POGLED NA KNINSKU TVRĐAVU IZ ČEKAONICE
Povijest odredi jedan grad koji periodično obogaćuje važnim događajima . Takav je grad Knin, sa danas desetak tisuća stanovnika, koji u svom postojanju bilježi iznimne događaje.
Posljednji povijesni događaj je 5. kolovoz 1995., a 2025. je upravo obilježavanje 30. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Oluja koja je i Dan pobjede, Dan domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Vojno redarstvena akcija Hrvatske vojske „ Oluja“ je bila ključna vojna operacija, presudna za slobodu, neovisnost i državnu opstojnost mlade države Hrvatske koja je stvorena 1991. godine 25. lipnja 1991., kada je Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Sve što je uslijedilo je bilo iznimno teško. No razdruživanje iz SFRJ i težnja da Hrvatska bude država za sebe uzimalo je ljudske živote. Domovinski rat počeo je kao sukob srpskih pobunjenika i hrvatske policije i stvaranja hrvatskih oružanih snaga. Srpski pobunjenici imali su podršku dobro naoružanih snaga Jugoslavenske vojske i Srbije. A srpski pobunjenici isplanirali su kako na području Knina žele imati svoju državu, Republiku Srpsku krajinu. Rat se širio Hrvatskom, godine su prolazile, 1991. , 92. 93. 94. bilo je teških bitaka, poput one za Vukovar, raseljenog hrvatskog stanovništva, stotine ljudi u srpskim koncentracijskim logorima. Rat istog srpskog agresora kao i na Hrvatsku, započeo je u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Međunarodna zajednica bila je involvirana toliko što je bila upoznata sa ratnom situacijom u Hrvatskoj, ali je Hrvatskoj zabranila uvoz oružja.
Kako su godine prolazile tadašnji 1. hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman je donio odluku: Hrvatska će krenuti s ključnim akcijama za oslobađanje svog teritorija, bez obzira na sva mišljenja i sugestije zapadnih diplomata da to ne čini. Ne treba zanemariti činjenicu da je Tuđman bio doktor povijesti, i da je imao životnog iskustva koja nisu bila lijepa u komunističkom političkom režimu. Iako je bio i profesor na Fakultetu političkih znanosti, više je puta bio zatvaran. Iz te perspektive je cijenio slobodu ne samo svoju već Hrvatske kao naroda i znao je kako treba odlučiti.
VOJNO REDARSTVENA AKCIJA „ OLUJA“
Povijest je pokazala da su težnje dr. Tuđmana bile kreirane njegovim odlukama, s vjerom u civilne i vojne suradnike s kojima je radio, kao i u snagu, homogenost i izdržljivost hrvatskog naroda. Na tim je osnovama zasnovana i započela Vojno redarstvena akcija Oluja koja je započela 4. kolovoza, a trajala samo tri dana – do 7. kolovoza. Vojno redarstvenom akcijom Oluja u kojoj je Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske koja su držali i namjeravali prisvojiti pobunjeni Srbi, na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina, osim Knina oslobođeni su gradovi i mjesta Petrinja, Korenica, Slunj, Vojnić, Benkovac, Obrovac, Drniš, Gračac, Kijevo, Lovinac, Perušić, Donji Lapac, Mazin, Boričevac, Vrginmost, Topusko, Glina, Hrvatska Kostajnica, Dvor i mnoga druga naselja u Lici, Kordunu i Banovini. Oslobođena je i planina Dinara nakon čega je Hrvatska vojska uspostavila kontrolu nad granicom s Bosnom i Hercegovinom. Operacija "Oluja" bila je ključna u oslobađanju velikog dijela teritorija Hrvatske koji je bio pod kontrolom pobunjenih Srba. U operaciji je oslobođeno 11 tisuća četvornih kilometara ili 18,4 % ukupne površine Hrvatske. U Oluji su poginula 243 branitelja. Nakon područja oslobođenih u Oluji, preostalo je provesti mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, bez oružanih djelovanja, što je i učinjeno te je Hrvatska postala slobodna zemlja u svojim teritorijalno pravnim granicama.
ZVONIMIR JE KRALJ
Grad Knin je centralno mjesto obilježavanja uspješno izvedene vojne akcije Oluja. No treba istaći da je u Kninu prije 1 050. godina živio i Dmitar Zvonimir koji je bio slavonski i hrvatski ban, a onda i kralj srednjovjekovnog Hrvatskog Kraljevstva. Kao kralj vladao je od 1075. do 1089. godine.
Prema dokumentu koji čuva Vatikanska knjižnica, Zvonimira je za hrvatskog kralja okrunio papa Grgur VII, koji je bio Rimski papa od 1073. do 1085. Fizički je to učinio papin legat, izaslanik , Gebizon 8. listopada 1075. godine u crkvi sv. Petra i Mojsija, u Solinu kraj Splita . Gebizon je bio opat benediktinskog samostana sv. Bonifacija i Aleksija u Rimu. Naime s biskupom Fulkoinom bio je jedan od izaslanika pape Grgura VII. na pokrajinskom crkvenom Saboru koji je održan u bazilici sv. Petra i Mojsija u Solinu. I bilo je određeno, prema volji pape Grgura VII, da nakon Sabora Gebizon 8. listopada 1075. preda hrvatskom vladaru znakove kraljevske vlasti , a bila je to zastava, mač, žezlo i kruna. Od Zvonimira je Gebizon primio vazalsku prisegu za papu Grgura VII. Zvonimir je ustoličen za kralja Hrvatske i Dalmacije. Sjećanje na kralja Zvonimira i vrijeme kada je kralj živio u Kninu je kamena statua kralja Zvonimira visoka čak četiri metra, na Trgu Oluje u Kninu.
NEDOSTAJE HALO EFEKAT
U godini 2025. kada se u Hrvatskoj obilježava 1 100 godina Hrvatskog Kravljevstva, koju je proglasio Hrvatski Sabor 2024. na inicijativu Družbe »Braća Hrvatskoga Zmaja« i "Matice hrvatske " što su podržali Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH, Ministarstvo kulture i medija RHi Vlada Republike Hrvatske bilo bi ekonomski- gospodarski i turistički poticajno za grad Knin, da Hrvatska Vlada osmisli mjeru za potpomaganje estetsko gospodarskog napretka grada Knina.
Zašto? Zato što je grad Knin je sivi grad, bez boja, osim zelenih krošnja drveća, svi su objekti u kojima ljudi žive, sivi, bez boje. Boje i uređene fasade imaju samo objekt Županijskog suda i zgrada Općine u Kninu.
Izlaskom iz vlada na Kninskom kolodvoru 5. kolovoza, neugodno sam bila iznenađena sumornim dojmom stanice na kojoj se zaustavljaju i s koje polaze vlakovi. Do Šibenika je 56 kilometara, do Splita 100, do Zadra 91 km, do Sinja 67 km….. Hrvatska je turistička zemlja s orijentacijom na Jadran, ruralni turizam, lovni turizam, ciklo turizam, sportski turizam, zdravstveni turizam itd. ali za sve to potreban je prvi „ halo efekat „ koji će poslati poruku, „ovdie je lijepo“. Silaskom na željezničkom kolodvoru u Kninu, tog efekta nema. Sivilo. Velika čekaonica, u kojoj nije uređen ni Ured prodaje karata, nema ni Informacijskog pulta. Samo prazne prostorije. Čudim se i impresije prenosim otpravniku vlakova. On je jedina osoba na kolodvoru kaže, a govori mi i da je bilo i ružnije nego što sada vidim.
No prolaskom kroz široku čekaonicu izlazim na centralno mjesto događaja obilježavanja 30. godina Oluje- jer tu su polagani vijenci, tu je velika pozornica na kome je održan večernji koncert 5. kolovoza.
POGLED NA KNINSKU TVRĐAVU IZ ČEKAONICE
Ipak odlična impresija je pogled iz kolodvorske čekaonice Hrvatskih željeznica koji seže do vrha Kninske tvrđave. To je pogled na povijest Hrvatske države na kojoj se, od 9:43 sata, 5. kolovoza 1995. vijori Hrvatska zastava koju je tada podigao mladi branitelj Jasmin Hadžić, a poljubio je 1. hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, kada je 1996. došao na Kninsku tvrđavu. Nakon 30 godina zastavu je ponovo podigao, na dan obljetnice Oluje 5. kolovoza, na Kninskoj tvrđavi Jasmin Hadžić. Kaštel, utvrda Knin izgrađen je u drugoj polovici 9. stoljeća.
Stambeni objekti koji su „ okrenuti“ prema stadionu NK Dinara, na kome je održana centralna proslava VRA Oluja 5. kolovoza, izgledaju zapušteno i bez ikakve estetike. Knin mora biti grad određenog nivoa vizualnog izgleda. Kninu treba vrati sjaj grada koji ima povijesno značenje zbog Oluje, koji je kraljevski grad, kao i stoga jer je u njemu živio hrvatski kralj Zvonimir . Knin se prvi put spominje oko 950. godine u djelu bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta, kao grad i središte župe pod imenom Tenen.
POVIJEST KROZ IMENA ULICA
Grad Knin i oni koji njime upravljaju i vole ga, njeguju i poštuju povijest, vidi se to kroz imena koje nose kninske ulice naprimjer : ulica kraljice Jelene ( Jelena je bila supruga kralja Zvonimira ) u kojoj je veliki spomenik književniku i humanisti iz 15. stoljeća Marku Maruliću. U ulici dr. Franje Tuđmana je vrlo mnogo praznih izloga, koje bi svojim obrtima trebali upotpuniti mali obrtnici i gospodarstvenici itd . U parku Janka Bobetka bila je 5. kolovoza 2025. izložba vojnog oruđa i opreme Hrvatske vojske što je okupljalo mnogobrojne prolaznike. Jedan od trgova, u kome je rotor, nosi ime Trg Oluje 5. kolovoza 1995., zatim ulica 7. gardijske brigade, park Slobodana Langa itd. No nevjerojatno je ovo: jeftino -a nedostižno: nema u Kninu razglednica toga Grada za prodaju , koje bi posredstvom pošte stigle u neki drugi grad, ili neku drugu državu svijeta , nekome za pažnju i prijateljstvo. Nema takvih ni na jednom kiosku u Kninu. Čudno!
Po istom interesnom modelu po kome Vlada RH gospodarski potpomaže Slavoniju, Baranju i Srijem, trebala bi nekoliko svojih sjednica Vlada RH održati u povijesnom kraljevskom gradu Kninu i potpomoći njegov gospodarski razvoj s povoljnim razvojnim kreditima kojima bi Grad Knin postao turistički primamljiviji i ljepši, obnovljenih fasada i europski uređenoga Željezničkog kolodvora.
Margareta Zouhar Zec
Post je objavljen 06.08.2025. u 15:06 sati.