pomogli onima koji se ne mogu ili ne žele preseliti.
Postoje strahovi da će nova vojna kampanja u gradu Gazi produbiti humanitarnu krizu. Integrirana klasifikacija faza sigurnosti hrane koju podržavaju UN prošli je mjesec izjavila da se u Gazi "odvija najgori scenarij gladi". ( Radio Slobodna Europa, BBC.com, mzz)

četvrtak, 21.08.2025.

PAPA LAV XIV POZVAO NA POST I MOLITVU

ZA MIR I PRAVDU U SVIJETU

Papa Lav XIV. na završetku opće audijencije u srijedu 20. kolovoza u Vatikanu pozvao je vjernike cijeloga svijeta da na blagdan Blažene Djevice Marije Kraljice, u petak 22. kolovoza, poste i molitve za mir u svijetu. Papa je rekao da je zemlja i dalje ranjena ratovima u Svetoj zemlji, Ukrajini i mnogim drugim dijelovima svijeta.
„Pozivam sve vjernike da ovaj dan provedu u postu i molitvi,“ naglasio je Papa Lav XIV, „moleći Gospodina da nam udijeli mir i pravdu te da obriše suze onima koji trpe zbog sukoba koji još traju.“

No Papa nije govorio o detaljima posta.

Kako postiti ?Postiti znači najesti se jedanput dnevno do sita i dvaput samo malo založiti. Nemrs je suzdržavanje od mesa i mesnih prerađevina
( Izvor: https://book.hr/sto-je-post-i-zasto-kada-kako-postiti-i-koji-su-plodovi-posta)

No generacije koje imaju višedesetljetno životno iskustvo govore da petkom u spomen na muku Isusa Krista treba postiti,i jesti malo, ako je moguće jesti ribu i ne mrsiti. (mzz)

NIKKI HALEY UPOZORILA TRUMPA NA INDIJU

ODNOSI WASHINGTON - NEW DELHI BLIZU TOČKE PUCANJA

U članku objavljenom u srijedu 20. kolovoza u Newsweeku, Nikki Haley, punim imenom Nimarata Nikki Randhawa Haley koja je bila 29. veleposlanica SAD-a pri Ujedinjenim narodima od siječnja 2017. do prosinca 2018. u prvoj Trumpovoj administraciji, a bila je prva Indijsko-američka žena koja je služila u predsjedničkom kabinetu, upozorila je da su odnosi između Washingtona i New Delhija blizu točke pucanja te je rekla da je ključno vratiti odnose SAD-a i Indije na pravi put ako Amerika želi obuzdati rastuće globalne ambicije Kine, piše NDTV WORLD 21. kolovoza

Trumpova republikanska kolegica Haley ostala je glasna kritičarka Trumpa unatoč tome što ga je podržala za predsjedničku kandidaturu 2024. godine. Napomenula je da se "Indija mora tretirati kao cijenjeni slobodni i demokratski partner kakav i jest - a ne kao protivnik poput Kine, koja je do sada izbjegavala sankcije zbog kupnje ruske nafte, unatoč tome što je jedan od najvećih kupaca Moskve."

„Propuštanje 25 godina zamaha s jedinom zemljom koja može poslužiti kao protuteža kineskoj dominaciji u Aziji bila bi strateška katastrofa“, upozorila je.
Haley je istaknula da je u kratkoročnim ciljevima New Delhi ključan u pomaganju Washingtonu da premjesti svoje ključne lance opskrbe dalje od Kine.
„Dok Trumpova administracija radi na vraćanju proizvodnje u Indiju, Indija jedina ima potencijal za proizvodnju proizvoda koji se ovdje ne mogu brzo ili učinkovito proizvesti, poput tekstila, jeftinih telefona i solarnih panela, u razmjerima sličnim kineskim.“
U obrambenom sektoru, širenje vojnih veza New Delhija sa saveznicima Washingtona, uključujući Izrael, ne samo da čini Indiju ključnim tržištem za američku obrambenu opremu, već i prednošću za sigurnost slobodnog svijeta, rekla je Haley.

Haley je rekla da se Indija ne smije tretirati kao protivnik poput Kine te da Trumpova administracija ne može dopustiti da pitanja tarifa ili uloge SAD-a u primirju između Indije i Pakistana zabiju klin između dvije najveće svjetske demokracije.

Posljednjih nekoliko tjedana zbio se niz eksplozivnih događaja u odnosima Indije i SAD-a , pri čemu je Trumpova administracija nametnula Indiji 25-postotne carine na kupnju ruske nafte, uz 25-postotnu carinu koju su Sjedinjene Države već nametnule na indijsku robu. Ovi događaji uslijedili su nakon višemjesečne eskalacije napetosti, uključujući i odbijanje New Delhija da prihvati ulogu SAD-a u pregovorima o prekidu vatre između Indije i Pakistana.
„Za postizanje vanjskopolitičkih ciljeva Trumpove administracije - nadmašivanje Kine i postizanje mira snagom - malo je ciljeva važnijih od vraćanja odnosa SAD-a i Indije na pravi put“, rekla je.

Također je napomenula da bi rastući utjecaj Indije i njezino sigurnosno sudjelovanje na Bliskom istoku mogli biti ključni u stabilizaciji regije dok Amerika nastoji tamo poslati manje vojnika i dolara. Haley je naglasila da bi položaj Indije u središtu vitalnih kineskih trgovinskih i energetskih tokova mogao zakomplicirati Pekingove opcije u slučaju većeg sukoba.
„Dugoročno gledano, značaj Indije je još veći. U Indiji živi više od šestine čovječanstva, a 2023. godine nadmašila je Kinu kao najmnogoljudnija zemlja svijeta, s mladom radnom snagom koja je u suprotnosti sa starenjem Kine“, rekla je.

Indija je najbrže rastuće veliko gospodarstvo na svijetu, a Haley je istaknula da njezin uspon predstavlja najznačajniji geopolitički događaj od kineskog i među najvećim je preprekama kineskom cilju preoblikovanja globalnog poretka.
„Jednostavno rečeno, kineske ambicije morat će se smanjiti kako raste moć Indije. Pa ipak, za razliku od komunističke Kine, uspon demokratske Indije ne prijeti slobodnom svijetu“, rekla je Niki Haley, a prenio ndtv.world.com (mzz)

JAPANSKI MINISTAR OBRANE U TURSKOJ

JAPANSKA DELEGACIJA POSJETILA CENTAR BAYKAR

Gen Nakatani, ministar odbrane Japana, zajedno sa svojom delegacijom, posjetio je 20. kolovoza Nacionalni tehnološki centar Ozdemir Bayraktar" vodećeg turskog proizvođača bespilotnih letjelica Baykar, objavio je Baykar na turskoj društvenoj mreži NSosyal. "Bila nam je čast ugostiti Njegovu ekselenciju", dodaje se u priopćenju.
Predsjednik Baykara Selcuk Bayraktar i izvršni direktor Haluk Bayraktar informisali su Nakatanija o kompaniji i aktivnostima tokom posjete. Turski sekretar za obrambenu industriju Haluk Gorgun također je prisustvovao posjeti japanskog ministra odbrane, piše Anadolija 21. kolovoza. (mzz)

srijeda, 20.08.2025.

DONALD TRUMP ŽELI NOBELOVU NAGRADU ZA MIR

ŽELJA PRVORAZREDNA – REALIZACIJA U ZBROJU - VRLO MALA

Američki predsjednik Donald Trump želi Nobelovu nagradu za mir. To je izravno rekao više puta u posljednje vrijeme. Govori da je on „ zaustavio šest, sedam ratova“. I to bi po njegovu razmišljanju trebala biti dovoljno dobra referenca za zaslugu takve vrste da bi njemu pripala Nobelova nagrada za mir, vjerojatno ove godine- misli on.

Potvrda da Donald Trump uistinu želi Nobelovu nagradu je u informaciji norveškog list Dagens Nćringsliv , pozivajući se na neimenovane izvore, izvijestio je 14. kolovoza theguardian.com:„Iznenada, dok je ministar financija Jens Stoltenberg šetao ulicom u Oslu, Donald Trump je nazvao... Želio je Nobelovu nagradu – i razgovarati o tarifama.“ U tekstu dalje piše „ U izjavi za Reuters, Stoltenberg, bivši glavni tajnik NATO-a, rekao je da se poziv usredotočio na carine i ekonomsku suradnju uoči Trumpovog poziva s Jonasom Střreom, norveškim premijerom. „Neću ulaziti u daljnje detalje o sadržaju razgovora“, rekao je Stoltenberg, dodajući da je u pozivu sudjelovalo nekoliko dužnosnika Bijele kuće, uključujući ministra financija Scotta Bessenta i američkog trgovinskog predstavnika Jamiesona Greera.

No činjenica je svake godine, peteročlani norveški Nobelov odbor pregleda stotine kandidata prije nego što odabere laureate. Članove odbora imenuje norveški parlament prema oporuci Alfreda Nobela, švedskog industrijalca iz 19. stoljeća. Laureati se objavljuju u mjesecu listopadu.
Ali Trump se dobro upoznao s informacijom da su dosadašnja četiri predsjednika SAD-a primili Nobelove nagrade, pa bi to očito i on želio. Barak Obama je bio četvrti američki predsjednik koji je dobio Nobelovu nagradu, a dobio ju je 2009. godine zbog zalaganja za nuklearno razoružanje. Na mjestu predsjednika bio je od siječnja 2009. do 20. siječnja 2017. godine. Nobelove nagrade dobili su američki predsjednici Theodor Roosevelt 1906. Woodrow Wilson 1919. - koji su obojica primili nagradu tijekom svojih mandata te Jimmyj Cartera 2002.koji je primio nagradu 21 godinu nakon što je završio predsjednički mandat.

Theguardian.com piše 14. kolovoza da je Bijela kuća ovog mjeseca u izjavi proglasila da je „predsjednik Trump predsjednik mira“, navodeći ukupno sedam prijavljenih bilateralnih sporazuma između Armenije i Azerbajdžana; Kambodže i Tajlanda; Izraela i Irana; Indije i Pakistana; Ruande i Demokratske Republike Kongo; Egipta i Etiopije; te Srbije i Kosova, kao i Abrahamov sporazum, pakt o normalizaciji potpisan u Trumpovom prvom mandatu između Izraela i nekih arapskih država.U utorak 19. kolovoza je predsjednik za "Fox and Friends" rekao da smo "okončali sedam ratova".

Evo kako o posredovanju predsjednika Donalda Trumpa u tim ratovima piše na internetu theguardian.com 14. kolovoza:

ARMENIJA - AZERBAJDŽAN -DEKLARACIJA
Najnoviji trijumf bila je zajednička mirovna deklaracija koju su potpisali Armenija i Azerbajdžan o njihovom dugotrajnom sukobu na Kavkazu.
Sporazum, potpisan na raskošnoj ceremoniji u Bijeloj kući, obvezuje dvije bivše sovjetske republike na međusobno priznavanje granica i odricanje od nasilja jedne nad drugom. No, prije potpunog mirovnog sporazuma predstoje složeni pregovori o zamršenim ustavnim i teritorijalnim pitanjima.
Ovaj sporazum je značajan po dvije stvari - načinu na koji strane države laskaju Trumpu kako bi dobile ono što žele i imperijalističkoj crti u većem dijelu njegovog mirotvorstva. Suparnici su se, na primjer, složili otvoriti prometni koridor na koji će SAD imati puna prava na razvoj i nazvati ga "Trumpovom rutom za mir i prosperitet".
Azerbajdžanski predsjednik Ilham Alijev izjavio je: „Predsjednik Trump je u šest mjeseci učinio čudo.“
Ovo je pametan dogovor za SAD jer se suprotstavlja utjecaju suparničkih sila Rusije i Irana u regiji. Ali trebat će Trumpovu stalnu pozornost. „Želje i usmene deklaracije nisu dovoljne“, napisala su dva bivša američka veleposlanika u Azerbajdžanu, Robert Cekuta i Richard Morningstar, u nedavnom komentaru Atlantskog vijeća. Pozvali su Trumpa da rasporedi dužnosnike iz State Departmenta, Ministarstva trgovine i drugih agencija kako bi se osigurao sporazum.

TAJLAND I KAMBODŽA - POGRANIČNI RAT, PA SPORAZUM
Još jedan Trumpov nedavni trijumf dogodio se u jugoistočnoj Aziji, gdje je zaprijetio da će odgoditi trgovinske sporazume s Tajlandom i Kambodžom kako bi zaustavio pogranični rat prošlog mjeseca u kojem je poginulo najmanje 38 ljudi. Moć utjecaja koju je pokazao u pozivima čelnicima obje zemlje bila je učinkovita i možda to ne bi palo na pamet drugom predsjedniku. Ali Trump nije radio sam. Sporazum je postignut uz posredovanje Udruženja zemalja jugoistočne Azije. Kambodžanski premijer Hun Manet, međutim, znao je proceduru. Nominirao je Trumpa za Nobelovu nagradu za "izvanredno državništvo".

INDIJA – PAKISTAN - GRANIČNI SUKOB U SVIBNJU
Pakistan je poduzeo sličan korak , kao dio uspješne diplomatske ofenzive kako bi pridobio Trumpa i stavio u nepovoljan položaj svog nuklearno naoružanog rivala Indije nakon što je predsjednik intervenirao u graničnom sukobu u svibnju. No, vlada indijskog premijera Narendre Modija, bivšeg Trumpovog prijatelja, odbacila je tvrdnje Washingtona o ključnoj ulozi. Uključene su bile i druge države, uključujući Saudijsku Arabiju, Tursku i Veliku Britaniju. Trumpove tvrdnje da je okončao rat su selektivne. Sporazum je krhak i ne rješava teritorijalni spor koji je izazvao borbe - oko himalajske regije Kašmir, koja je uzrokovala tri rata velikih razmjera.

RUANDA – DEMOKRATSKA REPUBLIKA KONGO
Trump je proglasio „slavni trijumf za mir“ u sporazumu postignutom između Ruande i Demokratske Republike Kongo. On sadrži važne prve korake u priznavanju granica, odricanju od rata i razoružavanju milicija. Međutim, nitko ne očekuje skori završetak sukoba, budući da je glavna pobunjenička skupina M23 koju podržava Ruanda odbacila sporazum. Neki analitičari inicijativu, koju je također pokrenuo Katar, vide kao pokušaj SAD-a da osigura prava na minerale kao dio afričke „velike igre“ protiv Kine.

EGIPAT I ETIOPIJA
Trumpova tvrdnja da je posredovao u mirovnom procesu između Egipta i Etiopije je pretjerivanje. On se referira na spor oko brane na Nilu u potonjoj zemlji za koji Egipat strahuje da će smanjiti protok u njegovom udjelu ključnog strateškog plovnog puta. Pozvao je na dogovor o brani, ali nije postignut nikakav obvezujući sporazum.

SRBIJA I KOSOVO
Pretenzije Bijele kuće na Srbiju i Kosovo potječu iz Trumpovog prvog mandata, kada su se suparnici dogovorili o koracima ekonomske normalizacije . Ali još uvijek nemaju diplomatske odnose, 17 godina nakon što je Kosovo proglasilo neovisnost od Srbije. A nedavni napori normalizacije više su uključivali EU nego Trumpov tim.
U mnogim aspektima, Trumpove tvrdnje da je okončao šest ili sedam ratova tipične su za predsjedništvo koje tvrdi da postiže ogromne pobjede koje su pri zbrajanju mnogo manje nego što se čine. (theguardian.com 14. kolovoza)

RUSIJA – TRUMP - UKRAJINA
Američka diplomacija ni posredovanje predsjednika Trumpa nisu još rezultirali mirom u dva velika rata, velika i po trajanju i po broju žrtava; o zaustavljanju rata između Rusije i Ukrajine u tijeku je razgovor. Predsjednik Trump i Vladimir Putin su razgovarali 15. kolovoza, 18. kolovoza je razgovor o prekidu rata nastavljen u Wasingtonu između njega i predsjednika Ukrajine Zelenskog te nekoliko europskih političkih vođa . Posljednja glavna tumačenja zaustavljanja rata bila je tema jamstva, a ne tema teritorija zbog kog Rusija vodi rat u Ukrajini. O području teritorija ništa nije odlučeno ali niti razgovarano na način da bi bilo poznato javnosti. Zelenski i dalje govori o oružju koje mu je potrebno za Ukrajinu . No dok nema razgovora o teritoriju radi kog je Rusija uopće i vojnim snagama napala Ukrajinu – mir je daleko. Također, predsjednik Trump više je puta rekao da će organizirati sastanak Vladimira Putina i Vloodimira Zelenskog . Teoretski, sve to treba dovesti do mira između dviju zaraćenih zemalja. No pitanje je kada? Ove godine ili u budućnosti?

IZRAEL – HAMAS
U ratu između Izraela i Hamasa su tisuće Palestinskih civila od strane Izraela osuđeni na Humanitarnu fondaciju za hranu koju su zajedno osnovali
SAD i Izrael. Zbog njihova agresivnog načina gdje prilikom podjele hrane Izrelska vojska različitim oruđima puca po djeci, ženama , ljudima malaksalima od gladi , koji umiru od gladi i bolesti. Bez ikakvog senzibiliteta je predsjednik SAD -a Trump da se ta agonija gladnih ljudi završi, da se rat završI sa dvo državnim rješenjem za Izrael i Palestinu . O tome Trump ne govori. Na primirju i miru za Palestince više rade medijatori država Turske, Egipta i Katara nego predsjednik SAD-a gospodin Trump.
Margareta Zouhar Zec

utorak, 19.08.2025.

TALIJANSKI RATNI BROD U SPLITSKOJ LUCI LORA

BILATERALNA SURADNJA HRVATSKE RATNE MORNARICE

Talijanski brod ratne mornarice San Giusto boravit će u splitskoj vojnoj luci Lora do 21. kolovoza u okviru bilateralne vojne suradnje, piše u informaciji ministarstva obrane 18. kolovoza.

San Giusto je višenamjenski transportni brod, izgrađen u brodogradilištu u blizini Genove. U operativnoj je uporabi od lipnja 1994. godine, a matična mu je luka Brindisi. Brod ima značajne transportne kapacitete te može prevesti do 300 pripadnika mornaričko-desantnog pješaštva s pripadajućom opremom, dok se na njegovoj platformi može smjestiti do šest helikoptera. Brod je kapaciteta 514 osoba. Tijekom ljeta, u vrijeme školske plovidbe, koristi se za obuku kadeta dočasničke škole. Brod je dug 134,6 metara, širok 25 metara, gaza 6,5 metara. Posada broda ima — 19 časnika i 261 dočasnika.
Tom je prilikom, u Zapovjedništvu Hrvatske ratne mornarice, zapovjednik Pomorske baze Split, kapetan bojnog broda Vlade Zoko, zajedno sa svojim suradnicima, primio talijansko izaslanstvo koje je predvodio zapovjednik broda, kapetan bojnog broda Salvatore D’Avena. ( Ministarstvo obrane, mzz)

ponedjeljak, 18.08.2025.

PREDSJEDNIK SRBIJE NAJAVIO SKORAŠNJE MJERE PROTIV DOGAĐANJA KAOSA

„U SRBIJI SE NA ULICAMA DOGAĐA TERORIZAM „

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se građanima Srbije 17. kolovoza nakon, kako je rekao , “jezivih događaja" nasilja na ulicama više gradova Srbije prethodnih nekoliko noći.

Rekao je kako je Srbija u velikoj opasnosti jer “ulicama vlada banda”. Govoreći o sve nasilnijim demonstracijama, rekao je kako su se demonstranti koristili teorijom „kontrolisanog haosa“ u posljednjih devet mjeseci kako bi došli do političke priče o izborima. Predsjednik Srbije je rekao da su ugrozili svakog čovjeka , te da sve što rade je protiv svakog normalnog građanina, ne dozvoljavaju ljudima da se kreću po gradu, prema njegovim riječima nitko ne može zaraditi kruha jer banda vlada ulicama, jer misle da imaju pravo da tuku, pale i ruše. Predsjednik Srbije je rekao da nijedan njihov skup nije legalan.

U svom obraćanju građanima Aleksandar Vučić je pročitao definiciju terorizma iz Krivičnog zakona Srbije, te rekao da ono što se navodi u opisu krivičnog djela terorizma da se na ulicama Srbije događa na dnevnoj bazi.
Predsjednik Srbije je u tonu retorike pitanja pitao tužioce što se prave da ne poznaju zakon, te rekao : „Ako ne umete da čitate, evo pročitah. Šta je bilo ono u Novom Sadu i Valjevu ako nije terorizam?”, upitao je Aleksandar Vučić. Rekao je zatim da je obraća
nje javnosti sazvao da bi rekao – što je još jedino što je preostalo te naveo slijedeće :

"Sve drugo su već uradili. Ostalo je samo da počnu da ubijaju. I nisam pretarao, ja vam kažem, pitanje je dana kada će se to dogoditi. Bukvalno je pitanje dana kada će da krenu da ubijaju otvoreno na ulici. I tada će reći: ovde je sve u redu, revoltirani građani mirno su ubili toga i toga. I zvuči vam kao parodija. Nije parodija. Ja sam ovo sazvao da bih vam rekao šta će da se dogodi. Jer ja vidim kako to ide. I ovo radim zbog istorije, da ne bi bilo da nisam upozorio na vreme", rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, piše agencija Anadolija 17. kolovoza.
Na pitanje novinara razmatra li se uvođenje izvanrednog stanja u zemlji odgovorio je :

“Nismo razmatrali uvođenje vanrednog stanje, jer je za to komplikovana procedura, potrebna je saglasnost predsednika, predsednika vlade, ali se mora ići na sednicu Narodne skupštine jer vanredno stanje proglašava Skupština. Nismo to razmatrali. Imamo mi dovoljno mera koje možemo da preduzimamo u skladu sa zakonom, ovo je krajnja mera i dosad je nismo razmatrali. I ne bih voleo da je razmatramo."
Na pitanje novinara kakve će to mjere poduzeti vlasti u Srbiji i kada se one mogu očekivati, predsjednik Srbije je odgovorio za šest, sedam do osam dana, te dodao:
"Moje je danas da upozorim na to sve građane Srbije. Ukoliko se ne probudimo i ne suprotstavimo ovom zlu, nema ko drugi to da uradi i neće imati ko drugi to da uradi. Dok sam na čelu države, a to je godinu i nešto, ja ću im se suprotstavljati na svakom koraku i na svakom mestu. Borit ću se za slobodnu i slobodarsku Srbiju. A zamolimo sam za samo malo strpljenja i videćete ozbiljniju, odgovorniju i snažniju reakciju države". (Izvor Anadolija, mzz)

nedjelja, 17.08.2025.

DEMONSTRACIJE U IZRAELU ZA POVRATAK TAOCA

„ OVO JE VJEROJATNO POSLJEDNJA MINUTA DA SPASIMO TAOCE“

Dok izraelska vojska pojačava napade na grad Gazu kako bi prisilila desetke tisuća izgladnjelih Palestinaca na ponovni bijeg, tisuće prosvjednika u Izraelu izašlo je na ulice 17. kolovoza zahtijevajući kraj rata u Gazi i sporazum o oslobađanju zarobljenika u opkoljenoj enklavi.
Izraelska policija upotrijebila je vodene topove i uhitila desetke prosvjednika koji su se okupili na nacionalnim demonstracijama, na kojima se do sumraka u Tel Avivu okupilo više od 300.000 ljudi, piše Al Jazeera English.
Izraelske škole, poduzeća i javni prijevoz zatvoreni su, a u većim gradovima planirane su demonstracije kao dio nacionalnog dana akcije dviju skupina koje predstavljaju brojne obitelji zarobljenika i ožalošćenih obitelji. Restorani i kafići također su zatvoreni, dok su izraelske novine Haaretz izvijestile da su deseci izraelskih umjetnika, slavnih osoba i sportaša izrazili podršku i pridružili se štrajku. Veliki sindikati, uključujući odvjetnike, liječnike i poslovni forum, kao i Hebrejsko sveučilište u Jeruzalemu, potvrdili su svoje sudjelovanje u štrajku. Prosvjednici, koji se boje da bi daljnje borbe mogle ugroziti 50 zarobljenika za koje se vjeruje da su ostali u Gazi, od kojih se smatra da je samo oko 20 živo, skandirali su: "Ne dobivamo rat zbog tijela talaca." „Vojni pritisak ne vraća taoce – samo ih ubija“, rekao je
bivši zarobljenik Arbel Yehoud na demonstracijama na takozvanom „Trgu talaca“ u Tel Avivu. „Jedini način da ih se vrati jest dogovor, odjednom, bez igara.“

DEMONSTRACIJE NAKON ODOBRENJA PLANA


Nedjeljne demonstracije održane su samo nekoliko dana nakon što je izraelski sigurnosni kabinet odobrio planove za vojno napredovanje prema gradu Gazi, gotovo dvije godine nakon početka genocidnog rata koji je opustošio Pojas Gaze, ostavio veći dio stanovništva na rubu gladi i doveo do sve veće međunarodne izolacije Izraela .
Na demonstracijama u Tel Avivu, aktivisti su razvili golemu izraelsku zastavu prekrivenu licima zarobljenika koji se još uvijek nalaze u Gazi. Prosvjednici su također blokirali glavne ceste, uključujući autocestu koja povezuje Tel Aviv i Jeruzalem, gdje su zapaljene gume i promet je stao, prema lokalnim izvješćima. Forum talaca i nestalih obitelji, koji predstavlja rodbinu zatočenih, proglasio je štrajk diljem zemlje.

POSLJEDNJA MINUTA

Prosvjednik Ofir Penso ( 50) za novinsku agenciju AFP je izjavio : „Ovo je vjerojatno posljednja minuta koju imamo da spasimo taoce.“
U štrajku je sudjelovao i vođa oporbe Yair Lapid.„Danas zatvaramo zemlju. Jer naši taoci nisu pijuni koje vlada smije žrtvovati zarad ratnih napora, oni su građani koje vlada mora vratiti njihovim obiteljima“, objavio je Lapid prosvjednicima u videu objavljenom na X.
„Neće nas zaustaviti, neće nas umoriti, neće nas iscrpiti. Nastavit ćemo se boriti dok se taoci ne vrate kući, postoji dogovor, rat završava“, dodao je.
Štrajku se pridružio i bivši ministar obrane Yoav Gallant.
„Imamo najveću dužnost vratiti sve kući“, rekao je Gallant u izjavama koje su prenijele dnevne novine Yedioth Ahronoth. „Postoji samo jedan način da se izvrši ova misija: prvo vratiti taoce, a zatim nastaviti eliminirati Hamas do posljednjeg od njih.“
Predsjednici izraelskih sveučilišta također su prisustvovali prosvjedima kako bi zahtijevali od Netanyahuove vlade da postigne prekid vatre i sporazum o razmjeni zarobljenika u Pojasu Gaze. Prošlog ožujka, svi čelnici sveučilišta i fakulteta u Izraelu potpisali su pismo upućeno Netanyahuu. „Jasno smo rekli da vlada mora dovršiti sporazum i vratiti sve“, rekao je u svom govoru Daniel Chamovitz, predsjednik Sveučilišta Ben-Gurion u Negevu. „Ovo nije bio politički zahtjev; bio je to moralni i savjesni zahtjev“, rekao je.
Alon Pinkas, bivši izraelski diplomat i generalni konzul u New Yorku, rekao je za Al Jazeeru iz Tel Aviva da je, iako su prosvjedi prošireni diljem zemlje, odaziv ostao relativno ograničen. Što se tiče odgovora izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na demonstracije građana , Pinkas je bio oštar. „Većina premijera bi dala ostavku nakon 7. listopada... On nije samo još jedan premijer. On brine samo o svom opstanku. Vođen je nekim mesijanskim zabludama o preokretanju Bliskog istoka . Pinkas je dodao da Netanyahu odvraća gnjev javnosti okrivljavanjem "elite" i "kabale duboke države" umjesto da preuzme odgovornost.
Predsjednik Izraela Isaac Herzog izrazio je podršku povratku zarobljenika, pozivajući na međunarodni pritisak na Hamas umjesto da posluša pozive za zaustavljanje rata. (AL Jazeera, English, mzz)

subota, 16.08.2025.

ITALIJA PROVELA 14. MEDICINSKIH EVAKUACIJA PALESTINACA OD SIJEČNJA 2024.

SLOŽENA EVAKUCIJA IZ GAZE

Zrakoplov C130J talijanskog ratnog zrakoplovstva jedan je od tri zrakoplova koji su bili na posebnom letu koji su 13. kolovoza stigli u Italiju a koji su prevezli ukupno 114 Palestinaca, uključujući 31 dijete, koji su smješteni radi liječenja u više talijanskih pedijatrijskih bolnicama. Antonio Tajani ministar vanjskih poslova Italije u zračnoj luci Ciampino rekao je da je to 14. medicinska evakuacija Palestinaca od siječnja 2024. i najveća koju je Italija do sada organizirala. Rekao je da je medicinska evakuacija veoma složena jer je potrebno odobrenje izraelske vojske, Mossada, Shin Beta, izraelske vlade, Palestinske nacionalne uprave, Jordana i Egipta.

Rekao je da će Italija nastaviti podržavati palestinsko stanovništvo, pomagati onima koji pate i pružati skrb onima kojima je potrebna. Ministar vanjskih poslova Italije rekao je da je dovođenje Palestinaca iz Pojasa Gaze složeno, jer zahtijeva pojedinačne pregovore od slučaja do slučaja, što zahtijeva odobrenja na više razina. Objasnio je da odobrenje za iseljenje, mora dati Izrael, Palestinska nacionalna uprava, Jordan i Egipat. Izrael usmjerava svoje provjere na sigurnosne aspekte, dok Palestinska uprava - putem Ministarstva zdravstva - procjenjuje kliničku težinu pacijenata, dajući prioritet najhitnijim slučajevima. Jordan i Egipat održavaju rigorozne kontrole kako bi upravljali protokom osoba.

Prema riječima ministra Tajanija Italija se protivi planu Izraela za najavljenu totalnu okupaciju Pojasa Gaze . Rekao je da Rim podržava plan egipatskih i arapskih zemalja za obnovu Pojasa te rekao da je Italija spremna doprinijeti vojnoj misiji koju predvode Arapi u Palestini.
Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani rekao je da Italija nije poslala nikakve zalihe oružja Izraelu nakon 7. listopada 2023. istakavši da talijanski zakon zabranjuje izvoz oružja u slučaju oružanog sukoba. Ministar je rekao da će palestinski ministar vanjskih poslova biti u Rimu 1. rujna kako bi razgovarao o situaciji.
Podsjetio na nedavne kontakte premijerke Giorgie Meloni s predsjednikom Palestinske nacionalne uprave (PNA) Mahmoudom Abbasom i premijerom Mohammadom Mustafom, podsiječajući na kontinuiranu suradnju na projektu "Hrana za Gazu". Objasnio je, da je cilj osigurati da humanitarna pomoć stigne do Gaze, a spriječiti da padne u ruke Hamasa, organizacije koju je ministar nazvao "strašnom" i koju su Ujedinjeni narodi optužili za sustavno pribjegavanje nasilju, uključujući seksualno zlostavljanje zatvorenica. Italija želi priznati palestinsku državu ali za to su potrebni konkretni koraci, a ne samo političke deklaracije.

Ministar je izrazio spremnost vlade da podrži inicijative Ujedinjenih naroda koje bi mogle dovesti do stvaranja međunarodnog kontingenta, sličnog UNIFIL-u u Libanonu, za promicanje ponovnog ujedinjenja Palestine. U tom kontekstu, Italija je spremna poslati snage kao što je već slučaj na Kosovu između srpske i albanske zajednice. (m.zouhar zec )

SASTANAK PREDSJEDNIKA TRUMPA I PUTINA NA ALJASCI

MIR U UKRAJINI NIJE DOGOVOREN

Američki predsjednik Donald Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin održali su u 15. kolovoza po Europskom vremenu kasno navečer "vrlo produktivan" i "međusobno poštovan" summit s visokim ulozima na Aljasci. Dvojica čelnika susrela se u želji da razgovaraju o okončaju rata u Ukrajini, koji je jedan od najsmrtonosnijih u Europi u posljednjih 80 godina, ndtv world, rano ujutro 16. kolovoza.
Summit se održao u zajedničkoj bazi Elmendorf-Richardson u Anchorageu, najvećem vojnom postrojenju na Aljasci i bazi za nadzor Sovjetskog Saveza iz vremena Hladnog rata. Dvojica čelnika stigla su svojim predsjedničkim zrakoplovima i sletjela na pistu zračne baze, a gospodin Trump pljeskao je dok je gospodin Putin prvi put otkako je naredio invaziju na Ukrajinu 2022. godine kročio na zapadno tlo.

Predsjednik Trump jasno je dao do znanja da "nema dogovora dok ga nema", što ukazuje na izostanak bilo kakvog pravog rješenja tijekom sastanka, dok je predsjednik Putin opisao razgovore kao "temeljite i korisne". Putin je također rekao da je Rusija "iskreno zainteresirana za okončanje" rata u Ukrajini, ali je istaknuo "legitimne zabrinutosti" koje treba uzeti u obzir.
Dvojica čelnika dala su te izjave tijekom zajedničke konferencije za novinare nakon tri sata razgovora o ruskoj invaziji na Ukrajinu u veljači 2022., u ratu u kojem su do sada ubijene tisuće ljudi i u kojem Moskva još nije popustila, ostvarivši brze napredak neposredno prije summita. Međutim, obojica nisu odgovarali na pitanja novinara.

„Imali smo iznimno produktivan sastanak i mnoge su točke dogovorene. Ostalo ih je još samo nekoliko“, rekao je Trump novinarima, dodajući: „Nismo stigli tamo, ali imamo vrlo dobre šanse da stignemo tamo.“

Ruski predsjednik, koji se prvi obratio medijima i govorio dulje od predsjednika Trumpa, rekao je da su se "pregovori odvijali u konstruktivnoj i međusobno poštovanoj atmosferi". "Bili su vrlo temeljiti i korisni. Nadamo se da će postignuto razumijevanje... utrti put miru u Ukrajini", rekao je. Također je rekao da Moskva očekuje "da će Kijev i europske prijestolnice sve to shvatiti na konstruktivan način i da neće stvarati nikakve prepreke".
Ruski predsjednik je upozorio na "pokušaje ometanja nadolazećeg napretka provokacijama ili zakulisnim spletkama". "Više sam puta rekao da su za Rusiju događaji u Ukrajini povezani s temeljnim prijetnjama našoj nacionalnoj sigurnosti", rekao je. Dodao je da se "mora obnoviti pravedna ravnoteža u sigurnosnoj sferi u Europi i svijetu u cjelini".
Rusija je u prošlosti više puta pozivala Ukrajinu da odustane od svojih ambicija pridruživanja Sjevernoatlantskom savezu (NATO) i prepusti svoje istočne regije za koje Moskva tvrdi da ih je anektirala. Ukrajina je odbacila tu ideju i pozvala da svaki mirovni sporazum uključuje sigurnosna jamstva kako bi se spriječio ponovni napad Rusije.

Tijekom konferencije za novinare, predsjednik Trump pozdravio je, kako je rekao, široka područja slaganja s gospodinom Putinom, ali nije ponudio detalje o tome kako će izrazito prijateljski sastanak utjecati na rat u Ukrajini.

Predsjednik Rusije Putin govorio je o potrebi suradnje SAD-a i Rusije, a govorio je i općenito o napretku. Dok je napuštao pozornicu predsjednik Trump je govorio o drugom sastanku, a predsjednik Putin se nasmiješio i na engleskom rekao: "Sljedeći put u Moskvi."

Američki predsjednik je u prošlosti izrazio divljenje prema svom ruskom kolegi i suočio se s nekim od najžešćih kritika svoje političke karijere nakon summita 2018. na kojem se činio prestrašenim i prihvatio poništavanje ruskog kolege o nalazima američkih obavještajnih službi da se Rusija miješala u američke izbore 2016.
Prije povratka u Bijelu kuću, Trump se hvalio svojim odnosom s Putinom, okrivio svog prethodnika Joea Bidena za rat i obećao da će donijeti mir u roku od 24 sata.
No unatoč ponovljenim pozivima predsjedniku Putinu i zapanjujućem sastanku u Bijeloj kući 28. veljače na kojem je gospodin Trump javno kritizirao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ruski čelnik nije pokazao znakove kompromisa.
Predsjednik Trump je priznao svoje nezadovoljstvo Putinom i upozorio na "vrlo teške posljedice" ako ne prihvati primirje - ali je također pristao vidjeti ga na Aljasci.
Povijesnom značaju pridonosi i činjenica da su SAD kupile Aljasku od Rusije 1867. - sporazum koji je Moskva navela kako bi pokazala legitimnost zamjene teritorija
(Izvor: ndtv.com/world-news , mzz)

petak, 15.08.2025.

BLAGDAN UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

DUŠOM I TIJELOM UZNESENA NA NEBO I PRUŽA NADU

Blagdan je Velike Gospe ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Za praktične vjernike katoličke vjere 15. kolovoz je velik i vjerski snažan blagdan, jer sa svojim molitvama i zavjetnim darovima odlaze u crkve i svetišta koje nose ime Blažene Djevice Marije. Dan je to kada su vjernici okrenuti okrepi svoga Duha, okrepi u molitvi koja nije materijalna već samo duhovna. Jer čovjek nije samo tijelo od kosti i organa njegove utrobe, čovjek je načinjen i od onog što je primio u trenutku svoga rođenja, a to je Duh koji svako ljudsko biće čini živim. A to što čovjeka čini živim – htjeli to svi priznati ili ne, djelo je samoga Boga stvoritelja neba i zemlje. I Duh je taj koji vodi čovjeka kroz njegove misli, a time i kroz njegove odluke, u ono što će činiti. Nisu to neobične riječi, to su činjenice koje propovijeda crkva, uči i proučava teologija. Vjernici to iskustveno najbolje osjećaju pa kažu, da u molitvi imaju izražen osjećaj smirenja i osjećaj nade. Nadanja u ono što bi se moglo dogoditi, što žele da im se ostvari: od zdravlja za njih ili njima najmilije, uspjeh u nekom poslu, školovanju djece itd. Sjećam se razgovora s jednom ženom srednjih godina koja je prepričavala kako dugo nije mogla prodati stan, bez obzira na kojim mjestima je to oglašavala. Onda joj je netko savjetovao da zatraži pomoć Blažene Djevice Marije, da se moli Djevici na tu nakanu. I njen pogled na vjeru se potpuno promijenio kada se ostvarila njena želja sa prodajom stana.

ČETIRI CRKVENE DOGME O DJEVICI MARIJI

Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo ime je ckrvenog blagdana 15. kolovoza. Uznesenje Blažene Djevice proglasila je Crkva dogmom. A dogma je temeljna vjerska istina objavljena od Boga u koju vjernik treba vjerovati, a crkva tu istinu proglašava . Ta je istina nepromjenljiva i obvezna je kršćaninu da u nju vjerovanje. Dogma se temelji na Bibliji i kršćanskoj tradiciji, a provodi se preko zbora biskupa, papinskih odluka i odredbi Općih crkvenih Sabora.
Crkva je proglasila četiri dogme koje se odnose na Djevicu Mariju, koja je rodila Isusa Krista, od čijeg se dana rođenja računa nova era ovoga svijeta.

Prva dogma je da je žena Marija, koja je rodila dijete Isusa, Bogorodica. Ta je crkvena dogma proglašena u gradu Efezu u Maloj Aziji 431. godine na Saboru koji je sazvan
kako bi se razriješila neka pitanja, te je službeno utvrđeno da Mariji majci Isusovoj pripada naslov Bogorodica.

Druga dogma je, iako gledajući godine došla bi na prvo mjesto, je da je Marija Vazda Djevica. Nicejsko-carigradsko vjerovanje, najrašireniji je tekst Vjerovanja u kršćanskim Crkvama. Prihvaćeno je 381. na Prvom carigradskom saboru,. Ovo Vjerovanje prihvaća Rimokatolička Crkva, Pravoslavne Crkve, Istočne pravoslavne Crkve, Asirska Crkva Istoka, Engleska crkva, Luteranske crkve i većina ostalih protestantskih crkvi. Bit je u tome da je Marija bila djevica „prije, za vrijeme i nakon” Isusova rođenja. O tome se raspravljalo i na kasnijim crkvenim Saborima.

Treća je dogma da je Marija bezgrešno začeta . Dogmu o bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije proglasio je papa Pio IX. 8. prosinca 1854. godine. U buli piše:
Blažena Djevica Marija, u prvom času svoga začeća, po posebnoj milosti i povlastici svemogućeg Boga, predviđajući zasluge Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila je očuvana neokaljanom od svake ljage izvornog (istočnog) grijeha, koji je došao od Adama.

Četvrta dogma o Djevici Mariji koju opisuje i slavi blagdan 15. kolovoza je da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom uznesena na nebo. To je najvjerojatnije najstariji marijanski blagdan iako je posljednja od proglašenih marijanskih dogmi. Apostolska konstitucija Munificentissimus Deus sadrži dogmu o Marijinu uznesenju na nebo dušom i tijelom, a konstituciju je proglasio papa Pio XII. dana 1. studenog 1950. u Rimu, u bazilici Svetog Petra.

Najpoznatija svetišta Blažene Djevice Marije u Hrvatskoj su Majka Božija Bistrička u Mariji Bistrici, svetište Gospe Trsatske u Rijeci, svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu, mjestu u općini Erdut, svetište koje je i u Domovinskom ratu bilo srušeno i spaljeno, a slika Djevice Marije ostala je netaknuta, zatim tu je svetište Gospe Sinjske , Svetište Gospe Ilačke u Ilači, Svetište Majke Božije Goričke u Baškoj, Marijansko Svetište Molve,
Svetište Gospe od Suza u Pleternici, Svetište Majke Božije Kloštarske u Slavonskom Kobašu, Svetište Sveta Mati Slobode u Zagrebu, Svetište Majke Božije Remetske u Remetama u Zagrebu,ali i niz drugih, u mjestima selima i gradovima Republike Hrvatske. Ima ih oko stotinjak.

SVETIŠTA STARA TISUĆU GODINA

Hrvatska ima svetište posvećena Djevici Mariji Svetište Gospe od Otoka u Solinu koje je staro tisuću godina. Na Gospinom otoku je hrvatska kraljica Jelena 976 godine dala podići dvije crkve, Blažene Djevice Marije i Sv. Stjepana. Njih spominje više srednjovjekovnih dokumenata. One spadaju u red tzv. dvojnih crkava koje su u hrvatskim krajevima obično gradili benediktinci. Veća crkva je uvijek bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji , a manja nekom svecu. Jelena je bila žena kralja Mihajla Krešimira II., a majka kralja Držislava. Za svoga drugoga posjeta Hrvatskoj godine 1998. Sveti Otac Ivan Pavao II, kada je posjetio Zagreb, Mariju Bistricu i Split, posjetio je i Solin. Papa se na Gospinu otoku, najstarijem marijanskom svetištu u Hrvatskoj, susreo s mladima 4. listopada 1998. pri čemu je ostalo zapisano da je Papa koji je volio Hrvatsku, baš kao i Hrvati njegam rekao :"Čuvajte blago vjere koje vam je povijest povjerila!".

Među vrlo stara svetišta spada i crkva Blažene Djevice Marije Snježne u Volavju u gradu Jastrebarskom, u Zagrebačkoj županiji koja je izgrađena u 12. stoljeću kao srednjovjekovna zavjetna kapela u gotičkom stilu. Svetište Majke Božje Volavske čudotvorne u Volavju potječe, vjeruju neki povjesničari, iz vremena kralja Ladislava čija se povijest navodi sa godinom 1156. U svakom slučaju, Sveta Marija u Podgorju, jer se tako prije nazivalo Volavje, štuje se već otprilike jedno tisućljeće. Prvotno je svetište bilo u šumi Mokrici, zapadno od današnje crkve a onda se prema legendi, Blažena Djevica Marija ukazala pastiru Jankoviću kazavši mu da crkvu trebaju sagraditi na mjestu gdje će u kolovozu zapasti snijeg, upravo na mjestu gdje se ona danas i nalazi. Zato se danas naziva Snježna iako je prvo bila posvećena Uznesenju Marijinu. Crkva Majke Božje u Volavju se spominje u povelji kralja Andrije II. 1217. godine.
Godine 1261. u crkvenim listinama se kaže da je crkva u Volavju imala svog upravitelja - svećenika Martina.U 17. stoljeću se gradi masivni zvonik koji se u 18. stoljeću povisuje. Istovremeno crkva se pod pokroviteljstvom obitelji Erdödy nadograđuje, te poprima današnji monumentalni izgled.
Hrvatski sabor je blagdan Uznesenja blažene Djevice Marije koji se slavi 15. kolovoza, proglasio neradnim danom i državnim praznikom na sjednici 14. studenoga 2019. godine.
Margareta Zouhar Zec

DEMONSTRANTI ZA I PROTIV VLADE IZAZVALI NEREDE U SRBIJI

UNIŠTAVALI PROSTORIJE SRPSKE NAPREDNE STRANKE

U više gradova u Srbiji studenti u blokadi pozvali su na proteste 14. kolovoza uz poruku "Večeras pucate po šavovima". Ovo su bili protesti treću večer zaredom.

U više gradova diljem Srbije među kojima su Smederevo, Vrbas, Novi Sad, ali i neki drugi okupili su se protivnici i pristaše srbijanske vlade. Prosvjednici protivnici srbijanske vlade uništavali su prostorije Srpske napredne stranke.
Prosvjedi su postali nasilni zbog sukoba suparničkih skupina. U nekim gradovima manja grupe maskiranih demonstranata demolirala je prostorije Srpska napredne stranke, a tako je bilo i na Bulevaru oslobođenja u Novom Sadu, objavio je portal Radio Slobodna Europa kasno navečer 14. kolovoza. U prostorijama nije bilo članova stranke, ali nije bilo ni policije koja bi spriječila nasilne demonstrante.
Prema pisanju Radio Slobodne Europe u.blizini zgrade Generalštaba u Beogradu su ispaljena pirotehnička sredstva na građane, žandarmerija je prethodno potisnula demonstrante bliže zgrade Vlade Srbije, kako bi ih odvojila od pristalica vlasti okupljenih u blizini.
Na protestu u Nišu došlo je do manjih incidenata kada su demonstranti gađali policiju jajima. U Kraljevu su građani stigli do prostorija Srpske napredne stranke(SNS) a policija je blokirala ulicu u kojoj se nalaze prostorije SNS i policijska uprava.
Policija je blokirala prilaz prostorijama SNS u Leskovcu. Više stotina građana protestiralo je u Gornjem Milanovcu preko puta prostorija Srpske napredne stranke (SNS), a kordon policije im nije dozvolio da se približe. Prema informacijama Radio Slobodne Europe na protestu u Novom Beogradu policija je bacila suzavac.

Više stotina demonstranata u gradu Valjevu okupilo se ispred kafića "Romana" . Njenog su vlasnika maskirani „batinaši“ pretukli prethodne noći i razbili izlog kafića i dio inventara. Kordon policije sprečavao je prolazak demonstranata do sjedišta Srpske napredne stranke u Valjevu. U jednom trenutku začuli su se topovski udari i policija je krenula potiskivati demonstrante. Bačen je i suzavac, zabilježila je Radio Slobodna Europa.
Na protestu u Čačku došlo je do incidenta oko 22.30, kada su aktivisti Srpske napredne stranke (SNS), koji su se nalazili ispred prostorija, i građani koji su protestirali pored tih prostorija, gađali jedni druge jajima i plastičnim bocama sa vodom.
Veće incidente spriječila je interventna jedinica policije koja od početka protesta , od 20 sati razdvajala demonstrante i aktiviste SNS.

Radio Slobodna Europa objavila je u 0:50 sati da je ministar unutrašnjih poslova Republike Srbije Ivica Dačić izjavio je da su na protestima povrijeđena najmanje 42 policajca, od kojih nekoliko teško, i da su privedene 23 osobe sa strane protestanata.
Rekao je da je u Beogradu uspostavljen javni red i mir, i da intervencije u više gradova još traju. "Svi koji su napali policiju biće uhapšeni", rekao je Dačić. Rekao je da je na protestima uhapšen i jedan državljanin Hrvatske. Sukobe koji su se dogodili 14. travnja navečer opisao kao "jedan od najžešćih napada na policiju u proteklim godina" – te rekao da je bilo uvreda, gađanja, udaraca.
"Policija je reagirala: upotrijebila je kemijska sredstva tamo gdje je bilo potrebno da odbije napad na sebe. Ovo je bio napad na državu. Otkud nekome pravo da napada policajca", upitao je Dačić.
Rekao je da je sukobe sa policijom obilježila "izuzetna agresivnost, upornost da se napada policija i organizovanost demonstranata".
"Ovo nema veze sa politikom, ima veze sa narušavanjem javnog reda i mira i to nigdje u svetu nije dozvoljeno", naveo je Dačić. ( Izvor: Radio Slobodna Europa, mzz)

četvrtak, 14.08.2025.

PHILIPPE LAZZARINI ŠEF AGENCIJE UN-a, O DJECI U POJASU GAZE

„NITKO NE BI SMIO ŠUTJETI KADA DJECA UMIRU „

Više od 100 djece umrlo je od pothranjenosti i gladi u opkoljenom Pojasu Gaze radi sve jače izraelske blokade, izjavio je 14. kolovoza šef Agencije UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA) Philippe Lazzarini.
"Najmanje 100 djece je umrlo od pothranjenosti i gladi", naveo je Lazzarini u u priopćenju, te dodao da se smrtni slučajevi zbog gladi pridružuju brojci od preko 40.000 djece koja su ubijena ili ranjena u izraelskim zračnim napadima i granatiranju od listopada 2023. Prema njegovim riječima, najmanje 17.000 djece u Gazi je "bez pratnje i razdvojeno od obitelji ", dok je milion njih duboko traumatizirano i izvan obrazovnog sustava.

"Djeca su djeca", poručio je. "Niko ne bi smio šutjeti kada djeca umiru ili im se brutalno oduzima budućnost, bilo gdje da su ta djeca, uključujući Gazu."
Ministarstvo zdravstva Gaze priopćilo je 14. kolovoza da je još osam ljudi, uključujući troje djece, umrlo u protekla 24 sata zbog gladi i pothranjenosti. Time je ukupan broj umrlih od gladi porastao na 235, uključujući 106 djece, dok se humanitarna kriza u enklavi produbljuje.

Izrael je od 2. ožujka zatvorio prijelaze prema Gazi, blokirajući gotovo svu humanitarnu pomoć i gurajući teritorij Gaze u glad, usprkos stotinama kamiona pomoći koji su zaglavljeni na granicama. Ograničene isporuke koje su dopuštene daleko su ispod potreba izgladnjele populacije.
Gazi je dnevno potrebno oko 600 kamiona pomoći i 50 cisterni goriva kako bi se zadovoljile minimalne humanitarne potrebe stanovništva.
Izraelska vojska vodi brutalnu ofanzivu protiv Gaze od listopada 2023. uslijed koje je ubijeno preko 61.700 Palestinaca, većinom žena i djece.
( Anadolija, mzz)

srijeda, 13.08.2025.

PROBLEMATIČAN ODNOS INSTITUCIJA PREMA MLADIMA

„ LAKŠE MLADIMA DATI PUŠKU, NEGO GLAS U PROCESIMA ODLUČIVANJA „

Mreža mladih Hrvatske (MMH) tradicionalno je na Međunarodni dan mladih 12. kolovoza održala konferenciju za medije i obratila se javnosti s informacijama o stanju sektora mladih čiji je presjek predstavila putem priopćenja.

U priopćenju se kaže da“ Hrvatska danas nema neovisno nacionalno vijeće mladih, niti druge funkcionalne mehanizme za savjetovanje s mladima, a uskoro ni strateški pristup potrebama mladih kada krajem godine istekne trenutno važeći Nacionalni program za mlade.
Ovogodišnjim ukidanjem provedbe Dijaloga Europske unije s mladima (DEUM) za XI. ciklus i dugogodišnjim nepostojanjem pripadajuće Nacionalne radne skupine za praćenje provedbe DEUM-a uzrokovalo je gubitak 2300 prikupljenih glasova, ideja i kritika mladih. Sve to ukazuje na duboko problematičan odnos hrvatskih institucija prema mladima i sektoru mladih.
Dok slabi institucionalna podrška mladima, Vlada pokreće programe temeljnog vojnog osposobljavanja, i tako šalje jasnu poruku da je lakše mladima dati pušku u ruke nego im dati glas u procesima odlučivanja.
„Ovakvo stanje dodatno potiče mlade na masovno iseljavanje, nepovjerenje u institucije i osjećaj da ih vlastita država ne čuje“ poručuju iz Mreže mladih Hrvatske.
„Išli smo provjeriti stranicu MZOM-a gdje smo od 540 vijesti u zadnjih godinu dana pronašli samo 1 vijest za mlade i to prošlogodišnju čestitku na Međunarodni dan mladih. Niti druge vijesti ne mogu nas razveseliti kada vidimo da nadležna državna tajnica posjećuje razne događaje, samo ne one koje organizira sektor mladih” ističe Mihaela Špiljak, članica Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske.
Uz zakašnjeli, neadekvatan i jedini natječaj usmjeren udrugama mladih i za mlade, nikakvi pomaci nisu ostvareni ni za priznavanje i standardiziranje profesije rada s mladima, dokaz je kako nadležne institucije nisu spremne posvetiti se mladima, kao ni radnicama, odnosno radnicima s mladima.
“Ne znam koliko još primjera trebamo pružiti kako bi dokazali da Hrvatska ne ide u dobrom smjeru po pitanju stvaranja poticajnog, uključivog i održivog okruženja za sektor mladih, a time i mlade” izjavljuje Marin Capan, predsjednik Upravnog odbora Mreže mladih Hrvatske.
“...jedino što dugoročno možemo očekivati je sve manje i manje aktivnosti sektora, interesa za mlade i u konačnici potpuni kolaps” dodaje Špiljak.

Iako iz Mreže upozoravaju da je stanje u sektoru alarmantno i zahtjeva hitne korake nadležnih, svejedno vjeruju kako postoji nada da se sektor mladih oporavi. Zato su u Mreži pripremili preporuke za institucije:

1. Povratak samostalne Nacionalne radne skupine za Dijalog EU s mladima.

2. Kvalitetno provođenje Dijaloga Europske unije s mladima i imenovanje relevantnog koordinatora za Hrvatsku u što kraćem roku.

3. Pokretanje analize sektora i potreba mladih i pravovremena izrada novog Nacionalnog programa za mlade s uključivanjem iskusnih i educiranih profesionalaca u sektoru mladih.

4. Uspostavljanje standarda zanimanja radnica i radnika s mladima (tzv. youth workers).

5. Odustajanje od obveznog vojnog roka i usmjeravanje ulaganja u obrazovanje.

6. Dugoročno institucionalno financiranje udruga mladih i za mlade.

“Hrvatska mora garantirati da su mladi sustavno i od početka uključeni u procese donošenja odluka. Bez toga, budućnosti za mlade u Hrvatskoj nema! “ zaključuje Capan.

Potpuni program koji je Mreža mladih Hrvatske objavila povodom Međunarodnog dana mladih 2025. godine dostupan je na njihovoj Internet stranici:

https://mmh.hr/vijesti/sustavno-unistavanje-sektora-mladih-kako-hrvatske-institucije-gase-glas-mladih
IZVOR: priopćenje, mzz

utorak, 12.08.2025.

REAGIRANJE POLITIČKIH DUŽNOSNIKA NA RAT IZRAELA PROTIV HAMASA

KRITIKA TALIJANSKOG MINISTRA OBRANE CROSETTA U LA STAMPA :

„IZRAELSKA VLADA IZGUBILA JE RAZUM I HUMANOST“

Talijanski ministar odbrane Guido Crosetto (61) koji obnašao dužnost ministra obrane od 22. listopada 2022. u vladi premijerke Giorgie Meloni oštro je kritizirao postupanje Izraela u Gazi, poručivši da razmjeri civilnih stradanja pokazuju kako se njihova kampanja znatno udaljila od legitimne samoodbrane, prenosi agencija Anadolija.
„Izraelska vlada izgubila je razum i humanost. Borba protiv terorista više nije izgovor“, rekao je Crosetto u intervjuu za list La Stampa 11. kolovoza.„Kao što znate, smatram da okupacija Gaze i neki teški postupci na Zapadnoj obali predstavljaju kvalitativni skok, te da se moraju donijeti odluke koje će natjerati (izraelskog premijera Benjamina) Netanyahua da razmisli. To ne bi bio potez protiv Izraela, nego način da se spasi narod od vlade koja je izgubila razum i humanost.“
Dodao je da uvijek treba praviti razliku između vlada, država i naroda, kao i religija koje oni ispovijedaju, te da se to odnosi i na Netanyahua.
Na pitanje zašto nijedan evropski lider ne odlazi simbolično u Gazu, kao što su išli u Kijev, iako se tamo „stanovništvo briše s lica zemlje“, Crosetto je odgovorio: „Zato što bi se suočili s vladom, onom u Izraelu, koja nije spremna na dijalog jer je zauzela fundamentalistički i integralistički stav.“
„Legitimna odbrana demokratije nakon strašnog terorističkog napada više ne djeluje uvjerljivo. Suočeni smo s projektom drugačije prirode, osvajanje tuđe teritorije uz istovremeno ignoriranje humanitarne katastrofe“, dodao je.

IRSKI MINISTAR VANJSKIH POSLOVA SIMON HARIS O IZRAELU

Irski ministar vanjskih poslova Simon Harris zatražio je "hitne napore" za osiguranje prekida vatre, povećanje humanitarne pomoći i oslobađanje talaca u Gazi, ali je dodao da se Izrael umjesto toga "kreće u suprotnom smjeru".
"Ako Izrael nastavi sa svojom planiranom okupacijom grada Gaze, to će značiti još krvoprolića, još više gubitka života, još više gladi i još veću udaljenost od bilo kakve nade u mir. Najnoviji plan ne smije se ostvariti", poručio je.

U petak 8. kolovoza je izraelski sigurnosni kabinet odobrio plan premijera Benjamina Netanyahua za okupaciju grada Gaze, što je izazvalo oštre međunarodne reakcije vlada i tijela za ljudska prava.
Harrisove primjedbe uslijedile su nakon neformalne videokonferencije ministara vanjskih poslova EU na kojima se raspravljalo o događajima uoči planiranog sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 15. kolovoza u američkoj saveznoj državi Aljasci.
Izraelski napadi i teška humanitarna situacija u Gazi bili su na dnevnom redu ministara vanjskih poslova tokom neformalnog sastanka u ponedjeljak 11. kolovoza.
Harris je rekao da Europska komisija treba predložiti konkretne akcije koje Europa može poduzeti kako bi povećala pritisak na Izrael da promijeni kurs.
"Vrlo je jasno da Izrael krši Član 2 .Sporazuma o pridruživanju i neophodno je da se na našem sljedećem sastanku o vanjskim poslovima poduzmu konkretne akcije i da se na stol stavi niz opcija", rekao je."Irska čvrsto stoji na stavu da Sporazum o pridruživanju treba suspendirati do prestanka svakog nasilja", rekao je. "Moramo poduzeti konkretne akcije, a ne samo izdavati izjave osude." -rekao je Irski ministar vanjskih poslova Simon Harris, piše Anadolija 11. kolovoza

ANTONY ALBANESE PREMIJER AUSTRALIJE KRITIZIRAO IZRAEL NA ABC NEWS

Anthony Albanese australijski premijer rekao je kako su zaustavljanje ulaska pomoći i gubitak života na mjestima distribucije u Gazi "potpuno neprihvatljivi"
Anthony Albanese australijski premijer kritizirao je Izrael na ABC News zbog zaustavljanja pomoći i smrti na mjestima distribucije, gdje civili čekaju u redu za hranu i vodu. Albanese australijski premijer rekao je kako su zaustavljanje ulaska pomoći i gubitak života na mjestima distribucije u Gazi "potpuno neprihvatljivi".
Njegove primjedbe dolaze dan nakon što je Australija objavila odluku o priznavanju Palestine na Generalnoj skupštini UN-a u septembru.
Albanese je rekao da je prošlog tjedna izrazio zabrinutost izraelskom premijeru Netanyahuu, ali da je izraelski lider ostao "u poricanju posljedica" za civile. Australijski premijer naglasio je potrebu za hitnom međunarodnom akcijom prije Generalne skupštine UN-a sljedećeg mjeseca, napominjući da zemlje uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Kanadu dijele stav Australije o prekidu ciklusa nasilja.
Rekao je da mu je Benjamin Netanyahu prošlog tjedna rekao da će njegova vojna akcija u Gazi proizvesti drugačiji ishod, ali je Albanese odgovorio: "Ono što proizvodi je sve više i više nevinih života koji se gube, sve više i više nasilja, sve više i više siromaštva koje vidimo kako se odvija uz glad koja se događa u Gazi, „ piše agencija Anadolija 12. kolovoza

HADJA LAHBIB POVJERENICA EK , KRITIZIRALA IZRAEL NA X

Povjerenica Europske komisije za za jednakost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib u utorak 12. kolovoza je izrazila zabrinutost zbog izraelskog plana da okupira Gazu, upozorivši da bi to bilo katastrofalno.
"Na neformalnom FAC sastanku ponovo sam upozorila: Gaza je na rubu gladi", napisala je Hadja Lahbib na mreži X, referirajući se na u ponedjeljak održani neformalni sastanak ministara vanjskih poslova EU na kojem se razgovaralo o ratu u Ukrajini i teškoj humanitarnoj situaciji u Gazi.
"Puna izraelska vojna okupacija bila bi katastrofalna: masovne žrtve, kolaps usluga i taoci u opasnosti", "Pozivamo na prekid vatre, oslobađanje talaca i neometan ulazak humanitarne pomoći – napisala je ., piše Anadolija 12. kolovoza

MADONNA SE PREKO PLATFORME X OBRATILA PAPI LAVU XIV ZA DJECU GAZE

Pop ikona Madonna 11. kolovoza je apelirala na papu Lava XIV da otputuje u Pojas Gaze, pozivajući ga da "donese svoje svjetlo djeci prije nego što bude prekasno", dok Izrael nastavlja sa svojim smrtonosnim napadima na enklavu.
"Sveti Oče, molim te, idi u Gazu i donesi svoje svjetlo djeci prije nego što bude prekasno. Kao majka, ne mogu podnijeti da gledam njihovu patnju. Djeca svijeta pripadaju svima", napisala je na platformi X.
"Ti si jedina osoba od nas kojoj se ne može uskratiti ulazak. Potrebno je da se humanitarna vrata potpuno otvore kako bismo spasili ovu nevinu djecu. Nema više vremena. Molim te, reci da ćeš ići. S ljubavlju, Madonna", rekla je.
"Politika ne može utjecati na promjene. Samo svijest može. Stoga se obraćam Božjem čovjeku", dodala je.
"Samo pokušavam učiniti sve što mogu da spriječim da ova djeca umru od gladi", rekla je, pozivajući sljedbenike da doniraju humanitarnim grupama poput World Central Kitchen, piše agencija Anadolija 11. kolovoza . (M Zouhar Zec)

HRVATSKA TESTIRA SUSTAV BAYRAKTAR

NAPREDNI VOJNI SUSTAVI

Nakon uspješno završene obuke u Turskoj, pripadnici Oružanih snaga Hrvatske i predstavnici turske tvrtke Baykar započeli su 11. kolovoza u Hrvatskoj testiranje novih besposadnih sustava Hrvatske vojske Bayraktar TB2, objavio je hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić u objavi na platformi X uz video testiranja letjelice. "U idućim danima nastavljaju se testiranja danju i noću diljem Hrvatske na kompletnoj opremi i svih šest modernih naoružanih besposadnih letjelica Bayraktar TB2 koje Hrvatskoj vojsci donose nove sposobnosti u borbenim djelovanjima, ali i nadzoru granica, izviđanju i protupožarnoj zaštiti",piše Anadolija 11. kolovoza.

Hrvatski ministar je podsjetio kako "ove napredne vojne sustave koristi 37 zemalja svijeta, uključujući i više NATO članica."
Hrvatska je prošle godine nabavila prve francuske borbene avione Rafale, te potpisala ugovor za nabavku borbenih dronova Bayraktar TB-2 s turskim proizvođačem Baykar.
Prva četiri borbena vozila "Bradley" u siječnju su isporučena Hrvatskoj, a do 2028. planirana je kupnja korveta, tenkova, raketnih sistema HIMARS i samohodne artiljerije, borbenih jurišnih helikoptera, protuzračnih projektila i kamikaza dronova. (Anadolija, mzz)

ponedjeljak, 11.08.2025.

GRAĐANI NE ŽELE MOST OD MESSINE DO ITALIJE

MOST KAO KORIDOR ZA BRZO KRETANJE TRUPA

Oko 10.000 ljudi prosvjedovalo je u subotu 9. kolovoza sicilijanskim gradom Messinom kako bi izrazili svoje protivljenje infrastrukturnom projektu vrijednom 13,5 milijardi eura. Stanovnici su protiv predloženog projekta mosta preko Mesinskog tjesnaca zbog njegovog opsega, prijetnji potresom, utjecaja na okoliš i potencijalnog uplitanja mafije.
Ideja o izgradnji mosta raspravlja se desetljećima. Međutim, ovog tjedna učinjen je veliki korak naprijed kada je vladin odbor koji nadzire strateška javna ulaganja odobrio plan.
Ministar prometa Matteo Salvini nazvao ga je "najvećim infrastrukturnim projektom na Zapadu". Most bi imao šest prometnih traka i dvije željezničke pruge, smanjujući trenutno 100-minutno putovanje trajektom na samo 10 minuta automobilom. Vlakovi bi uštedjeli 2,5 sata u putovanju.
Premijerka Giorgia Meloni rekla je da će most postati "inženjerski simbol od globalnog značaja".Ministar Salvini je naveo studije koje procjenjuju da bi projekt stvorio do 120.000 radnih mjesta godišnje i pomogao u poticanju gospodarskog rasta u zaostaloj južnoj Italiji, budući da se dodatne milijarde ulažu u poboljšanja okolnih cesta i infrastrukture.

STANOVNICI MESSINE PROTESTIRAJU PROTIV MOSTA

Kritičari, međutim, nisu uvjereni i ljuti su što bi oko 500 obitelji moralo biti eksproprirano radi izgradnju mosta. Salvini kaže da će takve obitelji biti obeštećene.
„Messinski tjesnac se ne smije dirati“, vikali su prosvjednici dok su marširali Messinom. Mnogi su nosili transparente na kojima je pisalo „No Ponte“ (Nema mosta).
„Mogli bi mi ponuditi tri puta veću vrijednost moje kuće, ali to mi nije važno. Važan je krajolik. Ne smiju dirati Mesinski tjesnac“, rekla je za novinsku agenciju Associated Press Mariolina De Francesco, 75-godišnja stanovnica Messine čija se kuća nalazi u blizini mjesta jednog od planiranih kopnenih tornjeva mosta visokih 399 metara. „Naši će odvjetnici poduzeti mjere i zaustavit ćemo ih. To je zajamčeno“ – rekla je Mariolina. Predloženi most bi se protezao preko gotovo 3,7 km s visećim dijelom od 3,3 km. Nadmašio bi most Canakkale u Turskoj za 1277 metara i postao najduži viseći most na svijetu.
Pripremni radovi mogli bi započeti krajem rujna ili početkom listopada, ovisno o odobrenju talijanskog Računskog suda. Potpuna izgradnja trebala bi započeti 2026. godine, a završetak je planiran u razdoblju od 2032. i 2033. godine.

Projekt bi također mogao podržati talijansku obvezu povećanja obrambene potrošnje na 5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) što je cilj NATO-a, budući da je vlada naznačila da će most klasificirati kao obrambeni. Italija tvrdi da bi most formirao strateški koridor za brzo kretanje trupa i raspoređivanje opreme, kvalificirajući ga kao „infrastrukturu za jačanje sigurnosti“.
Međutim, ekološke skupine podnijele su pritužbe Europskoj uniji, navodeći zabrinutost da bi projekt mogao utjecati na ptice selice.
Talijanski predsjednik također je inzistirao na tome da projekt ostane podložan zakonodavstvu protiv mafije koje se primjenjuje na sve velike infrastrukturne projekte.
Izvor Al Jazeera English, Agenzia Nova, mzz

nedjelja, 10.08.2025.

SJEĆANJA I RAZMIŠLJANJA SUDIONIKA VOJNE AKCIJE OLUJA

„ LAŽ JE DANAS PREVLADALA, ALI NEŠTO POŠTENIH IMA“

Na dan Oluje 5. kolovoza ove godine kada je u Kninu bilo glavno obilježavanje 30. obljetnice Vojno redarstvene akcije Oluja kojom je oslobođen Knin, ali i oko 11 tisuća kvadratnih kilometara Hrvatske i kojom su izbrisane sve ambicije Srba da će u Hrvatskoj imati svoj teritorij Srpsku vojnu Krajinu, upoznala sam - onako u hodu - Stjepana Radića (65) dragovoljca domovinskog rata iz Kijeva. U domovinskom ratu, prema njegovim riječima proveo je četiri godine, četiri mjeseca i 14 dana i nije bio ranjen. Kijevo je poznato kao jedno od prvih mjesta na koje su napadali pobunjeni Srb u stvaranju takozvane Republike Srpske Krajine.

Moj sugovornik Stjepan odmah govori : „ Bio sam sudionik Oluje od Vještić gore, preko Dinare, do izvora rijeke Cetine , u Kninskoj bojni. Bio sam na Maglaju, u vojnoj akciji „Zima 94“ sa gospodinom Krstičevićem zapovjednikom 4. brigade i kada su cijevi počele pucat, srce mi je htjelo puknuti od radosti . To je bio progon neprijatelja prema Grahovu. I tada sam vidio da Hrvatska mora doći na svoja ognjišta. Kako je 4. brigada oslobađala istočni dio, tada zaleđenu Dinaru, mi smo išli od Vještić gore, vrhom Dinare, i za Oluju smo se spustili izvoru Cetine. Za Oluju je 7. gardijska brigada nas zamijenila, naše položaje na Dinari, a mi smo se spuštali ka izvoru Cetine, dok je 3. bojna Sinjska išla od Grahova prema Povljanima i spustila se prema Kijevu. Neprijatelja smo tjerali i u tome, tko je zarobljen je, tko je izašao, izašao je, tko je zarobljen, zarobljen je.
Akcija „Zima 94“ je počela 29. studenog 1994. Bilo je vrlo hladno, temperature su se spuštale do minus 30 stupnjeva. Snig je bio, u šumi pod najlonom se spavalo“ govori moj sugovornik Stjepan Radić.

- Gdje ste završili Oluju? – pitam
- „Kada je počela Oluja bili smo na planini Dinari i pješke smo se spuštali i čistili sve pred sobom. Neki se neprijatelji nisu htjeli predati. Ti su bili likvidirani. Sićam se, kada smo kod Kozjaka bili došao je val kiše, to je blagoslov bio .
- Kako ste zadovoljni sa tretmanom kao dragovoljac i kao branitelj ?- pitam

- „Tretman je takav da je išao da bude komunistički. Zašto smo mi morali ići doktorima, pa PTSP, zato imaju puno lažnih invalida. To je cirkus napravljen. I tu je došla ta ljubomora, zavist, došlo je zlo. Zašto se ubilo 2 000 branitelja ? Nitko ne poteže to pitanje, a ljudi ne vole nepravdu, ljudi koji su pošteni i pravedni.

- A kako ste svi mislili da se to trebalo odvijati?
- "Zašto su doktori morali igrati igru? Treba nagraditi branitelje invalide, a bilo je i osobnog ranjavanja, ljudi su bili sposobni svašta napraviti u svoju korist. A ovi pošteni branitelji, čuješ, a ja koji sam bio četiri godine, ja sam dobio najnižu mirovinu koja je postojala. Kažu mi „ Vi niste išli kukati i plakati.“ A kome ćeš se obraćati.
- A jeste li mislili da je branitelje za mirovinu trebalo regrutirati po brigadama? – pitam

- „Pa fala Bogu. Pa kako netko može biti branitelj, a nitko ga nezna. I Mirando Mrsić je rekao – ima takvih nema ni jednog dana braniteljskog staža – a ima mirovinu. E svašta je bilo. A žalosno je i to što su u domu HV-a pitali kuharice „ Hoćete li status hrvatskog branitelja“. To je je bilo sramotno. Žene su neke poštene rekle- mi to nismo zaslužile, mi nismo bile u ratu. Tu je bilo svega. I zato je došlo do svađe i do mržnje.

- Družite li se vi s nekim braniteljima?
- „Ima nas ekipa branitelja kartaša, ima na devet“, govori moj sugovornik Stjepan smješeći se , pa nastavlja „ Ali da vam kažem, laž je danas prevladala, ali nešto poštenih ima, oko 30 posto, ali ako ovako nastavi neće biti dobro. Što je istina, ljudi to ne vjeruju. Laž, laž i laž prijeđe u istinu. Nije od prvog dana nitko stao na „ balun“ i to ide dalje. Vidite korupcija, od vrha, išla je prema nižem. Ogorčen sam“
- Ali moj sugovornik Stjepan, kaže mi da je u njegovu kraju on Stipe, pa dalje kaže
„Ovo je dobar potez od ministra obrane da mladi moraju ići na obuku u vojsku. Jer oni barataju sa informatikom sa kompjuterima sa svim. Mi možemo biti oslonac, ja imam srednju školu. Ali kada ima mnogo oružja, onda negdje pukne rat. Kao nekad, prikonoći je od Teritorijalne obrane JNA uzela sve . Na početku rata mnogi ljudi nisu razumjeli što se zbiva i na koju stranu stati. Mnogi nisu imali ljubavi za svoj Hrvatski narod. U Kijevu smo bili potlačeni, željni smo bili slobode, ne samo u Jugoslaviji, već 800 godina“.

Tako je tekao spontani razgovor između mene i dragovoljca domovinskog rata simpatičnog gospodina Stjepana Radića iz Kijeva kog sam nasumce odabrala da s njim porazgovaram, u Kninu na stadionu NK Dinara gdje se odvijao službeni program obilježavanja 3o godina Vojno redarstvene Akcije Oluja, Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 5. kolovoza.
Margareta Zouhar Zec

subota, 09.08.2025.

NETANJAHU IMA NOVI PLAN ZA POJAS GAZE

POTPUNA OKUPACIJA, U KOJOJ NEMA RIJEŠENJA ZA CIVILNO STANOVNIŠTVO

Rano ujutro 8. kolovoza obavljen je plan izraelskog premijera Benjamina Netanyahua prema kojem on priprema potpunu okupaciju Pojasa Gaze.U tom planu nema razrađenih odluka kako će zbrinuti civilno stanovništvo Gaze koje umire od gladi radi sustavne Izraelske zabrane redovne humanitarne pomoći. Misli li Netanjahu više od 500 tisuća osoba civilnog stanovništava u potpunoj okupaciji doslovno samljeti u vojnim djelovanjima?

S obzirom da Netanjahu nema senzibiliteta prema ljudima, kada se radi o potrebi civilima za humanitarnom pomoći, ali što svjedoči i činjenica da svom vlastitom narodu Izraela nije u pregovorima s Hamasom omogućio vraćanje taoca kada su još bili živi, lako je moguće da cijeli svijet, zajedno s istaknutim političkim ličnostima Europe i svijeta očima gleda masovnog egzekutora i ne može vjerovati što vidi svojim očima.

Mora se priznati da otkako je 7. listopada 2023. započeo rat Hamasa i Izraela na teritoriju Palestine nije moguće bilo nigdje pročitati da je neki državnik nazvao Netanjahua i rekao mu „ in the face“ što misli o njegovom ratovanju, izgladnjivanju više stotina tisuća civila, rušenju bolnica, zabrani dopreme humanitarne pomoći, zabrani dopreme lijekova i drugih zdravstvenih materijala za funkcioniranje pružanja pomoći ranjenima i bolesnima i održavanja bolničkog sustava, drastično visokom broju ubijenih novinara, uništavanju izvora vode, uništavanje kanalizacijske mreže u Gazi, preoravanju prometne infrastrukture s bagerima… Nitko mu ništa nije rekao na razini - državnik - državnik.
No ništa od toga nema veze s Netanjahuovoom tezom da se“ Izrael ima pravo braniti“ što su ponovili mnogi državnici opravdavajući Netanjahuov način ratovanja, koji on provodi bez ijedne međunarodno priznate konvencije. Nažalost tezu da se Izrael ima pravo braniti ponovila je i Ursula von der Leyen.

Nitko nije apostrofirao Netanjahuu u telefonskom ili državničkom razgovoru licem u lice, da to što radi nije prihvatljiv način ratovanja. Državnici tek pišu po svojoj platformi X ili održe poneku press konferenciju na temu odnosa Izraela prema Palestincima, u kojima osuđuju Netanjahuove postupke, a novinari to vjerno prenose.
I stvaramo prividnu sliku da nešto na Bliskom Istoku ide na bolje. A ništa ne ide na bolje . Netanjahu ubija i ubija, one koji su najmanje krivi – civilno stanovništvo, lažući svijetu da uništava Hamas, kupuje oružje od Amerikanaca i ponekog skrivenog europskog prodavača oružja i prijateljuje s Trumpom. Državnici mu vjeruju. A zapravo Netanjahu je već potrošio sav svoj izraelski kredibilitet i ovim što radi učinio da mlađe generacije zaborave holokaust nad Židovima u drugom svjetskom ratu, i osjećaju opasan osjećaj mržnje prema tom istom narodu koji je doživio holokaust, zbog Netanjahua koji prekomjernom potrebom za ratovanjem ubija Palestinski narod. Ovime što radi poručuje da Palestince želi maknuti s lica zemlje. Ovo što radi u Pojasu Gaze i što priprema – vrh je vrhova.

On nije više državnik, on balansira u koincidenciji okolnosti koje se još nisu okrenule protiv njega, ali ubijanje nevinih, gladnih civila, gladne djece koja od gladi umiru, mora dobiti svoj rasplet. I veliki ubijač mora postati gubitnik. I postati će gubitnik.
Vojnim djelovanjem Izraela u ratu protiv Hamasa, kako to ponavlja Netanjahu, Izrael je ubio oko 61. 200 osoba, među kojima i 225 novinara.
I da se ne zaboravi , već je Netanjahu osuđen od Međunarodnog suda u Hagu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. I međunarodna tjeralica je raspisana za njim.
Margareta Zouhar Zec




OSUDE NETANJAHUOVA PLANA

Kanadski premijer Mark Carney 8. kolovoza na konferenciji za novinare izrazio je protivljenje izraelskom planu za potpunom okupacijom grada Gaze. Zamisao Netanjahua da potpuno okupira Pojas Gaze osudilo je i Ministarstvo vanjskih poslova Francuske, koja se zauzima za rješenje palestinsko – Izraeslkog sukoba, na način dviju država . „Francuska će nastaviti rad započet u New Yorku, zajedno sa svojim partnerima i Ujedinjenim nacijama, na raspoređivanju privremene međunarodne stabilizacijske misije kako bi se osigurala sigurnost i Izraelaca i Palestinaca.

Protesti podrške Palestini održani su 9. kolovoza u više gradova Španjolske, uključujući glavni grad Madrid koje je organiziralo više organizacija civilnog društva i Globalni pokret za Gazu". Nosili su palestinske zastave i uzvikivali parole "Izrael ubojica ", "Oslobodite Palestinu" i "Zaustavite genocid".
"Ono što se događa u Gazi je potpuni genocid. To je nevjerovatno, nepodnošljivo, ponižavajuće i užasno. To je sramota za međunarodnu zajednicu. Međunarodno pravo i ljudska prava su potpuno uništeni", rekla je je Marta Garcia, jedna od učesnica protesta, zabilježila je agencija Anadolija.

Države Australija, Njemačka, Italija, Novi Zeland i Velika Britanija, kao i predstavnici Europske unije, također su osudile i odbacile Izraelski plan za potpunu okupaciju Pojasa Gaze. (Agencija Anadolija,mzz )

petak, 08.08.2025.

ITALIJA IZ SAFE FONDA EU ZATRAŽILA 14 MILIJARDI EURA KREDITA

POTPORA OBRAMBENOJ INDUSTRIJI

Italija je formalno zatražila 14 milijardi eura kredita u okviru fonda SAFE Europske unije, platforme Strateške tehnologije za Europu osmišljene za potporu obrambenoj industriji. Odluka, koju je podržala premijerka Giorgia Meloni, a finalizirana je nakon sastanka na visokoj razini u Palazzo Chigi, signalizira namjeru Rima da modernizira svoju vojsku i ispuni obveze prema NATO-u, uz istovremeno smanjenje pritiska na domaći proračun, piše portal dekode39.com

SAFE je najdjelotvornija komponenta plana Europske komisije ReArm Europe. Omogućuje državama članicama ulaganje u ključne obrambene sposobnosti - poput zajedničke nabave, industrijskih inovacija te istraživanja i razvoja - putem dugoročnih zajmova s niskim kamatama koje podupire EU, a koji počinju 2035. i otplaćuju se tijekom 45 godina. Ovaj mehanizam ima za cilj jačanje europske strateške autonomije usred rastuće geopolitičke neizvjesnosti.
Odluka Rima dolazi u trenutku kada Italija radi na približavanju cilju obrambene potrošnje od 2% BDP-a u okviru NATO-a i usred rasprave unutar vladine koalicije o preporučljivosti novog duga. Početno oklijevanje - posebno ministra gospodarstva Giancarla Giorgettija - ustupilo je mjesto strateškoj računici: korištenje kredita koje podupire EU za jačanje obrane uz očuvanje fiskalnog manevarskog prostora.

Talijanski zahtjev označava stratešku prekretnicu u nacionalnoj raspravi o obrani, pokazujući da zajednička sigurnosna agenda još uvijek može generirati međustranački konsenzus. Dok se Europa priprema za veću odgovornost u svojoj obrani, Rim se pozicionira u prvi plan - ovaj put, s tišim, ali značajnim signalima konsenzusa, možda najstrateškijom valutom u današnjoj fragmentiranoj Europi.

Iako je talijanska politička klima i dalje polarizirana, vladin potez naišao je na odmjerenu podršku unutar manjinske Demokratske stranke (PD) - rijedak primjer strateškog usklađivanja unutar struje. Podrška dolazi posebno od pro-NATO i atlantskog krila stranke, piše dekode39.com portal.


ITALIJA NAD NATO NEBOM BALTIKA

Italija je 1. kolovoza preuzela vodstvo NATO-ove misije Baltičkog zračnog nadzora (Baltic Air Policing), službeno pokrećući Operaciju Baltički orao III iz zračne baze Amari u Estoniji. Raspoređivanje odražava rastući angažman Italije u strateškoj dinamici sjeverne Europe i šire arktičke regije. Talijanske zračne snage sada su odgovorne za nadzor baltičkog zračnog prostora kao dio NATO-ovog programa odvraćanja od potencijalnih prijetnji iz Rusije. S početkom ove nove rotacije, talijanski zrakoplovi F-35 i specijalizirano osoblje raspoređeni su u Estoniju. Ovo je treći doprinos Italije misiji, nakon prethodnih rotacija 2018. i 2021. godine. To predstavlja konkretnu predanost kolektivnoj sigurnosti na istočnom krilu NATO-a. To jača položaj Italije unutar Saveza i signalizira sve samouvjereniju stratešku prisutnost u sjevernoj Europi, piše portral dekode39.com. Vojna aktivnost u regiji također pokazuje NATO-ovu koheziju i održivnost u obrani savezničkog zračnog prostora.

„Misija Baltičkog zračnog nadzora izvrstan je primjer operativne suradnje, gdje svaka nacija doprinosi svojim sposobnostima jačanju integriranog sustava protuzračne obrane“, prema izvorima iz talijanskog ministarstva obrane.

„Vaša prisutnost u ovoj regiji opipljiv je doprinos sigurnosti granica Saveza i jasan znak talijanske trajne predanosti stabilnosti istočnog boka NATO-a“, rekao je general Giovanni Maria Iannucci, zapovjednik Zajedničkog operativnog zapovjedništva (COVI), tijekom ceremonije primopredaje dužnosti.
Ministar obrane Guido Crosetto, u poruci talijanskom kontingentu, pohvalio je „profesionalizam i pouzdanost“ Oružanih snaga te potvrdio talijansku predanost „kolektivnoj sigurnosti na istočnom krilu Saveza, konkretnom doprinosu odvraćanju i obrani euroatlantskih granica“.
Sudjelovanje Italije u sigurnosnoj arhitekturi šire arktičke regije – čiji je strateški nastavak područje Baltičkog mora – stalno se povećava.Mornarica održava dugoročnu operativnu prisutnost. Istovremeno, vojska je sudjelovala u ključnim NATO vježbama. Vodeća uloga Italije u nadzoru zračnog prostora Baltika prirodni je nastavak ove strateške putanje.
( Izvor: Talijanski portal decode39.com,mzz )

četvrtak, 07.08.2025.

NAKON SUDSKE ZABRANE MANDATA PREDSJEDNIKU REPUBLIKE SRPSKE

NAPAD NA LEGITIMITET POTREDSJEDNIKA REPUBLIKE SRPSKE

Potpredsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) iz bošnjačkog naroda Ćamil Duraković obratio se javnosti iz Banjaluke tvrdeći da je izložen represivnim mjerama nakon odluke Centralne izborne komisije BiH (CIK BiH) o oduzimanju mandata predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, piše agencija Anadolija 6. kolovoza.

Duraković u objavi na platformi X tvrdi da mu se uskraćuju prava koja mu po zakonu pripadaju kao legitimno izabranom predstavniku konstitutivnog naroda i direktno proziva Dodika za "političku odmazdu", kao i za "ugroženu sigurnost".
"Milorad Dodik, očajan i bez mandata, nastavlja s nepredvidivim potezima", rekao je Dureković, navodeći da je u srijedu u kabinet, bez ikakvog objašnjenja, stigla odluka o razrješenju njegovog savjetnika. "Istovremeno, zatraženo je da vratim službeni automobil u Palatu, nakon čega mi je dodijeljeno tehnički neispravno vozilo. Nekoliko sati kasnije, vlasnik zgrade me obavijestio da je Kabinet predsjednika raskinuo ugovor o zakupnini stana koji mi po zakonu pripada, uz zahtjev za iseljenje", naglasio je Duraković.

Smatra da "ovi potezi nisu samo flagrantno nepoštivanje odluke CIK-a i pravosnažne presude, već i ciljani napad na moj legitimitet kao izabranog potpredsjednika entiteta Republika Srpska iz reda bošnjačkog naroda".
"Dodik ovim očajničkim koracima pokušava oslabiti moj rad, zaboravljajući da više nije predsjednik. Njegovi postupci otkrivaju nemoć kao i politički krah, a vrijeme će pokazati dokle je Milorad spreman da ide", dodao je.

GODINA ZATVORA I ŠEST GODINA ZABRANE POLITIKE

Dodik je pravosnažnom presudom Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja političke dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH, početkom ovog mjeseca.
Proglašen je krivim da je od 1. do 9. jula 2023. odbio provoditi odluke visokog predstavnika o sprečavanju stupanja na snagu entitetskog Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i o sprečavanju stupanja na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske od 1. srpnja 2023. Dodik je 7. srpnja te godine potpisao ukaze o proglašenju navedenih zakona.

Visoki predstavnik je, prethodno, 1. srpnja 2023, odlukom izmijenio Krivični zakon BiH, kojom je uveo inkriminaciju neizvršavanja njegovih odluka.
Odluku o oduzimanju mandata predsjednika RS-a CIK je donio u skladu sa Izbornim zakonom BiH koji propisuje postupak utvrđivanja prestanka mandata izabranim zvaničnicima koji su pravosnažno osuđeni na zatvorske kazne duže od šest mjeseci.
Dodik ima pravo žalbe na odluku CIK-a Apelacionom odjeljenju Suda BiH koje razmatra izborne žalbe, a njegov mandat traje do pravosnažnosti odluke CIK-a. Nakon isteka žalbenog roka ili ukoliko bi Apelacioni odjel potvrdio odluku CIK-a, ona bi postala izvršna. U tom slučaju CIK raspisuje prijevremene izbore za predsjednika RS-a u roku 90 dana.

Dodik je u obraćanju 6. kolovoza odbacio odluku CIK-a i najavio referendum u RS-u o njegovoj funkciji, ponovo kritizirajući rad i ulogu visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, navodeći da je "nelegitiman i nelegalan".

Činjenica je slijedeća : Mandat visokog predstavnika za BiH preciziran je Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine zaustavljen rat u BiH. Aneksom 10 visoki predstavnik proglašava se konačnim autoritetom u BiH za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Imenuje ga Vijeće sigurnosti UN-a, na preporuku Vijeća za provedbu mira (PIC). ( Agencija Anadolija, mzz)

srijeda, 06.08.2025.

KNINU TREBA SJAJ GRADA POVIJESNOG ZNAČAJA

POGLED NA KNINSKU TVRĐAVU IZ ČEKAONICE

Povijest odredi jedan grad koji periodično obogaćuje važnim događajima . Takav je grad Knin, sa danas desetak tisuća stanovnika, koji u svom postojanju bilježi iznimne događaje.

Posljednji povijesni događaj je 5. kolovoz 1995., a 2025. je upravo obilježavanje 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja koja je i Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Vojno redarstvena akcija Hrvatske vojske „ Oluja“ je bila ključna vojna operacija, presudna za slobodu, neovisnost i državnu opstojnost mlade države Hrvatske koja je stvorena 1991. godine 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Sve što je uslijedilo je bilo iznimno teško. No razdruživanje iz SFRJ i težnja da Hrvatska bude država za sebe uzimalo je ljudske živote. Domovinski rat počeo je kao sukob srpskih pobunjenika i hrvatske policije i stvaranja hrvatskih oružanih snaga. Srpski pobunjenici imali su podršku dobro naoružanih snaga Jugoslavenske vojske i Srbije. A srpski pobunjenici isplanirali su kako na području Knina žele imati svoju državu, Republiku Srpsku krajinu. Rat se širio Hrvatskom, godine su prolazile, 1991. , 92. 93. 94. bilo je teških bitaka, poput one za Vukovar, raseljenog hrvatskog stanovništva, stotine ljudi u srpskim koncentracijskim logorima. Rat istog srpskog agresora kao i na Hrvatsku, započeo je u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Međunarodna zajednica bila je involvirana toliko što je bila upoznata sa ratnom situacijom u Hrvatskoj, ali je Hrvatskoj zabranila uvoz oružja.
Kako su godine prolazile tadašnji 1. hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je donio odluku: Hrvatska će krenuti s ključnim akcijama za oslobađanje svog teritorija, bez obzira na sva mišljenja i sugestije zapadnih diplomata da to ne čini. Ne treba zanemariti činjenicu da je Tuđman bio doktor povijesti, i da je imao životnog iskustva koja nisu bila lijepa u komunističkom političkom režimu. Iako je bio i profesor na Fakultetu političkih znanosti, više je puta bio zatvaran. Iz te perspektive je cijenio slobodu ne samo svoju već Hrvatske kao naroda i znao je kako treba odlučiti.

VOJNO REDARSTVENA AKCIJA „ OLUJA“

Povijest je pokazala da su težnje dr. Tuđmana bile kreirane njegovim odlukama, s vjerom u civilne i vojne suradnike s kojima je radio, kao i u snagu, homogenost i izdržljivost hrvatskog naroda. Na tim je osnovama zasnovana i započela Vojno redarstvena akcija Oluja koja je započela 4. kolovoza, a trajala samo tri dana – do 7. kolovoza. Vojno redarstvenom akcijom Oluja u kojoj je Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske koja su držali i namjeravali prisvojiti pobunjeni Srbi, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina, osim Knina oslobođeni su gradovi i mjesta Petrinja, Korenica, Slunj, Vojnić, Benkovac, Obrovac, Drniš, Gračac, Kijevo, Lovinac, Perušić, Donji Lapac, Mazin, Boričevac, Vrginmost, Topusko, Glina, Hrvatska Kostajnica, Dvor i mnoga druga naselja u Lici, Kordunu i Banovini. Oslobođena je i planina Dinara nakon čega je Hrvatska vojska uspostavila kontrolu nad granicom s Bosnom i Hercegovinom. Operacija "Oluja" bila je ključna u oslobađanju velikog dijela teritorija Hrvatske koji je bio pod kontrolom pobunjenih Srba. U operaciji je oslobođeno 11 tisuća četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine Hrvatske. U Oluji su poginula 243 branitelja. Nakon područja oslobođenih u Oluji, preostalo je provesti mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, bez oružanih djelovanja, što je i učinjeno te je Hrvatska postala slobodna zemlja u svojim teritorijalno pravnim granicama.

ZVONIMIR JE KRALJ

Grad Knin je centralno mjesto obilježavanja uspješno izvedene vojne akcije Oluja. No treba istaći da je u Kninu prije 1 050. godina živio i Dmitar Zvonimir koji je bio slavonski i hrvatski ban, a onda i kralj srednjovjekovnog Hrvatskog Kraljevstva. Kao kralj vladao je od 1075. do 1089. godine.
Prema dokumentu koji čuva Vatikanska knjižnica, Zvonimira je za hrvatskog kralja okrunio papa Grgur VII, koji je bio Rimski papa od 1073. do 1085. Fizički je to učinio papin legat, izaslanik , Gebizon 8. listopada 1075. godine u crkvi sv. Petra i Mojsija, u Solinu kraj Splita . Gebizon je bio opat benediktinskog samostana sv. Bonifacija i Aleksija u Rimu. Naime s biskupom Fulkoinom bio je jedan od izaslanika pape Grgura VII. na pokrajinskom crkvenom Saboru koji je održan u bazilici sv. Petra i Mojsija u Solinu. I bilo je određeno, prema volji pape Grgura VII, da nakon Sabora Gebizon 8. listopada 1075. preda hrvatskom vladaru znakove kraljevske vlasti , a bila je to zastava, mač, žezlo i kruna. Od Zvonimira je Gebizon primio vazalsku prisegu za papu Grgura VII. Zvonimir je ustoličen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Sjećanje na kralja Zvonimira i vrijeme kada je kralj živio u Kninu je kamena statua kralja Zvonimira visoka čak četiri metra, na Trgu Oluje u Kninu.

NEDOSTAJE HALO EFEKAT

U godini 2025. kada se u Hrvatskoj obilježava 1 100 godina Hrvatskog Kravljevstva, koju je proglasio Hrvatski Sabor 2024. na inicijativu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« i "Matice hrvatske " što su podržali Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Ministarstvo kulture i medija RHi Vlada Republike Hrvatske bilo bi ekonomski- gospodarski i turistički poticajno za grad Knin, da Hrvatska Vlada osmisli mjeru za potpomaganje estetsko gospodarskog napretka grada Knina.
Zašto? Zato što je grad Knin je sivi grad, bez boja, osim zelenih krošnja drveća, svi su objekti u kojima ljudi žive, sivi, bez boje. Boje i uređene fasade imaju samo objekt Županijskog suda i zgrada Općine u Kninu.
Izlaskom iz vlada na Kninskom kolodvoru 5. kolovoza, neugodno sam bila iznenađena sumornim dojmom stanice na kojoj se zaustavljaju i s koje polaze vlakovi. Do Šibenika je 56 kilometara, do Splita 100, do Zadra 91 km, do Sinja 67 km….. Hrvatska je turistička zemlja s orijentacijom na Jadran, ruralni turizam, lovni turizam, ciklo turizam, sportski turizam, zdravstveni turizam itd. ali za sve to potreban je prvi „ halo efekat „ koji će poslati poruku, „ovdie je lijepo“. Silaskom na željezničkom kolodvoru u Kninu, tog efekta nema. Sivilo. Velika čekaonica, u kojoj nije uređen ni Ured prodaje karata, nema ni Informacijskog pulta. Samo prazne prostorije. Čudim se i impresije prenosim otpravniku vlakova. On je jedina osoba na kolodvoru kaže, a govori mi i da je bilo i ružnije nego što sada vidim.
No prolaskom kroz široku čekaonicu izlazim na centralno mjesto događaja obilježavanja 30. godina Oluje- jer tu su polagani vijenci, tu je velika pozornica na kome je održan večernji koncert 5. kolovoza.

POGLED NA KNINSKU TVRĐAVU IZ ČEKAONICE

Ipak odlična impresija je pogled iz kolodvorske čekaonice Hrvatskih željeznica koji seže do vrha Kninske tvrđave. To je pogled na povijest Hrvatske države na kojoj se, od 9:43 sata, 5. kolovoza 1995. vijori Hrvatska zastava koju je tada podigao mladi branitelj Jasmin Hadžić, a poljubio je 1. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, kada je 1996. došao na Kninsku tvrđavu. Nakon 30 godina zastavu je ponovo podigao, na dan obljetnice Oluje 5. kolovoza, na Kninskoj tvrđavi Jasmin Hadžić. Kaštel, utvrda Knin izgrađen je u drugoj polovici 9. stoljeća.
Stambeni objekti koji su „ okrenuti“ prema stadionu NK Dinara, na kome je održana centralna proslava VRA Oluja 5. kolovoza, izgledaju zapušteno i bez ikakve estetike. Knin mora biti grad određenog nivoa vizualnog izgleda. Kninu treba vrati sjaj grada koji ima povijesno značenje zbog Oluje, koji je kraljevski grad, kao i stoga jer je u njemu živio hrvatski kralj Zvonimir . Knin se prvi put spominje oko 950. godine u djelu bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta, kao grad i središte župe pod imenom Tenen.

POVIJEST KROZ IMENA ULICA

Grad Knin i oni koji njime upravljaju i vole ga, njeguju i poštuju povijest, vidi se to kroz imena koje nose kninske ulice naprimjer : ulica kraljice Jelene ( Jelena je bila supruga kralja Zvonimira ) u kojoj je veliki spomenik književniku i humanisti iz 15. stoljeća Marku Maruliću. U ulici dr. Franje Tuđmana je vrlo mnogo praznih izloga, koje bi svojim obrtima trebali upotpuniti mali obrtnici i gospodarstvenici itd . U parku Janka Bobetka bila je 5. kolovoza 2025. izložba vojnog oruđa i opreme Hrvatske vojske što je okupljalo mnogobrojne prolaznike. Jedan od trgova, u kome je rotor, nosi ime Trg Oluje 5. kolovoza 1995., zatim ulica 7. gardijske brigade, park Slobodana Langa itd. No nevjerojatno je ovo: jeftino -a nedostižno: nema u Kninu razglednica toga Grada za prodaju , koje bi posredstvom pošte stigle u neki drugi grad, ili neku drugu državu svijeta , nekome za pažnju i prijateljstvo. Nema takvih ni na jednom kiosku u Kninu. Čudno!

Po istom interesnom modelu po kome Vlada RH gospodarski potpomaže Slavoniju, Baranju i Srijem, trebala bi nekoliko svojih sjednica Vlada RH održati u povijesnom kraljevskom gradu Kninu i potpomoći njegov gospodarski razvoj s povoljnim razvojnim kreditima kojima bi Grad Knin postao turistički primamljiviji i ljepši, obnovljenih fasada i europski uređenoga Željezničkog kolodvora.
Margareta Zouhar Zec

ponedjeljak, 04.08.2025.

EPIDEMIJA KOLERE U SUDANU

NASILJE, GLAD I ZARAZA KOLEROM

Najmanje 80 osoba je umrlo, a više od 2.100 slučajeva kolere zabilježeno je u pet sudanskih država u regiji Darfur do 30.srpnja, priopćio je saopćio je u 3. kolovoza UNICEF. Prema podacima UN-ove agencije za djecu, samo u gradu Tawila u Sjevernom Darfuru od 21. lipnja umrlo je 20 osoba, dok je prijavljeno 1.180 slučajeva zaraze.
"Ukupan broj slučajeva kolere u svih pet država Darfura iznosi gotovo 2.140, s najmanje 80 smrtnih ishoda", navodi se u priopćenju, piše agencija Anadolija.

UNICEF je upozorio da je više od 640.000 djece u Sjevernom Darfuru izloženo riziku od nasilja, gladi i zaraze kolerom. "Iako je kolera bolest koju je moguće prevenirati i jednostavno liječiti, ona se brzo širi Tawilom i drugim dijelovima Darfura, ugrožavajući živote djece, naročito najmlađih i najranjivijih", izjavio je Sheldon Yett, predstavnik UNICEF-a za Sudan. Rekao je da, usprkos naporima na terenu, "neprestano nasilje povećava potrebe brže nego što ih možemo zadovoljiti".
Predstavnik UNICEF-a Yett je pozvao na siguran i neometan pristup kako bi se hitno preokrenula situacija i pomoglo djeci u potrebi. "Ona ne mogu čekati ni dan duže“, poručio je.
Prema podacima UN-a, od kolovoza 2024. godine u 17 od 18 sudanskih saveznih država zabilježeno je više od 94.170 slučajeva kolere i više od 2.370 smrtnih slučajeva.
U Republici Sudan traje oružani sukobom između vojski koje su Sudanske oružane snage (SAF) i paravojnih Snaga za brzu podršku (RSF) od 15. travnja 2023. godine, u kojem je, prema podacima UN-a i lokalnih vlasti, poginulo više od 20.000 ljudi, a raseljeno je 14 miliona.
Istraživači sa američkih univerziteta procjenjuju da bi broj poginulih mogao dostići i 130.000. (Anadolija, mzz)

nedjelja, 03.08.2025.

TURSKA I EUROPSKA UNIJA

ZNAČAJAN PARTNER EU

Republika Turska je malim dijelom teritorija u jugoistočnoj Europi a velikim dijelom u zapadnoj Aziji. Ima 85 miliona stanovnika, prema izvješću TurkStata. U 2024. godini zabilježen je porast od 292.567 ljudi u odnosu na prethodnu godinu.
Stanovništvo po spolu je gotovo izjednačeno: muškarci čine 50,02% stanovništva, a žene 49,98%. Strani državljani u Turskoj čine oko 1,5 milijuna stanovnika.

KAKAV JE STATUS TURSKE U EUROPSKOJ UNIJI ?

Turska je 1987. podnijela zahtjev za pridruživanje tadašnjoj Europskoj ekonomskoj zajednici. Na sastanku u Helsinkiju u prosincu 1999. Europsko vijeće dodijelilo je Turskoj status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u.
Na sastanku održanom 16. i 17. prosinca 2004. Europsko vijeće odlučilo je da je Turska ispunila kriterije za otvaranje pregovora o pristupanju.
Vijeće EU je 3. listopada 2005. postiglo dogovor o okviru za pregovore s Turskom. Oni su pokrenuti istog dana, na međuvladinoj konferenciji EU-a i Turske. U veljači 2008. Vijeće EU je usvojilo revidirano Pristupno partnerstvo s Turskom. Njime se pruža osnova kako bi se Turskoj pomoglo da se pripremi za moguće članstvo u EU-u navođenjem ključnih prioritetnih područja i služi kao mjerila za praćenje napretka u pogledu reformi.
U pregovorima o pristupanju EU i Turska održao je 12 sastanaka. Na sastanku od 30. lipnja 2016., u okviru Konferencije otvoreni su pregovori o poglavlju 33., koje se bavi financijskim i proračunskim odredbama. Vijeće je još 2006. zaključilo da osam poglavlja relevantnih za ograničenja Turske u pogledu Cipra neće biti otvoreno i da se daljnja poglavlja neće privremeno zatvoriti dok Turska ne ispuni svoje obveze povezane s dodatnim protokolom uz Sporazum o pridruživanju između EU-a i Turske odnosi se to na „Sporazum iz Ankare”.

16 OTVORENIH POGLAVLJA

U okviru pregovora o pristupanju EU Turska je otvorila 16 poglavlja, a jedno od njih privremeno je zatvoreno.
U lipnju 2018. Vijeće EU je prvi put napomenulo da se Turska udaljava od EU-a, da su pregovori o pristupanju Turske stoga zapravo zastali te da se ne može razmatrati ni otvaranje ni zatvaranje dodatnih poglavlja.
Ali Turska je i dalje zemlja kandidatkinja i ključan partner EU-a u mnogim područjima od zajedničkog interesa, kao što su migracije, borba protiv terorizma, javno zdravlje, klima i regionalna pitanja. U ožujku 2021. Europsko vijeće izjavilo je da je EU spreman na postupan, proporcionalan i reverzibilan angažman s Turskom u područjima od zajedničkog interesa, na što će se primjenjivati utvrđeni uvjeti. Stabilno i sigurno okruženje na istočnom Sredozemlju u strateškom je interesu EU-a i EU često poziva Tursku da kontrolira napetosti na tom području, da poštuje suverenitet i teritorijalnu cjelovitost svih država članica EU-a i da na održiv način promiče dobrosusjedske odnose. EU i Turska još su 1963. sklopili Sporazum o pridruživanju, čiji je cilj jačanje gospodarske suradnje i bilateralnih trgovinskih odnosa. Carinska unija EU-a i Turske na snazi je od 1995.

Značajno je navesti da je Turska članica Nato Saveza već 73 godine, od 1952. godine. Podsjećam vojni i politički Nato Savez osnovan 4. travnja 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlanskog ugovora u Washingtonu.
Izvor: Internet, m zouhar.zec

TURSKA U SRPNJU IZVEZLA ROBE ZA 25 MILIJARDI DOLARA

IZVOZ VEĆI 4,5 MILIJARDI DOLARA U ODNOSU NA MJESEC LIPANJ

"Ovog srpnja postigli smo najveću mjesečnu vrijednost izvoza u našoj povijesti. To nije samo najveći srpanjski izvoz ikada zabilježen, već i najveći kumulativni izvoz robe u posljednjih 12 mjeseci u povijesti naše zemlje", rekao je ministar trgovine Turske Omer Bolat 2. kolovoza na konferenciji za novinare u pokrajini Samsun koja ima 1, 2 milijuna stanovnika, u regiji Crno more. Istakao je pozitivan razvoj, usporavanje rasta mjesečnog uvoza i značajno smanjenje trgovinskog deficita u srpnju u usporedbi s istim mjesecom prošle godine i s lipnjem. Dodao je da se poboljšao i omjer pokrivenosti uvoza izvozom.

"Ovo je ono što zovemo „legendarni mjesec“, šest velikih dostignuća u jednom. Postigli smo rekord svih vremena u mjesečnom izvozu od 25 milijardi dolara, što je rast sa 22,5 milijardi dolara u srpnju prošle godine, povećanje od 2,5 milijardi dolara ili 11 posto. Taj rast također je dodao dodatnih 2,5 milijardi dolara našem kumulativnom izvozu za 12 mjeseci", rekao je. Turski ministar trgovine Bolat je naveo da je izvoz u srpnju porastao za 4,5 milijardi dolara u odnosu na lipanj , te da je sljedeći cilj doseći 26 milijardi dolara mjesečnog izvoza. "Naši izvanredni napori jačaju proces uravnoteženja i stabilizacije naše ekonomije", naglasio je rurski ministar trgovine, piše turska agencija Anadolija 2. kolovoza.

Ministar je rekao da je uvoz u mjesecu srpnju porastao za 5,4 posto, na 31,4 milijarde dolara, napominjući da nivo uvoza ostaje stabilan i razuman. Dodao je da je trgovinski deficit prošlog mjeseca pao na 6,4 milijarde dolara, što je 12 posto manje u odnosu na 7,3 milijarde u srpnju 2024, te da je to najniži deficit u posljednjih devet mjeseci.
Ministar Bolat se osvrnuo i na izvoz usluga, navodeći da je Turska 2023. ostvarila 106 milijardi dolara, a 2024. godine 115 milijardi, s ciljem da 2025. dostigne 121 milijardu dolara. Rekao je je da su nedavni globalni sukobi, od trgovinskih ratova do sporova oko tarifa, izazvali velike poremećaje u globalnoj trgovini, rastu i cijenama roba, uključujući energente i zlato.

Usprkos regionalnoj nestabilnosti, ministar Bolat je naglasio: "Pod vodstvom našeg predsjednika, Turska nastavlja snažan uspon kao stub stabilnosti u ekonomiji, vanjskoj politici, obrani, transportu i energetici."
Dodao je da Turska nastavlja trgovinsku diplomaciju putem multilateralnih, bilateralnih, regionalnih i globalnih sporazuma. Istakao je pozitivan napredak u odnosima s Evropskom komisijom, rekavši da je uklonjeno 14 trgovinskih barijera, dok ih je devet do deset još na snazi.
Naglasio je cilj modernizacije Carinske unije, podsjetivši da je kao rezultat konstruktivnih razgovora izdata direktiva o dodjeli dugoročnijih viza turskim državljanima koji su ranije putovali u EU i redovno se vraćali. (Agencija Anadolija,mzz)

ŠPANJOLSKA IZBACILA HUMANITARNU POMOĆ U PODRUČJE GAZE

24 PADOBRANA SPUSTILA 12 TONA POMOĆI

Kraljevina Španjolska, čiji je predsjednik vlade Pedro Sanchez Perez (53) je 1. kolovoza priopćila da je provela zračno izbacivanje 12 tona humanitarne pomoći u Gazu.
Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares rekao je da su u misiji upotrijebljena 24 padobrana, od kojih je svaki nosio po 500 kilograma hrane, čime je osigurana pomoć za otprilike 11.000 ljudi. "Izazvana glad koju trpe stanovnici Gaze je sramota za cijelo čovječanstvo", rekao je Albares u videoporuci objavljenoj na društvenoj mreži X, uz snimke samog izbacivanja pomoći. Dodao je da Španjolska ima i dodatnu pomoć spremnu da uđe u Gazu kopnenim putem iz Egipta, piše novinska agencija Anadolija 2. kolovoza.

Ministar Albares je pozvao Izrael da trajno otvori sve kopnene prelaze kako bi humanitarna pomoć mogla ulaziti u velikim količinama. Izraelska vojska je nedavno dozvolila stranim državama da provode zračne isporuke pomoći u Gazu. Međutim, takve operacije su rezultirale padom paketa pomoći na civile, uzrokujući smrtne slučajeve, ili padom u more, zbog čega su očajni stanovnici Gaze koji pate i umiru zbog nedostatka hrane, rizikovali vlastite živote pokušavajući dohvatiti pakete. Ova metoda je kritizirana kao neučinkovita u usporedbi s kopnenim dostavama.
Prošlog tjedna, piše Anadolija, Svjetski program za hranu (WFP) upozorio je da trećina stanovništva Gaze danima nije imala pristup hrani zbog izraelske opsade. Prema njihovim podacima, svaki četvrti Palestinac u Gazi suočen je s uvjetima sličnim gladi, a više od 100.000 žena i djece pati od akutne pothranjenosti. No informacije potvrđuju da djeca i odrasli u Pojasu Gaze umiru od gladi .

Izrael je od 2. ožujka 2025. potpuno zatvorio sve granične prelaze u Gazu, ozbiljno ograničivši pristup humanitarnoj pomoći što je dovelo do dodatnog pogoršavanja ionako teških uvjeta života.
Od 7. listopada 2023. godine, Izrael sprovodi neumoljivu vojnu ofanzivu na Gazu, tokom koje je, prema lokalnim dužnosnicima , ubijeno više od 60.300 Palestinaca. Bombardiranje je izazvalo ogromna razaranja i teške nestašice hrane, dovodeći civilno stanovništvo tog teritorija na ivicu gladi.
Dok humanitarne agencije upozoravaju na katastrofalne razmjere gladi u Gazi, međunarodni pritisak na Izrael, da omogući nesmetan humanitarni pristup, sve je veći. ( Anadolija, mzz)

subota, 02.08.2025.

GUIDA CROSETTA ministar obrane, ITALIJA PRIPREMA ZRAČNI MOST POMOĆI

„ NE MOŽEMO OSTATI RAVNODUŠNI PREMA PATNJI CIVILA U GAZI „

Kao dio aktivnosti koje talijanska vlada potiče kako bi se ublažila "izuzetno ozbiljna kontinuirana humanitarna kriza, odobrio sam aktiviranje i raspoređivanje obrambenih snaga za provođenje zračnih desanta humanitarne pomoći civilnom stanovništvu Pojasa Gaze. Talijanske obrambene snage i dalje su u prvom planu u osiguravanju, brzo i učinkovito, sve moguće humanitarne potpore, u koordinaciji s Ministarstvom vanjskih poslova i međunarodne suradnje" izjavio je ministar obrane Italije Guida Crosetta . "U skladu s uputama vlade, dao sam zeleno svjetlo misiji koja će uključivati sredstva vojske i zrakoplovstva za prijevoz i zračni desant osnovnih potrepština za civile Gaze, koji su teško pogođeni tekućim sukobom", dodao je ministar, piše Agenzia nova 1. kolovoza.

Misija – nazvana „Operacija Put solidarnosti 2“ – podrazumijeva korištenje transportnih zrakoplova C-130J talijanskog ratnog zrakoplovstva, koji će ispuštati posebne kontejnere s osnovnim potrepštinama. Operacije će se provoditi u suradnji s talijanskom vojskom, koja je odgovorna za pripremu pošiljki pomoći. Operacija će se provoditi u bliskoj koordinaciji s Oružanim snagama Hašemitske Kraljevine Jordan, a operativno pokretanje očekuje se u sljedećih nekoliko sati, uz slanje prethodnice koja će se baviti pripremnim aktivnostima i koordinacijom s lokalnim vlastima. Naša prva zračna ispuštanja planirana su i mogla bi se dogoditi već 9. kolovoza, kako bi Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje moglo dovršiti nabavu hrane i njihov prijevoz u Jordan.

„Ova nova inicijativa“, nastavio je ministar obrane Italije Guida Crosetta dio je šire i konkretnije predanosti talijanskog Ministarstva obrane podršci civilnom stanovništvu Gaze. U okviru te predanosti surađujemo s bolničkim brodom talijanske mornarice 'Vulcano', koji je pružio medicinsku skrb brojnim ranjenicima u Pojasu; s talijanskim ratnim zrakoplovstvom, koje je provodilo posebne letove za prijevoz teško bolesne ili ozlijeđene djece i njihovih obitelji u Italiju kako bi mogli primiti potrebnu skrb; te s talijanskom vojskom, koja je, u sklopu inicijative 'Zračni most za Gazu', koristila svoje helikoptere za izravnu distribuciju lijekova u najpogođenija i teško dostupna područja kopnom.“

„Svaka intervencija Ministarstva obrane“, zaključio je ministar Guido Crosetto, „temelji se na jasnom načelu: ne možemo ostati ravnodušni prema patnji nevinih civila. Naši muškarci i žene u uniformama još jednom pokazuju da duh služenja ne poznaje granice, nikada.“ „U nadolazećim danima“, dodao je, „planiran je i novi posebni let talijanskog ratnog zrakoplovstva za prijevoz dodatnih pacijenata koji će primiti medicinsku skrb u Italiji.“ ( Agenzia Nova, mzz)

MINISTARTVO ZDRAVSTVA RASPISALO NATJEČAJ ZA UDRUGE

POMOĆ OSVISNICIMA O DROGI, KOCKANJU, ALKOHOLU…


Ministarstvo zdravstva pripremilo je Natječaj za udruge koje djeluju na području prevencije, resocijalizacije i smanjenja štetnih posljedica ovisnosti što uključuje i širi spektar aktivnosti usmjerenih na zaštitu javnog zdravlja i osnaživanje ranjivih skupina. Takva je suradnja osobito važna u područjima gdje je potrebna izravna podrška građanima i sveobuhvatan pristup koji sustavno uključuje organizacije civilnog društva u oblikovanje i provedbu programa, čime se jača njihova uloga u zajednici.

Cilj natječaja je podržati aktivnosti organizacija civilnog društva koje svojim radom doprinose smanjenju štetnih posljedica različitih oblika ovisnosti - od zlouporabe droga, alkohola i kockanja, do novijih oblika ovisnosti poput prekomjerne uporabe digitalnih tehnologija.

Natječaj je namijenjen financiranju programa u 2025. a rok prijave je do 12. kolovoza 2025.

Informacije, obrasci i odgovori na najčešća pitanja o aktualnom natječaju dostupni su na službenoj internetskoj stranici Ministarstva zdravstva na linku: (kopirati link)

https://zdravlje.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1297/suradnja-s-udrugama-1302/natjecaji-2025-godine/6955

Ministarstvo zdravstva osiguralo je ukupno 2.170.000 eura za financiranje programa koji obuhvaćaju prevenciju ovisnosti, resocijalizaciju osoba s problemom ovisnosti te mjere smanjenja štete. Za programe prevencije izdvojeno je 800.000 eura, za programe resocijalizacije i psihosocijalne podrške 400.000 eura, dok je za programe smanjenja štete, uključujući inovativne pristupe, predviđeno 970.000 eura.

Najmanji iznos koji se može odobriti po programu iznosi 30.000 eura, a najveći 100.000 eura, dok su za inovativne programe moguća sredstva i do 150.000 eura po projektu.

Natječaj je namijenjen udrugama koje djeluju na lokalnoj ili nacionalnoj razini, a prijave se vrednuju prema jasno definiranim kriterijima objavljenima u natječajnoj dokumentaciji.

Ministarstvo kontinuirano, već godinama, financira rad udruga putem javnih natječaja za programe koji obuhvaćaju ne samo borbu protiv ovisnosti, već i širi spektar aktivnosti usmjerenih na zaštitu javnog zdravlja i osnaživanje ranjivih skupina. Takva je suradnja osobito važna u područjima gdje je potrebna izravna podrška građanima i sveobuhvatan pristup koji sustavno uključuje organizacije civilnog društva u oblikovanje i provedbu programa, čime se dodatno jača njihova uloga u zajednici. (Ministarstvo zdravstva , mzz)

petak, 01.08.2025.

SVEČANI VOJNI MIMOHOD RODOVA HRVATSKE VOJSKE U ZAGREBU

Ministar obrane RH IVAN ANUŠIĆ :

POKAZALI SMO NAJBOLJE, ALI NE I SVE

Svečanim vojnim mimohodom rodova Hrvatske vojske s naoružanjem , 31. srpnja s početkom u 17 sati, u Vukovarskoj ulici trasom dugom oko 2, 5 kilometara u Zagrebu, je obilježena 30. obljetnica vojno-redarstvene operacije Oluja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Trideseta obljetnica dostojanstveno je proslavljena u prisutnosti više tisuća građana.

Javnost, jer je mimohod Hrvatskih vojnih jedinica prenosila i Hrvatska televizija mogli su vidjeti moderno naoružanje i vojnu opremu koja je danas u sustavu Hrvatske vojske. U zračnom programu sudjelovalo je četrdesetak letjelica, što je činilo devet borbenih aviona Rafalea, helikopteri Black Hawk i Kiowa Warrior, akrobatska grupa „Krila Oluje“ i protupožarni avioni Canader. Veliku pažnju među prisutnim gledateljstvom izazvali su novi borbeni sustavi tenkova Leopard i borbena vozila pješaštva Bradley, FPV dronovi domaće proizvodnje te zrakoplovni sustavi Bayraktar. Pred građanima u defileu je prošlo više stotina borbenih i neborbenih vozila, među kojima su oklopna vozila Patria, višecijevni lanseri raketa Vulkan. Putem video zida prikazan je i i mimoplov "Pozdrav s Jadrana". U akvatoriju između Brača i Šolte sudjelovalo je 13 brodova Hrvatske ratne mornarice (HRM), što daje cjelinu obilježavanju 30. obljetnice Oluje, a pod zapovjedništvom Branimira Gaćine Bilina, načelnika Ureda zapovjednika Hrvatske ratne mornarice.

Ministar obrane Ivan Anušić rekao je između ostaloga „Hrvatska vojska kao i sve sastavnice domovinske sigurnosti pokazala je ono najbolje što ima, a iako je ovo dosad bio naš najveći vojni mimohod, još nismo pokazali svu opremu i naoružanje koje imamo.” U mimohodu je sudjelovalo oko 3500 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske svih rodova, te Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva civilne zaštite, Hrvatske gorske službe spašavanja, Pravosudne policije, Hrvatske vatrogasne zajednice, hrvatskih branitelja, povijesnih postrojbi oružanih snaga. U postrojbama mimohoda je sudjelovalo 217 žena.

U Hrvatskoj na mimohod pozvani su prvi put pripadnici oružanih snaga partnerskih zemalja, a sudjelovali su pripadnici oružanih snaga Republike Albanije, Republike Litve, Mađarske, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Poljske, Republike Portugal, Slovačke Republike, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, te Nacionalne garde Minnesote iz Sjedinjenih Američkih Država.
Margareta Zouhar Zec


Kako je novinarski oportuno uvijek znati malo više - potražila sam kako je američka novinska agencija Associated Press izvijestila 1. kolovoza na svojoj internet stranici o mimohodu Hrvatske vojske održanom 31. srpnja u Hrvatskoj u Zagrebu. Hrvatska je Americi do sada vjerovala. No aktualni predsjednik Trump svijetu nameće svoje stavove, koji radi njegove funkcije predsjednika SAD odmah postaju prihvaćeni. No to je politika, u kojoj ništa nije egzaktno, već veoma podložno promjeni.

Pod naslovom „Hrvatska održava vojnu paradu povodom 30 godina od ključne ratne pobjede „ apnews.com 1. kolovoza izvještava :

„Tisuće ljudi pratilo je u četvrtak vojnu paradu u glavnom gradu Hrvatske kojom se obilježava 30 godina od ključne ratne pobjede, dok zemlja nastoji dodatno ojačati svoje snage mogućim zajmom iz novog obrambenog fonda Europske unije .
Prelet francuskih Rafaleova iznad Zagreba bio je vrhunac programa, u kojem je sudjelovalo 3400 vojnika, policijskih jedinica, timova hitnih službi i ratnih veterana. Ratni brodovi mornarice istovremeno su proplovili pokraj jadranske luke Split.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da smo „prošli veliki proces tranzicije s istočne na zapadnu tehnologiju kako bismo bili kompatibilni s mogućnostima vojski koje su naši partneri i saveznici“.
Hrvatska je ušla u EU 2013. godine, četiri godine nakon što je postala članica NATO-a.
U kolovozu 1995. godine, Hrvatska je ponovno zauzela zemlje koje su držali pripadnici manjinskih naroda od njihove pobune 1991. godine protiv neovisnosti zemlje od bivše komunističke Jugoslavije. Operacija Oluja predstavljala je prekretnicu u ratu i izazvala masovni egzodus etničkih Srba iz Hrvatske.

Napetosti u odnosima s balkanskim rivalom Srbijom, koja je podržala pobunu etničkih Srba 1990-ih, i dalje postoje. Srbija planira održati komemoraciju za srpske žrtve ofenzive, a Beograd je upozorio srbijanske građane da ne putuju u Hrvatsku početkom kolovoza.
Vojna parada u Beogradu planirana je za rujan.

Politički analitičar Žarko Puhovski rekao je da vjeruje da je vojna parada osmišljena kako bi se pridobila podrška javnosti za daljnja obrambena ulaganja usred sigurnosnih zabrinutosti u Europi potaknutih ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine, te kao poruka snage u regiji. „To je samo predstava, izlaganje vojne opreme“, rekao je Puhovski za Associated Press. „Ovo će biti predstavljeno kao napor Hrvatske da se pridruži općem trendu povećane militarizacije u Europi.“ Hrvatska je među osamnaest zemalja EU-a koje su podnijele zahtjev za milijarde eura iz programa jeftinih kredita bloka usmjerenih na pomoć Europi u osiguravanju vlastite sigurnosti . Plenković je rekao da bi Hrvatska mogla tražiti 1,8 milijardi eura (2 milijarde dolara) od tog fonda.
Program Sigurnosne akcije za Europu (SAFE) vrijedan 150 milijardi eura (173 milijarde dolara) pokrenut je nakon što je administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa signalizirala da Europa više nije sigurnosni prioritet SAD-a.
Neki američki saveznici u Europi zabrinuti su da bi predsjednik Vladimir Putin mogao ciljati jednog od njih ako Rusija pobijedi u ratu protiv Ukrajine. ( Izvor:
apnews.com, mzz )

<	kolovoz, 2025					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30	31

Prosinac 2025 (10)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva

BROJAČ PREGLEDA

who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

who is online counter blog counter