AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 12.09.2017.
„ VIŠE OD 95% HRANE DOLAZI OD TLA I OVISI O SLOŽENIM ČIMBENICIMA“
AKADEMIK FERDO BAŠIĆ prof. emeritus :
„
TLO I HRANU U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE
TREBA STAVITI POD DJELOTVORAN NADZOR“
Akademik Ferdo Bašić napisao je na vlastitu inicijativu tekst o temi kvalitete hrane koja je aktualna u javnosti, medijima i Ministarstvu poljoprivrede različitom intenzitetom cijele ove godine, te ga meilom poslao redakcijama.
Objavljujem tekst i cijenim inicijativu akademika da kao doktor znanosti iznosi svoje mišljenje. Tako pridonosi raspravi i dodaje informacije u jednom slijedu, čiju važnost javnost ne raspoznaje dovoljno.
Moja intervencija u akademikovu tekstu je tek samo u dodavanju nadnaslova i međunaslova u tekstu.
„Stručnoj i široj javnosti, proizvođačima, prerađivačima i potrošačima hrane,
stručnjacima, znanstvenicima i donositeljima odluka o hrani, putem
novinskih agencija,kao agronom s više od četiri i pol desetljeća iskustva, zahvalan ako mi to omogućite, želim pridodati raspravi na „temu s povodom“- kontroli hrane TLO I HRANU U ZEMLJAMA JUGOISTOČNE EUROPE TREBA STAVITI POD DJELOTVORAN NADZOR
Opskrba hranom treba ispuniti dva jednako važna zahtjeva: dovoljnu količinu
za namirenje potreba, i zdravstvenu ispravnost. Kupac hrane uzgojene
na tlima naših prostora treba u njoj uživati oslobođen čak i primisli na
sumnju u zdravstvenu ispravnost. Dapače, s vjerom u riječi oca medicine,
Hipokrata: “Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana”.
Pokazatelj sigurnosti opskrbe hranom je tzv. samodostatnost, definirana
Rimskom deklaracijom – glavnim dokumentom Svjetskog samita o hrani
(Rim 1996). Ona obvezuje sve zemlje potpisnice na korištenje prirodnih
resursa za proizvodnju hrane kojima raspolažu, do razine dostatne za
opskrbe svojih žitelja. Kako većina država s jugoistoka Europe taj zahtjev
ne ispunjava (razlozi su posebna, nevesela tema), prisiljene su uvoziti
hranu. U tome su, sasvim prirodno, na prvom mjestu oslonjene na susjedstvo.
Više od 95% hrane dolazi od tla i ovisi o brojnim, vrlo složenim čimbenicima
kao što su: plodnost tla, klimatske (ne)prilike, zahvati gospodarenja
tlom; marljivost i stručnost zemljoradnika, a na kraju i vještina upravljanja
tim kompleksnim i dinamičnim sustavom na razini države, pogotovo
balansiranje nadležnog ministarstva u gospodarskom sustavu zemlje
i osmišljavanje gospodarske politike u sektoru hrane.
SLOŽENI LANAC „OD TLA DO TANJURA“
U sjeni pitanja „dovoljne količine hrane“ već se dugi niz godina prikriva
problem „kvalitete hrane“, izlazeći na vidjelo tek u slučajevima težih incidenata,
poput nedavnog trovanja salmonelom jaja iz Nizozemske. Lanac
hrane „od tla do tanjura“ jako je, jako složen. U taj lanac već se u tlu, ako
je nečisto, putem korijena biljke mogu uključiti različite nečisti (polutanti),
čiji je popis dug i otvoren: teške kovine (metali, metaloidi) kao što su Cd,
Pb, Hg, Cr, As i dr., kao najrašireniji; ostatci biocidnih tvari – pesticida;
policiklički aromatski ugljikovodici (PAH); poliklorirani bifenili (PCB); poliklorirani
i polibromirani furani i dioksini; radionukleidi; mineralni ugljikovodici
– petrokemikalije; mineralna vlakna (azbest); patogeni organizmi
(prioni, antrax), i dr. Neke su prirodnog porijekla (iz vulkana), a većina se
u tlo emitira iz antroposfere, neke nehotično i „usputno“, emisijom iz industrije,
energetike, prometa…, neki hotimice, ali za druge svrhe (zaštita
bilja, gnojidba). Biljka ih prima korijenom, ulaze u lanac hrane, akumuliraju
se u biljci, srećom ne samo (ili ne uvijek) u jestivim organima biljke,
neke se preradom inaktiviraju ili uklanjaju, oni koje stoka konzumira kao
krmu na stol stižu u mesu, mlijeku, jajima… Zajednički im je toksični (i
fitotoksični), kancerogeni, mutageni ili teratogeni učinak, ukoliko ih hrana
koju konzumiramo sadrži više od propisima dopuštene razine. To je razlog
što su nam u svakom trenutku potrebni ne samo podaci o stanju
plodnosti tla već i o sadržaju nečisti u tlu, kao prvoj karici lanca
hrane, iz tla u jestivim organima biljke koji se konzumiraju kao
svježe povrće, voće, stočna hrana, ili su sirovina za preradu; zrno
(pšenice, uljane repice, suncokreta, soje) korijen (šećerne repe),
list (kupusa) i na koncu, u namirnicama koje konzumiramo. Sve to
u interesu zdravlja valja nadzirati. No, dali je racionalno pa i moguće prikupiti
uzorke tla s nekoliko milijuna parcela i analizirati proizvode oko pola
milijuna hrvatskih poljoprivrednika koji se isporučuju tržištu, a da i jest,
tko bi to platio - proizvođač, prerađivač, potrošač, izvoznik, uvoznik…
PROPUŠTA SE PREPISATI ŠTO NIJE U INTERESU RAZVIJENIH
Nedavne analize hrane s tržnica Münchena i njihova usporedba s hranom
u Zagrebu ostavljaju prostor staroj sumnji u tzv. „dvojne kriterije“ – jedne
za hranu namijenjenu vlastitim građanima, a druge za izvoz. Teško se
oteti dojmu kako se propušta propisati što nije u interesu razvijenih. Zar
je važnije propisati težinu i oblik krastavca od oznake zemlje uzgoja? Ili;
zbog čega se u istu kategoriju svrstava hrana koja sadrži 10% i ona koja
sadrži 99% od propisanog maksimalno dopuštenog sadržaja neke nečisti.
Nadzor sadržaja nečisti u lancu hrane - svim poljoprivrednim proizvodima,
nema alternative, jer je u najboljem interesu sviju koji
žele red – od proizvođača do potrošača, i naravno, nadležnog ministarstva.
Jer, to ministarstvo odgovara za samodostatnost i ispravnost
hrane, i to one uzgojene u državi i uvezene, a odgovornosti
za izvezenu hranu nije lišeno na granici, već na tanjuru potrošača
s obje strane granice! I zbog toga se na njegovu čelu podrazumijeva
čovjek od struke. Nadzor kvalitete hrane nije pitanje
tipa „tko će koga zaskočiti“, niti je posljedica neutemeljenih sumnji
ili „pomodni“ hir već način zaštite interesa svih, od seljaka do
svakog potrošača hrane svake države J.I. Europe i EU. To je pitanje
razlog okupljanju, osmišljavanju dogovora oko pristupa i zaštite
interesa, nikako izvor sukoba. Valja uskladiti uvjete kontrole –
način uzimanja uzorka, analitički postupak i granične vrijednosti
sadržaja nečisti. Inače se može dogoditi da je isti proizvod na jednoj
strani granice hrana, a na drugoj smeće!
TLA SU ČISTA RADI SLABIJE RAZVIJENE INDUSTRIJE
Činjenica je da su u usporedbi sa razvijenim zemljama zapadne Europe tla
naših država očuvana i razmjerno čista, ali ne zbog neke naše posebne
svijesti, nego zbog slabije razvijene industrije, prometa i energetike kao
izvora emisija nečisti..
Trajno motrenje ili monitoring svih osobina tla koje određuju njegovu
plodnost i sigurnost opskrbe hranom u svim državama jugoistočne
Europe najsnažnije i najdjelotvornije će utjecati na opskrbu
hranom visoke kakvoće. Međunarodno desetljeće tla 2015. - 2024. koje
je proglasila Međunarodna unija udruga za proučavanje tla prava je prilika
za uspostavu monitoringa tla u državama jugoistoka Europe. Dobra osnova
za to, uz prilagodbu posebnostima svake zemlje jest pristup koji smo u
Hrvatskoj pomno razradili i predložili u okviru posebnog EU projekta. Detalji
su dostupni na internetskoj stranici Agencije za zaštitu okoliša na adresi:
http://www.azo.hr/Publikacije26 na hrvatskom, a na engleskom jeziku
na adresi http://www.azo.hr/TheSoilMonitoring. Provedbom ovog
projekta u svim zemljama jugoistoka Europe trajno bi se, usuglašenim
metodama koje omogućavaju usporedbu rezultata, motrilo
sve značajke najvažnijih tipova tla, od prikupljenih podataka stvorio
Informacijski sustav tala koji bi se dopunjavao i mijenjao u
skladu s promjenama znanstvenih spoznaja i analitičke opreme i
postupaka. Na temelju tih podataka ne bi svi u prometu hrane bili unaprijed
„sumnjivi“ već bi se, s obzirom potrebe kontrole proizvodna područja
rangirala u primjerice; zelena (kontrola rijetka - čista tla), žuta (rizična
tla – kontrola potrebna) ili crvena (jako rizična – kontrola obvezna). Naravno
da se slično mogu rangirati i veći proizvođači. Europska iskustva pokazuju
kako se na taj način podiže svijest proizvođača o općenitoj potrebi
poznavanja tla, napose svoga, i njegove zaštite. U protivnom se zaštita
okoliša svodi na verbalnu kampanju, naoko lišenu konkretnih sadržaja i
svrhe.
OSMISLITI ODRŽIVI SUSTAV GOSPODARENJA
Prikupljeni podaci dragocjena su osnova za osmišljavanje
optimalnog, okolišno, gospodarski i socijalno održivog sustava gospodarenja
i sveobuhvatne zaštite tla kao nacionalnog bogatstva
najveće vrijednosti i jamstva dostatnoj količini zdrave hrane.
Vjerujem kako će akademska javnost - kolege stručnjaci i znanstvenici
zamisao prepoznati kao pitanje iznad dnevnih interesa, kao takvo u svojoj
sredini shvatiti kao obvezu našega naraštaja prema unucima i naraštajima
poslije njih. Jer, oni nas neće pamtiti kao pojedince, ma kako važni i
moćni danas bili, već kao naraštaj koji je omogućio proizvodnju dovoljne
količine zdravstveno ispravne hrane ili je propustio priliku to učiniti.
Pozivam na pomnu, argumentiranu raspravu i pristup ovom, nimalo lakom,
a nadasve odgovornom pitanju!
_____________________________
Akademik Ferdo Bašić – prof emeritus
E-mail: fbasic@hazu.hr
Web site: ferdobasic.info
| < | rujan, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter