AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 31.07.2015.

RIBARIMA NOVAC IZ EUROPSKOG FONDA ZA RIBARSTVO

ISPLATA 1,6 MILIJUNA KUNA IZ EUROPSKOG FONDA ZA RIBARSTVO

Po objavi Pravilnika od strane Ministarstva poljoprivrede, a nakon završene obrade prijava za mjeru 1.2. Privremena obustava ribolovnih aktivnosti koja se financira iz Europskog fonda za ribarstvo, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralno razvoju započela je 31. srpnja s isplatom 1,6 milijuna kuna na račune 15 korisnika kojima je potpora odobrena. Slijedom novopristiglih zahtjeva za isplatu od strane korisnika ove mjere, Agencija za plaćanja nastavit će s daljnjom obradom zahtjeva i isplatom potpore.

Privremena obustava ribolovnih aktivnosti okružujućom mrežom plivaricom - srdelarom, na koju se odnose ove isplate, odvijala se tijekom druge polovice siječnja, u svrhu očuvanja resursa male plave ribe, uz osiguranje financijske kompenzacije ribarima (članovima posade) i ovlaštenicima povlastice za gospodarski ribolov na moru.

RIBARIMA IZDANE PRIVREMENE ODLUKE ZA SCRAPING

Nakon završenog natječaja za mjeru 1.1. Trajna obustava ribolovnih aktivnosti (tzv. scraping) koja se financira iz Europskog fonda za ribarstvo, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je odluke o privremenoj dodjeli sredstva prijaviteljima na ovu mjeru.

Nakon administrativne obrade izrađena je rang lista korisnika koji udovoljavaju uvjetima Pravilnika i Natječaja. Sukladno raspoloživim sredstvima za provedbu ove mjere koja iznose 36.122.212,00 kuna, za sada prvih 17 korisnika s rang liste ostvaruje pravo na potporu.

Po završetku žalbenog postupka izradit će se konačna rang lista te će se potom izdati konačne odluke korisnicima.

Korisnici ove mjere su pravne i fizičke osobe koje su vlasnici povlastica za gospodarski ribolov na moru, a prihvatljive su aktivnosti trajna obustava ribolovnih aktivnosti uništavanjem i trajna obustava ribolovnih aktivnosti prenamjenom za aktivnosti izvan ribolova. Iznos javne potpore izračunat je uzimajući u obzir najbolji omjer isplativosti temeljen na objektivnim kriterijima poput starosti plovila, tonaže u GT ili snage pogonskog stroja plovila izražene u kW te prosječne tržišne cijene ribarskih plovila u Republici Hrvatskoj, a iznos potpore je 100%.

ORaH PREDSTAVIO INDUSTRIJSKU POLITIKU

HRVATSKA JE POSTALA ZEMLJA USLUGA!

Politička stranka ORaH 30.srpnja je predstavila konkretne mjere i ciljeve industrijske politike Hrvatske čiji je cilj zadržavanje i strukturno-održiva nadogradnja postojećih industrija te stvaranje nove industrije.
Prijedloge industrijske politike ORaH-a predstavio je Ninoslav Kurtalj sa Ljiljanom Katičić, predsjednicom Foruma za gospodarstvo ORaH-a, a tribinu je moderirala Mirela Holy. Umjesto razvoja industrije, u Hrvatskoj se provodila politika uništavanja industrije pa upravo zbog toga danas Hrvatska nije država razvijene industrije, već je velikim dijelom postala država usluga. Stoga se danas opravdano može pretpostaviti da će se Hrvatskoj uskoro dogoditi grčki scenarij, osim ukoliko se Vlade hitno ne trgnu i krenu strateški i sustavno poticati razvoj industrije. Ovakva situacija je dugoročno neodrživa jer ne stvaramo dodanu vrijednost iz koje možemo pokrivati potrebe društva bez stalnog zaduživanja.
U Hrvatskoj sve Vlade pozivaju na otvaranje velikog broja 'novih radnih mjesta' u nedefiniranim industrijama, dok se istovremeno ne čini gotovo ništa kako bi se spasila postojeća radna mjesta, posebice u onim industrijama koje su od strateškog značaja za svako gospodarstvo. To su industrije koje proizvode strojeve za energetiku, brodogradnju i industriju (npr. TESU), te industrije koje stvaraju strojeve koje proizvode strojeve (npr. ITAS). Bez ovih industrija koje čine okosnicu i temelj svakog industrijskog razvoja Hrvatska teško može računati na održivi industrijski razvoj, a ovih industrija uskoro neće biti ukoliko se uništi stručan ljudski kapital s kojim Hrvatska još uvijek raspolaže u ovim industrijama. Stoga je cilj ORaH-ove industrijske politike prije svega zadržavanje i strukturno-održiva nadogradnja postojećih industrija te stvaranje nove industrije s pretpostavkom orijentacije prema izvozu odnosno supstituciji uvoza. Potrebno je postaviti sljedeće nosioce budućeg industrijskog razvoja: podrška industrijama koje 'proizvode' industriju i održivu energetiku; snažna promocija daljnjeg razvoja drvoprerađivačke industrije, ICT industrije, 'zelene' građevinske industrije te prerađivačke industrije (posebno u području proizvodnje hrane te gospodarenja otpadom) na temelju zaposlenosti i novih vrijednosti. Kriteriji koji se također moraju uzeti u obzir kod daljnjeg razvoja industrija su prije svega ekološki kriteriji odnosno minimalizacija utjecaja industrije na okoliš te uspostava maksimalne cirkularnosti industrija. Kroz ovu politiku ORaH promovira trajnu orijentaciju prema održivosti kao holističkom modelu minimalizacije utjecaja čovjeka na svoje okruženje uz istovremeno osiguranje najvišeg standarda življenja i rada koristeći konkurentne prednosti Hrvatske i mogućnosti minimalizacije uporabe primarnih resursa kroz integrirano gospodarenje otpadom te transformaciju prema modelu cirkularne ekonomije (proizvodnja održivih, visoko kvalitetnih, tehnološki usavršenih proizvoda trajne vrijednosti).Dean Šarčević, glasnogovornik ORaH-a

PRAVILNIK O PROIZVOĐAČKIM ORGANIZACIJAMA

POTPORA DO 750 000 KUNA

Pravilnik o priznavanju i potporama za početak rada proizvođačkih organizacija , NN br.81/15 je objavljen 22.7. 2015, a stupio je na snagu osam dana nakon donošenja točnije 30 . srpnja.
Pravilnikom su uređeni kriteriji za priznavanje proizvođačkih organizacija i dodjelu državne potpore za početak rada proizvođačkih organizacija. Proizvođačkim organizacijama koje je Ministarstvo poljoprivrede priznalo i odobrilo njihov poslovni plan može se dodijeliti potpora kojom one mogu pokriti 100 % troškova za plaće administrativnog osoblja, za režije, najam prostora i nabavku uredske opreme. Potpora ima za cilj olakšati početak poslovanja proizvođačkim organizacijama u periodu od 5 godina kako bi dostigle standarde Europske unije i postale konkurentne na tržištu. Potpora može iznositi do 750.000 kuna za početak rada proizvođačke organizacije.
U Pravilniku piše da se iznos potpore postupno smanjuje po godinama na sljedeći način:
– u 1. godini stopa potpore iznosi 100 %
– u 2. godini stopa potpore iznosi 95 %
– u 3. godini stopa potpore iznosi 90 %
– u 4. godini stopa potpore iznosi 85 %
– u 5. godini stopa potpore iznosi 80 %.

Novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom koja se primjenjuje od 2014. godine Europska unija pojednostavila je mehanizme upravljanja tržištima i učinila ih učinkovitijim te osmislila sustav proizvođačkih organizacija u svim sektorima poljoprivredne proizvodnje. U cilju konkurentnosti na tržištu Ministarstvo poljoprivrede odredilo je kriterije za priznavanje proizvođačkih organizacija kako bi proizvođačima u Republici Hrvatskoj omogućilo da se priključe europskim proizvođačima u natjecanju za tržište.

srijeda, 29.07.2015.

NE PRAVILNIK, VEĆ KODEKS OTKUPA ŽITARICA I ULJARICA

INFORMIRAJTE SEBE, RADI SLUŠATELJA

Radi ISTINE kojoj informacija služi osvrnuti ću se na informacije koje je u emisiji PLODOVI ZEMLJE, a koja je emitirana na HTV1 u nedjelju 26.7. iznio poljoprivredni proizvođač Dražen Tonkovac, a koje nisu točne.
Naime gospodin Tonkovac je, odgovarajući na pitanja voditelja i urednika emisije Vlatka Grgurića o ovogodišnjem otkupu pšenice više puta spominjao Pravilnik o otkupu žitarica.
RH nema Pravilnik o otkupu žitarica, već Kodeks otkupa žitarica i uljarica koji je 14.11.2014. objavilo Ministarstvo poljoprivrede.
Mr.Tatijana Međimurec viša kordinatorica za ratarstvo Savjetodavne službe tim je povodom na web stranici napisala : citiram“ Kodeks otkupa žitarica i uljarica je stupio na snagu s danom donošenja (14. studeni 2014. godine), a objavljen je na stranici Ministarstva poljoprivrede. Do sada se trženje žitarica u Republici Hrvatskoj vršilo po standardima iz 1954. godine. Parametri iz Kodeksa će se primjenjivati od žetve i berbe 2015. godine sukladno dogovoru proizvođača, prerađivača i otkupljivača. Kodeks je preporuka proizvođačima za proizvodnju kvalitetne robe koja će biti konkurentna na tržištu Europske unije, a otkupljivačima preporuka vezana uz otkup, te će ujedno predstavljati temelj za sklapanje ugovora između proizvođača i otkupljivača „ završen citat.

Zatim gospodin Tonkovac je govorio o proteinima i glutenima koji se mjere pri otkupu pšenice, iskazao svoje nepovjerenje prema mjerenju jer državna mjeriteljska ustanova ih nije certificirala, a rekao je da se „proteini i gluteni u zakonu ne navode, ali su navedeni u Pravilniku“. Spominjao je vlagu i hektolitar u kontekstu Pravilnika. (op.a. KODEKS)

ISTINA je slijedeća:

U KODEKSU OTKUPA ŽITARICA I ULJARICA koji je važeći službeni akt, spis, Ministarstva poljoprivrede za otkup roda žitarica 2015. navedeni su proteini u kontekstu parametra za klasu kvalitete. Izraz gluten se u KODEKSU ne navodi, a izraz proteini i hektolitar je u čl. 10, pa citiram iz Kodeksa otkupa žitarica i uljarica član 10.:

Pšenica čl.10

Prilikom prodaje primjenjuju se sljedeći kriteriji kvalitete:
1. Pšenica mora biti zdrava, svojstvene boje i mirisa bez prisutnosti živih štetnika
2. Utvrđivanje razreda pšenice prema postotku proteina
- kod određivanja razreda kvalitete za pšenice postotak proteina je odlučujući parametar

Parametri I klasa II klasa III klasa
proteini u % >14 12,5-14 10,5-12,4
Hektolitar kg/hl 80 78 74
vlaga u % 13,5 13,5 13,5
Primjese (crna) u % najviše 2 najviše 2 najviše 2
Ukupna primjesa u % najviše 5 najviše 5 najviše 5

Evo što o količini vlage kaže KODEKS: citiram

Sadržaj vlage*
(1) Žitarice s više od 14,5% vlage ne smiju biti isporučene niti u svrhu ljudske niti životinjske prehrane i moraju ići na sušenje.
(2) Dopušteni sadržaj vlage ili dogovoreni sadržaj vlage može se regulirati prirodnim ili umjetnim sušenjem.
* Određivanje sadržaja vlage vrši se vlagomjerima nad kojima je obavljen godišnji mjeriteljski nadzor „. kraj citata

U Kodeksu su, kako to piše u čl.1 općih odredbi, preporučeni parametri kvalitete žitarica i uljarica prilikom prodaje odnosno kupnje te se tako daju preporuke prodavačima i kupcima vezane uz sklapanje ugovora odnosno zaključenje posla.
Prema Kodeksu - žitarice su pšenica, ječam, zob, raž i kukuruz , a uljarice su: suncokret, uljana repica, soja i sjemenke bundeve
„ Uvjeti, način prijema i otkup žitarica i uljarica propisani ovim Kodeksom nisu obvezujući i ne propisuju sankcije već predstavljaju skup načela o profesionalnom ponašanju. Drugačije uvjete od uvjeta preporučenih ovim Kodeksom vlasnik žitarica i uljarica i kupac mogu regulirati međusobno posebnim ugovorom“ – piše u čl.1. općih odredbi Kodeksa otkupa žitarica i uljarica.


Poštovani poljoprivredni proizvođači kada prihvatite poziv za razgovor za neki od medija- tv, novine, radio - sjednite prije toga za svoje računalo i provjerite pravilnike i zakone o kojima namjeravate javno govoriti. Najprije informirajte sebe da bi informirali nas koji vas slušamo i gledamo. Netočne informacije nameću loše međuljudske odnose i stagnaciju u započetom poslu. Tko ima informaciju, točnu, taj je u prednosti.

SAVJETI I PREPORUKE STRUČNJAKA SAVJETODAVNE SLUŽBE

UKLONITI PLODOVE S OŽEGOTINAMA S PROIZVODNE POVRŠINE

Stručnjaci, zaposlenici javne ustanove Savjetodavne službe, kojima je posao savjetovanje u djelatnosti poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, napisali su, s obzirom na meteorološki visoke temperature, analizu stanja sa preporukama u svojim specijalnostima odnosno u svojim područjima rada. Stručnjaci su napisali kako ublažiti prisutne posljedice vrućih dana i visokih temperatura u stočarskoj proizvodnji i na uzgojnim kulturama, a za svaku djelatnost napisali su i svoje preporuke.
Na web adresi www.savjetodavna.hr dnevno se ažuriraju savjeti i preporuke korisne za sve poljoprivredne proizvođače i one koji se poljoprivredom bave na malim površinama iz hobija.

PRENOSIM SAVJETE I PREPORUKE STRUČNJAKA SAVJETODAVNE SLUŽBE:


UTJECAJ TOPLOTNOG STRESA NA PROIZVODNJU MLIJEKA
Vremenske prilike ili bolje rečeno „neprilike„ u vidu visokih temperatura i visoke vlažnosti zraka uvelike otežavaju odvijanje stočarske proizvodnje, a posebice je taj problem izražen u proizvodnji mlijeka.

Vremenske prilike ili bolje rečeno „neprilike„ u vidu visokih temperatura i visoke vlažnosti zraka uvelike otežavaju odvijanje stočarske proizvodnje a posebice je taj problem izražen u proizvodnji mlijeka. Visoke temperature u kombinaciji s visokom vlagom zraka izazivaju kod životinja toplotni stres koji osim pada proizvodnje te pada konzumacije hrane može izazvati i letalne posljedice po samu životinju. Osim pada proizvedene količine mlijeka razna istraživanje su pokazala da u ljetnim mjesecima udio suhe tvari u mlijeku može pasti za 1 % a isto tako i sadržaj mliječne masti u ljetnim je mjesecima najniži.

Parametri temperature i vlage zraka koriste se za određivanje TEMPERATURNO HUMIDNOG INDEKSA kao parametra koji najbolje dočarava pod kakvim su stresom same životinje. Tako se smatra da su životinje kod vanjske temperature 31°C i vlage zraka 35 % pod blagim stresom, a povećanjem vlage na 75 % kod iste temperature pod izuzetno jakim stresom. Ovih se dana na području Hrvatske očekuju upravo ovako velike vrijednosti temperature i vlage i sasvim je jasno da sami uzgajivači moraju primijeniti sve moguće mjere kako bi se životinjama taj stres umanjio.

Osim smanjene konzumacije hrane i manje proizvodnje mlijeka (čak i do 50 %) tijekom ljetnih vrućina otežano je osjemenjivanje krava zbog slabo vidljivih ili uopće nevidljivih znakova estrusa.
Što treba učiniti svaki uzgajivač kako bi smanjio utjecaj visokog temperaturno-humidnog indeksa ?
• prilikom projektiranja i izgradnje staja osigurati volumen i dobar sustav prirodnog ventiliranja (ulaz zraka na bočnim zidovima tzv. spaceboard i izlaz zraka na sljemenu krova)
• adaptacija starih objekata
• osigurati dovoljne količine vode (kod visokih temperatura govedo pije i preko 130 litara vode na dan)
• dezinfekcija ležišta, (smanjena mogućnost mastitisa )
• zaštititi životinje od direktnog sunčevog zračenja
• kod balansiranja obroka voditi računa o povećanim potrebama na energiji zbog smanjene konzumacije
• redovno čišćenje jasli i hranidba krava tijekom hladnijeg dijela dana
• postavljanje dodatnih ventilatora i sustava hlađenja vodom (dopušteno strujanje zraka u zoni krava tijekom ljeta je 0,6m/sekundi. Hlađenje sitnim kapljicama vode koristiti kada vlaga nije prevelika jer može imati kontraefekt)
• paziti da objekt nije prenapučen
Jurica Bengeri, dipl. ing. agr. viši stručni savjetnik


STANJE VIŠEGODIŠNJIH NASADA U REPUBLICI HRVATSKOJ U UVJETIMA
EKSTREMNE SUŠE I PREPORUKE

Vremenske prilike u lipnju 2015. dale su naslutiti da će ovogodišnje ljeto biti toplije nego prošlogodišnje, koje je obilovalo kišama u cijeloj Hrvatskoj. Posljednjeg dana lipnja započeo je scenarij, koji se nastavlja cijelog srpanja, a kojeg nitko nije predvidio: visoke i ekstremno visoke temperature, koje se tijekom dana kreću od 35 °C i više (nerijetko 40 – 41 °C), uz najavu da se takvo vrijeme nastavlja.

U prvoj dekadi srpnja (8./9. srpnja) kratki frontalni poremećaj prekinuo je višednevni niz vrućih i vrlo vrućih dana u kopnenim krajevima i na sjevernom Jadranu. Neizostavna oluja s jakom tučom veličine oraha pa čak i jabuke, 8. srpnja je poharala područje gornjeg Međimurja (Mursko Središće), uz nagli pad temperature (Pleškovec 22 °C). Najviše je kiše palo u unutrašnjosti (podaci DHMZ-a: u Virovitici 33 l kiše). Na sjevernom Jadranu je palo tek mjestimice malo kiše (Rijeka 3 mm).

Vruće vrijeme, s vrhuncem aktualnog vala vrućina upravo ovih dana (38 – 41 °C), stresno utječe i na višegodišnje nasade u cijeloj Hrvatskoj: voćnjake, maslinike, vinograde, uz manja odstupanja od županije do županije te od područja kontinentalne i priobalne Hrvatske.

Stanje u voćnjacima i preporuke
Zahvaljujući lošim iskustvima posljednjih desetak godina, kada su se počele intenzivno povećavati površine pod voćnjacima te uslijed globalnih klimatskih promjena u tom razdoblju, hrvatski voćari su naučili da bez navodnjavanja nema ozbiljne, kvalitetne i profitabilne voćarske proizvodnje. Većina „ozbiljnih“ proizvođača nasade navodnjavaju pa ako nemaju postavljene sustave za navodnjavanje kapanjem, ovih se vrućih srpanjskih dana snalaze na sve moguće načine. Kritično je u Baranji, gdje većina voćnjaka te sustave nema. Razlog tomu je nepristupačnost vode ili nedostatna sredstva za takva ulaganja.

Intenzivni nasadi jabuke uglavnom su podignuti primjenjujući suvremenu tehnologiju: sustave mreža za zaštitu od tuče i sustave mreža za navodnjavanje kapanjem. Takvi su nasadi manje izloženi ekstremnim uvjetima visokih temperatura i jakog sunca. Važnost postavljenih mreža je i u zaštiti plodova od pojave ožegotina te smanjenje gubitka vode isparavanjem, što omogućuje duže zadržavanje vlage u tlu.

Veći voćari počeli su navodnjavati nasade prije desetak dana, kako bi na vrijeme osigurali dovoljnu količinu vlage u periodu formiranja cvjetnih pupova za narednu godinu. U nasadima koštičavog voća u cijeloj Hrvatskoj (kontinentalna Hrvatska, Istra, Zadarsko zaleđe, Vrgoračko polje, dolina Neretve) u tijeku je berba (breskve, nektarine, šljive).

U voćnjacima još nisu vidljive značajnije štete od suše, osim u voćnjacima na slabo bujnim podlogama s plitkim korijenom (za jabuku: M 27, M 9 i M 26; za krušku: dunja MC, dunja MA, dunja BA 29; trešnja na svim podlogama Gisele i Colta; za šljivu: Pixy, PENTA itd.), na pojedinim lokalitetima i gdje nema navodnjavanja (kao npr. Grad Zagreb i Zagrebačka županija). Na pojedinim sortama krušaka (viljamovka), zbog visokih temperatura, došlo je do crnjenja i sušenja lišća (Krapinsko-zagorska županija), a i primijećene su, rubno, štete od ptica, koje u potrazi za vodom oštećuju plodove. U nekim voćnjacima kontinentalne Hrvatske (Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska županija), poglavito kod koštičavog voća (višnje, trešnje, šljive), ove je godine sve više prisutna pojava sušenja stabala. U nasadima aronije pojavilo se sušenje grančica, vjerojatno uzrokovano suvišnom vlagom prošle i u proljeće ove godine. Na voćkama u uzgoju bez navodnjavanja plodovi prijevremeno dozrijevaju i opadaju na ranim sortama, a i sve više se javljaju ožegotine na listovima i plodovima. Na breskvama, šljivama i jagodastom voću (maline, ribiz i sl.) nastaju direktne i indirektne štete od uboda insekata.

U priobalnom dijelu RH nedostatak oborina i vlage očituje se, u prvom redu, kod mladih nasada, kod kojih nema mogućnosti navodnjavanja. Simptomi su žućenje i sušenje lišća (smokva, trešnja, bajam). Pojava smoljenja uočena je kod koštičavih voćaka, kod trešnje, višnje, breskve i marelice.

SIMPTOMI STRESA OD VISOKIH TEMPERATURA NA VOĆU I PREPORUKE

Preporučuje se u voćnjacima, u kojima nema sustava za navodnjavanje, primijeniti folijarnu prihranu i pripravke za sprečavanje negativnog utjecaja stresa na biljke (rano ujutro ili kasno navečer), na bazi aminokiselina, kao što su: Drin, Megafol, Polyamin ili Kendal. Folijarna prihrana može se kombinirati s redovitom zaštitom protiv bolesti i šetenika, pri čemu treba obratiti pozornost na povećanu pojavu štetnika, zbog visokih temperatura (lisne uši, pauci, mineri, kruškina buha, savijači itd.) Zaštitu treba provoditi prema preporukama stručnjaka (Savjetodavna služba).

Voćarima, koji ulaze u sustav ekološke proizvodnje, preporučuje se primjena Algovital Plus-a.
Od agrotehničkih zahvata preporučuju se sljedeći: plitko frezanje tla i time „zatvaranje vlage u tlu“ unutar reda, redovito malčiranje međurednog prostora, zelena rezidba, radi smanjenja gubitka vlage evaporacijom i uništavanje ljetnih korova. Oprezno sa zelenom rezidbom, zbog mogućnosti pojave ožegotina na plodovima!

Kao posljedica suše, uočena je i iznimno velika pojava štetnih glodavaca (poljski miš, voluharica, vodena voluharica), a time i veće štete, koje oni uzrokuju na pojedinim voćnim kulturama, naročito kod voća na slabo bujnim podlogama i kod jagoda, na kojima osim glodanja korijena biljke, rade i indirektne štete glodajući crijeva za navodnjavanje, koja se nalaze ispod PVC folije. Stoga se preporučuje postavljanje lovki, na mjestima gdje su primijećene štete, uslijed pojave navedenih štetnika.

Mlade nasade voćaka i vinove loze obvezatno treba zalijevati. Po mogućnosti postaviti malč oko mlade sadnice radi sporije evapotranspiracije vode iz tla.

Treba znati da stvaranje cvjetnih pupova u voćnjacima počinje u srpnju i kolovozu prethodne godine (8 do 10 mjeseci prije otvaranja cvjetnih pupova), i to sljedećim redoslijedom: orah, dunja, jabuka, kruška, višnja, šljiva, trešnja, ribiz, breskva, marelica, badem, lijeska (obrnuto cvatnji). Čimbenici, koji utječu na stvaranje cvjetnih pupova su: makro i mikro elementi u tlu, podloga, rezidba, intenzitet asimilacije (fotosinteza). Stog treba voditi računa da se u narednim mjesecima voćkama osigura što više tih čimbenika, kako bi voćke sljedeće godine rodile.

Podloga također utječe na stvaranje cvjetnih pupova. Kod većeg porasta moguć je manji broj cvjetnih pupova te je preporuka da se kod podizanja višegodišnjih nasada koriste podloge slabije bujnosti, ali je tada osnovni uvjet i postavljanje sustava za navodnjavanje.

Na stvaranje cvjetnih pupova utječe i lisna površina: veća lisna površina omogućuje veću asimilaciju i optimalno stvaranje rodnih pupova pa stoga treba čuvati list od bolesti i štetnika, jer oštećenjem listova usred ljeta može izostati stvaranje pupova.

Poželjno je navodnjavati voćnjake gdje god je to moguće!


STANJE U MASLINICIMA I PREPORUKE
Maslina, kao kserofitna biljka, uslijed visokih temperatura također pokazuje znakove nedostatka vlage u tlu i oborina i to uvijanjem lišća, a nerijetko i fiziološkim odbacivanjem plodova.

Ovih dana i u maslinicima su uočeni simptomi nedostatka vlage. Posljedice suše i visokih temperatura naročito su izražene na plitkim i kamenitim terenima. U uvjetima nedostatka vlage u tlu otežano je usvajanje hranjiva, a maslina se trenutno nalazi u fenofazi intenzivnog porasta plodova i odrvenjavanja koštice, kada su zahtjevi za vodom i hranjivima najveći.

Kritična situacija je u Istarskoj županiji i to prvenstveno u južnoj Istri, jer je tu zadnja dobra kiša pala u ožujku pa su te visoke temperature i ekstremna suša uzrokovale slab porast plodova kod masline.

U maslinicima, koji imaju pristup vodi, preporučuje se obvezatno navodnjavanje. Količinu vode i učestalost navodnjavanja treba odrediti sukladno uočenim simptomima.

Ako ne postoji mogućnost navodnjavanja, preporuka je da se masline tretiraju folijarno - preko lista kombiniranim hranjivima (makro i mikro elementi) i biostimulatorima (antistresni preparati na bazi aminokiselina), koji povećavaju otpornost masline na sušu (Kendal, Megafol, Polyamin, Siapton, Drin i dr.). Razmaci između prskanja maslina mogu biti od 7–14 dana, odnosno sukladno preporuci proizvođača. Ta je sredstva moguće kombinirati zajedno sa sredstvima za zaštitu bilja protiv štetnika i bolesti na maslini.

Dodatno se za smanjenje posljedica suše mogu koristiti i razni agrotehnički zahvati, kojima je cilj smanjenje utroška vode i gubitka vlage iz tla, kao što su plitka obrada tla, uništavanje korova, malčiranje (zastiranje tla), uklanjanje vodopija i dr.
Mlade nasade maslina, uz gore navedeno, obvezatno treba navodnjavati!

STANJE U VINOGRADIMA I PREPORUKE

Izrazito visoke temperature zraka, koje vladaju posljednjih dana u cijeloj Hrvatskoj, i kod vinove loze, kao i kod ostalih biljaka, uzrokuju stres.

U dobro njegovanim vinogradima i u vinogradima u dobroj kondiciji, na vanjskom izgledu vinove loze nisu još vidljive posljedice dugotrajnog sušnog i vrućeg razdoblja. No, ako takvo vrijeme duže potraje, sigurno će doći do poremećaja u rastu vinove loze i dozrijevanju grožđa. Simptomi su sve više vidljivi na brdskim i plitkim terenima, gdje nema mogućnosti navodnjavanja.

Zbog nedostatka vlage u tlu slabija je fotosinteza pa osim što će grožđe biti lošije kakvoće, drvo neće dobro dozrijeti, a vinova loza neće sakupiti dovoljno hranjivih tvari potrebnih za prezimljavanje i rast u sljedećoj sezoni.

Navodnjavanje je učinkovito, ali i vrlo skupo te je u današnjim uvjetima ekonomski neopravdano. No, svakako je to preporučljiva mjera, naročito kod mladih nasada, kod kojih je plitki korijen, kao i kod nasada na pjeskovitim i propusnim tlima, jer oni već pokazuju posljedice dugotrajnog sušnog razdoblja.

Vinograd je već trebalo pripremiti na takve ekstremne vremenske uvjete, naročito vinograde na terenima, koji su skloni suši:
1. Gnojidba vinograda – treba ograničiti gnojidbu dušikom, jer bujni vinogradi imaju veće potrebe za vodom. Na terenima podložnim suši treba uzgajati kultivare vinove loze srednje do slabije bujnosti.
2. Obrada tla - treba na vrijeme uništiti korove, koji su konkurenti vinovoj lozi u korištenju vode. Korove treba suzbijati čim niknu, prije nego se jače razviju i potroše veći dio vode iz tla. Za vrijeme sušnih razdoblja provodi se samo vrlo plitka obrada tla, tzv. prašenje, koja može smanjiti štete od suše, jer se takvom obradom stvara rahli sloj zemlje, koji sprečava gubitak vode iz dubljih slojeva tla.
3. Zelena rezidba – prorjeđivanjem grozdića, prikraćivanjem mladica i skidanjem zaperaka smanjuje se opterećenje trsa i lisna površina, a time i potreba za većim količinama vode iz tla. No, tijekom suše jako prikraćivanje mladica i pretjerano skidanje zaperaka i lišća u zoni grožđi nije dozvoljeno. Grožđe je potrebno zasjeniti lišćem, da ne dođe do ožegotina i prisilnog dozrijevanja. Staro lišće gubi fotosintetsku aktivnost, a mlado lišće, odnosno lišće zaperaka, postaje nositelj fotosintetske aktivnosti.
Ako se ovakvo vrijeme nastavi preporučuje se vinograde tretirati pripravcima na osnovi aminokiselina (npr. Drin, Siapton, Polyamin ili Megafol), koji će ublažiti posljedice stresa uzrokovanog visokim temperaturama te folijarna gnojidba (pripravcima kao što su Fertina, Vital, Kendal i sl.). Folijarna gnojidba može se primijeniti u kombinaciji sa sredstvima za zaštitu bilja, prema preporuci proizvođača i stručnjaka (Savjetodavna služba).
Ne preporučuje se uporaba sumpornih preparata s obzirom na visoke temperature, a prskanja vinograda treba obaviti u vrlo ranim jutarnjim i vrlo kasnim večernjim satima.

Specijalisti hortikulture Savjetodavne službe:
M. Mavračić, Nataša Puhelek-Puština, Štefanija Lovrenčić, M. Matovinović, D. Brečak, Grozdana Grubišić-Popović, Ljiljana Šepak, Anđelka Hodalić, Nikolina Štedul, Ruža Skenderović, Božica Dolić, N. Hrelja, Z. Miholić, Ž. Peran, Z. Vlatković, M. Tomić, J. Fadić, S. Štambuk, F. Puljić, A. Jakić, I. Batinović, Višnja Šimunović


SMANJENJE STRESA OD SUŠE
KOD POVRTNIH KULTURA I NAVODNJAVANJE

Povrtne kulture sastoje se većim dijelom od vode (70 – 90 % ), stoga su itekako osjetljive na njezino pomanjkanje.

Proizvodnja takovih kultura bez navodnjavanja je nezamisliva i bila bi neisplativa. Najveći problem pojavljuje se u ljetnim mjesecima kada ima i najmanje oborina. Upravo ova godina i vrući ljetni mjeseci potvrđuju činjenicu da bez planskog navodnjavanja nije moguće očekivati bilo kakve prinose kod proizvodnje povrća.

Osim potrebe za navodnjavanjem povrtnih kultura, da bi se umanjio stres od topline i UV zraka, preporučuje se koristiti biostimulatore, s naglašenim sadržajem amino i huminskih kiselina (npr. Drin, Polyfid i sl.) te korištenje vitamina i morskih algi, koji pomažu prevladavanju stresa. Tako se npr. redovito preporučuje folijarna prihrana kalcijem plodovitog povrća. Sve te pripravke valjalo je koristiti i preventivno, prije nastupanja visokih temperatura i nedostatka vode, da bi biljke u stresnim uvjetima imale više energije za preživljavanje.

Ovisno o kulturama, koje se uzgajaju i u kojem su razvojnom stadiju, svaka od njih ima različite potrebe za vodom.

Povrtlarske kulture, poput rajčice, paprike, patlidžana, lubenice i dinje najbolje je navodnjavati kapanjem, bez orošavanja nadzemnih dijelova biljke. Upravo te vrste povrća zahtijevaju najviše vode u fazi plodonošenja.

Za razliku od plodovitog povrća, sve vrste kupusnjača, kao i zelena salata, za optimalni uzgoj zahtijevaju istodobno dobru vlagu u tlu i zraku pa se preporučuje njihovo zalijevanje kišenjem, dok za korjenasto povrće vrijedi pravilo kontinuiranog navodnjavanja tijekom cijele vegetacije.

Kada zalijevati?
Najbolji rezultati navodnjavanja, zbog najmanjih razlika temperature vode i temperature zraka, postižu se rano ujutro, odnosno kasno navečer, kada će ostati dovoljno vremena da se voda upije u tlo i na taj se način smanji njezino isparavanje, a ujedno je i učinkovitost navodnjavanja veća.

Isto tako, navodnjavanje navečer ili kroz noć ima prednost, zbog smanjenja temperaturnog šoka od hladne vode, kojom se vrši navodnjavanje, ako se koristi podzemna voda.

Načini navodnjavanja
U proizvodnji povrća koriste se različiti sustavi navodnjavanja, koji se mogu svrstati u četiri osnovne skupine: površinsko navodnjavanje, podzemno navodnjavanje, navodnjavanje kišenjem i lokalizirano ili ciljano navodnjavanje.

Površinsko navodnjavanje ili navodnjavanje «plavljenjem» je najčešći način navodnjavanja. Osnovna karakteristika tog načina navodnjavanja je da voda, dovedena gravitacijom ili pod tlakom, u tankom sloju stagnira ili teče po površini tla te ulazeći u tlo do dubine rasprostiranja korjenova sustava osigurava vodu za nesmetan rast i razvoj biljaka.

Podzemno navodnjavanje (subirigacija) je metoda, gdje se voda dovodi otvorenim kanalima i/ili podzemnim cijevima te infiltrirajući se u tlo i dizanjem uslijed kapilarnih sila osigurava vodu u zoni rizosfere.

Navodnjavanje kišenjem se počelo koristiti razvojem strojeva i crpki, a posebice rasprskivača. Taj način navodnjavanja simulira kišu. Negativna strana je što se ne postiže potpuno ravnomjerna raspodjela vode po cijeloj kišenoj površini. Kod tog načina navodnjavanja često se stvara i pokorica. I pored tih negativnih osobina ovaj se način navodnjavanja danas vrlo često koristi u praksi, jer ima velikih prednosti u odnosu na površinsko navodnjavanje.

Lokalizirano navodnjavanje („kap po kap“ ili navodnjavanje kapanjem) daje vodu u malim količinama na određeni dio poljoprivredne površine. Ono je našlo svoju primjenu ponajprije u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici), u kojima se uglavnom uzgaja povrće.

Kakvom vodom zalijevati?
Kvaliteta vode ima važnu ulogu za dobar razvoj biljke i dobre prinose. Najkvalitetnija voda je kišnica te slatka riječna i jezerska voda, voda koja je odstajala, jer takva voda prvenstveno nije hladna i mekša je. Ako se radi o manjim povrtnjacima, svakako treba voditi računa i o higijeni posuda, u kojima se drži voda za zalijevanje.

Preduvjeti uspješnog navodnjavanja:
• treba dobro poznavati tlo i njegova temeljna svojstva;
• osigurati dovoljno vode zadovoljavajuće kakvoće;
• urediti tlo – hidro i agromelioracije;
• kvalitetna odvodnja;
• dobra agrotehnika: obrada, gnojidba, zaštita od korova, bolesti i štetnika, njega usjeva;
• pravilno odrediti potrebe za vodom uzgajane kulture;
• utvrditi približno točan trenutak početka navodnjavanja;
• imati pouzdanu opremu za navodnjavanje;
• pravilno dozirati količinu vode (ne previše, ne premalo - optimalno).
Povrće, koje se uzgaja u zaštićenim prostorima, nije izloženo direktnim sunčevim zrakama pa su i ožegotine, koje se javljaju prvenstveno na plodovitom povrću, manjeg obima. Ipak se preporučuje zasjenjivanje zaštićenih prostora mrežama ili premazivanjem vanjskih strana plastenika s vapnom. Isto tako, zaštićene prostore je potrebno kontinuirano provjetravati i ugraditi sustave ventilacije, da bi se smanjila temperatura u zaštićenom prostoru, ali i kondenzacija. U zaštićenim prostorima obvezatno se koristi sustav navodnjavanja kapanjem.

Kod proizvodnje povrća na otvorenom također je moguće postaviti mreže za zasjenjivanje, koje sprečavaju pojavu ožegotina i dodatno štite usjev od ptica, koje često u potrazi za vodom čine značajne štete na povrću.

Izrazito visoke temperature pogoduju razvoju štetnika pa svakako treba svakodnevno vršiti pregled povrtlarskih usjeva, a isto tako prilikom vlaženja kultura moguć je razvoj i biljnih bolesti. Potrebno je kontinuirano kontrolirati plodovito povrće radi pojave bolesti: plamenjače, pepelnice, baršunaste plijesni, pjegavosti te za tretiranje koristiti pripravke kratke karence. Posebno treba obratiti pozornost na suzbijanje druge generacije kukuruznog moljca, koji je polifagan štetnik te štetnika, kao što su tripsi, štitasti moljci, gusjenice, grinje, uši.

Zaštitu od biljnih bolesti i štetnika treba provoditi prema preporukama Savjetodavne službe.

Također je preporuka da se plodovi s ožegotinama uklone s proizvodne površine, radi sprečavanja pojave bolesti.


Jelena Stipetić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica hortikulture
Judita Gerber, mag. ing. agr., stručna savjetnica hortikulture
Mara Maglić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica zaštite bilja


KOJIM SE AGROTEHNIČKIM MJERAMA TREBA BORITI PROTIV SUŠE NA ORANICAMA?

Ratarske vrste jako trpe u uvjetima suše jer:
• gotovo sve površine na kojima se uzgajaju ratarske kulture se ne natapaju
• insolacija je izravna.

Stoga, agrotehničkim mjerama možemo samo ublažiti negativni utjecaj suše. Sada, nakon žetve uljane repice i ozimih i jarih strnih žitarica treba:

Obaviti prašenje strništa (smanjuje isparavanje vode iz tla)
Zasijati siderate (Pokrovni usjevi sprječavaju isušivanje tla i povećavaju sadržaj organske tvari u tlu.)
Posijati podusjeve koji dodatno zasjenjuju i smanjuju isušivanje tla
Zaorati biljne ostatke i/ili stajnjak radi povećavanja kapaciteta tla za vodu

Provesti dubinsko rahljenje tla – podrivanje na površinama narušene strukture. (Podrivanje utječe na vodozračne odnose u tlu i dubinu zakorjenjivanja te omogućuje akumulaciju potrebne vlage u tlu za biljke u sušnom razdoblju.)

Prošla 2014. godina s ekstremno puno oborina, imala je vrlo loš utjecaj na stanje strukture tla. Većina agrotehničkih operacija provodila se u vrlo nepovoljnim uvjetima za obradu tla, a jesenska berba/žetva bila je izuzetno teška. Zbijena tla, narušene strukture, a posebno ukoliko su još slabo i humozna i/ili kisela nisu mogla biti dobro pripremljena sa sjetvu. Na takvim tlima, ali i na plitkim i pjeskovitim tlima biljke su dodatno izložene toplinskom stresu.

Mjere koje treba provoditi s ciljem smanjenja negativnih posljedica suše
(Preventivne mjere)
Oranje obaviti ujesen
Gdje god je moguće odmah nakon berbe/žetve jesenskih usjeva obaviti oranje na punu dubinu, kako bi se sačuvala vlaga u tlu kao rezerva za usjeve u sušnom periodu. Duboka zimska brazda omogućit će izmrzavanje tla i kvalitetniju pripremu za narednu sjetvu.

Zatvaranje zimske brazde - obaviti rano u proljeće prije proljetnih vjetrova. Time se sprečava isušivanje tla.

Pravilno gnojiti - dobra ishranjenost uzgajanih biljaka osigurava jači korijenov sistem i bolje korištenje vode i hraniva iz tla. Gnojidba se ne može svesti samo na predsjetvenu gnojidbu i prihranu. U sušnim godinama usjevi kod kojih je zaorano gnojivo, imaju jače razvijen korijen u dubljim slojevima tla i zato manje trpe od suše. Dakle, ne izostavljati osnovnu gnojidbu.

Ranija sjetva - ako uvjeti tla (vlažnost i temperatura tla) zadovoljavaju, sjetvu možemo obaviti i nekoliko dana ranije od uobičajenih rokova, kako bi se izbjeglo nicanje i ukorijenjivanje u sušnom periodu.

Sjetva sijačicama - radi boljeg i ravnomjernijeg ulaganja sjemena u tlo, a ne rasipačima mineralnih gnojiva koji dio sjemena ostavljaju na tlu (trave, djeteline, uljana repica). Formirana klica i klicin korjenčić, koji ostanu na površini poslije sjetve, pri visokim temperaturama se oštećuju i propadaju.

Sjetva na veću dubinu - u sušnom periodu sjetva do 1 cm dublje od optimalne dubine osigurava dovoljno vlage za klijanje i nicanje.

Valjanje usjeva nakon sjetve - osigurava bolji kontakt sjemena s vlagom iz tla.

Sjetva sorata ili hibrida koji su otporniji na sušu - takve sorte ili hibridi razvijaju čvršći razgranati korijenov sistem bolje upojne moći za vodu i hraniva.

Sjetva poljoprivrednih vrsta dubokog korijena. U plodoredu naizmjenično izmjenjivati usjeve plićeg i dubljeg korijenovog sustava.

Provoditi kultivaciju okopavina kao mjeru sprječavanja gubitaka vode iz tla prekidanjem okomitog kapilariteta u slučaju pojave pokorice.

Ekstremni uvjeti tijekom posljednjih desetljeća naveli su oplemenjivače i selekcionere da stvaraju sorte/hibride tolerantnije na stresne uvjete okoliša. Ipak, ukoliko je tlo na oranici na kojoj se uzgaja bilo koja ratarska vrsta, narušene strukture, plitkog oraničnog sloja, siromašno na organskoj tvari, biljke će biti jače izložene stresu na takvim oranicama. Na kvalitetnom tlu odabrana sorta/hibrid može ostvariti genetski potencijal za rodnost, za kvalitetu ili pak pokazati adaptabilnost na stres.

Zato je očuvanje i popravak plodnosti i strukture tla na oranicama osnovni čimbenik kojim možemo umanjiti posljedice stresnih uvjeta okoliša.

mr. sc. Tatjana Međimurec

utorak, 21.07.2015.

POŽAR NA OTOKU KORČULI VEĆ TREĆI DAN

VATRA I NA POLUOTOKU PELJEŠCU

Na otoku Korčuli već je treći dan, od subote 19.7.poslije podne, požar koji je prema riječima dozapovijednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva Blato iz Korčule ima intenzitet koji je teško staviti pod nadzor. U razgovoru tijekom jutra dozapovijednik je rekao da je “opožarena površina od oko 6 km X 4 km i da je požar nemoguće ugasiti. Razlog je taj što gori gusta mlada borova šuma i ona gori kao benzin” – rekao je. “Ta je borova šuma stara tek nekoliko godina jer je nastala upravo pošumljavanjem terena nakon jednog velikog požara prije nekoliko godina “ pojasnio je dozapovijednik. Rekao je da je na otoku nekoliko godina bila interventna postrojba za slučaj požara, no kako požara nije bilo ona je ukinuta. Rekao je također da su u pomoć vatrogascima iz Korčule stigle vatrogasne postrojbe iz cijele dubravačko neretvanske županije kojoj Korčula pripada, te vatrogasna postrojba iz Splita.
_ Na pitanje ima li potrebe za pomoć od vatrogasnih jedinica i iz drugih županija Hrvatske, gospodin je odgovorio da je s njima u Korčuli glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske te da će on znati procijeniti da li je potrebna akcija vatrogasnih jedinica iz drugih županija koje bi pomogle pri gašenju požara. Dozapovijednik je rekao da nije bilo evakuacije stanovništva. No ima izgorjelih vinograda, maslinika i poljoprivrednih površina. Na Korčuli je i nekoliko tisuća turista koji su očekivali
vjerojatno romantičan godišnji odmor, a dogodio se požar – koji bez sumnje u svima stvara napetost i nespokojstvo. Vatra, koja svemu što dotakne, mijenja oblik nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.
Od ponedjeljka 21.7. ujutro požar je i na poluotoku Pelješac. Mjesto Trstenik zahvatio je požar te su edvakuirani stanovnici. Vatra je zahvatila i vinograde na otoku Pelješcu, a čak oko 10 000 trsova sorte dingač koja pripada Igoru Skaramući izgorjelo u požaru. Na Pelješcu i Korčuli je oko 20 000 gostiju koji su došli na odmor .
Vatrogasnim postrojbama i opremom iz unutrašnjosti zemlje treba pojačati obranu od požara i što prije ga ugasiti. Manji će troškovi biti sada, nego nakon višednevnog haranja požara, koji će svojim djelovanjem onemogučiti brz povratak u normalan gospodarski imovine stanovništva na tom prostoru.

OTOK KORČULA
Površina otoka Korčule je 279,03 kvadratnih kilometara, dug je 46, 8 km, a širok 5,3 – 5,8 km. ima 16 000 stanovnika, te je drugi otok po broju stanovnika nakon otoka Krka, koji ima nekoliko stotina stanovnika više. Ppovršina uz obalu mora iznosi 190, 735 km.Tri najveća mjesta na Korčuli su glavni grad Korčula, Blato u unutrašnjosti te Vela Luka na zapadu otoka. Ostala mjesta i naselja su Brna, Lumbarda, Pupnat, Kneže, Račišće, Žrnovo, Prigradica, Prižba, Grščica, Čara, Zavalatica, Babina, Smokvica. Otok je prekriven mediteranskom florom, ponegdje i šumom borova. Izgrađen je na dolomitima odnosno vapnencu. Jedno od najrazvijenijih polja je Blatsko polje koje je ujedno najveće.U gradu Korčuli je i kuća u kojoj je 1254. rođen vjeruje se Marko Polo koji je oplovio Kinu i proputovao oko 25 ooo kilometara morem.
Korčula je trajektom povezana s poluotokom Pelješcom, te s Drvenikom blizu Makarske. Trajekti su veza s gradovima Dubrovnikom, Splitom i Rijekom..

subota, 18.07.2015.

BAŠKA VODA PRIPREMA SAJAM

OKUSI HRVATSKO

Od 7. do 9.kolovoza u Baškoj Vodi biti će održan sajam OKUSI HRVATSKO. Sajam se priprema pa općina Baška Voda u suradnji s LAGom „Adrion” pozivaju proizvođače koje žele izlagati i prodavati svoje proizvode tijekom trodnevnog sajma da se prijave.
Prijave se primaju do 20. 07. 2014., a može ih se dostaviti osobno u općinu Baška Voda.Za prijavu je potrebna slijedeća dokumentacija:
- preslika obrtnice/rješenje trgovačkog suda/rješenje o upisu u OPG
- preslika osobne iskaznice ovlaštene osobe
- popunjen obrazac za prijavu

Obrazac za prijavu može se preuzeti i na službenim stranicama Općine Baška Voda www.opcinabaskavoda.com pod nazivom obrazac-OKUSI HRVATSKO ili preporučenom poštom na adresu Obala sv. Nikole 65, 21320 Baška Voda ili na e-mail adresu festival.baska.voda@gmail.com

Za sudjelovanje na sajmu kotizacija se ne plaća.
Broj mjesta je ograničen, a prednost imaju prehrambeni i povezani proizvodi.

18.07.2015. u 11:22 • 0 Komentara • Print • # • ^

PŠENICA RODA 2015.

MATO BRLOŠIĆ:

TREBA UTVRDITI NAJBOLJU SORTA ZA KLIMATSKE UVJETE

Prema informacijama iz Hrvatske poljoprivredne komore u utorak, 14.7.2015 predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić održao je konferenciju za novinare na temu primjene Kodeksa za otkup pšenice roda 2015. godine.
Predsjednik Brlošić je opovrgnuo napise u medijima da je ovogodišnja pšenica stočna pšenica. „Prema parametrima iz Kodeksa pšenica ulazi u 3., 2., odnosno 1. klasu. Nažalost visina proteina, koja je ispod 10, ne zadovoljava parametre iz Kodeksa te prema tome svrstava pšenicu u tako zvanu stočnu pšenicu. Prema analizama 99% pšenice proizvedene u Republici Hrvatskoj je pogodno za ljudsku ishranu, te dobre kvalitete. Hrvatska poljoprivredna komora predlaže da se sva pšenica koja je kvalitete hektolitra iznad 74, bude otkupljena po kvaliteti 3., 2. odnosno 1. klase – rekao je Brlošić te dodao „Tražimo jedno prijelazno razdoblje ove godine. Nakon žetve od Ministarstva poljoprivrede, Instituta i uvoznika očekujemo da se napravi analiza sjemena i sorti, te da se utvrdi koja je sorta najpovoljnija za ove klimatske uvjete te željenu kvalitetu. Tržište Europske unije zahtjeva visinu proteina iznad 12%. Premda hrvatska pšenica ima nižu visinu proteina, kvaliteta proteina je znatno viša od pšenica uzgojene u drugim zemljama. Kako bi se dobila bolja cijena pšenice na europskom tržištu neophodno je imati odgovarajuću razinu proteina brz obzira na kvalitetu tog proteina.“
Mato Brlošić se osvrnuo i na trenutno stanje cijena pšenice :“ Još se ne zna cijena, ali pojedini otkupljivači, kao na primjer Podravka nudi za pšenicu I. klase 1,40 kn" rekao je Brlošić.
Više će se znati o cijenama i parametrima otkupa žitarica nakon sjednice Stručnog savjeta za proizvodnju i preradu pšenice, koja će se održati uskoro u Ministarstvu poljoprivrede gdje će sudjelovati svi referentni proizvođači, otkupljivači i prerađivači žitarica.

18.07.2015. u 10:43 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 16.07.2015.

DRŽAVNA ZEMLJA U MALIM PARCELAMA

PRODAJA IZRAVNOM POGODBOM

Agencija za poljoprivredno zemljište objavila je 7. srpnja 2015 prodaju parcela državnog poljoprivrednog zemljišta u Rovišću. Veličina parcela nije veća od jednog hektara. Prodaje se izravnom pogodbom.
Površina parcela koje država prodaje i tržišna cijena su slijedeće:

k.č.br. 1803 u k.o. Predavac , oranica ,površine 0,4179 ha,
tržišna cijena iznosi 12.955,74 kn.

k.č.br. 1804 u k.o. Predavac, oranica, površine 0,2651 ha, tržišna cijena iznosi 8.324,94 kn.

k .č.br. 1805 u k.o. Predavac, oranica ,površine 0,2269 ha, tržišna cijena iznosi 7.080,19 kn.

Zahtjev za prodaju izravnom pogodbom mogu Agenciji podnijeti zainteresirane osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 50. stavka 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu NN 13/39 i NN 48/15.
Rok za dostavu zahtjeva je 25.srpanj 2015.
Detalji na web stranici Agencije za poljoprivredno zemljište, Vukovarska 78, Zagreb.
www.zemljiste.mps.hr

Rovišće

Rovišće se nalazi na prometnom pravcu Bjelovar - Zagreb. Naselje Rovišće je administrativno sjedište općine Rovišće koja ima oko 5000 stanovnika. Od Bjelovara je udaljeno prema zapadu 12 km, a od Zagreba 72 km. Kroz naselje prolazi željeznička pruga prema Zagrebu. Općina je na padinama Bilogore. Gospodarstvo općine Rovišća, temelji se na primarnom sektroru. Pretežno se uzgaja puno različitih kultura povrća i voća na malim površinama.

16.07.2015. u 03:43 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 14.07.2015.

PRODULJEN NATJEČAJ ZA POD MJERU 6.3. DO KRAJA SRPNJA 2015.

PUT PREMA TRŽIŠNOJ ORIJENTACIJI MALIH OPG

Prema informacijama iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju rok za podnošenje prijava za pod mjeru 6.3. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ iz Programa ruralnog razvoja RH ne završava 12.7. kako je to bilo navedeno otvaranjem Natječaja, već je rok produljen do 31.7.2015. godine.
Sve informacije , uključujući i dokumentaciju za podnošenje zahtijeva je na web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na linku:

http://www.apprrr.hr/podmjera-63-potpora-razvoju-malih-poljoprivrednih-gospodarstava-1418.aspx

Mala poljoprivredna gospodarstva imaju nisku razinu proizvodnih i ulagačkih mogućnosti, stav je Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, te na taj način zaostaju u smislu napretka i razvoja, tehnološke i tehničke opreme, kao i učinkovitosti u korištenju energije te zaštite okoliša. Kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. u okviru Mjere 6 „Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poslovanja“ pod mjere 6.3. Potpora za mala poljoprivredna gospodarstva predviđena je financijska potpora za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava. Cilj potpore je pomoći malim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju kako bi postala komercijalno održiva. To je preduvjet za smanjenje nezaposlenosti, uključenje članova gospodarstva u rad na poljoprivrednom gospodarstvu i ostvarivanje prihoda za dostojanstven život u ruralnom području.

Za potrebe provedbe Programa ruralnog razvoja malo poljoprivredno gospodarstvo je definirano kao poljoprivredno gospodarstvo, upisano u Upisnik poljoprivrednika sa ekonomskom veličinom iskazanom u ekonomskom rezultatu poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 eura do 7.999 eura.
Potvrdu o ekonomskoj veličini gospodarstva izdaje Savjetodavna služba.

Potpora je predviđena za sljedeće namjene :
1.kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala
2.kupnju, građenje ili opremanje zatvorenih prostora i objekata te ostalih gospodarskih objekata uključujući vanjsku i unutarnju infrastrukturu u sklopu poljoprivrednog gospodarstva u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje ili prerade proizvoda iz Dodatka I Ugovora o EU osim proizvoda ribarstva 3.podizanje novih i restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada
4.uređenje i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta u svrhu poljoprivredne proizvodnje 5.građenje i opremanje objekata za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda uključujući i troškove promocije vlastitih poljoprivrednih proizvoda
6.kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta
7.kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme.

U poslovnom planu treba prikazati i sljedeće aktivnosti: operativno poslovanje poljoprivrednog gospodarstva te stjecanje potrebnih stručnih znanja i sposobnosti za obavljanje poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda.

Za sudjelovanje u Natječaju i ostvarivanje potpore, poljoprivreni proizvođač treba pripremiti poslovni plan u kojem će prikazati u što želi na gospodarstvu ulagati u:
1.modernizaciju i unapređenje procesa rada i poslovanja ili
2.povećanje proizvodnog kapaciteta iskazanog kroz povećanje ukupnog standardnog ekonomskog rezultata. Potrebno je priložiti i uvjerenje o statusu nezaposlenosti nositelja poljoprivrednog gospodarstva izdano od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Visina potpore je 15.000 eura po korisniku. Isplata je u 2 rate u razdoblju od 3 godine. Prva rata dodjeljuje se u iznosu od 50% ukupno odobrene potpore nakon Odluke o dodjeli potpore. Druga rata dodjeljuje se u iznosu od 50% ukupno odobrene potpore nakon provedenih aktivnosti navedenih u poslovnom planu.
Potpora unutar pod mjere 6.3. dodjeljuje se samo jednom tijekom programskog razdoblja 2014-2020. godine.
Poljoprivrednik ima obvezu ostati nositeljem poljoprivrednog gospodarstva i zadržati poljoprivredno gospodarstvo najmanje pet godina nakon konačne isplate potpore.

LEGISLATIVA
Podmjere 6.3. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ u okviru mjere M06 „Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. NN 42/15

Natječaj za provedbu podmjere 6.3. »Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava«, provedba tipa operacije 6.3.1. »Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava« NN 46/15

14.07.2015. u 03:16 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 07.07.2015.

CENTAR ZA ZAŠTITU SLOBODE IZRAŽAVANJA

DOKTORI PRAVA I POZNATI ODVJETNICI RADE ZA NOVINARE

U Hrvatskom novinarskom društvu u Zagrebu predstavljen je 2. srpnja u Velikoj dvorani Novinarskog doma projekt Centar za zaštitu slobode izražavanja. Autori tog projekta su Iva Kuštrak Managić, asistentica na katedri za građansko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, i odvjetnice Vesna Alaburić i Vanja Jurić.
Kada je država vlasnik nakladnika zna se što se smije a što ne u skladu s propisima. “Ono što bi vrijedilo za državu mora vrijediti i za privatnika vlasnika nekog nakladnika da ne može obavljati funkciju nakladnika, da ne može obavljati funkciju glavnog urednika i da ne može obavljati poslove novinara i da vlasnik može imati samo ona prava koja su propisana nekim osnivačkim aktom nakladnika, “ rekla je odvjetnica Vesna Alaburić, koja je u svojoj odvjetničkoj karijeri mnogo puta zastupala novinare.Pravo na zaštitu odvjetnika Centra imaju svi članovi Hrvatskog novinarskog društva, a novinari koji nisu članovi odobrenje da ih zastupa odvjetnik iz Centra mogu zatražiti od mjerodavnog tijela HND-a .
Informacije o centru za zaštitu slobode izražavanja su na internet stranici Hrvatskog novinarskog društva. www.hnd.hr

Centru se mogu priključiti i ostali pravnici, znanstvenici i stručnjaci koji žele svojom stručnošću sudjelovati u projektu zaštite slobode izražavanja. Ta zaštita je u vremenu u kome živimo prijeko potrebna novinarima. Novinari su ti koji prenose i pišu informaciju. A informacija u mnogo slučajeva ima moćne oponente koji je žele zapriječiti, zataškati, zaustaviti i ne dozvoliti da bude objavljena javnosti koja informaciju ima pravo znati .Zbog odluke da informaciju uskrate javnosti, osobe koje u pojedinim sektorima žele imati primat, često bez obzira na realno stanje, podnose tužbe protiv novinara kako bi prvo u javnosti ukazali na pogrešku novinara prema njima, što takvima u pravilu stvara duševnu bol i sramoćenje i na taj način žele sebe javnosti predstavili u referencama koje zapravo nemaju.

Čitav niz je suradnika Centra za zaštitu slobode izražavanja među kojima su znanstveni djelatnici doktori pravnih znanosti predavači s Pravnog fakulteta u Zagrebu i Rijeci.

Znanstveni djelatnici su slijedeći: prof.dr.sc.Davor Derenčinović, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (profesor na katedri kaznenog prava), izv.prof.dr.sc.Sanja Barić, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci (izv.profesorica na katedri ustavnog prava)
- doc.dr.sc.Hrvoje Lisičar, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (docent na katedri za pravnu informatiku)
- Iva Kuštrak Managić, Pravni fakultet Sveučlišta u Zagrebu (asistentica na katedri za gradjansko pravo)
- dr. sc. Marko Jurić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (asistent na katedri za pravnu informatiku)
- Matija Miloš, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci (asistent na katedri za ustavno pravo)

2. Odvjetnici:
- Vesna Alaburić
- Emil Havkić
- Vanja Jurić
- Vedran Kologranić
- Natalija Labavić
- Davor Lazić
- Katarina Oguić
- Vedran Skočibušić
- Ivan Sumić

3. Odvjetnički vježbenici - pravnici:
- Jerko Bulić
- Ivan Filipčić
- Antonija Ivančan
- Filip Kufrin
- Branka Marušić
- Slavko Matešković
- Mia Mijatović
- Ivana Pakrac
- Dina Salapić
- Sabine Živković

4. Studenti pravnog fakulteta:
- Dario Ćorić
- Kristina Mandić
- Morana Perušić
- Teodora Skelin
- Ana Vitauš

PRAVNI OKVIR Centra je HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO u čijoj je ingerenciji odluka o osnivanju i ukidanju Centra, ciljevi
- ustrojstvo (na prijedlog koordinatorice/koordinatora Centra)
- pravila rada Centra (na prijedlog koordinatorice/koordinatora Centra)
- imenovanje/opoziv koordinatorice/koordinatora Centra

PARTNERI Centra su udruge koje se, među ostalim, bave zaštitom slobode izražavanja, te
međunarodni partneri - Media Legal Defence Initiative (MLDI), OESS, Share Foundation, Article 19, Committee to Protect
Journalists, Reporters Without Borders, SEEMO i dr.

FINANCIRANJE je na temelju projekata Centra (Agencija za elektroničke medije, Agencija za mobilnost i programe EU, MLDI,
Garden Court Chambers i dr., ali je za novinare koji će trebatipravnu pomoć i zaštitu Centra – besplatno, bar za sada.

ZADACI I CILJEVI CENTRA
Centar za zaštitu slobode izražavanja uključuje 1. pravnu zaštitu, 2. zastupanje, obranu, pravno savjetovanje 3. edukaciju 3. Informiranje novinara (putem web stranice HND-a) 4. druge pravne aktivnosti 5. Ostvarivanje prava na pravnu zaštitu Centra

07.07.2015. u 21:37 • 0 Komentara • Print • # • ^

petak, 03.07.2015.

AFIRMACIJNA HAZU U DRUŠTVU

AKADEMIK ZVONKO KUSIĆ:

AKADEMIJA SE NE SMIJE MIJEŠATI U DNEVNU POLITIKU

Predstavljanje polugodišnjeg rada HAZU novinarima 2.7. 2015., bio je povod i za kratki i brzi intervju s predsjednikom HAZU.
Zvonko Kusić, u drugom je mandatu predsjednik Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti, liječnik je, predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice i pročelnik Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta. A bio je i dekan Medicinskog fakulteta i ravnatelj kliničke bolnice Sestre milosrdnice u Vinogradskoj bolnici u Zagrebu.

Kako se postaje akademik?

To je jedna kompleksna procedura. Akademija ima devet razreda i ima Skupštinu i da bi netko bio izabran za akademika poticaj treba prvo doći iz razreda. A u razredu postoje dva tajna glasovanja i kandidat mora biti izabran u oba glasovanja. U razredu je broj članova konačan i netko od dosadašnjih članova Aademije u razredu mora umrijeti da bi se stvorila potreba za novim članom. Kada kandidat bude izabran u razredu na to upražnjeno mjesto, glasa se na Skupštini za njegovo pristupanje Tada glasaju za predloženog novog kandidata i pjesnici i slikari i matematičari, svi zajedno. Na Skupštini izbor novog člana za akademika mora biti potvrđen.


Predsjednik HAZU u drugom mandatu akademik Zvonko Kusić (fotka mzz)

Mora li kandidat biti doktor znanosti?

Postoje umjetničke grane gdje nema doktorata. Opće je pravilo da kandidat mora imati prerogative redovnog profesora, vrlo rijetko je da netko nije bio redoviti profesor. Većinom su bili dekani. Kandidat mra biti opće priznat znanstvenik ili umjetnik. Kandidata predlažu ili članovi razreda koji već jesu akademici ili fakultetska Vijeća.

Postoje li neke beneficije za članove akademije u društvu?

Ne

Da li je HAZU dovoljno prepoznat u javnosti?

Mi bismo voljeli da je više prepoznat nego što je, ali ja sam danas (op.a 2.7.) naglasio, da se u zadnje vrijeme pojavljuje osječaj da se akademike i njihove članove sve više pozivaju, traže naše mišljenje, citiraju nas. U javnom prostoru se pojavljuju oni stavovi koje je Akademija na neki način kroz svoje skupove afirmirala. Dakle taj utjecaj Akademije prepoznatljivo se pojačava, ali i dalje je nedovoljan. A nedovoljan je vjerojatno zato jer mi živimo u svijetu spektakla, estrade i senzacionalizma. Danas su dominantne te pojave, tako da Akademija s ozbiljnim intelektualnim radom, gdje se teži ka uravnoteženom , ja to zovem glas razuma, teško da može biti sa ovim današnjim načinom života dovoljno zanimljiva.

Zašto članovi Akademije svojim kompetencijama više kroz znanstvene stavove ne utječeu na politiku i odluke hrvatskih političara?

Akademija se zalaže za trajne vrijednosti, dok politika je dnevna. Politika ima svoje probleme, mora imati novce za mirovine, za plaće, za vojsku i policiju za zdravstvo i nastavu. I sada stavovi koji gledaju u budućnost koji su utemeljeni nekada se ne mogu primijeniti odmah. Mi moramo toga biti svjesni, jer su stavovi Akademije koji se zalažu za trajne vrijednosti. Inaće ta promišljanja nisu uvijek primjenjiva ,Akademija gleda u budućnost. Često se kritizira Vlada da nije ovima ili onima dala nešto međutim oni imaju konkretne programe . Ta promišljanja nisu uvijek primjenjiva i Akademija se ne smije miješati u dnevnu politiku. Kada bi se Akademija opredjeljivala u dnevnoj politici, to bi bio kraj Akademije. NIjedna Akademija u svijetu se ne miješa u dnevnu politiku. Nas se često poziva da se ponašamo kao aktivisti, no to bi bilo opasno jer bi mi izgubili svoju neutralnost. Akademija je stožerno mjesto, ona je referentno mjesto, jedna konstantna, stabilna točka za koje se zna da su stavovi utemeljeni na znanstvenim , stručnim i etičkim principima. Akademija se odlučila za ulazak u Europsku uniju. Akademija se očitovala protiv presude generalima . Dakle postoje velike stvari gdje se Akademija očituje.

Hrvatska je prema istraživanju Transparency Internacionala poznata po visokom postotku korupcije i nepotizma. Može li se na članove Akademije HAZU utjecati mitom, zahtjevom da se nešto prešuti, falsifikatima da se ne objavi istina itd?

Teško. Ja nikada nisam čuo ni za što slično. To su velike biografije i velike karijere osoba koji su akademici. Snaga Akademije, njenih članova, je u tome što je ona neovisna i nepristrana. Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti je institucija na koju je najteže utjecati . U svakom društvu mora postojati takva intelektualna snaga. A mi smo zato izbjegli i nepovjerenje u institucije koje je prisutno u hrvatskom društvu.

03.07.2015. u 23:29 • 0 Komentara • Print • # • ^

AKTIVNOST HAZU OD 1. 1. DO 1.7. 2015. GODINE

KROZ ŠEST MJESECI 184 DOGAĐAJA!

Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti njen predsjednik Zvonko Kusić, članovi Uprave Akademije te tajnici svih devet akademijinih razreda organizirali su 2. srpnja druženje s novinarima kojom su prilikom predstavili rad Akademije u prvih šest mjeseci 2015. godine .Na 276 slajdova akademik Kusić predstavio je rad Akademije. Produkcija rada članova je ogromna, u prosjeku je to do sada bio jedan i pol događaj dnevno.

Objavljujem događanja kategorizirana kroz brojeve:





Predsjednik HAZU Zvonko Kusić neformalno je razgovarao je s novinarima nakon predstavljanja polugodišnjeg rada Akademije.




Akademici u prijateljskom druženju.(fotke mzz)

Upravu Akademije čine akademici predsjednik Kusić, podpredsjednici Jakša Barbić i Velimir Neidhardt, glavni tajnik Pavao Rudan i tajnica dipl. iur Marina Štancl. Tajnici akademijinih razreda su
akademici Franjo Šnjek, Andrej Dujella, Ivan Gušić, Marko Pećina, August Kovačec, Pavao Pavličić, Vladimir Marković, Frano Parać i Stjepan Jecić .

03.07.2015. u 22:04 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 01.07.2015.

DVIJE GODINE ČLANSTVA U EUROPSKOJ UNIJI !

Mr. Miroslav Kovač

"ULASKOM U EU SMANJENA JE PROIZVODNJA HRANE"


Da li je dvogodišnje članstvo u Europskoj uniji, od 1.7. 2013. do 1.7. 2015. u hrvatskoj poljoprivredi rezultiralo napretkom? Mr. agronomije i tajnik Udruge OPG Hrvatske ŽIVOT Miroslav Kovač, Udruga u članstvu ima 312 OPG-a, navodi argumente iz kojoh se glatko može zaključiti da nije došlo do napretka u poljoprivredi u posljednje dvije godine otkako je RH u članstvu EU.No članstvo u EU samo po sebi nije negativan faktor, ali pitanje podrazumijeva način vođenja poljoprivredne politike, koja je prema očekivanju trebala bilježiti za poljoprivredu potpuno druge i pozitivne rezultate.

Kada bi za mišljenje pitali resornog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu odgovor bi bio potpuno drugačiji i ministar bi sasvim sigurno ponovo rekao - što ionako stalno ponavlja kada je u prilici obratiti se javnosti - da "RH poljoprivreda ima na raspolaganju godišnje oko 333 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj"
Ministar poljoprivrede Jakovina i mr. Kovač vrlo različito vide vođenje, razvoj i rezultate RH poljoprivrede.

No evo mog primjera s argumentima, o isporučiteljima mlijeka koji su također pokazatelj stanja u poljoprivredi u posljednje dvije godine.
Ministar Jakovina preuzeo je ministarsku dužnost u resoru poljoprivrede početkom siječnja 2012. Budući da se statistika vodi retroaktivno za godinu treba reći slijedeće: - u godini 2010. bilo je 6 .457 isporučitelja mlijeka, u godini 2011. bilo je 5.889 isporučitelja milijeka, godine 2012. bilo ih je 5.332, godine 2013. broj isporučitelja mlijeka je bio 4.401 , a godine 2014. broj isporučitelja mlijeka pao je na 4. 211. Tijekom godina 2012., 2013., i 2014. broj isporučitelja mlijeka je pao za 1.121. Rezultat pada broja isporučitelja mlijeka u RH najbolje se vidi u hrvatskim selima koja su prazna i siromašna.Pedesetak godina su ljudi na selu u malim poljoprivrednim gospodarstvima živjeli od prihoda koji su dobivali upravo od isporučivanja mlijeka od svojih nekoliko krava koje su predavali u male seoske mljekare čiji su otkupljivači bili veliki sustavi Dukat, Vindija, Meggle, i KIM. S politikom velikih korporacija donesenaa je odluka o gašenju malih proizvođača mlijeka što je činjeno sustavno nekoliko godina, a čemu se resorni ministar ni jednog trenutka nije suprotstavio,ni onaj prije Jakovine, ali niti Jakovina. Prihod od isporuke mlijeka bio je glavni prihod malih gospodarstava na selu.Prestankom dotoka tog prihoda počinje nestajanje malih hrvatskih soskih gospodarstava. Rezultate te odluke, dobre za korporacije jer su ih one provodile, ali izuzetno loše za državu, za broj stanovnika, sada ima posljedice u broju sanovnika u ruralnim regijama i na demografiji ukupno. Mlijeko je bila slavina života na selu. Kada je ta slavina zatvorena, mali poljoprivredni proizvođači su nestali.
Danas se ljudi na selu pitaju - zašto je Vlada uništila hrvatsko selo?
Uistinu, ZAŠTO?


OBJAVLJUJEM DOKUMENT mr. KOVAČA

01.07.2015. u 18:35 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.