AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 15.01.2020.
GOVOR PREMIJERA PLENKOVIĆA U STRASBOURGU 14.1.
PREDSTASVLJANJE HRVATSKIH PRIORITETA
Objavljujem govor predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Europskom parlamentu u Strasbourgu povodu predstavljanja prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 14. siječnja. 2020.
Pozdravivši predsjednika, potpredsjednike i zastupnike u Europskom parlamentu, predsjednicu Europske komisije, te sve ostale, premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković je rekao:
„Izuzetno mi je zadovoljstvo biti danas u Europskom parlamentu i predstaviti prioritete prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.Za Hrvatsku i sve moje sugrađane ovo je povijesni trenutak. Tek prije 30 godina, u Hrvatskoj su održani prvi slobodni izbori. Time je nakon devet stoljeća, hrvatski narod ponovno stekao svoju suverenost, a Hrvatska se vratila na političku kartu svijeta. Drago mi je da upravo danas – uoči 28. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske, kada su tadašnje članice Europske zajednice priznale Hrvatsku – imam priliku govoriti u Europskom parlamentu. Priznanje smo stekli u teškim okolnostima ratne agresije. Hrvatska se, zahvaljujući svojim braniteljima, obranila, i prije 25 godina oslobodila, nakon čega se obnovila i krenula naprijed putem razvoja, demokracije i europske integracije. I prije šest i pol godina postala je članicom Europske unije, kojoj je danas prvi put za kormilom.
Na tom putu, europska integracija Hrvatske bila je čvrst i jasan putokaz u svim naporima i u svim reformama koje smo poduzimali.Veselim se uspješnoj suradnji s Europskim parlamentom u sljedećih šest mjeseci, u želji da našim građanima pokažemo da od Europske unije imaju opipljive koristi.Nekoliko je važnih zadaća pred nama:
Ladies and gentlemen,Dame i gospodo,
Treće - organizacija sastanka na vrhu Zagreba između Unije i zapadnog Balkana i otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Ne skrivamo svoju ambiciju da pokušamo dobiti podršku država članica za otvaranje pregovora o pristupanju s tim dvjema državama. Sljedeće izvješće Europske komisije i njezini prijedlozi za poboljšanje metodologije za pregovore o pristupanju bit će važni. Za vjerodostojnost politike proširenja važno je održavati načela sukladnosti s političkim kriterijima, mjerilima i individualnim napretkom svake države kandidatkinje na temelju njihovih rezultata, članstva u Uniji preostalih krajnji cilj pregovora. Ovo mora ostati središnja os politike proširenja.
Zadovoljni smo što je Europski parlament prošlog listopada usvojio rezoluciju kojom podržava otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ističući važnost proširenja, kako za zemlje kandidatkinje, tako i za Europsku uniju. ,
Radeći to, Europski parlament potvrdio je svoju opredijeljenost kredibilnoj politici proširenja Unije.
Zagrebački vrh u svibnju održat će se 20 godina nakon prvog zagrebačkog samita, koji je otvorio europsku perspektivu zemljama jugoistočne Europe i utro put stabilizaciji i sporazumima o pridruživanju. Među tim zemljama je bila i Hrvatska koja je u međuvremenu jedina ušla u Europsku uniju.Štoviše, danas ona predsjeda Vijećem Europske unije.
Naš primjer daje predsjedanju na vrhu u Zagrebu, dodatnu simboličku vrijednost. Zbog toga na samitu u Zagrebu želimo poslati snažnu poruku našim partnerima u jugoistočnoj Europi, koji su uvijek u svojevrsnom "europskom predsoblju".
I recite im: ako nastavite sa svim reformama i ispunite sve kriterije za članstvo, vaša europska perspektiva neće biti dovedena u pitanje i dobrodošli ste.
Istovremeno, Unija će vam pomoći da postignete svoj cilj - kroz sudjelovanje u europskim projektima, integraciju u infrastrukturne mreže, redovitim političkim dijalogom na najvišoj razini i promicanjem vrijednosti i europska načela.
Četvrto - Osnivanje Konferencije o budućnosti Europe.
Brzo ćemo se pozabaviti ovim zadatkom, tako da na temelju stava Vijeća možemo što prije zaključiti međuinstitucionalne sporazume i osigurati brz početak konferencije.
Važno je da Vijeće, Parlament i Komisija preuzmu vlasništvo nad ciljevima Konferencije i budu ravnopravno zastupljeni .Konferencija također mora jamčiti sudjelovanje svih država članica, nacionalnih parlamenata i široko sudjelovanje građana, posebno mladih.
Mora biti inkluzivan i otvoren, a rasprava se usredotočila na pitanja koja proizlaze iz strateškog programa EU, na političke smjernice predsjednice Europske komisije i, prije svega, na teme koje građane najviše zanimaju. Drago nam je da će hrvatska povjerenica Dubravka Šuica biti odgovorna Europskoj komisiji u pripremi konferencije. Konferencija je nova prilika da se Europa približi građanima i stekne bolje razumijevanje kroz dijalog. Da bi se razumjeli razlozi rastućeg nezadovoljstva građana prema Europi. Da bi razumjeli što je dovelo do Brexita i zašto mnogi Europljani u drugim državama članicama razvijaju isti skepticizam. Da bi se razumjeli uzroci jačanja populizma i antieuropske ogorčenosti.
A da zajedno vidimo što trebamo promijeniti i poboljšati. To je ujedno i prilika da se građanima da glas koji će nam reći kakvu Europu žele, kako bismo što bolje ispunili njihova očekivanja.
Dame i gospodo,
Hrvatska ulazi u predsjedanje Vijećem uz četiri bloka prioriteta, a oni su:
1. – Europa koja se razvija
Naš je glavni cilj osigurati ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica i njihovih regija.
To zahtijeva daljnji razvoj politika koje stvaraju kvalitetnije radne i životne uvjete te pridonose očuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
Posebnu pažnju posvetit ćemo Europskom zelenom planu o kojemu će Vijeće raspravljati u nekoliko formacija, s obzirom na njegovu širinu i domet, pri čemu je važno osigurati odgovarajuće financiranje njegove provedbe.
Zajedno trebamo raditi na dosezanju klimatske neutralnosti Europske unije do 2050.
Produbljivanje jedinstvenog tržišta i poticanje digitalizacije, ulaganje u inovacije i istraživanje, kvalitetno i cjeloživotno obrazovanje te razvijanje vještina prilagođenih poslovima budućnosti ulog su u jačanje konkurentnosti Unije.A upravo je konkurentnost ključna sastavnica osiguranja njezina rasta.
Zbog toga je važan i razvoj tržišta rada koje je prilagođeno vremenu digitalne revolucije, novim globalnim izazovima te demografskim promjenama.
Naša glavna misao vodilja mora uvijek biti poboljšanje kvalitete života svih građana Unije, ali i utvrđivanje poticajnih demografskih mjera koje će izgraditi vitalnije društvo.
2. – Europa koja povezuje
Rast i razvoj Europske unije uvelike ovisi o umreženosti njezina gospodarstva i punom iskorištavanju njezinih infrastrukturnih i ljudskih potencijala.
Povezanost je jedna od najvažnijih pretpostavki za postizanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije među državama članicama.
Stoga ćemo se snažno zalagati za dodatni razvoj prometne, energetske i digitalne infrastrukture, na dobrobit naših građana.
Pritom ćemo kao Predsjedništvo snažan naglasak staviti na zbližavanje građana kroz obrazovanje, kulturu i sport.
Te su veze osobiti odraz naše snage i našeg zajedništva.
Ladies and gentlemen,
3. - Europa koja štiti
Samo sigurna Europa može osigurati mirno okruženje za svoje građane. U tom su pogledu od vitalne važnosti učinkovita zaštita vanjskih granica EU-a, kao i povećana otpornost na vanjske prijetnje te hibridne i cyber prijetnje. Postizanje sveobuhvatnog rješenja za održivu i učinkovitu politiku migracije i azila naš je zajednički cilj.
I dalje ćemo biti usredotočeni na daljnji razvoj naše Unije kao područja slobode, sigurnosti i pravde temeljene na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini zakona. Stoga će usvajanje novih strateških smjernica na području slobode, sigurnosti i pravde biti jedan od naših prioriteta. Vladavina zakona temeljna je vrijednost i temeljno načelo funkcioniranja naše Unije. Slijedit ćemo sveobuhvatan pristup zaštiti i promicanju vladavine zakona, istovremeno jačajući dijalog i jedinstvo država članica.
4. - utjecajna Europa
Nijedna država članica Europske unije ne može samostalno odgovoriti na međunarodne izazove.Naše jedinstvo je naša najveća snaga. Europa bi trebala češće i glasnije govoriti jednim glasom, potvrđujući svoju globalnu ulogu u današnjem multipolarnom svijetu.
Ključno je održavati otvoreni dijalog s našim sjevernoameričkim partnerima i saveznicima. Našu ambiciju, kao globalnog aktera, trebalo bi podržati daljnjim razvojem sposobnosti i instrumenata za zajedničko djelovanje, uključujući našu obranu, iako u komplementarnosti s NATO-om.
Važno je i održavati europske odnose s Kinom, Rusijom, Indijom i Japanom na temelju međusobnog poštovanja, istodobno nastavljajući razvijati multilateralnost i međunarodni poredak utemeljen na pravilima.U širokom rasponu područja politike, od klimatskih promjena ili trgovine do širenja nuklearne energije, naša Unija ima jedinstvenu sposobnost postizanja potrebnih kompromisa i rješavanja kriza.
Napetosti na Bliskom Istoku, vrlo složena politička i sigurnosna situacija u Iranu i Iraku, stari i novi izazovi u zaljevskoj regiji - sve to zahtijeva naš stalni aktivni i kreativni angažman i čvrsto vodstvo. Kao stalni zagovornici UN-ovih ciljeva održivog razvoja i najveći svjetski donator razvojne pomoći, imamo posebnu odgovornost prema afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama.
Tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se i samit o istočnom partnerstvu.
Zaključak
Dame i gospodo,EU je suočena s mnogim izazovima. Svakim danom je svijet sve složeniji, a naši zadaci sve brojniji.Previše aktera nudi jednostavne odgovore i trenutna rješenja, često neutemeljena ili utemeljena na lažnim informacijama.
Očekivanja naših građana rastu. Moramo se približiti svojim građanima.
Moramo slušati i dati odgovarajuće odgovore na njihove probleme.Ne možemo propustiti nijednu priliku da učinimo više u korist naših građana. Da bismo ispunili izazov, moramo promovirati jednakost, inkluzivnost i solidarnost, istodobno jačajući europsku demokraciju kao našu temeljnu vrijednost na globalnoj sceni.
Stoga nam treba snažna Europa u svijetu punom izazova.
| < | siječanj, 2020 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter