PREDSTASVLJANJE HRVATSKIH PRIORITETA
Objavljujem govor predsjednika Vlade Andreja Plenkovića u Europskom parlamentu u Strasbourgu povodu predstavljanja prioriteta hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije 14. siječnja. 2020.
Pozdravivši predsjednika, potpredsjednike i zastupnike u Europskom parlamentu, predsjednicu Europske komisije, te sve ostale, premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković je rekao:
„Izuzetno mi je zadovoljstvo biti danas u Europskom parlamentu i predstaviti prioritete prvog hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.Za Hrvatsku i sve moje sugrađane ovo je povijesni trenutak. Tek prije 30 godina, u Hrvatskoj su održani prvi slobodni izbori. Time je nakon devet stoljeća, hrvatski narod ponovno stekao svoju suverenost, a Hrvatska se vratila na političku kartu svijeta. Drago mi je da upravo danas – uoči 28. obljetnice međunarodnog priznanja Hrvatske, kada su tadašnje članice Europske zajednice priznale Hrvatsku – imam priliku govoriti u Europskom parlamentu. Priznanje smo stekli u teškim okolnostima ratne agresije. Hrvatska se, zahvaljujući svojim braniteljima, obranila, i prije 25 godina oslobodila, nakon čega se obnovila i krenula naprijed putem razvoja, demokracije i europske integracije. I prije šest i pol godina postala je članicom Europske unije, kojoj je danas prvi put za kormilom.
Na tom putu, europska integracija Hrvatske bila je čvrst i jasan putokaz u svim naporima i u svim reformama koje smo poduzimali.Veselim se uspješnoj suradnji s Europskim parlamentom u sljedećih šest mjeseci, u želji da našim građanima pokažemo da od Europske unije imaju opipljive koristi.Nekoliko je važnih zadaća pred nama:
Ladies and gentlemen,Dame i gospodo,
Treće - organizacija sastanka na vrhu Zagreba između Unije i zapadnog Balkana i otvaranje pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.
Ne skrivamo svoju ambiciju da pokušamo dobiti podršku država članica za otvaranje pregovora o pristupanju s tim dvjema državama. Sljedeće izvješće Europske komisije i njezini prijedlozi za poboljšanje metodologije za pregovore o pristupanju bit će važni. Za vjerodostojnost politike proširenja važno je održavati načela sukladnosti s političkim kriterijima, mjerilima i individualnim napretkom svake države kandidatkinje na temelju njihovih rezultata, članstva u Uniji preostalih krajnji cilj pregovora. Ovo mora ostati središnja os politike proširenja.
Zadovoljni smo što je Europski parlament prošlog listopada usvojio rezoluciju kojom podržava otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, ističući važnost proširenja, kako za zemlje kandidatkinje, tako i za Europsku uniju. ,
Radeći to, Europski parlament potvrdio je svoju opredijeljenost kredibilnoj politici proširenja Unije.
Zagrebački vrh u svibnju održat će se 20 godina nakon prvog zagrebačkog samita, koji je otvorio europsku perspektivu zemljama jugoistočne Europe i utro put stabilizaciji i sporazumima o pridruživanju. Među tim zemljama je bila i Hrvatska koja je u međuvremenu jedina ušla u Europsku uniju.Štoviše, danas ona predsjeda Vijećem Europske unije.
Naš primjer daje predsjedanju na vrhu u Zagrebu, dodatnu simboličku vrijednost. Zbog toga na samitu u Zagrebu želimo poslati snažnu poruku našim partnerima u jugoistočnoj Europi, koji su uvijek u svojevrsnom "europskom predsoblju".
I recite im: ako nastavite sa svim reformama i ispunite sve kriterije za članstvo, vaša europska perspektiva neće biti dovedena u pitanje i dobrodošli ste.
Istovremeno, Unija će vam pomoći da postignete svoj cilj - kroz sudjelovanje u europskim projektima, integraciju u infrastrukturne mreže, redovitim političkim dijalogom na najvišoj razini i promicanjem vrijednosti i europska načela.
Četvrto - Osnivanje Konferencije o budućnosti Europe.
Brzo ćemo se pozabaviti ovim zadatkom, tako da na temelju stava Vijeća možemo što prije zaključiti međuinstitucionalne sporazume i osigurati brz početak konferencije.
Važno je da Vijeće, Parlament i Komisija preuzmu vlasništvo nad ciljevima Konferencije i budu ravnopravno zastupljeni .Konferencija također mora jamčiti sudjelovanje svih država članica, nacionalnih parlamenata i široko sudjelovanje građana, posebno mladih.
Mora biti inkluzivan i otvoren, a rasprava se usredotočila na pitanja koja proizlaze iz strateškog programa EU, na političke smjernice predsjednice Europske komisije i, prije svega, na teme koje građane najviše zanimaju. Drago nam je da će hrvatska povjerenica Dubravka Šuica biti odgovorna Europskoj komisiji u pripremi konferencije. Konferencija je nova prilika da se Europa približi građanima i stekne bolje razumijevanje kroz dijalog. Da bi se razumjeli razlozi rastućeg nezadovoljstva građana prema Europi. Da bi razumjeli što je dovelo do Brexita i zašto mnogi Europljani u drugim državama članicama razvijaju isti skepticizam. Da bi se razumjeli uzroci jačanja populizma i antieuropske ogorčenosti.
A da zajedno vidimo što trebamo promijeniti i poboljšati. To je ujedno i prilika da se građanima da glas koji će nam reći kakvu Europu žele, kako bismo što bolje ispunili njihova očekivanja.
Dame i gospodo,
Hrvatska ulazi u predsjedanje Vijećem uz četiri bloka prioriteta, a oni su:
1. – Europa koja se razvija
Naš je glavni cilj osigurati ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica i njihovih regija.
To zahtijeva daljnji razvoj politika koje stvaraju kvalitetnije radne i životne uvjete te pridonose očuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena.
Posebnu pažnju posvetit ćemo Europskom zelenom planu o kojemu će Vijeće raspravljati u nekoliko formacija, s obzirom na njegovu širinu i domet, pri čemu je važno osigurati odgovarajuće financiranje njegove provedbe.
Zajedno trebamo raditi na dosezanju klimatske neutralnosti Europske unije do 2050.
Produbljivanje jedinstvenog tržišta i poticanje digitalizacije, ulaganje u inovacije i istraživanje, kvalitetno i cjeloživotno obrazovanje te razvijanje vještina prilagođenih poslovima budućnosti ulog su u jačanje konkurentnosti Unije.A upravo je konkurentnost ključna sastavnica osiguranja njezina rasta.
Zbog toga je važan i razvoj tržišta rada koje je prilagođeno vremenu digitalne revolucije, novim globalnim izazovima te demografskim promjenama.
Naša glavna misao vodilja mora uvijek biti poboljšanje kvalitete života svih građana Unije, ali i utvrđivanje poticajnih demografskih mjera koje će izgraditi vitalnije društvo.
2. – Europa koja povezuje
Rast i razvoj Europske unije uvelike ovisi o umreženosti njezina gospodarstva i punom iskorištavanju njezinih infrastrukturnih i ljudskih potencijala.
Povezanost je jedna od najvažnijih pretpostavki za postizanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije među državama članicama.
Stoga ćemo se snažno zalagati za dodatni razvoj prometne, energetske i digitalne infrastrukture, na dobrobit naših građana.
Pritom ćemo kao Predsjedništvo snažan naglasak staviti na zbližavanje građana kroz obrazovanje, kulturu i sport.
Te su veze osobiti odraz naše snage i našeg zajedništva.
Ladies and gentlemen,
3. - Europa koja štiti
Samo sigurna Europa može osigurati mirno okruženje za svoje građane. U tom su pogledu od vitalne važnosti učinkovita zaštita vanjskih granica EU-a, kao i povećana otpornost na vanjske prijetnje te hibridne i cyber prijetnje. Postizanje sveobuhvatnog rješenja za održivu i učinkovitu politiku migracije i azila naš je zajednički cilj.
I dalje ćemo biti usredotočeni na daljnji razvoj naše Unije kao područja slobode, sigurnosti i pravde temeljene na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini zakona. Stoga će usvajanje novih strateških smjernica na području slobode, sigurnosti i pravde biti jedan od naših prioriteta. Vladavina zakona temeljna je vrijednost i temeljno načelo funkcioniranja naše Unije. Slijedit ćemo sveobuhvatan pristup zaštiti i promicanju vladavine zakona, istovremeno jačajući dijalog i jedinstvo država članica.
4. - utjecajna Europa
Nijedna država članica Europske unije ne može samostalno odgovoriti na međunarodne izazove.Naše jedinstvo je naša najveća snaga. Europa bi trebala češće i glasnije govoriti jednim glasom, potvrđujući svoju globalnu ulogu u današnjem multipolarnom svijetu.
Ključno je održavati otvoreni dijalog s našim sjevernoameričkim partnerima i saveznicima. Našu ambiciju, kao globalnog aktera, trebalo bi podržati daljnjim razvojem sposobnosti i instrumenata za zajedničko djelovanje, uključujući našu obranu, iako u komplementarnosti s NATO-om.
Važno je i održavati europske odnose s Kinom, Rusijom, Indijom i Japanom na temelju međusobnog poštovanja, istodobno nastavljajući razvijati multilateralnost i međunarodni poredak utemeljen na pravilima.U širokom rasponu područja politike, od klimatskih promjena ili trgovine do širenja nuklearne energije, naša Unija ima jedinstvenu sposobnost postizanja potrebnih kompromisa i rješavanja kriza.
Napetosti na Bliskom Istoku, vrlo složena politička i sigurnosna situacija u Iranu i Iraku, stari i novi izazovi u zaljevskoj regiji - sve to zahtijeva naš stalni aktivni i kreativni angažman i čvrsto vodstvo. Kao stalni zagovornici UN-ovih ciljeva održivog razvoja i najveći svjetski donator razvojne pomoći, imamo posebnu odgovornost prema afričkim, karipskim i pacifičkim zemljama.
Tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se i samit o istočnom partnerstvu.
Zaključak
Dame i gospodo,EU je suočena s mnogim izazovima. Svakim danom je svijet sve složeniji, a naši zadaci sve brojniji.Previše aktera nudi jednostavne odgovore i trenutna rješenja, često neutemeljena ili utemeljena na lažnim informacijama.
Očekivanja naših građana rastu. Moramo se približiti svojim građanima.
Moramo slušati i dati odgovarajuće odgovore na njihove probleme.Ne možemo propustiti nijednu priliku da učinimo više u korist naših građana. Da bismo ispunili izazov, moramo promovirati jednakost, inkluzivnost i solidarnost, istodobno jačajući europsku demokraciju kao našu temeljnu vrijednost na globalnoj sceni.
Stoga nam treba snažna Europa u svijetu punom izazova.
Post je objavljen 15.01.2020. u 09:11 sati.