AKADEMIK ZVONKO KUSIĆ:
AKADEMIJA SE NE SMIJE MIJEŠATI U DNEVNU POLITIKU
Predstavljanje polugodišnjeg rada HAZU novinarima 2.7. 2015., bio je povod i za kratki i brzi intervju s predsjednikom HAZU.
Zvonko Kusić, u drugom je mandatu predsjednik Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti, liječnik je, predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice i pročelnik Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta. A bio je i dekan Medicinskog fakulteta i ravnatelj kliničke bolnice Sestre milosrdnice u Vinogradskoj bolnici u Zagrebu.
Kako se postaje akademik?
To je jedna kompleksna procedura. Akademija ima devet razreda i ima Skupštinu i da bi netko bio izabran za akademika poticaj treba prvo doći iz razreda. A u razredu postoje dva tajna glasovanja i kandidat mora biti izabran u oba glasovanja. U razredu je broj članova konačan i netko od dosadašnjih članova Aademije u razredu mora umrijeti da bi se stvorila potreba za novim članom. Kada kandidat bude izabran u razredu na to upražnjeno mjesto, glasa se na Skupštini za njegovo pristupanje Tada glasaju za predloženog novog kandidata i pjesnici i slikari i matematičari, svi zajedno. Na Skupštini izbor novog člana za akademika mora biti potvrđen.
Predsjednik HAZU u drugom mandatu akademik Zvonko Kusić (fotka mzz)
Mora li kandidat biti doktor znanosti?
Postoje umjetničke grane gdje nema doktorata. Opće je pravilo da kandidat mora imati prerogative redovnog profesora, vrlo rijetko je da netko nije bio redoviti profesor. Većinom su bili dekani. Kandidat mra biti opće priznat znanstvenik ili umjetnik. Kandidata predlažu ili članovi razreda koji već jesu akademici ili fakultetska Vijeća.
Postoje li neke beneficije za članove akademije u društvu?
Ne
Da li je HAZU dovoljno prepoznat u javnosti?
Mi bismo voljeli da je više prepoznat nego što je, ali ja sam danas (op.a 2.7.) naglasio, da se u zadnje vrijeme pojavljuje osječaj da se akademike i njihove članove sve više pozivaju, traže naše mišljenje, citiraju nas. U javnom prostoru se pojavljuju oni stavovi koje je Akademija na neki način kroz svoje skupove afirmirala. Dakle taj utjecaj Akademije prepoznatljivo se pojačava, ali i dalje je nedovoljan. A nedovoljan je vjerojatno zato jer mi živimo u svijetu spektakla, estrade i senzacionalizma. Danas su dominantne te pojave, tako da Akademija s ozbiljnim intelektualnim radom, gdje se teži ka uravnoteženom , ja to zovem glas razuma, teško da može biti sa ovim današnjim načinom života dovoljno zanimljiva.
Zašto članovi Akademije svojim kompetencijama više kroz znanstvene stavove ne utječeu na politiku i odluke hrvatskih političara?
Akademija se zalaže za trajne vrijednosti, dok politika je dnevna. Politika ima svoje probleme, mora imati novce za mirovine, za plaće, za vojsku i policiju za zdravstvo i nastavu. I sada stavovi koji gledaju u budućnost koji su utemeljeni nekada se ne mogu primijeniti odmah. Mi moramo toga biti svjesni, jer su stavovi Akademije koji se zalažu za trajne vrijednosti. Inaće ta promišljanja nisu uvijek primjenjiva ,Akademija gleda u budućnost. Često se kritizira Vlada da nije ovima ili onima dala nešto međutim oni imaju konkretne programe . Ta promišljanja nisu uvijek primjenjiva i Akademija se ne smije miješati u dnevnu politiku. Kada bi se Akademija opredjeljivala u dnevnoj politici, to bi bio kraj Akademije. NIjedna Akademija u svijetu se ne miješa u dnevnu politiku. Nas se često poziva da se ponašamo kao aktivisti, no to bi bilo opasno jer bi mi izgubili svoju neutralnost. Akademija je stožerno mjesto, ona je referentno mjesto, jedna konstantna, stabilna točka za koje se zna da su stavovi utemeljeni na znanstvenim , stručnim i etičkim principima. Akademija se odlučila za ulazak u Europsku uniju. Akademija se očitovala protiv presude generalima . Dakle postoje velike stvari gdje se Akademija očituje.
Hrvatska je prema istraživanju Transparency Internacionala poznata po visokom postotku korupcije i nepotizma. Može li se na članove Akademije HAZU utjecati mitom, zahtjevom da se nešto prešuti, falsifikatima da se ne objavi istina itd?
Teško. Ja nikada nisam čuo ni za što slično. To su velike biografije i velike karijere osoba koji su akademici. Snaga Akademije, njenih članova, je u tome što je ona neovisna i nepristrana. Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti je institucija na koju je najteže utjecati . U svakom društvu mora postojati takva intelektualna snaga. A mi smo zato izbjegli i nepovjerenje u institucije koje je prisutno u hrvatskom društvu.
Post je objavljen 03.07.2015. u 23:29 sati.