AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 28.09.2017.
UMIROVLJENICI PRIPREMAJU PROSVJEDE ZA 10.10. U ŠEST HRVATSKIH GRADOVA
PROSVJEDOVATI ĆE ZBOG SIROMAŠTVA, ZA DOSTUPNO JAVNO ZDRAVSTVO
I PROTIV ISKLJUČIVANJA U DONOŠENJU ODLUKA
U utorak 10. listopada umirovljenici će izaći na prosvjede diljem Hrvatske, informacija je iz Sindikata umirovljenika Hrvatske u Zagrebu. “Umirovljenici prosvjeduju zato jer ih čak 50 posto ima mirovine niže od hrvatske linije siromaštva. Jer smo najsiromašniji starci i starice u Europskoj uniji, osim umirovljenika Bugarske. Progovorimo. Dignimo glas. Ukinimo doživotnu presudu na poniženje. Ljuti smo!” poručuju iz Sindikata umirovljenika Hrvatske koji organizira prosvjed.
GDJE ĆE SE PROSVJEDI ODRŽATI?
Zagreb, Manduševac, podne
Pula, Trg Portarata, podne
Split, Zapadna obala, podne
Osijek, Trg slobode, podne
Slavonski Brod, Korzo, podne
Zadar, Poljana Pape Ivana Pavla II., prosvjed je u 16 sati.
UMIROVLJENICI PROSVJEDUJU PROTIV SIROMAŠTVA I TRAŽE SLIJEDEĆE:
1. Povećanje mirovina svima umirovljenima nakon 1.1.1999. godine za 19 posto, s obračunom razlike od dana umirovljenja do kraja 2017.
2. Povećanje aktualne vrijednosti mirovine za 19 posto od 1.1.2018. godine, jer u prvu izračunatu aktualnu vrijednost mirovine nije naknadno uračunat povrat duga starim umirovljenicima
3. Uvođenje minimalne mirovine u visini od najmanje 50 posto bruto minimalne plaće (oko 1.600 kn), plus korektivni faktor prema godinama radnog staža
4. Uvođenje državne naknade za starije osobe koje nisu stekle mirovinu i nemaju prihoda za život (“nacionalna mirovina”), jer pokrivenost osoba starijih od 65 godina mirovinama iznosi samo 64 posto i na dnu je europskih zemalja (Austrija 100 posto, Slovenija 92 posto npr.)
5. Promjena modela obiteljske mirovine, tako da svatko ima pravo zadržati svoju radničku mirovinu, te dobiti određeni postotak partnerove (uz prihodovni i imovinski cenzus)
6. Novi model usklađivanja mirovina varijabilnom formulom na način da se usklađuje 100 posto u visini povoljnijeg indeksa (rast plaća ili rast cijena)
7. Pravo svim umirovljenicima na različite oblike rada, bez obustave mirovine
8. Ukidanje zakona kojim se uvodi porez na nekretnine, dok se ne urede zemljišne i posjedovne knjige, a i tada s isključenjem nekretnine u kojoj se stanuje ili koja se koristi za najam
UMIROVLJENICI PROSVJEDUJU ZA DOSTUPNO JAVNO ZDRAVSTVO I TRAŽE:
1. Ne vraćati zdravstvenu riznicu u državni proračun
2. Zadržati državno dopunsko osiguranje pri HZZO-u
3. Ne poskupljivati dopunsko zdravstveno osiguranje
4. Uvesti novi cenzus za oslobađanje od plaćanja dopunskog osiguranja prema liniji siromaštva (nije mi¬jenjan od 2004.!)
5. Ukinuti dodatni zdravstveni doprinos za umirovljenike
6. Sudjelovanje predstavnika umirovljeničkih udruga u Upravnom vijeću HZZO-a
UMIROVLJENICI PROSVJEDUJU PROTIV ISKLJUČIVANJA IZ PROCESA DONOŠENJA ODLUKA. ZATO TRAŽE SLIJEDEĆE:
1. Pokrenuti redoviti rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe
2. Zakonom uvesti povjerenstva/savjete za umirovljenike i starije osobe na svim razinama lokalne samouprave
3. Uključivanje predstavnika umirovljenika u Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača
4. Donošenje cjelovite nacionalne strategije za starije osobe
5. Uvesti posebnog pravobranitelja za starije osobe
6. Ukinuti normiranje doživotnog i ukidanje dosmrtnog uzdržavanja
7. Uvođenje civilnog nadzora nad domovima umirovljenika
8. Reforma drugog mirovinskog stupa u dobrovoljni
9. Dostupnost prava na informacije o pravima starijih osoba.
OBILJEŽEN SVJETSKI DAN ŠKOLSKOG MLIJEKA
2,5 MILIJUNA KUNA ZA PROVEDBU ŠKOLSKE SHEME
Prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede na lokaciji Bundek u Zagrebu obilježen je 27.rujna po 18 put Svjetski dan školskog mlijeka. Tom događaju prisustvovao je i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić gdje se prigodno obratio predškolskoj i školskoj djeci kojoj je ova manifestacija prvenstveno i namijenjena.
„Mi smo odgovorni za budućnost ove djece i za kvalitetu njihove ishrane. Briga o ishrani, ravnomjernom unosu potrebnih hranjivih tvari i svijest o nedostatku hrane u svijetu uči se od najranije dobi. Naučimo li djecu pravilnom odnosu prema hrani, već smo puno učinili za budućnost. Besplatni mliječni obrok u školama korak je prema zdravijoj prehrani naše djece.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić na Svjetskom danu mlijeka na Bundeku.
Obilježavanje ovog dana započelo je 2000. godine na inicijativu FAO-a (Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda), a danas se obilježava u više od 80 zemalja svijeta sa svrhom i ciljem upoznavanja djece predškolske i školske dobi o vrijednostima i kvaliteti mlijeka i mliječnih proizvoda te upozorava na potrebu uvođenja obveznih mliječnih obroka u školama.
Ministarstvo poljoprivrede od ove godine provodi Školsku shemu kojoj se priključilo čak 1.106 škola i 89 dobavljača. Školska shema osigurava 100-150 g voća i povrća po djetetu tjedno i 0,15-0,25 l mlijeka i mliječnih proizvoda po djetetu tjedno. Školska shema jedna je od mjera Europske unije sufinancirana sredstvima Europskog fonda za garancije u poljoprivredi. Za ovu školsku godinu Hrvatskoj je dodijeljeno 2,5 milijuna eura za provedbu Školske sheme.
srijeda, 27.09.2017.
UDRUGE " ZELENA AKCIJA" I ZAŠTITA OKOLIŠA " UZOR" IZ RESNIKA UPUTILE OTVORENO PISMO ZASTUNICIMA U GRADSKOJ SKUPŠTINI
" SPALIONICU OTPADA IZBACITI IZ GRADNJE
PROSTORNOG PLANA PRIGRADSKOG NASELJA RESNIK"
Udruge Zelena akcija i Udruga za zaštitu okoliša UZOR iz Resnika 27.9. 2017. poslale su otvoreno pismo zastupnicima skupštine Grada Zagreba u kojem su zatražili od zastupnika da se na sjednici koja je predviđena za 28.9. usprotive izmjenama Prostornog plana grada Zagreba kojima gradonačelnik Bandić želi nastaviti realizirati štetan projekt izgradnje spalionice otpada u naselju Resnik.
U travnju ove godine spomenuta je točka povučena sa sjednice Gradske skupštine što je bila prilika za popravak, ali se u Planu ništa nije promijenilo. Stoga udruga Uzor iz Resnika i Zelena Akcija zahtijevaju da zastupnici kažu NE spalionici i zatraže nove izmjene koje će spalionicu izgradnje otpada izbaciti iz Prostornog plana gradnje u prigradskom naselju Resnik. Rasprava o Prostornom planu je treća točka sjednice Gradske skupštine.
Otvoreno pismo nalazi se u nastavku.
Poštovana zastupnice, poštovani zastupniče,
Pozivamo Vas da glasate protiv izmjene Prostornog plana jer se njime uređuju pojedine sastanvnice projekta izgradnje spalionice otpada koja je zdravstveno i okolišno štetna te ekonomski neisplativa i neodrživa. U siječnju ove godine u sklopu javne rasprave uputili smo službene komentare na izmjene zagrebačkog Prostornog plana u kojima smo tražili da se spalionica ukloni iz ovog dokumenta. Takav zahtjev je u skladu s preporukama i novim ciljevima Europske komisije te s novim Planom gospodarenja otpadom RH.
Gradonačelnik Bandić pred Vas stavlja Prostorni plan kojim nastavlja s upornim guranjem skupe i štetne spalionice, sukladno dosadašnjoj praksi višegodišnjeg zanemarivanja sustava odvajanja i recikliranja kojim je Zagreb doveo i do titule najgore metropole EU u gospodarenju otpadom. Svake se godine na odlagalište Jakuševec baca otpad ukupne vrijednosti veće od 150 milijuna kuna, a postotak recikliranja je zanemarivo nizak. Najveći problem je nepostojanje gradskog Plana gospodarenja otpadom koji bi definirao kvalitetan sustav u skladu s nacionalnim Planom. Suprotno tome, konstantno se donose samo paušalne mjere koje su u funkciji predizbornih kampanja gradonačelnika te zbog nekvalitetne provedbe rezultiraju novim štetama po okoliš i građane. U nekim dijelovima grada kante su pretrpane smećem, u drugima se odvoze poluprazne, a većina građana mora plaćati odvoz veće količine otpada nego što zaista proizvede. Tako je, primjerice, prošle godine, zbog predizbornog smanjenja cijena, smanjenjem broja odvoza miješanog otpada bez unaprjeđenja sustava odvajanja smeće građanima došlo do grla. Tim novim režimom naplate nije osigurano da se naplata vrši prema količini stvarno proizvedenog otpada, što je neekološki i nepravedno prema građanima_kama.
Takva politika bazirana na predzbornim trikovima, sustavnoj nebrizi za okoliš i građane te upornom guranju projekta spalionice mora se prekinuti te Vas stoga pozivamo da glasno kažete NE spalionici u Prostornom niti u bilo kojem drugom gradskom planu. Zahtijevajte izbacivanje spalionice iz svih akata te donošenje kvalitetnog Plana gospodarenja otpadom baziranog na mjerama prevencije nastanka, odvojenog prikupljanja od vrata do vrata, naplate po stvarnoj količini, kompostiranja te izgradnje kompostana, sortirnica i postrojenja koja će ostatni otpad zbrinuti procesima makismalne reciklaže sve dok ne preostane tek mala količina inertnog otpada za odložiti. Takav potez bio bi znatno bolji od gradnje spalionice koja bi donijela velike troškove za građane, zagađivala zrak, spaljivala vrijedne sirovine i proizvodila velike količine toksičnog otpada za odlaganje.
Podsjećamo Vas i na izjavu gradonačelnika iz travnja prošle godine: "Nisam toliko glup da bih inzistirao na nečemu što je prije 30 godina bilo in. Nisam ja pijani milijarder. Kurenje je passe." Koliko puta za redom je gradonačelnik pogazio svoju riječ i nastavio s guranjem ovog štetnog projekta? Poručite mu da spalionici nije mjesto u Prostornom planu i zatražite nove izmjene koje će ju izbaciti iz Plana!
Kontakti
Marko Košak mag. educ. geo. voditelj programa Održivo gospodarenje otpadom, Zelena akcija, 099/2725 226,
meil: marko@zelena-akcija.hr
Branka Genzić-Horvat, predsjednica udruge UZOR, 099/2846 998, meil:branka.genzic-horvat@psp.hr
ponedjeljak, 25.09.2017.
VISINA MINIMALNE PLAĆE UTJEČE NA OPĆU POLITIKU PLAĆA
KROZ ČETIRI GODINE MINIMALNA PLAĆA U RH
NIJE NARASLA NI 50 EURA !
U nizu informacija koje svakodnevno mediji emitiraju najmanje je onih vijesti koje se odnose na financijsko poboljšanje života građana. Jedna rijetka dobra vijest postala je poznata javnosti 19. rujna kada je dr.Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova najavio da će od 1. siječnja 2018. policajci, čiji je svakodnevni posao na ulici, imati plaću ne manju od 5 000 kuna, a što se odnosi na ukupno 5 883 policajaca u RH.
Da li je ta najava povećanja plaća za policajce i najava veće minimalne plaće za 2018.?Minimalna plaća je najniži mjesećni iznos bruto plaće koji pripada radniku, bez obzira na stručnu spremu, za puno radno vrijeme - za 8 sati rada, a prema Zakonu o radu, prevedeno to znaći za 160 sati rada mjesečno.To možda i ne treba dovoditi u vezu, jer svakodnevni policijski posao na ulici je takve naravi da bi tim djelatnicima u policiji osnovica za plaću trebala biti i veća od 5.315,24 kuna bruto , kolika je osnovica za plaće u javnim službama koje je Vlada povećala usred ljeta i isplaćuju su već od mjeseca kolovoza 2017. godine.
Do kraja kalendarske godine 2017. Vlada će u razgovoru s poslodavcima odrediti visinu minimalne plaće za 2018. godinu. S poslodavcima treba razgovarati i čuti njihovo mišljenje, ali ne treba ih doslovno slušati, jer njih mnogo više interesira kolika će biti njihova dobit u fiskalnoj godini, nego kako će iznositi minimalna bruto plaća njihovih zaposlenika za 2018. godinu.
Da podsjetim bruto minimalna plaća za 2017. godinu iznosi 3.276,00 kuna – u neto iznosu je to 2. 620,80 kuna. Za 2016. godinu bruto minimalna plaća iznosila je 3.120,00 kuna, za 2015. godinu 3.029,55 kuna, a za 2014. godinu minimalna plaća iznosila je 3.017,61 kuna bruto.
Kroz četiri godine minimalna plaća, koju prima više od 70.000 zaposlenih u RH nije narasla niti 350 kuna, točnije niti 50 eura. Minimalna plaća je osnovica za plaće sezonskim radnicima u turizmu posebno onima koji se zaposle preko Agencija za privremeno zapošljavanje. Visina minimaln plaće utječe na opću politiku plaća u tvrtki, to je odavno poznato, tako da je najniži koeficijent i obično iznos minimalne plaće, a ostale plaće se izvode iz njega. Kako raste minimalna plaća, tako rastu i ostale plaće.
Evo primjera iz turističke sezone 2017. Agencija za privremeno zapošljavanje u Ugovoru o radu na određeno vrijeme za posao hotelske sobarice ima osnovicu za plaću upravo minimalnu plaću. Zaokružena je na 3300 kuna, za 160 sati mjesečno. Za 256 odrađenih sati, prema ovom ugovoru isplaćeno je 4.300 kuna za 30 odrađenih dana među kojima su bila dva državna praznika i pet nedjelja. Ako se računa da je sve iznad 160 sati prekovremeni rad, onda je tu u 4.300 isplaćenih kuna i 96 prekovremenih sati.
KAKO S MINIMALNOM PLAĆOM - NAPREDOVATI?
Jasno je da se plaće svih koji rade mogu podizati u skladu s realnim mogućnostima rasta hrvatskog gospodarstva .No ako je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 2,5%, a izvoz narastao za više od 3% u odnosu na prošlu godinu – sigurno ima prostora za povećanje minimalne plaće bar za 750 – 1.000 kuna. Nakon četiri godine to bi bilo realno i poželjno.
Visina minimalne plaće za one koji je primaju nije razmjerna životnim potrebama – to je sasvim sigurno . No što ako se netko, tko radi za minimalnu plaću, želi sebi ili bližnjemu u obitelji priuštiti nešto za bolje liječenje, za bolje obrazovanje? Naprimjer kako može osoba koja ima minimalnu plaću položiti vozački ispit i doći do vozačke dozvole koja bez liječničkog pregleda i bez završnog ispita stoji 7 000 kuna? Kako pomoći starom roditelju, posebno ako je bolestan? Jedan vid riješenja je i smještanjem u starački dom, bar na oporavak. Ali starački dom mjesečno stoji za nepokretne 4. 000 kuna, a za polupokretne 3.500 kuna ! Kako s plaćom od koje se teško može izdvajati za bilo što može upisati prekvalipikacija zanimanja u program za obrazovanje odraslih u nekom od Pučkih učilišta kakva postoje u mnogim hrvatskim gradovima? Pučka učilišta imaju verificirane programe za osposobljavanje i usavršavanje odraslih koji se upisuju u e radnu knjižicu, ali stoje od 3.800 do 10 .000 kuna plativo od dvije do četiri rate. To je dostupno jako upornima i onima koji su spremni neko vrijeme živjeti asketski s nadom da će im prekvalifikacija i novo zanimanje donijeti bolji život u svakom pogledu. Onaj pak tko radi s ambicijom da bi izvanredno studirao studijska godina – dva semestra, stoje, ovisno o studiju, na Sveučilištu u Zagrebu od 6.000 do 10.000 kuna , s plaćanjem na početku semestra.
MARGARETA ZOUHAR ZEC
nedjelja, 24.09.2017.
JAVNA RASPRAVA O IZMJENAMA ZAKONA O LOKALNOJ I PODRUČNOJ SAMOUPRAVI
PROF. DR. IVAN KOPRIĆ
"OVAJ NACRT TREBAO BI BITI ODBIJEN"
Na portalu Jutarnjeg lista objavljen je 23.9. tekst, koji prenosim, a kome je autor HINA. Nalov teksta je 'Bolje da se ništa nije radilo... ovo je štetočinski prijedlog koji suspendira demokraciju!' U tom tekstu prof dr. Ivan Koprić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je doktorirao na Javnoj upravi, predstojnik je Katedre i nositelj je desetak kolegija iz područja Javne uprave od preddiplomskog do doktorskog studija, iznosi svoje stručno mišljenje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji je dostupan na portalu Ministarstva uprave gdje je u tijeku javna rasprava.
Zašto prenosim ovaj tekst? Zato što je veoma važno ZNATI što o predloženim izmjenama Zakona misli stučnjak koji područje Javne uprave poznaje detaljno jer je na tom području doktorirao.
U Hrvatskoj je pisanje zakona dozvoljeno osobama koje nemaju adekvatnog znanja. Zakoni tako postaju represivne mjere, što je najočitije u Ovršnom zakonu, koji je doduše izmijenjen, ali - ali te izmjene su vrlo male, nedovoljne i minorne. Nespojivo je da se u vrijeme visoke tehnologije i 21. stoljeća Zakonom, osobu ili obitelj koja je postala nesolventna radi nemogučnosti vraćanja kredita, tjera iz obiteljske kuće ili stana? Zašto fokus nije na pružaocima kredita i kamatama, već na obitelji i pojedincu?
Možda je ovaj Zakon bio pripreman kao podupiratelj Zakona o porezu na nekretnine čija je primjena trebala biti od 1.1.2018. ali - koji je odgođen? Sve je moguće!( mzz)
Evo teksta iz s portala Jutarnjeg lista
Prof. dr.Ivan Koprić " smatra da bi prijedlog izmjena Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi trebao biti odbijen, te upozorava na opasnost da župani i načelnici, kojima se smanjuje odgovornost, preuzmu nacionalnu politiku.
"Ovaj nacrt trebao bi biti odbijen tako da se pojedine ugrađene ideje više nikada ne vrate u sustav lokalne samouprave. Na djelu je 'obogotvorenje' lokalnih čelnika nakon što su već ranije preuzeli nadzor nad javnim ustanovama i poduzećima na lokalnoj razini", izjavio je za Hinu Koprić nakon što je Ministarstvo uprave 18. rujna otvorilo javnu raspravu o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi.
Načelnici i župani prerastaju u "mala božanstva"
Upozorava da njime načelnici i župani prerastaju u "mala božanstva", dok se lokalna predstavnička tijela pokušava svesti na "skupove bezveznjaka koji nemaju mozga i bave se, kako to resorni ministar stalno tvrdi, trgovinom i korupcijom".
"Predložena zakonska izmjena je štetna i treba ju u cijelosti odbiti. Bilo bi bolje da se ništa nije radilo, nego što se pokušava isforsirati ovakav zakon", ističe Koprić koji očekuje da saborska oporba oštro ustane protiv pokušaja donošenja ovakvog zakona.
Ministarstvo uprave 18. rujna otvorilo je trotjednu javnu raspravu o izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi, a najvažnije izmjene vezane su uz nova pravila za rušenje gradonačelnika, načelnika i župana zbog neizglasavanja proračuna.
Uz obrazloženje ministra uprave Lovre Kuščevića da se time jača politička stabilnost i smanjuje mogućnost učestalog održavanja prijevremenih izbora, ubuduće bi se zbog neizglasavanja proračuna raspuštali vijeće ili skupština, a lokalni čelnik ostajao bi na dužnosti i dobio bi još jednu priliku za donošenje proračuna.
"Tek ostaje za vidjeti kako će se to odraziti na dinamiku u strankama i na nacionalnoj razini, ali već sada se vidi da župani i načelnici preuzimaju nacionalnu politiku. Vodeći ljudi Ministarstva uprave bivši su općinski načelnici ili gradonačelnici. Mislim da to dosta govori o namjerama da se zacementira postojeće neodrživo stanje koje onemogućuje reformu kojom bi lokalna samouprava postala servis građanima.", izjavio je Koprić.
Hrvatski građani, upozorava, sve više postaju zatočenici načelnika, koji su doduše izabrani neposredno, ali s jednakim mandatom kao i vijeća, te sa značajno većim ovlastima od vijeća i mogućnostima utjecaja na lokalnu zajednicu, lokalne medije i lokalno civilno društvo.
"Vijeće skoro pa nema nikakve mogućnosti da se načelniku suprotstavi, da ga upozori, a sve više mu se ograničavaju i mogućnosti da uopće sazna što načelnik radi i na što troši novac", ističe Koprić.
Izmišljena "nestabilnost vlasti na lokalnoj razini"
Obrazloženje Ministarstva o jačanju stabilnosti lokalne vlasti smatra potpuno neosnovanom navodeći "brojke koje sasvim demantiraju ocjenu o nestabilnosti".
"U razdoblju 2009.-2017., otkako se načelnici i župani biraju neposredno, u prosjeku je godišnje bilo svega devet slučajeva raspuštanja lokalnih predstavničkih tijela. Ako znamo da ima 576 jedinica, onda je to vrlo mali postotak", navodi Koprić.
Upozorava i da ministar Kuščević polazi od pogrešne pretpostavke da "vijeće mora prihvatiti proračun kakav načelnik predloži ". Zašto bi se predstavnici građana koji odobravaju lokalne prihode, investicije, troškove, morali složiti s bilo kakvim proračunom kojeg predloži načelnik? Njihova je uloga, a tako je i svuda u svijetu, da i kroz proračunski proces nadziru rad načelnika, u korist građana i lokalne zajednice.
Umjesto jačanja načelnika, Koprić priželjkuje jačanje položaja vijeća, kao i položaja građana kojih se lokalna samouprava najviše tiče. "Stabilnost vlasti je pozitivna samo dok ne postane okamenjena, nenadzirana, neodgovorna i nesmjenjiva. U protivnom je stabilnost vlasti negativno svojstvo, koje se ne smije zagovarati ili štititi", poručuje.
Najveća novina - jačaju načelnici i utjecaj Vlade
Od najvećih novosti koje donose zakonske izmjene, Koprić izdvaja jačanje pozicije načelnika te jačanja utjecaja Vlade na sustav pomoću povjerenika koje ona imenuje u određenim situacijama.
Na prvom mjestu upozorava da se građanima ograničava mogućnost pokretanja opoziva načelnika, ne samo 12 mjeseci nakon izbora nego ni 12 mjeseci prije sljedećih redovitih lokalnih izbora. Dosad je postojala teorijska mogućnost da građani tri puta za jednog mandata pokrenu opoziv, a sad je to svedeno na samo dva puta, te se time, kaže, značajno ograničava odgovornost načelnika prema građanima.
S druge strane olakšava se smjena pročelnika upravnih odjela, koji bi trebali biti profesionalci, lokalna se administracija dodatno politizira, a ukida se i ograničenje na samo jedan upravni odjel u manjim općinama i gradovima.
"To je izravno na štetu racionalnosti lokalne organizacije i sigurno će dovesti do još više zapošljavanja raznoraznih političkih uhljeba u manjim jedinicama. Osim toga, upravnim se odjelima i profesionalnim službenicima oduzima mogućnost da nadziru rad lokalnih ustanova i poduzeća. Sad se ta ovlast briše. Do čega će to sve dovesti, samo bog zna", kaže Koprić.
Štetočinski nacrt zakona koji ne bi smio proći ni sjednicu Vlade a kamo li proceduru u Saboru.
Tek na trećem mjestu Koprić spominje izmjene zakona koje se odnose na slučaj da lokalno vijeće do kraja godine ne donese proračun, te ističe kako "ne postoji nikakva sankcija ako načelnik predloži potpuno neadekvatan, nerealan, za lokalnu zajednicu štetan ili čak i proračun koji je izravno suprotan nekom zakonu". Ispada da bi u svim tim situacijama vijeće ili moralo usvojiti takav prijedlog proračuna ili odbiti, pa će onda ono, a ne načelnik koji ga je predložio, biti raspušteno.
"No, ako i novo vijeće u roku od 90 dana od svojeg konstituiranja ne usvoji prijedlog proračuna, onda se opet raspušta i to novo vijeće i istodobno razrješava načelnik, pa se u istoj toj godini i po drugi puta održavaju prijevremeni lokalni izbori. Tamo gdje se to dogodi, troškovi izbora će se udvostručiti, naspram ovoga što imamo sada. Dakle, i taj „argument" o smanjenju troškova izbora je falsificiran. No, što je time dobiveno? Dobiven je mir za načelnika, koji može dovesti do raspuštanja vijeća, a zatim sam vladati lokalnom jedinicom bez ikakve političke kontrole vijeća ili građana nekoliko mjeseci, a moguće, ako se procedura konstituiranja vijeća ili donošenja proračuna oduži, i znatan dio naredne proračunske i kalendarske godine. Je li možda u tome smisao ove zakonske promjene? Ako jest, onda je to štetočinski nacrt koji ne bi smio proći ni sjednicu Vlade, a kamo li proceduru u Hrvatskom saboru", ocijenio je Koprić.
Na kraju Vlada i dalje u određenim situacijama u lokalnim jedinicama imenuje svojeg povjerenika, preko kojega može čak i dulje od godine dana kontrolirati lokalnu jedinicu. Pritom se ovlasti povjerenika proširuju, pa on donosi odluke o imenovanjima i zaključuje ugovore koje ne jamče ni transparentnost, ni nadzor lokalnog stanovništva.
Koprić ističe da je riječ o "nedemokratskom suspendiranju lokalne demokracije", zbog čega je više puta bezuspješno predlagao da se Vladina povjerenika sasvim izbaci iz našeg sustava", jer u tome odudaramo od međunarodnopravnih standarda."
RADIONICE ZA POTENCIJALNE KORISNIKE MJERE PET U ZADRU, ŠIBENIKU, SPLITU I OPUZENU
KAKO POVUĆI NOVAC ZA OBNOVU GOSPODARSKIH POVRŠINA ZBOG ELEMENTARNIH NEPOGODA ?
Ministarstvo poljoprivrede u priopćenju od 22. rujna da Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Savjetodavna služba organizira radionice za potencijalne korisnike mjere 5 “Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti” iz Programa ruralnog razvoja RH. Cilj radionice je približiti korisnicima postupak i način prijave na natječaj. Radionica je namijenjena fizičkim i pravnim osobama upisanim u Upisnik poljoprivrednika, čiji je proizvodni potencijal uništen uslijed elementarne nepogode ili katastrofalnog događaja.
Podsjećamo da je 28. srpnja 2017. objavljen Pravilnik koji definira uvjete prihvatljivosti za korištenje Podmjere 5.2 – Obnova poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Agencija za plaćanja raspisala je Natječaj, a prijave se zaprimaju od 2. listopada do 1. prosinca 2017. godine.
Raspored radionica:
25. rujna 2017., 11:00 sati – Zadar – Velika vijećnica Županije, Božidara Petranovića 8 - ONLINE PRIJAVA
26. rujna 2017., 11:00 sati – Šibenika – Gradska knjižnica J. Šišgorić, Poljana 6 - ONLINE PRIJAVA
27. rujna 2017., 11:00 sati – Split – Dvorana županije, 4. kat, Ulica domovinaskog rata 2 - ONLINE PRIJAVA
28. rujna 2017., 11:00 sati – Opuzen – Gradska vijećnica, Trg kralja Tomislava 1 - ONLINE PRIJAVA
Prijave na radionicu moguće su putem online obrasca ili preko županijskih koordinatora Savjetodavne službe:
Koordinatori u Splitsko-dalmatinskoj županiji:
Žarko Kovačić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik, 091/5408-421
Lea Puharić-Visković, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik, 091/4882-932
Koordinatori u Šibensko-kninskoj županiji:
Marko Dobrić, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik, 091/4882-731
Ivica Kosor, dipl. ing. agr., viši stručni savjetnik, 091/4882-861
Koordinatori u Zadarskoj županiji:
Žarko Lovrinov dipl. ing. agr., stručni savjetnik, 091/4882-834
Mr. sc. Hrvoje Klarić., viši stručni savjetnik, 091/4882-833
Koordinatori u Dubrovačko-neretvanskoj županiji:
Ante Mijić, dipl. ing. agr., stručni savjetnik, 091/4882-954
Milenko Buljubašić, dipl. ing. agr., stručni savjetnik, 091/4882-948
petak, 22.09.2017.
PROSVJED "ZELENE AKCIJE" PROTIV GRADNJE GARAŽA U SREDIŠTU GRADA
U TIJEKU JE JAVNA RASPRAVA O IZMJENAMA GUP-a
Aktivisti Zelene akcije su 22. rujna 2017. godine, ispred zgrade Gradske uprave organizirali prosvjednu akciju „Ne podvaljujte nam GUPosti!“ zbog namjere Grada Zagreba da dozvoli gradnju velikih garaža u gradskom središtu.
Aktivisti su informirali da se trenutno odvija javna rasprava o izmjenama zagrebačkog Generalnog urbanističkog plana (GUP-a) koji sadrži spornu odredbu. Na akciju su donijeli veliku kartu gradskog središta s označenim lokacijama već postojećih 11 javnih garaža. Zatim su označili još 30-ak lokacija na kojima se aktualnim izmjenama GUP-a želi omogućiti izgradnja novih garaža, uz ograničenje od dvije etaže. Akciju su organizirali povodom današnjeg međunarodnog Dana bez automobila koji se obilježava u stotinama gradova širom svijeta.
„U sklopu javne rasprave o izmjenama GUP-a, gradske institucije nam podvaljuju plan za gradnju velikih garaža po cijelom središtu Zagreba.“, izjavio je Bernard Ivčić iz Zelene akcije.
Ustvrdio je kako gradnja malih garaža za potrebe stanovnika gradskog središta nije sporna i već je godinama predviđena GUP-om jer takve garaže ne generiraju veliko prometno opterećenje u okolnim ulicama. Međutim, Grad ovim izmjenama GUP-a želi omogućiti garaže i za potrebe korisnika brojnih kafića, restorana i trgovina u gradu. U GUP-u su propisani i normativi o broju parkirnih mjesta u garažama, ovisno o površini navedenih objekata.
„Jednostavnim zbrajanjem normativa jasno je da će se u većini blokova dozvoliti gradnja velikih garaža, često do 200 ili 300 parkirnih mjesta, a u pojedinim blokovima i više. Takva hiperizgradnja garaža rezultirat će privlačenjem dodatnih automobila u već ionako zakrčene ulice gradskog središta. To je potpuno kriva prometna politika! Rješenje prometnih problema je unaprjeđenje kvalitete javnog prijevoza i bolja biciklistička infrastruktura, a ne izgradnja velikih garaža i dovlačenje još većeg broja automobila.“, zaključio je Ivčić.
Javna rasprava o izmjenama GUP-a traje do utorka 26. rujna, a svi zainteresirani mogu se uključiti u raspravu slanjem pisanih komentara Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada, Ulica Republike Austrije 18, Zagreb
Kontakt:
Bernard Ivčić, 099/314 9138
četvrtak, 21.09.2017.
RH POSJETILO IZASLANSTVO ODBORA ZA POLJOPRIVREDU EUROPSKOG PARLAMENTA
RAZMJENA MIŠLJENJA O TEMAMA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE
Prema informa ijama iz Ministarstva poljoprivrede izaslanstvo Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta predvođeno predsjednikom Odbora g. Czeslawom Siekierskim u dvodnevnom je posjetu Republici Hrvatskoj. Drugog dana posjeta, 20. rujna 2017. godine članovi izaslanstva Odbora susreli su se sa zastupnicima u Hrvatskom saboru, predsjednikom Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Tomislavom Panenićem i članom Vlade RH i ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem. Cilj susreta bio je razmjena mišljenja o temama: budućnost Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, problematika nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom te uspostava sustava kratkih lanaca opskrbe.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir održala je kratko predstavljanje nastojanja RH da se u okviru zajedničkog zakonodavstva Europske unije uvaže specifičnosti domaće poljoprivredne proizvodnje i da se posebna pozornost obrati primjenjivanju propisa na sve države članice jednakom težinom.
Ministar poljoprivrede RH Tomislav Tolušić upoznao je članove Obora za poljoprivredu Europskog parlamenta s rješenjima problema nepoštene trgovačke prakse koje je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo u okviru Zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom o kojem će se ovih dana raspravljati u Saboru. Izložio je potrebu uvođenja sustava kratkih lanaca opskrbe u procesu javne nabave u cijeloj EU radi zaštite cjelokupne europske poljoprivredne proizvodnje i stabilizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda na unutarnjem tržištu. Posebnu pozornost posvetio je upoznavanju gostiju iz EU parlamenta s posljedicama elementarnih nepogoda koje su samo ove godine prouzročile nekoliko milijardi kuna štete na poljoprivrednim površinama, narušile proizvodni potencijal i dovele do manjka sirovina na tržištu što će za posljedicu imati povećanje cijena hrane za krajnjeg korisnika-potrošača.
„Ovaj posjet je dobra prilika za komuniciranje specifičnih situacija s kojima se svakodnevno susrećemo na terenu, a koje ne dolaze do izražaja kada o poljoprivredi raspravljamo u Bruxellesu. Vjerujem da će ovaj posjet osnažiti našu poziciju kao perspektivne poljoprivredne zemlje u Europskoj uniji i da ćemo suradnjom dolaziti do najpovoljnijih rješenja za naše proizvođače kada govorimo o novom programskom razdoblju Zajedničke poljoprivredne politike EU.“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić nakon sastanka u Hrvatskom saboru te dodao „poljoprivrednu politiku EU treba pojednostavniti, kao i sustav izravnih plaćanja, a prednost dati specifičnim sektorima u svakoj zemlji te malim i mladim poljoprivrednicima.“
utorak, 19.09.2017.
EKSTREMNO METEOROLOŠKO VRIJEME
OBILNA KIŠA I URAGANI
Hidrometeorološko vrijeme mijenja planove obavljanja poslova. Državni hidrometeorološki zavod i za danas, nakon velike poplave prošloga tjedna u Zadru, Ninu, Crikvenici, Ogulinu za danas za cijelu Hrvatsku najavio je obilnu kišu.
Za regije Istra, Rijeka, Gospić i Split Hidrometeorološki zavod izdao je crveno upozorenje što je najava obilne kiše i bujičnih poplava. Stanovništvo tih regija treba se pripremiti za nadolazeću vodenu katastrofu.
U Europi, kako pokazuje karta, također nije lijepo vrijeme.
Nakon U ragana Irma koji je prošlog tjedna zahvatio dio Amerike, američki centar za uragane najavio je novu katastrofu, uragan Mariu koji brzinom od 260 km na sat ide prema državi Portoriko. Stanovništvo je upozoreno na katastrofu. No centar za uragane već je primijetio novi uragan Normu...
Ono što se čini kao nevažno kada je lijepo i sunčano vrijeme, postalo je stvarnost. Promjene vremena koje u ovo doba godine nikada nisu bile ovakvog intenziteta čini se da imaju veze sa ekstremima ili je na djelu promjenama klime. Kiša koja pada u većim količinama nego što je zemlja i odvodni sistemi mogu primiti, prerasta u katastrofu. Snažni vjetrovi oluje snage sa kišom prerastaju u uragane, ruše sve pred sobom i ostavljaju pustoš. (mzz)
subota, 16.09.2017.
NA REDU JE RAZMINIRANJE ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA
SUMNJA NA EKSPLOZIVNA SREDSTVA U 93% ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA
Četrdeset milijuna kuna vrijedan Sporazum o razminiranju šumskog zemljišta potpisali su 14. rujna u Ministarstvu poljoprivrede državna tajnica Marija Vučković i v.d. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Ante Brkljačić.Tim će se novcem prema Sporazumu u 2017. i prvoj polovici 2018. godine financirati radovi razminiranja 340 hektara šuma i šumskog zemljišta.
Razminiranjem tih površina omogućit će se pristup drvnoj sirovini za industriju, otvoriti će se prostor za gospodarske aktivnosti poput lovstva i turizma te prije svega pružiti sigurnost stanovništvu da bez straha od minsko – eksplozivnih sredstava može ulaziti u svoje šume.Ministarstvo poljoprivrede aktivno će sudjelovati u procesu razminiranja svih minsko sumnjivih površina te s Hrvatskim centrom za razminiranje sudjelovaati će u pripremi radova razminiranja te praćenju stanja na terenu koristeći podatke i informacije Hrvatskih šuma d.o.o. i Savjetodavne službe.
„U Hrvatskoj se čak 442 četvorna kilometra smatra minski sumnjivim površinama, na prostoru od devet županija te 61 grad i općinu koji su zagađeni minama i neksplodiranim ubojnim sredstvima. Sumnjive na minskom eksplozivna sredstva u šumi i šumskom zemljištu predstavljaju čak 93%“, izjavio je v.d. ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Ante Brkljačić, a državna tajnica Marija Vučković je rekla da se odnedavno umjesto dosadašnjih 13%, čak 30% sredstava prikupljenih od naknada za Opće korisne funkcije šuma izdvaja za razminiranje šumskog zemljišta. Za razminiranje poljoprivrednog zemljišta iz Programa ruralnog razvoja RH osigurano je 674 milijuna kuna. Za razminiranih 4.500 hektara isplaćeno je do sada 310 milijuna kuna.
četvrtak, 14.09.2017.
NOVINARI PRED SABOROM TRAŽE VRAĆANJE EMITIRANJA " HRVATSKA UŽIVO"
TKO JE NAREDIO UKIDANJE INFORMATIVNE EMISIJE " HRVATSKA UŽIVO"?
Hrvatsko novinarsko društvo je putem obavijesti najavilo da u petak 15. rujna organizira prosvjed ispred zgrade Hrvatskog Sabora. Razlog prosvjeda je to što je netko na HRT-u odlučio od 18. rujna ukinuti emisiju „Hrvatska uživo“. Emisija se emitira već 13 godina na prvom programu HRTV-a u poslijepodnevnom terminu pet dana tjedno. Smisao prosvjeda novinara pred Saborom je taj što se od relevantnih osoba Sabora i Hrvatske Vlade traži da se emisija „Hrvatska uživo“ vrati u u program HRT- i to zbog hrvatske javnosti kojoj je tako koncipirana informacija potrebna.
MOZAIK TEMA IZ CIJELE HRVATSKE
U emisiji „Hrvatska uživo“ za gledatelje su novinari, s ciljem informiranja, u 10-15 minutnim novinarskim TV formama obrađivali teme čija se aktualnost slijedom događanja pojavila upravo toga dana i to u okviru tema zdravstva, socijale, dnevne politike, događanja koji su vezana za prava osoba s posebnim potrebama, teme iz sindikata, civilnog društva, školstva, kulture, sporta…Emisija nije rađena samo na teme iz područja Zagreba već iz cijele Hrvatske. Emisija je rađena uživo na način da je novinarka u studio pozivala relevantne osobe iz spomenutih područja gdje su gosti u kratkom bloku razgovora odgovarali na pitanja te na taj način pojasnili ono što je u događanju tijekom dana u toj temi ostalo neobjašnjeno ili je slijed događanja bio proširen i na druga područja o čemu je tada u emisiji bilo izrečeno ponovo novih i dotada nepoznatih informacija. Emisija je bila iznimno mozaična,a kroz godine njeno je dnevno trajanje bilo različito: od gotovo tri sata- njeno se emitiranje svelo na pola sata, kako je to ovoga tjedna od 11.9.
Umjesto da urednica emisije Maja Sever i ekipa novinara koja je svaki dan radila emisiju budu pohvaljeni i nagrađeni, od nekog tko je uočio vrijednost i važnost te informativne emisije za široku populaciju recipijenata - emisija se naprasno i iznenada ukida.Njeno ukidanje naredio je netko s HTV-a. No pitanje je - tko?
TKO JE NAREDIO UKIDANJE EMISIJE " HRVATSKA UŽIVO"?
Božena Matijević je u svom tekstu u Večernjwm listu navelada „ ravnatelj programa HRT-a Renato Kunić, šefica prisavskog Informativno-medijskog servisa Katarina Periša Čakarun i vršitelj dužnosti glavnoga urednika Prvoga programa Hrvatske televizije Bruno Kovačević obavijestili su urednicu redakcije "Hrvatske uživo" Maju Sever da se emisija emitira još ovaj tjedan te da se nakon toga ukida. Navodno, informacija o ukidanju izrečena je bez ikakvog objašnjenja“- napisala je kolegica Matijević. A s pretpostavkom da se informativna emisija „Hrvatska uživo „ ukida po želji ili nalogu glavnog ravnatelja Kazimira Bašića kojeg na čelno mjesto HRTV-a imenovao Hrvatski sabor - HND i novinari odlučili su vraćanje emisije u program tražiti pred Saborom. Novinari traže da se emisija radi njene informativne vrijednosti vrati u program emitiranja HRTV-a.
HRTV- i njen meneđment ubiru raskošan honorar kroz pretplatu oko 800.000 pretplatnika HRT-a, a nepromišljeno i na štetu gledatelja Hrvatske javnosti donose odluke poput ove o kojoj je riječ. Javnost kroz informacije s TV medija mora biti informirana, mora razumijeti događaje i procese na teritoriju svoje države u svim segmentima od politike do dječijeg vrtića. HRTV je medij gdje mora biti emisija različitih žanrova, a emisija „Hrvatska uživo „ se uklapa upravo u niz informacija potrebnih za život svakodnevnice . Važno je kako ljudi žive, što znaju o događanjima u vlastitol lokalnoj zajednici, županiji, o događanjima u drugim djelovima Hrvatske, a o svemu tome informirala je upravo informativna i mozaična emisija „ Hrvatska uživo“. Ukidanje te emisije je potpuno neopravdano prema gledateljima i nerealno prema javnosti koja ima pravo na spektar informacija koje zadovoljavaju novinarske kriterije a to je da su informacije u emisiji nove, aktualne, istinite, važne i izanimljive.
Margareta Zouhar Zec
utorak, 12.09.2017.
„ VIŠE OD 95% HRANE DOLAZI OD TLA I OVISI O SLOŽENIM ČIMBENICIMA“
AKADEMIK FERDO BAŠIĆ prof. emeritus :
„
TLO I HRANU U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE
TREBA STAVITI POD DJELOTVORAN NADZOR“
Akademik Ferdo Bašić napisao je na vlastitu inicijativu tekst o temi kvalitete hrane koja je aktualna u javnosti, medijima i Ministarstvu poljoprivrede različitom intenzitetom cijele ove godine, te ga meilom poslao redakcijama.
Objavljujem tekst i cijenim inicijativu akademika da kao doktor znanosti iznosi svoje mišljenje. Tako pridonosi raspravi i dodaje informacije u jednom slijedu, čiju važnost javnost ne raspoznaje dovoljno.
Moja intervencija u akademikovu tekstu je tek samo u dodavanju nadnaslova i međunaslova u tekstu.
„Stručnoj i široj javnosti, proizvođačima, prerađivačima i potrošačima hrane,
stručnjacima, znanstvenicima i donositeljima odluka o hrani, putem
novinskih agencija,kao agronom s više od četiri i pol desetljeća iskustva, zahvalan ako mi to omogućite, želim pridodati raspravi na „temu s povodom“- kontroli hrane TLO I HRANU U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE TREBA STAVITI POD DJELOTVORAN NADZOR
Opskrba hranom treba ispuniti dva jednako važna zahtjeva: dovoljnu količinu
za namirenje potreba, i zdravstvenu ispravnost. Kupac hrane uzgojene
na tlima naših prostora treba u njoj uživati oslobođen čak i primisli na
sumnju u zdravstvenu ispravnost. Dapače, s vjerom u riječi oca medicine,
Hipokrata: “Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana”.
Pokazatelj sigurnosti opskrbe hranom je tzv. samodostatnost, definirana
Rimskom deklaracijom – glavnim dokumentom Svjetskog samita o hrani
(Rim 1996). Ona obvezuje sve zemlje potpisnice na korištenje prirodnih
resursa za proizvodnju hrane kojima raspolažu, do razine dostatne za
opskrbe svojih žitelja. Kako većina država s jugoistoka Europe taj zahtjev
ne ispunjava (razlozi su posebna, nevesela tema), prisiljene su uvoziti
hranu. U tome su, sasvim prirodno, na prvom mjestu oslonjene na susjedstvo.
Više od 95% hrane dolazi od tla i ovisi o brojnim, vrlo složenim čimbenicima
kao što su: plodnost tla, klimatske (ne)prilike, zahvati gospodarenja
tlom; marljivost i stručnost zemljoradnika, a na kraju i vještina upravljanja
tim kompleksnim i dinamičnim sustavom na razini države, pogotovo
balansiranje nadležnog ministarstva u gospodarskom sustavu zemlje
i osmišljavanje gospodarske politike u sektoru hrane.
SLOŽENI LANAC „OD TLA DO TANJURA“
U sjeni pitanja „dovoljne količine hrane“ već se dugi niz godina prikriva
problem „kvalitete hrane“, izlazeći na vidjelo tek u slučajevima težih incidenata,
poput nedavnog trovanja salmonelom jaja iz Nizozemske. Lanac
hrane „od tla do tanjura“ jako je, jako složen. U taj lanac već se u tlu, ako
je nečisto, putem korijena biljke mogu uključiti različite nečisti (polutanti),
čiji je popis dug i otvoren: teške kovine (metali, metaloidi) kao što su Cd,
Pb, Hg, Cr, As i dr., kao najrašireniji; ostatci biocidnih tvari – pesticida;
policiklički aromatski ugljikovodici (PAH); poliklorirani bifenili (PCB); poliklorirani
i polibromirani furani i dioksini; radionukleidi; mineralni ugljikovodici
– petrokemikalije; mineralna vlakna (azbest); patogeni organizmi
(prioni, antrax), i dr. Neke su prirodnog porijekla (iz vulkana), a većina se
u tlo emitira iz antroposfere, neke nehotično i „usputno“, emisijom iz industrije,
energetike, prometa…, neki hotimice, ali za druge svrhe (zaštita
bilja, gnojidba). Biljka ih prima korijenom, ulaze u lanac hrane, akumuliraju
se u biljci, srećom ne samo (ili ne uvijek) u jestivim organima biljke,
neke se preradom inaktiviraju ili uklanjaju, oni koje stoka konzumira kao
krmu na stol stižu u mesu, mlijeku, jajima… Zajednički im je toksični (i
fitotoksični), kancerogeni, mutageni ili teratogeni učinak, ukoliko ih hrana
koju konzumiramo sadrži više od propisima dopuštene razine. To je razlog
što su nam u svakom trenutku potrebni ne samo podaci o stanju
plodnosti tla već i o sadržaju nečisti u tlu, kao prvoj karici lanca
hrane, iz tla u jestivim organima biljke koji se konzumiraju kao
svježe povrće, voće, stočna hrana, ili su sirovina za preradu; zrno
(pšenice, uljane repice, suncokreta, soje) korijen (šećerne repe),
list (kupusa) i na koncu, u namirnicama koje konzumiramo. Sve to
u interesu zdravlja valja nadzirati. No, dali je racionalno pa i moguće prikupiti
uzorke tla s nekoliko milijuna parcela i analizirati proizvode oko pola
milijuna hrvatskih poljoprivrednika koji se isporučuju tržištu, a da i jest,
tko bi to platio - proizvođač, prerađivač, potrošač, izvoznik, uvoznik…
PROPUŠTA SE PREPISATI ŠTO NIJE U INTERESU RAZVIJENIH
Nedavne analize hrane s tržnica Münchena i njihova usporedba s hranom
u Zagrebu ostavljaju prostor staroj sumnji u tzv. „dvojne kriterije“ – jedne
za hranu namijenjenu vlastitim građanima, a druge za izvoz. Teško se
oteti dojmu kako se propušta propisati što nije u interesu razvijenih. Zar
je važnije propisati težinu i oblik krastavca od oznake zemlje uzgoja? Ili;
zbog čega se u istu kategoriju svrstava hrana koja sadrži 10% i ona koja
sadrži 99% od propisanog maksimalno dopuštenog sadržaja neke nečisti.
Nadzor sadržaja nečisti u lancu hrane - svim poljoprivrednim proizvodima,
nema alternative, jer je u najboljem interesu sviju koji
žele red – od proizvođača do potrošača, i naravno, nadležnog ministarstva.
Jer, to ministarstvo odgovara za samodostatnost i ispravnost
hrane, i to one uzgojene u državi i uvezene, a odgovornosti
za izvezenu hranu nije lišeno na granici, već na tanjuru potrošača
s obje strane granice! I zbog toga se na njegovu čelu podrazumijeva
čovjek od struke. Nadzor kvalitete hrane nije pitanje
tipa „tko će koga zaskočiti“, niti je posljedica neutemeljenih sumnji
ili „pomodni“ hir već način zaštite interesa svih, od seljaka do
svakog potrošača hrane svake države J.I. Europe i EU. To je pitanje
razlog okupljanju, osmišljavanju dogovora oko pristupa i zaštite
interesa, nikako izvor sukoba. Valja uskladiti uvjete kontrole –
način uzimanja uzorka, analitički postupak i granične vrijednosti
sadržaja nečisti. Inače se može dogoditi da je isti proizvod na jednoj
strani granice hrana, a na drugoj smeće!
TLA SU ČISTA RADI SLABIJE RAZVIJENE INDUSTRIJE
Činjenica je da su u usporedbi sa razvijenim zemljama zapadne Europe tla
naših država očuvana i razmjerno čista, ali ne zbog neke naše posebne
svijesti, nego zbog slabije razvijene industrije, prometa i energetike kao
izvora emisija nečisti..
Trajno motrenje ili monitoring svih osobina tla koje određuju njegovu
plodnost i sigurnost opskrbe hranom u svim državama jugoistočne
Europe najsnažnije i najdjelotvornije će utjecati na opskrbu
hranom visoke kakvoće. Međunarodno desetljeće tla 2015. - 2024. koje
je proglasila Međunarodna unija udruga za proučavanje tla prava je prilika
za uspostavu monitoringa tla u državama jugoistoka Europe. Dobra osnova
za to, uz prilagodbu posebnostima svake zemlje jest pristup koji smo u
Hrvatskoj pomno razradili i predložili u okviru posebnog EU projekta. Detalji
su dostupni na internetskoj stranici Agencije za zaštitu okoliša na adresi:
http://www.azo.hr/Publikacije26 na hrvatskom, a na engleskom jeziku
na adresi http://www.azo.hr/TheSoilMonitoring. Provedbom ovog
projekta u svim zemljama jugoistoka Europe trajno bi se, usuglašenim
metodama koje omogućavaju usporedbu rezultata, motrilo
sve značajke najvažnijih tipova tla, od prikupljenih podataka stvorio
Informacijski sustav tala koji bi se dopunjavao i mijenjao u
skladu s promjenama znanstvenih spoznaja i analitičke opreme i
postupaka. Na temelju tih podataka ne bi svi u prometu hrane bili unaprijed
„sumnjivi“ već bi se, s obzirom potrebe kontrole proizvodna područja
rangirala u primjerice; zelena (kontrola rijetka - čista tla), žuta (rizična
tla – kontrola potrebna) ili crvena (jako rizična – kontrola obvezna). Naravno
da se slično mogu rangirati i veći proizvođači. Europska iskustva pokazuju
kako se na taj način podiže svijest proizvođača o općenitoj potrebi
poznavanja tla, napose svoga, i njegove zaštite. U protivnom se zaštita
okoliša svodi na verbalnu kampanju, naoko lišenu konkretnih sadržaja i
svrhe.
OSMISLITI ODRŽIVI SUSTAV GOSPODARENJA
Prikupljeni podaci dragocjena su osnova za osmišljavanje
optimalnog, okolišno, gospodarski i socijalno održivog sustava gospodarenja
i sveobuhvatne zaštite tla kao nacionalnog bogatstva
najveće vrijednosti i jamstva dostatnoj količini zdrave hrane.
Vjerujem kako će akademska javnost - kolege stručnjaci i znanstvenici
zamisao prepoznati kao pitanje iznad dnevnih interesa, kao takvo u svojoj
sredini shvatiti kao obvezu našega naraštaja prema unucima i naraštajima
poslije njih. Jer, oni nas neće pamtiti kao pojedince, ma kako važni i
moćni danas bili, već kao naraštaj koji je omogućio proizvodnju dovoljne
količine zdravstveno ispravne hrane ili je propustio priliku to učiniti.
Pozivam na pomnu, argumentiranu raspravu i pristup ovom, nimalo lakom,
a nadasve odgovornom pitanju!
_____________________________
Akademik Ferdo Bašić – prof emeritus
E-mail: fbasic@hazu.hr
Web site: ferdobasic.info
petak, 08.09.2017.
OTVOREN SUSTAV NAVODNJAVANJA KAPINCI - VAŠKA ZA 1260 HEKTARA
POLJOPRIVREDNICI TREBAJU NAVODNJAVATI VISOKODOHODOVNE KULTURE!
Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić prisustvovao je 6. rujna 2017. godine otvorenju sustava navodnjavanja Kapinci-Vaška u mjestu Vaška u Općini Sopje. Kroz taj sustav navodnjavati će se 1260 hektara poljoprivrednih površina u Virovitičko podravskoj županiji. U projekt je investirano je 81,4 milijuna kuna. U sustav navodnjavanja očekuje se uključivanje 100-tinjak poljoprivrednih gospodarstava s područja općine Sopje, koji su ovim sustavom dobili veću sigurnost proizvodnje, što bi trebalo povećati prinose po hektaru, a time i veću konkurentnost na tržištu.
„Programom ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. za projekte navodnjavanja rezervirano je 750 milijuna kuna. Tako su nedavno s pet županija potpisani ugovori o izgradnji devet sustava navodnjavanja kojima će ukupno biti obuhvaćeno 3.600 hektara poljoprivrednog zemljišta, a ukupna vrijednost tih ulaganja iznositi će, procijenjeno je, 363 milijuna kuna. Visina potpore u rasponu je od 150.000 do 15.000.000 eura. Intenzitet ove potpore iznosi do 100 posto vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova pojedinog projekta“ - izjavio je ministar Tomislav Tolušić te dodao „ Ministarstvo radi na modelu sufinanciranja nabavke opreme za navodnjavanje za poljoprivrednike koji se žele priključiti javnim sustavima navodnjavanja. Bit će moguće sufinanciranje od 50 pa čak do 70% prihvatljivih troškova. Naravno, bit ćemo uspješni u iskorištenju sustava za navodnjavanje samo ako se naši poljoprpivrednici okrenu visokodohodovnim kulturama pogodnim za navodnjavanje. Ratarske kulture ovdje možemo zaboraviti. Savjetodavna služba i stručnjaci Ministarstva na raspolaganju su poljoprivrednicima kako bi im pomogli osmisliti i provesti promjenu kultura na navodnjavanim površinama.“
srijeda, 06.09.2017.
ČETIRI MJESECA SEZONSKOG RADA U TURIZMU!
“ DA LI JE VODA PITKA”?
Sa danom 30.kolovoza završila sam sezonski rad u turizmu. Da podsjetim na posao sam otišla 1. svibnja ove godine. Kroz četiri mjeseca radila sam četri posla i to: posao servirke, radnice u auto kampu na sanitarnom čvoru, posao kuhinjske radnica i posao hotelske sobarice. Za poslove servira, kuhinjske radnice i hotelske sobarice hotelski poslodavci djelatnike traže odmah po završetku turističke sezone. To su poslovi za koje se misli da se lako mogu naučiti, da nije potrebna nikakva posebna edukacija- tek objašnjenje i kratka poduka. No moje je mišljenje da je najteže raditi posao za koji osoba nije školovana i koji se radi prema vlastitom osjećaju. Jer radi se pred gostima, pred turistima i za turiste. O pristupu poslu i načinu obavljanja posla gdje je djelatnik u neposrednom kontaktu s gostom, djelatnik bi trebao imati mnogo više informacija i znanja, trebao bi imati ležernost i smješak, mnogo puta i kontakt očima, a kumunikacija na jeziku gosta trebala bi ući u taj paket dobre usluge za gosta.
Jer gost je stigao na odmor. Osim sunca, mora i hrane gost ima pravo na okruženje u kome će se dobro osjećati. To okruženje čine ljudi koji ga poslužuju, koji gostu ulaze u sobu, koji ga susreću u krugu hotela…
Posao servirke radila sam u turističkom mjestu Rapcu, u restoranu hotela Valamar Beleuvi Familly Live 41 dan . Dala sam otkaz iz vlastitog nezadovoljstva niskom primljenom plaćom i odnosom dvaju meni pretpostavljenih mladih žena. One su imale funkciju rukovoditelja za sezonske radnike. Jedna od njih govorila je sezonskom personalu da je “ desna ruka” sposobne rukovodeće osobe koja je otišla na bolovanje, a o radu i odnosu prema ljudima doslovno nije imala pojma. Prethodno sam lako pronašla drugi posao, odradila sam otkazni rok u Belevuiu od samo dva dana, jer mi je to dozvolila šefica Franjković i narednog sam dana započela novi posao.
OTKAZ U AUTO KAMPU OLIVA
U ponedjeljak 12. lipnja počela sam raditi, preko Agencije za privremeno zapošljavanje Brite u Auto kampu Oliva Maslinica d.o.o. u Rapcu na sanitarnom čvoru Bijeli, a tijekom 38 dana koliko sam radila u kampu, radila sam i na sanitarnom čvoru imena Češki Mali. Na poslu na sanitarnom čvoru Bijeli dobila sam otkaz s čime sam se bez diskusije složila jer sam prema izrečenim kriterijima - bila kriva. Nikakva pravila ponašanja za goste u sanitarnom čvoru nisu bila napisana – ni izdvojena, ni naglašena što znaći da je gostima baš sve bilo dozvoljeno.
Naime u nedjeljno poslijepodne 16. srpnja petero austrijske djece su za igru izabrala međusobno polijevanje vodom sa kanticama i posudama koji služe za kuhanje. Radila sam u drugom dijelu sanitara kada je igra započela, a kada sam došla čitav muški dio sanitara bio je zaliven vodom. Djeca su vodu prolijevala i na vanjskim tuševima polijevajući se zbog čega je stvorena velika lokva vode ispred tuševa. Neki su gosti već vani stajali i promatrali tu igru djece. Igru su gledali i roditelji djece no nisu reagirali. Kada sam došla do vanjskih tuševa bila sam iznenađena slikom koju vidim i istina je da sam počela vikati – zašto to radite – idite na more, idite na more. Naime more i plaža je udaljeno samo sto metara od sanitarnog čvora Bijeli. I to je bilo dovoljno roditeljima djece da zovu recepciju auto kampa Oliva i da se žale da vičem na djecu . I ja sam zvala recepciju i moju nedređenu šeficu, ali šefica za mene nije bila dostupna na mobitel. No sutradan je polijevanje vodom aktualizirano od strane roditelja djece na način da se djeca “boje otići u toalet kada sam ja u smjeni” . Jedna od žena koje su imale funkciju meni pretpostavljene I. došla je po odgovor- u pratnji još jedne osobe- da li je istina da sam vikala na djecu. Potvrdila sam, jer sam zaista vikala i prepričala sam događaj. Voda je za mene resurs koji ne može biti predmet dječije igre. Tim više što sam svakadnevno doživljavala da novi gosti koji su dolazili na odmor i u auto kamp najprije pitaju “ Da li je voda pitka”? A pitku vodu treba cijeniti, jer je ona resurs zemlje u kojoj su strani gosti na odmoru . No pretpostavljena I. nije tako mislila. Rekla je da gosti kamp skupo plačaju i da je gostima sve dozvoljeno. Moj dijalog s mojim argumentima nije ništa mijenjao. Vlasnica Agencije Brite obavijestila me da je pozvana na sastanak kod direktorice auto kampa Maslinica d.o.o. K. M. Đ. radi mog vikanja na djecu a u srijedu 19. srpnja vlasnica Brite-a obavijestila me da direktorica kampa želi da prestanem raditi. Razlog tome je rekla je – da se gosti žale da se djeca boje ići u toalet nakon mog vikanja na njih u nedjelju.
Moram reći da su toj odluci zasigurno pridonijela još dva momenta - više je djelatnika u toj sredini saznalo da je moja profesija – novinar- a jednako važan momenat je i taj što sam se više puta žalila šefici nadležnoj za smještaj – jer sam bila okradena u vrijeme dok sam bila na poslu, od osoba koje su stanovale samnom u zajedničkom smještaju. Strahovala sam za svoje osobne stvari . Problem sa krađom nije nikako riješavan, jer pretpostavljena to nije znala riješavati. Sezonskim djelatnicima nije prišla s poslovnim odnosom!
Moram naglasiti Kada sam došla u sanitarni čvor Bijeli kao Češki Mali u auto kampu Maslinica d.o.o. bila sam neobično iznenađena što u turističkoj sezoni u turističkom auto kampu u zahodima nema toaletnog papitra. Na recepciji su mi objasnili da je “to tako” i da toaletnog papira nema. Politika kampa bila je takva da su u cijelom sanitarnom čvoru Bijeli bila tri takozvana đambo toaletna papira, a u Češkom Malom dva đampo toaletna papira. Svaki zahod zasebno nije imao toaletni papir, jer ga nadležni nisu nabavljali. Gosti su bili vrlo ljuti, posebno žene, kada su za prvog dolasku u zahod spoznali da nema toaletnog papira- već da se prije ulaska u zahod moraju poslužiti sa đambo papirom. Komentirali su to s ljutnjom na različite načine.
Nisam željela gubiti vrijeme. Razgovor s direktoricom kampa ne bi imao nikavog smisla – jer već time što uskrajuće toaletni papir gostima dovoljno govori o stavu prema gostu s jedne strane, a prolijevanje vode od strane djece koja su tu dovedena na odmor s druge strane - i moj pogled na to – bio bi razgovor na koji nije vrijedno trošiti riječi.
Zato sam isto poslijepodne na internetu pronašla novi, treći posao sada u Poreču i dogovorila ga. Odlučila sam raditi kao kuhinjka radnica, jer sam imala važeću crvenu Zdrastvenu iskaznicu. Gospođa Margarita koja je imala tridesetogodišnje radno iskustvo u računovodstvu u jednoj turističkoj kompaniji, žena koje turističke poslove poznaje u dušu, radi ljudskih intriga dobila je otkaz 2013. a sada radi poslove izvan struke, odvezla me s mojim putnim torbama iz Rapca u Labin na autobus za Poreč. Već sam prije podne bila u Poreču u novoj tvrtki u kojoj sam željela raditi. Bio je to Omladinski hostel “Šiška” za mladež u naselju Špadići u Poreču. Hostel je u slovenskom vlasništvu.
ČETIRI DANA U OMLADINSKOM HOSTELU
U Omladinskom hostelu “Šiška” dočekala me 20. srpnja lijepa, uređena žena J. P. voditeljica hostela. Pokazala mi je moje mjesto za stolom, ponudila me ručkom, upoznala me s ostalim personalom, objasnila mi funkciju hostela i moj posao, satnicu rada, odmora i spavanja. Smještaj za personal je bio u krugu hostela. Isti dan odradila sam popodnevnu smjenu od 18- 22 sata u kuhinji gdje sam prala suđe i pomagala u postavljanju večere za mlade koji su došli na odmor u Poreč pod kontrolom svojih učitelja ili odgajatelja.
Narednoga dana posao je započeo u 7, a završio u 17 sati. No gospođa voditeljica mi je rekla da je sada pauza do 17.45 a onda nastavljam raditi pripremu i posluživanje večere a nakon toga pranje suđa. Bila sam iznenađena da se od mene očekuje da nastavim raditi jer sam odradila toga dana već 10 sati. Ovdije sam u kuhinji na radu zatekla još dvoje mladih ljudi, mladića od 20 godina i djevojku od 25 godina koji su radili s kuharom, točnije radili su sve što je potrebno u kuhinji. Oni nisu postavljali nikakva pitanja, oni su na dinamiku posla naučili. Objasnla sam gospođi voditeljici da sam odradila 10 sati, da danas više ne mogu raditi, jer 10 odrađenih sati smatram dovoljnim radnim vremenom. Djevojka i mladić složili su se da od 18 sati mogu biti slobodna , što sam ja smatrala potpuno normalnim, ali u toj kuhinji to baš nije bila poželjna odluka. Obukla sam se i otišla u grad, u Poreč.
Vratila sam se iza 21 sat u hostel. Gospođa voditeljica je sjedila za stolom i rekla mi da nije od mene fer prema ovo dvoje koji su ostali raditi što sam otišla u grad. Ona je smatrala da sam trebala ostati odmarati se u sobi. Iznijela sam svoje mišljenje o tome. Prigovoreno mi je i to što sam pitala kada će proraditi stroj za pranje suđa, jer se sve suđe pere i polira na ruke. Rečeno mi je da ovo dvoje mladih još nije postavilo takvo pitanje, a ja koja sam došla jučer pitam kada će proraditi stroj za pranje suđa. Također sam iznijela stav na tu temu. Stroj za pranje suđa nije radio 10 dana do dana mog dolaska. Ova kuhinja u hostelu imala je ljude za samo jednu smjenu rada, a nedostajali su djelatnici za drugu smjenu. Isti personal i isti kuhar radili su do mog dolaska i prvu i drugu smjenu.
Subota je za mene prošla u radu od 7- 16,30 nakon čega je bila pauza do 17.45, a onda ponovo do 22 sata.
U nedjelju ujutro započeo je posao od 6 sati ujutro, a oko 16,30 gospođa voditeljica me pozvala do svog stola te mi rekla da vidi da se puno mučim na tom poslu te da mi daje otkaz. Popodne mi je dala slobodno, točnije od 18- do 22 sata. Složila sam se s njenom odlukom. Prati i brisati suđe od doručka pa od ručka uistinu mi je bio dosadan i težak posao. Očekivala sam drugačiji rad u kuhinji. Otkaz sam dočekala kao svojevrsno riješenje bez niskih tonova u razgovoru. Ni nakon otkaza nisam željela ni sa kim ostati u lošim odnosima. Otkaz nije razlog za loše odnose. Otkaz je prilika na drugi početak.
Dolazeći u hostel “Šiška” preko puta sam zapazila simpatičan, ne odviše veliki hotel sa četiri zvjezdice na čijem travnjaku stoji mramorna ploča na kojoj piše “Park Laguna”. Sada sam odlučila da ću ujutro najprije tu potražiti posao hotelske sobarice.
PARK LAGUNA
Kada sam 24. srpnja došla na recepciju hotela Park Laguna pitala sam “ ima li još u ovo, po datumu kasno vrijeme turističke sezone, u hotelu posla na mjestu hotelske sobarice”. Recepcioner je pozvao
glavnu sobaricu, koja je rekla da mjesta ima i pitala me imam li iskustva u poslu sobarice. U auto kampu Oliva bili su bungalovi koje sam u dva vikenda čistila s ženama koje su radile samo taj posao. Tada sam zapravo dobila prva saznanja kako se čisti kupaonica, kako kuhinja, što i kako treba urediti da bi objekat bio spremno za dolazak gostiju. Ta znanja iz čišćenja i pospremanja bungalova bila su mi osnova na temelju kojih sam sada rekla – da imam iskustva, jer sam čistila bungalove u Rapcu. Bilo je to sada dovoljno za prelazak na posao sobarice. Glavna sobarica Mateja primila me u ekipu hotelskih sobarica u hotelu Park Laguna.Hotel pripada Lukšić Grupi.
Skenirana razglednica koja prikazuje hotel Park Lagunu
U vremenu od 12. lipnja do 30. kolovoza, slobodan dan u kome nisam radila, bio mi je jedino 24. srpanj kada sam mijenjala posao.U sve ostale dane sam radila. Zašto? Zato što na poslovima koje sam radila nije bilo dovoljno personala i nitko nije mogao dobiti slobodan dan za odmor. U vremenu od 1. svibnja do 30. kolovoza na tjelesnoj težini sam izgubila deset kilograma.
MARGARETA ZOUHAR ZEC
utorak, 05.09.2017.
NATJEČAJ ZA ULAGANJE U ŠUMSKU INFRASTRUKTURU
POTPORA 100 % - NATJEČAJ DO 22. PROSINCA
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je Natječaj za provedbu podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tipa operacije 4.3.3. „Ulaganje u šumsku infrastrukturu« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.“
Prihvatljivi troškovi su projektiranje, izgradnja i rekonstrukcija primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture (traktorski putovi i traktorske vlake), rekonstrukcija šumskih cesta, mostova i druge šumske prometne infrastrukture te kupovina šumskog i drugog zemljišta u maksimalnom iznosu od 10% od ukupnih prihvatljivih troškova.
Korisnici za koje je potpora namijenjena su šumoposjednici, udruženja šumoposjednika ili šumovlasnika i trgovačka društva i druge pravne osobe koje sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske te jedinice lokalne samouprave, a iznos potpore je od 10.000 do 1.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore na ovom natječaju iznosi 37.500.000 kuna, a intenzitet javne potpore po projektu iznosi 100% od ukupnih prihvatljivih troškova.
Zahtjevi se podnose u izvorniku preporučenom pošiljkom s povratnicom ili neposredno na adresu: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb, s naznakom: „Natječaj za EPFRR„, a rok za podnošenje zahtjeva je od 16. kolovoza do 22. prosinca 2017. godine.
Natječaj i obrasci su na internet adresi http://www.apprrr.hr/podmjera-43-potpora-za-ulaganja-u-infrastrukturu-vezano-uz-razvoj-modernizaciju-i-prilagodbu-poljoprivrede-i-sumarstva-1965.aspx
U AKVATORIJU JABUČNE KOTLINE NOVI REŽIM RIBOLOVA
RIBOLOV STROGO REGULIRAN BROJEM PLOVILA I VREMENSKIM OGRANIČENJEM
Od 1. rujna 2017. godine u dijelu akvatorija Jabučke kotline primijenjuje se novi režim ribolova
Prema novom režimu koji je uspostavljen na prijedlog hrvatskih i talijanskih znanstvenika u najdubljem dijelu Jabučke kotline radi zaštite područja za mrijest više vrsta riba, zabranjuje se ribolov povlačnim alatima, okružujućim mrežama plivaricama srdelarama, stajaćim parangalima, povrazima, vršama, mrežama stajaćicama te športski i rekreacijski ribolov.
Iznimno, radi zadržavanja ribolova u otvorenom dijelu Jadrana i smanjenja ribolova u kanalskim područjima, rubni dio Jabučke kotline (uz ribolovnu zonu C, tzv. džep) bit će otvoren od 1. studenog do 31. kolovoza za gore spomenute alate i vrste ribolova pri čemu će ribolov biti strogo reguliran ograničenjem broja plovila i vremenskim ograničenjem ribolova. Sva plovila koja će obavljati gospodarski ribolov u tzv. džepu imaju obvezu instalacije VMS-a i elektronskog očevidnika, najkasnije do 1. siječnja 2018. godine.
- graf
Ribari koji udovoljavaju uvjetima iz Pravilnika trebali bi podnijeti zahtjev za instalaciju uređaja Ribarskom monitoring centru Uprave ribarstva, do 1. listopada 2017. godine. Ovakav režim ribolova u ovom području trajat će najmanje tri godine, nakon čega će znanstvenici na temelju provedenih istraživanja predložiti daljnje smjernice za upravljanje ovim područjem.
„Jadran je more koje zaslužuje posebnu pozornost i posebnu regulaciju. Već se dugo zalažemo za prepoznavanje naših potreba i zaštitu naše ribe i naših ribara. Želimo zadržati princip upravljanja ribolovnim naporom i ne želimo uvođenje sustava ulovnih kvota jer smatramo da je pristup koji unazad nekoliko godina primjenjujemo učinkovitiji u zaštiti našeg ribljeg fonda i europskog ribolovnog mora u cjelini.“, izjavio je ministar Tomislav Tolušić.
RH već dugi niz godina provodi mjere upravljanja ribolovom kojima se umjesto ograničavanja količine ulova (kvota) ograničava ribolovni napor (prostorno vremenska regulacija ribolova). Takva se mjera pokazala izuzetno učinkovitom u unutarnjim i teritorijalnim vodama RH i provodi se za gotovo sve oblike ribolova radi zaštite pridnenih i pelagičnih resursa. S obzirom da je akvatorij Jabučke kotline područje koje se u jednom dijelu nalazi pod jurisdikcijom RH (ZERP), a u drugom dijelu spada u otvorene vode Jadrana, za njegovu zaštitu bila je nužna koordinacija hrvatske i talijanske administracije i znanosti, odnosno uvođenje istih mjera upravljanja koje se prema preporuci znanstvenika ne odnose na kvotni sustav upravljanja već na ograničenje ribolova.
petak, 01.09.2017.
AGENCIJA ZA PLAĆANJA ZAPOČELA S IZDAVANJEM ODLUKA ZA EU POTPORU ZA PODMJERE 4.1 I 4.2.
NAPREDAK U BRZINI OBRADE ZAHTIJEVA
Agencija za plaćanja u poljoprivredi započela je, prema informacijama iz Ministarstva poljoprivrede od 31. 8. s izdavanjem prvih odluka za EU potporu iz natječaja za podmjere 4.1, „Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ i 4.2, „Potpora za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda“ koje su zatvorene 17. i 31. srpnja. 2017. godine.
U sedam raspisanih natječaja iz te dvije podmjere na raspolaganje je stavljeno 900 milijuna kuna za jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede. Odaziv je bio velik, a pristiglo je ukupno 952 zahtjeva za potporu u vrijednosti 1,94 milijarde kuna.
Tijekom administrativne kontrole pristiglih projekata provjereni su kriteriji prihvatljivosti projekata i korisnika te je već nakon mjesec i pol dana započelo izdavanje prvih odluka o rezultatu administrativne kontrole zahtjeva za potporu u podmjeri 4.1. Odluke se izdaju po obradi svakog pojedinog zahtjeva za potporu, a do konca rujna očekuje se izdavanje svih odluka poljoprivrednicima koji su se prijavili na natječaje u Mjeri 4, a koja je namijenjena primarnoj proizvodnji, raspolaganju gnojivom i poljoprivredno-prerađivačkom sektoru.
Nakon izdavanja odluka te proteka roka za prigovor, poljoprivrednici će potpisati ugovore o financiranju s Agencijom za plaćanja, a sklapanje prvih ugovora očekuje se već tijekom sljedećeg tjedna. Po potpisivanju ugovora, korisnici kreću s postupkom nabave, podnose drugi dio zahtjeva za potporu, nakon čega će onim prihvatljivima biti izdane odluke o dodjeli sredstava. Svi korisnici koji dobiju odluke o dodjeli sredstava mogu podnijeti zahtjev za predujam koji može iznositi 50% odobrene potpore.
Ovo su rezultati pojednostavljenih procedura i pravednijih uvjeta natječaja koje je propisalo Ministarstvo poljoprivrede u prvih 6 mjeseci ove godine. Kada usporedimo rokove izdavanja ovih odluka s rokovima iz prvih natječaja za Mjeru 4, gdje se na izdavanje odluka čekalo skoro dvije godine, evidentan je značajan napredak u brzini obrade zahtjeva, što će osigurati i bržu provedbu projektnih aktivnosti te u konačnici bolje iskorištenje EU sredstava koje su na raspolaganju hrvatskoj poljoprivredi.
„Ovo je dokaz da Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede brinu o hrvatskim poljoprivrednicima. Danas svjedočimo prvom rezultatu pravednijih i boljih pravila za dodjelu EU novca te bržu obradu zahtjeva za korištenje tog prijeko potrebnog novca. Od zatvaranja natječaja za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te preradu i marketing njihovih proizvoda - do izdavanja zelenog svjetla za te investicije prošlo je svega mjesec i pol dana“ – izjavio je ministar poljoprivrede dipl.iur.Tomislav Tolušić te dodao „do kraja 2017. očekujemo iskorištenost od 30% sredstava u okviru Programa ruralnog razvoja RH što je odličan rezultat i na razini EU s obzirom da je riječ o tek drugoj godini provedbe Programa“.
Podsjetimo, od ukupno 2,38 milijardi eura koji su kroz Program ruralnog razvoja RH do 2020. godine dostupni Hrvatskoj za unapređenje poljoprivredne proizvodnje i razvoj sela - ukupno 1.114.899.456 eura raspoloživo je kroz dosad raspisane natječaje - što predstavlja gotovo polovicu (46,8%) ukupno dostupnih sredstava. Korisnicima Programa izdane su odluke o dodjeli sredstava u ukupnom iznosu od 625,7 milijuna eura, što čini više od četvrtine dostupnih sredstava u ovom programskom razdoblju (26,3%).
| < | rujan, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter