AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
petak, 15.08.2025.
BLAGDAN UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE
DUŠOM I TIJELOM UZNESENA NA NEBO I PRUŽA NADU
Blagdan je Velike Gospe ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo.
Za praktične vjernike katoličke vjere 15. kolovoz je velik i vjerski snažan blagdan, jer sa svojim molitvama i zavjetnim darovima odlaze u crkve i svetišta koje nose ime Blažene Djevice Marije. Dan je to kada su vjernici okrenuti okrepi svoga Duha, okrepi u molitvi koja nije materijalna već samo duhovna. Jer čovjek nije samo tijelo od kosti i organa njegove utrobe, čovjek je načinjen i od onog što je primio u trenutku svoga rođenja, a to je Duh koji svako ljudsko biće čini živim. A to što čovjeka čini živim – htjeli to svi priznati ili ne, djelo je samoga Boga stvoritelja neba i zemlje. I Duh je taj koji vodi čovjeka kroz njegove misli, a time i kroz njegove odluke, u ono što će činiti. Nisu to neobične riječi, to su činjenice koje propovijeda crkva, uči i proučava teologija. Vjernici to iskustveno najbolje osjećaju pa kažu, da u molitvi imaju izražen osjećaj smirenja i osjećaj nade. Nadanja u ono što bi se moglo dogoditi, što žele da im se ostvari: od zdravlja za njih ili njima najmilije, uspjeh u nekom poslu, školovanju djece itd. Sjećam se razgovora s jednom ženom srednjih godina koja je prepričavala kako dugo nije mogla prodati stan, bez obzira na kojim mjestima je to oglašavala. Onda joj je netko savjetovao da zatraži pomoć Blažene Djevice Marije, da se moli Djevici na tu nakanu. I njen pogled na vjeru se potpuno promijenio kada se ostvarila njena želja sa prodajom stana.
ČETIRI CRKVENE DOGME O DJEVICI MARIJI
Velika Gospa ili svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo ime je ckrvenog blagdana 15. kolovoza. Uznesenje Blažene Djevice proglasila je Crkva dogmom. A dogma je temeljna vjerska istina objavljena od Boga u koju vjernik treba vjerovati, a crkva tu istinu proglašava . Ta je istina nepromjenljiva i obvezna je kršćaninu da u nju vjerovanje. Dogma se temelji na Bibliji i kršćanskoj tradiciji, a provodi se preko zbora biskupa, papinskih odluka i odredbi Općih crkvenih Sabora.
Crkva je proglasila četiri dogme koje se odnose na Djevicu Mariju, koja je rodila Isusa Krista, od čijeg se dana rođenja računa nova era ovoga svijeta.
Prva dogma je da je žena Marija, koja je rodila dijete Isusa, Bogorodica. Ta je crkvena dogma proglašena u gradu Efezu u Maloj Aziji 431. godine na Saboru koji je sazvan
kako bi se razriješila neka pitanja, te je službeno utvrđeno da Mariji majci Isusovoj pripada naslov Bogorodica.
Druga dogma je, iako gledajući godine došla bi na prvo mjesto, je da je Marija Vazda Djevica. Nicejsko-carigradsko vjerovanje, najrašireniji je tekst Vjerovanja u kršćanskim Crkvama. Prihvaćeno je 381. na Prvom carigradskom saboru,. Ovo Vjerovanje prihvaća Rimokatolička Crkva, Pravoslavne Crkve, Istočne pravoslavne Crkve, Asirska Crkva Istoka, Engleska crkva, Luteranske crkve i većina ostalih protestantskih crkvi. Bit je u tome da je Marija bila djevica „prije, za vrijeme i nakon” Isusova rođenja. O tome se raspravljalo i na kasnijim crkvenim Saborima.
Treća je dogma da je Marija bezgrešno začeta . Dogmu o bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije proglasio je papa Pio IX. 8. prosinca 1854. godine. U buli piše:
Blažena Djevica Marija, u prvom času svoga začeća, po posebnoj milosti i povlastici svemogućeg Boga, predviđajući zasluge Isusa Krista Spasitelja ljudskog roda, bila je očuvana neokaljanom od svake ljage izvornog (istočnog) grijeha, koji je došao od Adama.
Četvrta dogma o Djevici Mariji koju opisuje i slavi blagdan 15. kolovoza je da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom uznesena na nebo. To je najvjerojatnije najstariji marijanski blagdan iako je posljednja od proglašenih marijanskih dogmi. Apostolska konstitucija Munificentissimus Deus sadrži dogmu o Marijinu uznesenju na nebo dušom i tijelom, a konstituciju je proglasio papa Pio XII. dana 1. studenog 1950. u Rimu, u bazilici Svetog Petra.
Najpoznatija svetišta Blažene Djevice Marije u Hrvatskoj su Majka Božija Bistrička u Mariji Bistrici, svetište Gospe Trsatske u Rijeci, svetište Gospe od Utočišta u Aljmašu, mjestu u općini Erdut, svetište koje je i u Domovinskom ratu bilo srušeno i spaljeno, a slika Djevice Marije ostala je netaknuta, zatim tu je svetište Gospe Sinjske , Svetište Gospe Ilačke u Ilači, Svetište Majke Božije Goričke u Baškoj, Marijansko Svetište Molve,
Svetište Gospe od Suza u Pleternici, Svetište Majke Božije Kloštarske u Slavonskom Kobašu, Svetište Sveta Mati Slobode u Zagrebu, Svetište Majke Božije Remetske u Remetama u Zagrebu,ali i niz drugih, u mjestima selima i gradovima Republike Hrvatske. Ima ih oko stotinjak.
SVETIŠTA STARA TISUĆU GODINA
Hrvatska ima svetište posvećena Djevici Mariji Svetište Gospe od Otoka u Solinu koje je staro tisuću godina. Na Gospinom otoku je hrvatska kraljica Jelena 976 godine dala podići dvije crkve, Blažene Djevice Marije i Sv. Stjepana. Njih spominje više srednjovjekovnih dokumenata. One spadaju u red tzv. dvojnih crkava koje su u hrvatskim krajevima obično gradili benediktinci. Veća crkva je uvijek bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji , a manja nekom svecu. Jelena je bila žena kralja Mihajla Krešimira II., a majka kralja Držislava. Za svoga drugoga posjeta Hrvatskoj godine 1998. Sveti Otac Ivan Pavao II, kada je posjetio Zagreb, Mariju Bistricu i Split, posjetio je i Solin. Papa se na Gospinu otoku, najstarijem marijanskom svetištu u Hrvatskoj, susreo s mladima 4. listopada 1998. pri čemu je ostalo zapisano da je Papa koji je volio Hrvatsku, baš kao i Hrvati njegam rekao :"Čuvajte blago vjere koje vam je povijest povjerila!".
Među vrlo stara svetišta spada i crkva Blažene Djevice Marije Snježne u Volavju u gradu Jastrebarskom, u Zagrebačkoj županiji koja je izgrađena u 12. stoljeću kao srednjovjekovna zavjetna kapela u gotičkom stilu. Svetište Majke Božje Volavske čudotvorne u Volavju potječe, vjeruju neki povjesničari, iz vremena kralja Ladislava čija se povijest navodi sa godinom 1156. U svakom slučaju, Sveta Marija u Podgorju, jer se tako prije nazivalo Volavje, štuje se već otprilike jedno tisućljeće. Prvotno je svetište bilo u šumi Mokrici, zapadno od današnje crkve a onda se prema legendi, Blažena Djevica Marija ukazala pastiru Jankoviću kazavši mu da crkvu trebaju sagraditi na mjestu gdje će u kolovozu zapasti snijeg, upravo na mjestu gdje se ona danas i nalazi. Zato se danas naziva Snježna iako je prvo bila posvećena Uznesenju Marijinu. Crkva Majke Božje u Volavju se spominje u povelji kralja Andrije II. 1217. godine.
Godine 1261. u crkvenim listinama se kaže da je crkva u Volavju imala svog upravitelja - svećenika Martina.U 17. stoljeću se gradi masivni zvonik koji se u 18. stoljeću povisuje. Istovremeno crkva se pod pokroviteljstvom obitelji Erdödy nadograđuje, te poprima današnji monumentalni izgled.
Hrvatski sabor je blagdan Uznesenja blažene Djevice Marije koji se slavi 15. kolovoza, proglasio neradnim danom i državnim praznikom na sjednici 14. studenoga 2019. godine.
Margareta Zouhar Zec
| < | kolovoz, 2025 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Prosinac 2025 (10)
Studeni 2025 (50)
Listopad 2025 (57)
Rujan 2025 (44)
Kolovoz 2025 (46)
Srpanj 2025 (48)
Lipanj 2025 (41)
Svibanj 2025 (41)
Travanj 2025 (40)
Ožujak 2025 (39)
Veljača 2025 (43)
Siječanj 2025 (43)
Prosinac 2024 (48)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter