AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 30.10.2014.
PARLIAMENT MAGAZINE
M.PETIR O SUVERENITETU DRŽAVA I GMO-U
Marijana Petir,hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu upozorila je na rizike koje donosi ispuštanje živih GMO-a u okoliš. Članak je objavio Parlamentarni magazin u broju 399 od 20. listopada na temu suvereniteta država članica u odnosu na zabranu sjetve GMO sjemena. Objavljujem orginalni tekst i hrvatski prijevod.
Naslovna stranica časopisa u kome je tekst zastupnice Marijane Petir i link.
http://viewer.zmags.com/publication/f83db62f#/f83db62f/30
srijeda, 29.10.2014.
PRIZNANJE ZA BRIGU O DJELATNICIMA
ZAPOSLENICIMA POVJERENJE I ODGOVORNOST
Objavljujem PRIOPĆENJE Hrvatske gospodarske komore
"Ono što je specifično u segmentu za koji smo nagrađeni i po čemu se Biovega d.o.o. ističe je to što našim zaposlenicima pridajemo jako puno povjerenja i odgovornosti. Ako im se tako pristupa, ljudi rade bolje. Ne priželjkujemo pogreške, ali ako se one događaju, učimo iz njih kako ih ne bismo ponavljali. Pretpostavljam da je Biovega dobila nagradu HUP-a i zbog mnogih drugih znakova pažnje prema zaposlenicima. Kad se neki zaposlenik razboli, Biovega mu pomaže u odabiru posebne hrane kako bi brže ozdravio. Jedanput mjesečno, primjerice, u Biovegine urede dolazi terapeut koji masažom pomaže zaposlenicima koji puno vremena provode za kompjutorima. Ima toga još, ali smatram kako je to dio normalnog ponašanja"-pojasnila je konkretnije razloge zbog kojih je tvrtka nagrađena od HUP-a, direktorica Biovege Jadranka Boban Pejić.
Opis fotografije: Jadranka Boban Pejić direktorica tvrtke Biovega d.o.o. (stoji vrhovima cipela na kocki) a s njene lijeve strane je predsjednik RH dr.Ivo Josipović
ponedjeljak, 27.10.2014.
...izvan teme...TKO SMIJE REĆI PREMIJERU DA MORA SMJENITI MINISTRA MATIĆA ?
PROSUDBI BRANITELJA TREBA VJEROVATI!
Iako su hrvatske branitelje koji prosvjeduju pred Ministasrtvom branitelja u Zagrebu proteklih dana posjetili i predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović, predsjednik Hrvatskog Sabora Leko, predsjednički kandidat dr. Kujundžić i mnogi drugi manje značajni ljudi za funkcioniranje državne vlasti u RH, branitelji koji prosvjeduju ne odustaju od prvog zahtijeva, a taj je smjena aktualnog ministra branitelja Predraga Matića, njegove zamjenice Vesne Nađ I njegova pomoćnika Bojana Glavašević. No branitrlji su svojim zahtijevima dodali još jedan zahtijev, a to je donošenje Ustavnog Zakona o pravima hrvatskih branitelja kojim bi se njihova prava ponovo objedinila u jedan jedini Zakon.
Smjenjivanje ministra branitelja Matića i njegovih suradnika, što je posao premijera Milanovića, branitelji su čuli u negativnom kontekstu. Premijer Milanović se o želji za smjenjivanjem ministra branitelja Matića očitovao u četvrtak 23. listopada, na sjedici Vlade ČETVRTOGA DANA prosvjeda i tom je prilikom o temi smjene premijer, prenijeli su elektronički mediji, rekao slijedeće:
“Ministar ima moju podršku i ako ovakav minister s ovakvim ratnim putem i njegovi pomoćnici koji su ovih dana fizički napadani, ako oni nisu dovoljno dobri i nemaaju dovoljno povjerenja da rade taj posao, onda ja stvarno neznam tko bi to mgao raditi bolje u Hrvatskoj.”
Tom je rečenicom premijer Milanović rekao i braniteljima i hrvatskoj zainteresiranoj javnosti – NEĆU SMJENITI MINISTRA MATIĆA.
Što zapravo znače riječi kojima premijer Zoran Milanović opravdava ostanak Predraga Matića na funkciji ministra branitelja?
Izgovorene riječi premijera ne sadrže argumenat za ostanak Predraga Matića na ministarskom mjestu . Jer ratni put ministra Matića koji u pozitivnom kontekstu spominje premijer završio je prije najmanje 18 godina, a vjerojatno i više. Od tada Predrag Matić svoju je osobu kroz pozitivna i negativna iskustva, možda i naobrazbu izgrađivao. Koliko uspješno sudi javnost i hrvatski branitelji. Ratni put je povijest svakog branitelja. Možda ratni put, a dijelom svakako i grad iz koga potječe bile su reference koje su Predraga Matića dovele za savjetnika u ured predsjedniku dr. Josipoviću za pitanja branitelja i stradalnika domovinskoga rata. S mjesta savjetnika u uredu predsjednika RH Matić je otišao 2011. na mjesto ministra u ministarstvo branitelja. Kroz pune dvije godine aktualni minister imao je zasigurno mnogo kontakata s hrvatskim braniteljima. Ti su ljudi sabrali svoja iskustva s aktualnim ministrom Matićem i zaključili da ministra treba smjenitiI . Neopozivo. I od toga ne odustaju. Isti su sud donijeli i o njegovim pomoćnicima. Njihov dosadašnji rad prema procjeni branitelja nije adekvatan potrebama koji oni imaju. Toj prosudbi branitelja treba vjerovati i treba je poštivati. Zašto to premijer Milanović ne razumije? Premijer ima ego kojim poručuje – BITI ĆE KAKO JA KAŽEM. A premijer ne razumije, ili ne želi razumijeti da svojim egom, svojom neutemeljenom tvrdnjom da minister ima njegovu podršku, generira nove problem, bolesnim braniteljima, posebno invalidima - pojedinačno, braniteljima kao populaciji i hrvatskom društvu u cijeli. A napose i svojoj političkoj stranci SDP-u koja će vrlo mnogo izgubiti na popularnosti i vjerodostojnosti nakon ove velike afere oko smjene ministra Matića i njegovih suradnika. Ovakva afera u kojoj branitelji traže smjenu ministra – za koje se razloge premijer treba tek interesirati i doznati ih – doslovno u koš baca izborne glasove SDP-a i njegovih koalicijskih partnera, a upisuju ih druge političke stranke.
Tko smije reći premijeru Milanoviću da je vrijeme da smjeni ministra branitelja Predraga Matića?
Premijer je rakao da nezna tko bi mogao raditi bolje ( od Matića) ministarski posao u RH !Ako on nezna, postoje njegovi savjetnici koji će mu to reći, pa i sami branitelji koji će mu rado reći tko će bolje od aktualnog ministra branitelja Matićai njegovih suradnika raditi taj posao u ministarstvu branitelja!
AZIJSKA STRIZIBUBA
MJERA ISKORIJENJIVANJA I SPRIJEČAVANJA ŠIRENJA
AZIJSKE STRIZIBUBE Anoplophora chinensis (Forster)
Radi iskorjenjivanja azijske strizibube Anoplophora chinensis (Forster) započet će mehaničko uništavanje biljaka domaćina azijske strizibube u zaraženom području Općine Sveti Filip i Jakov, 27. listopada 2014. godine. Uništavanje na lokalitetima Turanj i Sveti Filip i Jakov uključuje rušenje, vađenje, usitnjavanje i spaljivanje zaraženih biljaka.
Kako je azijska strizibuba opasan polifagni karantenski štetni organizam podrijetlom iz Azije, koji napada više od 100 vrsta bjelogoričnog drveća i grmlja te nekoliko voćnih vrsta od kojih su mnoge u velikoj mjeri zastupljene u vegetaciji Republike Hrvatske, osim uništavanja zaraženih biljaka, mjere uništenja provest će se i na biljkama domaćinima u polumjeru od 100 metara oko zaraženog bilja. Ovo je izuzetno važno jer ovaj štetni organizam veći dio života provodi unutar stabla, a simptomi napada i nastale štete uočljive su tek kada je šteta već učinjena.
Biljke domaćini azijske strizibube jesu: javor, pitomi kesten, joha, breza, grab, citrusi, lijeska, drijen, dunjarice, glog, bukva, lagerstremija, jabuka, platana, topola, lovorvišnja, kruška, ruža, vrba, brijest, hrast, melija i mnoge druge vrste.
Odrasla jedinka azijske strizibube je kukac veličine 2,5 – 3,5 cm, sjajne crne boje s bijelim pjegama nepravilnog oblika na pokrilju i člankovitim ticalima duljim od tijela. Ženka odlaže jaja na bazalnom dijelu stabla (panju) najviše do 60 cm visine od razine tla. Iz jaja se rađa ličinka koja se ubušuje u drvenaste biljke domaćine i u njima izgriza široke hodnike. Ovaj štetni organizam veći dio života provodi zaštićen unutar stabla. Najčešće se u bazalnom dijelu stabla uočava pojava piljevine te okrugle izlazne rupe promjera 1 – 2 cm, uglavnom na donjem dijelu debla i korijenju koje izviruje iznad površine tla. Ostali simptomi zaraze jesu žućenje lišća i venuće lišća i grana, a u konačnici stablo potpuno žuti i suši se.
Sprječavanje zaraze ovim štetnim organizmom moguće je isključivo primjenom mjera uništavanja biljaka domaćina: sječom zaraženih i sumnjivih stabala, uklanjanjem panjeva, usitnjavanjem svih uklonjenih biljnih dijelova i njihovim spaljivanjem.
S obzirom na to da se azijska strizibuba brzo širi i lako prilagođava novim staništima te da nema prirodnih neprijatelja, procijenjeno je da bi daljnje širenje toga štetnog organizma imalo katastrofalne posljedice za naše šume i okoliš u cijelosti. Stoga je poduzimanje mjera radi iskorjenjivanja ovog štetnog organizma i sprječavanja njegovog daljnjeg širenja od velikoga javnog i gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i ocijenjeno je najvišim prioritetom.
Uništavanje zaraženih biljaka i biljaka domaćina u polumjeru od 100 m financirat će Ministarstvo poljoprivrede iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Izuzetno je važno da se mjere uništavanja provedu u kratkom vremenu, temeljito i organizirano. Stoga je Ministarstvo poljoprivrede u izvrsnoj suradnji s predstavnicima Općine Sveti Filip i Jakov pripremilo akciju koju će provesti Hrvatske šume d.o.o. uz stručnu potporu Hrvatskoga centra za poljoprivredu hranu i selo – Zavoda za zaštitu bilja pod nadzorom fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede.
DANSKA KRALJICA MARGARETA II. POSJETILA HRVATSKU
ROBNA RAZMJENA U KORIST DANSKE
Povodom službenog posjeta Republici Hrvatskoj Njezinog Veličanstva Kraljice Danske Margarete II. injezinog supruga princa Henrika
koji je trajao od 21.-25.10.2014. organizirano je više događanja za kraljevski par. Objavljujem dvije informacije – o bilateralnom sastanku ministra poljoprivrede s danskim predstavnicima, te posjet princa Henrika muzeju Gliptoteka u Hrvtskoj Akademiji Znanosti i umjetnosti.
BILATERALNI SASTANAK
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina sa suradnicima održao je 22. listopada 2014., bilateralni sastanak sa ministrom poljoprivrede Kraljevine Danske Danom Jorgensenom. Sastanak je održan u sklopu Dansko-hrvatskog poslovnog foruma. Prema informacijama glasnogovornika ministarstva poljoprivrede, ministri Jakovina i Jorgensen razgovarali su o unaprjeđenju bilateralne suradnje u prehrambenom sektoru, uključujući mogućnosti ulaganja i trgovine, prenošenju iskustava osobito u području ekološke poljoprivrede i dobrobiti životinja, te su razmijenili mišljenja u području Zajedničke poljoprivredne politike uključujući novu reformu. Nastavak dobre bilateralne suradnje ići će u korist obje zemlje poglavito u platformi za poslovnu suradnju u području poljoprivredne i prehrambene industrije. „U funkcioniranju rada Europske komisije vrlo su važni osobni kontakti i dobra suradnja resornih ministara kako bi u budućnosti mogli postići zajedničke dogovore o važnim pitanjima i temama koje se raspravljaju na razini EU“, izjavio je ministar Jorgensen. Ministar Jakovina istakao je „kako Zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika daju jasan zakonodavni okvir i smjernice kako povući sredstva iz fondova na dobrobit hrvatskih poljoprivrednika i ribara.“
„Podaci o robnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenog sektora nisu ohrabrujući i pokazuju kako hrvatski proizvodi još uvijek slabije pronalaze put do danskog tržišta. Očekujemo da će se to promijeniti jer su nakon ulaska Hrvatske u EU, promijenjeni trgovinski odnosi te su ukidanjem carinskih barijera otvorene nove mogućnosti za izvoz. Vjerujemo da će hrvatske tvrtke to u idućim godinama značajnije iskoristiti“, izjavio je na sastanku Jakovina.
Hrvatska je u 2013. godini iz Danske uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 15,3 milijuna eura, dok je u Dansku izvezla poljoprivredno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od svega 330 tisuća EUR što je rezultiralo deficitom od gotovo 15 milijuna EUR. U odnosu na prethodnu 2012. godinu, izvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda u Dansku u 2013. godini bilježi rast od 14 % dok uvoz bilježi rast od 5 %.
PRINC HENRIK POSJETIO MUZEJ GLIPTOTEKU U HAZU
Suprug danske kraljice Margarete II. princ Henrik posjetio je u srijedu 22. listopada Gliptoteku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti gdje je razgledao izložbu Kako smo živjeli – danska arhitektura od 1945. do 1975. Princa Henrika dočekao je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, a nazočni su bili i upraviteljica Gliptoteke Ariana Kralj, predsjednik Hrvatske komore arhitekata Tomislav Ćurković i kustosice izložbe Jannie Rosenberg Bendsen i Vera Noldus. Akademik Kusić u svom je pozdravnom govoru princu Henriku zaželio dobrodošlicu u Hrvatsku te ga obavijestio o povijesti i ustrojstvu HAZU, kao i Gliptoteke koja je jedan od pet muzeja u sastavu Akademije. Princ Henrik se nakon razgledavanja izložbe upisao u spomen-knjigu HAZU u koju se potpisuju najugledniji gosti Akademije, među kojima su bili britanska kraljica Elizabeta II. 1972. godine te švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvija 1978.
Izložba Kako smo živjeli – danska arhitektura od 1945. do 1975. traje do 2. studenog i kroz crteže, skice, fotografije i makete izložba prikazuje stvarni ambijent u kojem se odvijao život u Danskoj od 1945. do 1975. te neke od najboljih radova toga razdoblja. Pritom je naglasak stavljen na ulogu i funkciju arhitekata u danskom društvu, od kojih su najpoznatiji Arne Jacobsen, Kay Fisker, Karen i Ebbe Clemmensen i Svenn Eske Kristensen. Oni su imali ključnu ulogu u izgradnji socijalne države oblikujući njezin fizički izgled, čime su potvrdili svoju društvenu odgovornost i dali doprinos ostvarenju suvremenih političkih vizija. To se ogleda u socijalnim stanovima, objektima za rekreaciju kao što su plivačke i sportske dvorane te hotelima i kućama za odmor. Danci su projektirali i škole koje odgovaraju aktualnim pedagoškim idealima te uredske i proizvodne prostore pogodne za moderno poslovanje, usredotočujući se na potrebe pojedinca, čime se arhitektura demokratizirala – izvjestio je Marijan Lipovec iz Ureda za odnose s javnošću HAZU.
petak, 24.10.2014.
O USTAVNOPRAVNOJ ZAŠTITI OKOLIŠA U PALAČI HAZU
VREDNOTE ZAŠTIĆENE USTAVOM
U organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti, 23. listopada u Palači HAZU u Zagrebu održan je okrugli stol o upravnopravnoj zaštiti okoliša na kojem se raspravljalo o sadašnjim i nekadašnjim pravnim rješenjima ovog pitanja te o izazovima koje donosi članstvo Hrvatske u Europskoj uniji.
Prema informacijama Marijana Lipovca službenika za odnose s javnošću u HAZU, potpredsjednik HAZU i predsjednik Znanstvenog vijeća akademik Jakša Barbić rekao je da se radi o prvom skupu koji HAZU organizira u vezi ustavnopravne zaštite okoliša. Pritom je podsjetio da su očuvanje prirode i čovjekova okoliša vrednote zaštićene Ustavom Republike Hrvatske. Istaknuo je pritom da je pravo na zdrav okoliš ujedno i ljudsko pravo. „Ne može profitabilnost biti razlog da se ne štiti temeljno ljudsko pravo“, kazao je akademik Barbić koji smatra da se Hrvatska nalazi u relativno dobroj poziciji jer može popratiti mnoge stvari koristeći iskustva drugih.
Na skupu je bila i predsjednica Ustavnog suda prof. dr. sc. Jasna Omejec koja je kazala da je danas pravo vrijeme da se razgovara o pravnim, a posebno javnopravnim i ustavnopravnim aspektima zaštite okoliša. Naglasila je važnost članka 69. Ustava koji jamči pravo na zdrav život, državi nalaže da osigurava uvjete za zdrav okoliš te propisuje opće obveze svih da se brinu i skrbe i o zaštiti zdravlja ljudi, i o okolišu, i o prirodi. „To je doista ustavnopravno dostignuće na razini najboljih demokratskih standarda svijeta. Naš Ustav, kada se to poveže još s tim da su priroda i zaštita čovjekova okoliša temeljne vrijednosti ustavnopravnog poretka Hrvatske, doista otvara svijetove. Na nadležnim tijelima državne i javne vlasti kao i na sudovima jest da prepoznaju vrijednosti koje nesebično nudi Ustav i da pokušamo svi zajedno u budućnosti artikulirati u normativnom smislu ono što Ustav zahtijeva, a to je ne samo briga o čovjeku, nego i briga o samom okolišu i o samoj prirodi kao posebnom ekosustavu", rekla je Omejec koja smatra da bi to na konceptualno-vrijednosnoj razini značilo povijesni skok iz antropocentrične paradigme razvitka prema ekocentričnoj. Upozorila je međutim da nema iluzije da je u današnjim uvjetima u kojima se nalazi naše društvo taj skok „koji priziva naš Ustav“ moguće napraviti. „Za to je potrebna promjena pravne svijesti. Sudovi, uključujući Ustavni sud, za taj korak još uvijek nisu osposobljeni. Bila bih presretna kad bismo u cijelosti prihvatili i djelotvorno provodili standarde koje je do danas razvio strasbourški sud", poručila je Omejec.
Doc. dr. sc. Lana Ofak s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorila je o utjecaju pristupanja Hrvatske Europskoj uniji na upravnopravnu zaštitu okoliša. Rekla je da je primarna zadaća svih nadležnih tijela da tumače i primjenjuju pozitivna pravna pravila u skladu s Ustavom te da je danom pristupanja Hrvatske EU nastala i ustavna obveza svih javnopravnih tijela da primjenjuju pravo Unije. „I to moramo imati u vidu kada ćemo se pokušavati opravdavati zašto ne primjenjujemo europsko pravo", poručila je Ofak.
Prof. dr. sc. Dragan Medvedović, umirovljeni profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, govorio je o razvoju upravnopravne zaštite okoliša u Hrvatskoj i spomenuo Splitski statut koji još 1312. zabranjuje sječu šume na Marjanu i druge primjere iz statuta dalmatinskih gradova koji se odnose na zaštitu okoliša i prirode. Govoreći o zakonskim rješenjima u samostalnoj Hrvatskoj, upozorio je na prečeste promjene donesenih zakona i na presporo donošenje podzakonskih propisa bez kojih primjena zakona nije moguća. „Od 2005. do danas Zakon o šumama mijenjan je pet puta, dok je Šumski zakon donesen 1852. vrijedio preko 70 godina“, rekao je Medvedović.
POLITIKA U POLJOPRIVREDI
" PROGRAM KOJI PREDLAŽE KONKRETNE MJERE"
Objavljujem priopćenje predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza Mije Latina.
Mijo Latin i Anita Sinjeri Ibrišević
četvrtak, 23.10.2014.
… izvan teme…HRVATSKI BRANITELJI PROSVJEDOM TRAŽE OSTAVKU MINISTRA MATIĆA I DVOJE NJEGOVIH SURADNIKA
DOŽIVLJAVA LI HRVATSKA VLAST BRANITELJE OZBILJNO?
TREĆI DAN PROSVJEDA 22.10 2014 . Od ponedjeljka 20.listopda hrvatski branitelji, aktivni sudionici domovinskoga rata, ljudi koji su oslobodili hrvatski teritorij,koji su stvaraoci nezavisnosti i samostalnosti države Hrvatske prosvjeduju pred Ministarstvmom branitelja u Savskoj ulici 66 u Zagrebu zahtijevajući da minister Predrag Fred Matić, i njegova zamjenica Nađ te njegov pomoćnik Bojan Glavašević daju ostavke na svoje fukcije.
Koji su razlozi za traženje ostavke triju rukovodećih osoba ministarstva branitelja?
Kroz razgovar o razlozima nezadovoljstva više branitelja je reklo da minister Matić nije ništa napravio za branitelje, da ministar Matić provodi nečiju politiku, te da smanjuje prava braniteljima. Kako smanjuje prava – upitala sam? Branitelji su rekli da je to skidanje invaliditeta za 20-40%, a tako i ukidanje mirovine. Branitelji su dalje istakli da je u pripremi izmjena Zakona o braniteljima, a da oni o sadržaju izmjenama koje su u pripremi neznaju ništa, tek samo ono što su čuli, jer minister Matić svoje važne odluke ne prosljeđuje više svojim savjetnicima koji su iz redova branitelja, već o svemu odlučuje sam. Ono što su branitelji čuli je da je u pripremi izmjena Zakona o braniteljima na taj način da se “izjednače prava vojnika sao krajne, četnika i partizana s pravima hrvatskih branitelja”. A takav Zakon, rekli su branitelji nečemo dozvoliti. Zato , rekli su, Matić, njegova zamjenica Nađ i mladi Bojan Glavašević, moraju otići.
U utorak 21.10. Minister Matić je na konferenciji za novinare rekao da će dati ostavku ako branitelji prikupe 250.000 potpisa plus jedan potpis.
U srijedu 22.10. minister Matić je na Novoj TV izjavio da neće dati ostavku jer da bi na njegovo mjesto došao drugi ministar koji bi provodio iste zakone i na isti način.
Na pitanje – što se važno dogodilo tijekom srijede 22.10. trećeg dana prosvjeda, branitelji su rekli da su ih na mjestu prosvjeda posjetili hrvatski generali. Braitelje je na mjestu prosvjeda ( u vrijeme mog novinarskog dolaska )posjetila i Željk Markić predsjednica inicijative “U ime obitelji”.
Hrvatski branitelji iz brigada koje su ratovale protiv srpskih okupacijskih snaga istiću da mjesto prosvjeda neće napustiti dok minister Matić ne da ostavku.
Ljudi koji su udruženi u ratni stroj oslobodili su, a time i stvorili samostalnu Hrvatsku državu, postavili su uvjet, jer smatraju da se dignitet branitelja ne smije više narušavati i omalovažavati. Smatraju da su bili tolerantni do sada, ali da su događanja u domeni koja se odnosi na njih, bivše branitelje, dosegla u svim područjima nivo ispod kojeg se više ne može ići.
Doživljava li Hrvatska vlast branitelje ozbiljno? Ili su branitelji sa svojim zahtijevom samo epizoda u percepciji aktualnih političara? Rasplet se mora dogoditi uskoro!
U utorak navečer na prosvjedu je umrla sudionica Domovinskog rata iz Dubrovnika, 100% invalid Nevenka Topalušić.
Prosvjednici pred zgradom u Savskoj 66 u kojoj je Ministarstvo branitelja
Na vratima ulaza u kojoj je Ministarstvo branitelja izvješen je list papira na kojem su otisnute fotografije osoba čije se ostavke traže: redom ministar Matić, doministrica Nađ i pomoćnik Glavašević. fotke m.z.z.
nedjelja, 19.10.2014.
EUROZASTUPNICA OTVORILA SREDIŠNJI URED U ZAGREBU!
FOKUS NA BJELOVARSKO BILOGORSKOJ ŽUPANIJI
Marijana Petir članica političke stranke Hrvatskog seljačkog saveza koja je na ovogodišnjim izborima za zastupnike u Parlament Europske unije izabrana od hrvatskih birača kao jedna od legitimnih predstavnika Republike Hrvatske, otvorila je svoj središnji ured 18. listopada u Zagrebu. Zastupnički mandat Marijani Petir teče od 1.srpnja 2014. Izričito se zalaže za poboljšanje statusa poljoprivrednika, za opstanak adekvatnog života u ruralnim područjima, domaću proizvodnju hrane i održivo korištenje prirodnih resursa.
Adresa ureda u Zagrebu je Zvonimorova 17, meil: hrvatska@petir.eu . Uz središnji ured Petir je oformila i četri regionalna ureda i to u Sisku i Bjelovaru, što znaći da u Bjelovarsko – bilogorska županiji ima dva ureda, te u Osijeku i Splitu.
Nisam kao novinarka bila pozvana na otvaranje ureda u Zagrebu. Mislim da je razlog tome što sam u komunikaciji u vezi s informacijama, kojih sam primila nekoliko od asistenata Marijane Petir iz Bruxellesa, izrekla nezadovoljstvo i izrazila određene zahtijeve, u smislu točnosti i vjerodostojnosti informacije. A nisam objavila ni prezentaciju Power Point na kojoj uistinu nije navedena Hrvatska kao zemlja koja ima pravo na obeštećenje hrvatskih poljoprivrednika u voću i povrću zbog ruskog embarga.Na više je mjesta informacija o tome objavljena, a i sama zastupnica je davala izjave o toj temi, tako da sam odlučila čekati. Jer informacija ima svoje tokove. No priča nije gotova i za tu objavu prezentacije, kao argumenta i kao činjenice , još uvijek nije kasno. Ali tek samo to je već mladoj političarki bilo dovoljno da mi uskrati informaciju o otvaranju svog ureda.
Ja (m.z.z.) na informaciju gledam profesionalno i bez emocija. Razum odlučuje. Zato u nedostatku fotografije sa događaja otvaranja ureda, objavljujem naslovnicu biltena koji je podijelila prisutnim novinarima. Jedan novinar dostavio mi je bilten. Bilten ima 8 stranica, prenosi tekstove o tome što je Marijana Petir u tri mjeseca radila u euro parlametu. Objavljujem naslovnu stranicu:
Istra, Sjeverozapadna Hrvatska i otoci , a više otoka ima vrlo razvijenu poljoprivredu , sir,vino,masline, nisu ušli u odabir Marijane Petir za otvaranje regionalnih ureda. Možda ipak europarlamentarna zastupnica naknadno shvati da je poljoprivreda znatno raširenija djelatnost u Hrvatskoj, nego što ona ovoga trenutka ima informacija o važnosti te poljoprivrede.
ISPLAĆENE POTPORE ZA NAKNADNU SJETVU ZBOG POPLAVA
POPLAVLJENIMA ISPLATA U LIPU ?!
Ministarstvo poljoprivrede priopćenjem za javnost 9.listopada je pojasnilo kako je, kome, za koje kulture, te u kom iznosu isplaćena potpora za naknadu sjetve zbog poplave koja je u svibnju u razmjerima elementarne nepogode zahvatila naselja u Vukovarsko- srijemskoj, Sisačko - moslavačkoj i Požeško –slavonskoj županiji.
Pregled poplavljenih naselja u tri navedene županije
U priopćenju piše slijedeće„Kako bi svi poljoprivrednici i zainteresirana javnost mogli vidjeti kome je i za koju vrstu poljoprivredne kulture isplaćena potpora za provedbu naknadne sjetve za 2014. godinu, Ministarstvo poljoprivrede objavljuje tablicu s podacima o svakoj pojedinoj poplavljenoj ARKOD parceli i kulturi koja na njoj raste.
Popis kultura i sjemena,gnojiva, goriva i cijena tog materijala
Iznad naziva svake kulture nalazi se iznos procijenjenog troška repromaterijala za tu kulturu po hektaru (sjeme/sadni materijal/gnojivo/gorivo), pomoću čega je izračunat iznos novčanih sredstava koji je u konačnici isplaćen svakom poljoprivredniku za provedbu naknadne sjetve. Nazivi poljoprivrednih gospodarstava u tablici se ponavljaju jer je u obzir uzeta svaka poplavljena ARKOD parcela, a neki poljoprivrednici ih imaju nekoliko.
Satelitska snimka poplavljenih područja od 26.5. 2014.
Kako bi svaki poljoprivrednik mogao provjeriti koje su poplavljene poljoprivredne površine ušle u izračun, na javnom ARKOD pregledniku, svima su dostupni podaci za svaku pojedinu zemljišnu parcelu: http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/.
Podsjećamo, temeljem podataka Hrvatskih voda o poljoprivrednim površinama zahvaćenim poplavom na dan 26. svibnja 2014. godine, Agencija za plaćanja rukovodila se sa satelitskim snimkama ARKOD parcela te ih usporedila s poljoprivrednim kulturama koje su poljoprivrednici prijavili u svom godišnjem zahtjevu za izravnu potporu ove godine, kao i cijenom repromaterijala pojedinačnih kultura dobivenih od Savjetodavne službe. Nakon provedene analize utvrđeno je da se naknada štete odnosi na ukupno 3.577 hektara poljoprivrednih površina u 3 županije koje obrađuje ukupno 598 poljoprivrednih gospodarstava, a kojima je Agencija isplatila ukupno 9.343.407,93 kuna " - tekst je iz priopćenja ministarstva poljoprivrede.
Odluka Vlade RH o pomoći poljoprivrednim proizvođačima zahvaćenim poplavom za provedbu naknadne sjetve za 2014. godinu donesena je na sjednici 22.svibnja,a objavljena je u NN 65/14 , na dan 28.5. 2014. Odluka je stupila na snagu danom donošenja.
subota, 18.10.2014.
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE EU O D 29. 9.
RASPODJELA PROIZVODA PO DRŽAVAMA ČLANICAMA
Europska komisija donijela je Delegiranu Uredbu Komisije EU br. 1031/2014 >d 29. rujna 2014. o utvrđivanju dodatnih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća. Svrha Uredbe je spriječiti postojeću situaciju na tržištu, koja je posljedica Odluke Ruske federacije od 7. kolovoza 2014. godine. Radi se o zabrani uvoza određenih poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz Europske unije.Neubiranje i zelena berba učinkovite su mjere upravljanja krizom u slučaju viškova voća i povrća zbog privremenih i nepredvidivih okolnosti. Države članice dobile su mogućnost da kroz provedbu postupaka iskoriste količine voća i povrća dodijeljene svakoj pojedinoj državi članici.
Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Pravilnik o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća (Narodne novine br. 117/14) kojim se uređuje provedba Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1031/2014 >d 29. rujna 2014. o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća.
Izvanredne mjere pomoći propisane Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1031/2014 i navedenim Pravilnikom uključuju mjere povlačenja voća i povrća u razdoblju od 30. rujna 2014. do datuma kada će količine iz Priloga I Pravilnika biti iskorištene ili do 31. prosinca 2014. godine.
Financijska pomoć Europske unije dodijelit će se u skladu s procijenjenim količinama proizvoda na koje ima utjecaj zabrana Ruske federacije. Za svaku državu članicu te količine su izračunate na temelju trogodišnjeg prosjeka izvoza određenih proizvoda u Rusiju.
Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1031/2014 načinjena je raspodjela maksimalnih količina proizvoda po državama članicama. Republici Hrvatskoj dodijeljena je maksimalna količina od 1.050 t za jabuku i 7.900 t za mandarinu. Pored ovih količina svakoj državi članici dodijeljeno je dodatnih maksimalno 3.000 t za jedan ili više sljedećih proizvoda: rajčice, mrkva, kupus, paprika, cvjetača i brokula, salatni krastavci, kornišoni, gljive rodaAgaricus, jabuke, kruške, šljive, jagodasto voće, stolno grožđe, kivi, slatke naranče, klementine i mandarine.
Ministarstvo poljoprivrede odlučilo se za provedbu postupka povlačenja s tržišta jabuka i mandarina, a dodatne količine dodijeljene Republici Hrvatskoj dodane su na 1.050 t za jabuku tako da ukupne količine koje se mogu povući s tržišta iznose 4.050 t za jabuku i 7.900 t za mandarinu.
Kako bi proizvođačima jabuka i mandarina te primateljima kao što su centri i ustanove socijalne skrbi, ustanove za predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, bolničke ustanove, kaznena tijela, humanitarne organizacije olakšali provedbu Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1031/2014 napravljen je Vodič o provedbi dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća i Grafički prikaz postupka povlačenja s tržišta.
Više informacija:
Uputa za proizvođače i primatelje proizvoda povučenih s tržišta za slobodnu distribuciju - novo !!!
Popis proizvođača - pravne osobe - novo !!!
Popis proizvođača - fizičke osobe - novo !!!
Popis potencijalnih primatelja - novo !!!
petak, 17.10.2014.
AKADEMICI O RAZVOJNIM POTENCIJALIMA HRVATSKOG GOSPODARSTVA
BRODOGRADNJA IMA PREDISPOZICIJE
Prema informacijama glasnogovornika Marijana LipovcaH rvatska akademija znanosti i umjetnosti zajedno s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirala je 16. listopada znanstveni skup pod nazivom Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva. Skup je imao za cilj pokazati da Hrvatska još uvijek raspolaže dovoljnim potencijalima da samostalno pokrene dugoročan održiv razvoj.
Skup je otvorio potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić koji je iskaknuo da je Akademija do sada više puta održavala znanstvene skupove o stanju i problemima u hrvatskom gospodarstvu ili se obraćala javnosti upozoravajući na njih. Uvodno izlaganje o strategiji razvoja i prirodnim resursima održao je akademik Gordan Družić koji je podsjetio da je HAZU još 1995. upozorila na negativne trendove u kretanju vanjskotrgovinske bilance, inozemnog duga i nezaposlenosti i nakon toga održala niz znanstvenih skupova posvećenih dugoročnoj strategiji gospodarskog razvoja Hrvatske. „Strategija bi trebala imati dva osnovna smjera – prvi je razvoj postojećih proizvodnji poticanjem stvaranja reprodukcijskih cjelina na razini cijelog hrvatskog gospodarstva uz težnju da se uvozna supstanca u što većoj mjeri zamijeni domaćom. Drugi smjer je razvoj novih proizvodnji koje će biti aktualne za pet ili više godina. Hrvatskoj treba jedna velika svjetska kompanija, jedna, simbolički govoreći, Hrvatska Nokia. Ona bi riješila velik dio sadašnjih problema hrvatskog gospodarstva – vanjskotrgovinski deficit, inozemni dug i nezaposlenost, kao i probleme daljnjeg razvoja. Za to jedino predispozicije ima brodogradnja“, kazao je akademik Družić. Istaknuo je da je Hrvatska treća u Europi među zemljama bogatima vodom i osma na svijetu i spomenuo potencijale poljoprivrede, šumarstva, geotermalne energije i biomase. „Hrvatska bi mogla gotovo sasvim pristojno živjeti samo od pravilne valorizacije svog prometnog položaja. Krajnje je vrijeme da iskoristimo bar nešto od resursa koje imamo jer ako nećemo mi, onda će to iskoristiti netko drugi, ali sve to zahtijeva promjene u našim razmišljanjima, što je najteže postići“, poručio je akademik Družić. Akademik Ferdo Bašić govorio je o razvojnim potencijalima hrvatske poljoprivrede, a Neven Hadžić o potencijalima hrvatske brodogradnje, rekavši da je ona jedina preostala industrijska grana koja održava i potiče gospodarski razvoj i zapošljava, izravno i neizravno, velik broj radnika. „Uvjet za postizanje konkurentnosti i profitabilnosti na zahtjevnom svjetskom tržištu je osvajanje principa: malo čelika – puno znanja, od projektantskog do tehnološkog“, kazao je Hadžić. Prof. dr. sc. Anđelko Akrap upozorio je na nepovoljne demografske trendove i kao jedan od uzroka spomenuo činjenicu da Hrvatska nikad nije razvila sustav gradova manje i srednje veličine koji bi zadržali stanovništvo, što je s demografske strane uvjet da Hrvatska riješi problem nezaposlenosti.
Prof. dr. sc. Guste Santini pozvao je na pojednostavljenje poreznog sustava tako da se povećaju neizravni, a smanje izravni porezi. Predložio je povećanje stope PDV-a i trošarina uz istodobno povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna. Prof. dr. sc. Marijana Ivanov kazala je da bi stvorene viškove likvidnosti banaka trebalo koristiti namjenski za one aktivnosti koje mogu pridonijeti većem korištenju razvojih potencijala hrvatske ekonomije.
Prof. dr. sc. Mato Crkvenac u raspravi je kazao da sumnja u to da Hrvatska ima resurse za pokretanje razvoja. „Ključni faktori su kapitalna snaga, tehnički progres i konkurentnost te radna snaga i njena produktivnost, uz monopolnu poziciju države, a oni se ne mogu realizirati u kratko vrijeme“, rekao je Crkvenac.
Na skupu je održano ukupno 14 referata koji su već tiskani u zborniku radova.
utorak, 14.10.2014.
POTPOMAGANJE RAZVOJA PERADARSKE PROIZVODNJE!
ZNAK ZA PILEĆE, PUREĆE I GUŠĆJE MESO
Objavljujem priopćenje Hrvatske poljoprivredne agencije.
subota, 11.10.2014.
NAGRADA ONE WORLD AWARD SUPRUŽNICIMA TVRTKE BIOVEGA d.o.o. IZ RH
KROZ EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU POMIRENJE ČOVJEKA I PRIRODE
Dražen Miloloža, načelnik sektora za poljoprivredu,prehrambenu industriju i šumarstvo u Hrvatskoj Gospodarskoj komori u Zagrebu poslao mi je informaciju o supružnicima Jadrnki Boban Peić i Zlatku Peić koji su vlasnici tvrtke Biovega d.o.o. a koji su europski dobitnici nagrade One World Award koja je najvažnija nagrada za ekološki uzgoj namirnica odnosno hrane.
Informaciju objavljujem u cijelosti.
RIBARSTVO
DOPUNA U PRAVILNIKU KAŽE - DOZVOLJEN JE RIBOLOV PRIDNENOM KOĆOM
Tijek pitanja, za objavu ovih dvaju dokumenata bio je sljedeći: pitanje ribara, još kako se u kopiji meila vidi, 24. rujna, zatim čekanje odgovora iz Uprave za ribarstvo,odgovor, ali i tehničke zavrzlame s mojim laptopom i napokon objavljujem odgovor.
Zbog prirode odgovora vjerujem da će mnogim ribarima, koji još nemaju informaciju iz PRAVILNIKA O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O OBAVJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM - KOĆOM ova informacija i nakon tri tjedna od postavljenog pitanja, biti od koristi.
Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama broj 101/2014 , što je bilo 20.kolovoza ove godine, a 21. 8. Pravilnik je, odnosno njegove izmjene i dopune, stupile su na snagu.
> Od: "Željko Dimitrić"
> Za:
> Datum: 24.09.2014 14:16
> Naslov: koćarenje
>
Poštovani,
Od strane predsjednika Ceha za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo Obrtničke komore Primorsko-goranske županije gosp. Stjepana Nedoklana izvješteni smo da je danas na području akvatorija Malog Lošinja od strane ribarske inspekcije započeo nadzor nad ribolovom pridnenom koćom unutar 1 do 1,5 morske milje.
Naime Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom - koćom u članku 3. stavak (1) zabranjen je ribolov ovim alatom na udaljenosti manjoj od jedne i pol morske milje od obale kopna ili otoka do položaja plovila u ribolovu. Istina, prijelaznim i završnim odredbama istog Pravilnika, u članku 15. otvorena je mogućnost da se "Planom upravljanja pridnenim povlačnim mrežama - koćama" za Istru i plovila kraća od 15 metara ta granica smanji na 1 morsku milju. Međutim, kako se navedeni Plan upravljanja donosi uz suglasnost Eurposke komisije, koja još nije dobijena, izravno se na Hrvatsku kao članicu EU primjenjuje obvezatna Uredba Vijeća (EZ) br.1967/2006.- tzv. "Mediteranska uredba", kojom je granica za koćarenje postavljena na 1,5 morskih milja. Izuzetak-derogacija do 1 morske milje temeljem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske EU vrijedila je samo do 30. lipnja 2014.g.
SAD JEL SE SMIJE KOČARIT ILI NESMIJE??? .. MOŽDA DA?!! MOŽDA NE ?!! VAŽNO DA IMAMO PRAVILNIK O KAZNENINIM BODOVIMA .. MOŽDA DA UPRAVA RIBARSTVA OBJASNI NA SVOJIM STRANICAMA .
ODGOVOR IZ UPRAVE ZA RIBARSTVO
ponedjeljak, 06.10.2014.
M.PETIR TRAŽILA OD EK PRIZNAVANJE AUTOHTONIH PROIZVODA
INTERNET STRANICA NI NAKON GODINU DANA NIJE
PREVEDENA NA HRVATSKI
Asistent hrvatske europarlamentarne zastupnice Marijane Petir,Domagoj Stjepan Krnjak, poslao mi je informaciju o stanju riješavanja zahtjeva za registraciju zemljopisnog porijekla i oznake izvornosti hrvatskih autohtonih proizvoda.
Prenosim informaciju
Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir postavila je pitanje Europskoj komisiji kada se može očekivati rješenje zahtjeva za registraciju zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti za Istarski pršut te ostale proizvode iz Hrvatske za koje su zahtjevi podneseni.
Za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode - Istarski pršut dokumentacija je uz zahtjev EK podnesena 4.10.2012. godine. Informacija o tome objavljena je u Službenom listu EU C 155/3 od 1. lipnja 2013. godine.
Prema informacijama koje se mogu pronaći na interetskoj stranici EK, s područja Hrvatske je do sada uz Istarski pršut prijavljeno još 14 proizvoda:Lički krumpir, Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje, Meso zagorskog purana, Dalmatinska maraska / Dalmatinska maraška, Neretvanska mandarina, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Virovitička paprika, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Drniški pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Krčki pršut, Dalmatinski pršut, Baranjski kulen, Varaždinsko zelje, a samo je za Istarski pršut ta informacija objavljena u Službenom listu EU.
Niti jedan podneseni zahtjev iz Hrvatske do sada još nije riješen te je Petir u okviru sjednice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta to pitanje već postavila Eurospkoj komisiji, a sada ga je uputila i pisanim putem.
Petir je ujedno napomenula da interenetska stranica na kojoj se navedene obavijesti mogu pronaći još uvijek nije prevedna na hrvatski jezik (prevedena je na ostale europske jezike).
http://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/publishedName.html?denominationId=7200
Domagoj Stjepan Krnjak
Parliamentary Assistant to Marijana Petir, MEP
domagojstjepan.krnjak@europarl.europa.eu
European Parliament
ASP 4E 115, Rue Wiertz 60,
B-1047 Brussels
Tel:+32 (0)2 28 37429 Fax: +32 (0)2 28 49429
Parlement européen
Bât. Louise Weiss T09039
1, avenue du Président Robert Schuman,
F-67070 Strasbourg
Tel:+32 (0)3 88175429 Fax: +32 (0)3 88179429
subota, 04.10.2014.
NATJEČAJ ZA VUKOVARSKO SRIJEMSKU ŽUPANIJU
PODMJERA 5.2 IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA !
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je prvi natječaj za mjeru iz Programa ruralnog razvoja koji se financira sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Natječaj za Podmjeru 5.2 iz Programa ruralnog razvoja – „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“ objavljen je 3. listopada 2014. u Narodnim novinama 118/14, a odnosi se na fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva s područja Vukovarsko-srijemske županije.
Predmet natječaja je dodjela sredstava sukladno uvjetima propisanim Pravilnikom o provedbi
mjere 05 »Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim
nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti«,
podmjere 5.2. »Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog
potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i
katastrofalnim događajima« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
2014. – 2020. („Narodne novine“, broj 112/2014) (u daljnjem tekstu: Pravilnik o provedbi
Mjere 5).
Pravilnik o provedbi Mjere 5 dostupan je na službenim web stranicama Narodnih novina
www.nn.hr, Ministarstva poljoprivrede, Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj,
i međunarodnu suradnju: Ministarstvo www.mps.hr i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju : Agencija za plaćanja www.apprrr.hr
U okviru ove mjere poljoprivrednici će moći ostvariti do 100% potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala koje im je u poplavama stradalo, što uključuje: sanaciju zemljišta, izgradnju objekata, popravak ili kupnju poljoprivredne mehanizacije, nabavu domaćih životinja te sadnju višegodišnjeg bilja. Potpora se može dobiti i za troškove konzultanata, sudskih vještaka te za izradu studije izvedivosti, geodetskih podloga i elaborata. Potpora se može ostvariti samo za troškove (račune) koji su nastali nakon podnošenja zahtjeva za potporu Agenciji za plaćanja i koji se nalaze na Listi prihvatljivih troškova. Nakon što poljoprivrednici dokažu namjensko korištenje sredstava kroz račune u sklopu zahtjeva za isplatu te nakon što Agencija provede administrativnu kontrolu i kontrole na terenu slijedi isplata potpore. Korisnici mogu zatražiti isplatu predujma u iznosu od 50% od odobrenih sredstava, nakon što Agencija donese Odluku o dodjeli sredstava.
Natječaj je otvoren 30 dana od objave u Narodnim novinama, (do 2.studenog) a sve potrebne materijale i informacije mogu se naći na web stranici ministarstva poljoprivrede. Informacije je moguće dobiti i od Savjetodavne službe i Hrvatske poljoprivredne agencije na slijedećim adresama:
Savjetodavna Služba
Nada Matić, dipl.ing.agr
Vladimira Nazora 8, Drenovci
tel: 032/862-804, e.mail: nada.matic@savjetodavna.hr
Hrvatska poljoprivredna agencija
Josip Šumanovac, dipl.ing.
Trg J.Runjanina 1, Vinkovci
tel: 032/304-306, e-mail: vinkovci@hpa.hr
Uredovni dani za Gunju u organizaciji Savjetovane službe i Hrvatske poljoprivredne agencije su utorak i četvtak od 9 do 12 sati, u prostorijama općine Gunja, Vladimira Nazora 97.
petak, 03.10.2014.
OZNAČAVANJE SMRZNUTOG MESA!
PRIOPĆENJE KAO PROPIS !?
Jutarnji list je 30.rujna objavio na stranama 8 i 9 tekst novinara Tomislava Kukeca pod naslovom" NI GODINU DANA NAKON ULASKA U EU, HRVATSKA NIJE POČELA REGULIRATI UVOZ SMRZNUTOG MESA" u kome novinar istražuje propise za uvoz mesa iz Europe u Hrvatsku. Novinar između mnogo činjenica piše piše i ovo"znanstvenici kažu da smrznuto meso ima rok trajanja 12 mjeseci, EU kaže da je taj rok samo šest mjeseci, a samo Hrvatska ne kaže ništa, zbog čega ne postoji ni jedan jedini pravni razlog da domaći trgovci ne uvezu meso staro, primjerice, pet godina." Nakon emisije U MREŽI PRVOG" koja je emitirana na istu temu 1. listopada, ministarstvo poljoprivrede je 2. listopada izdalo priopćenje o označavanju mesa. Objavljujem PRIOPĆENJE:
Republika Hrvatska je dio jedinstvenog Europskog tržišta te se EU zakonodavstvo primjenjuje na sve države članice pa tako i na Republiku Hrvatsku.
Na nivou EU ne postoji propis kojim se određuje duljina roka trajanja za određenu hranu, pa tako niti zamrznutog mesa, već je propisana obveza navođenja roka trajanja kao i način na koji će se isti navoditi na hrani.
Rok trajanja hrane, pa tako i zamrznutog mesa, određuje proizvođač na temelju raznih dokumentiranih analiza te ga mora označiti na hrani radi informiranja potrošača i odgovoran je za točnost tog podatka.Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati sljedivost informacija o hrani u cijelom prehrambenom lancu kako bi se osigurala dostupnost informacija krajnjem potrošaču. Prema potrebi se uz te podatke navodi opis uvjeta čuvanja hrane kojih se treba pridržavati kako bi hrana zadržala svoja karakteristična svojstva tijekom određenog razdoblja.
Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani propisuje slijedeće:
• obvezu navođenja roka trajanja na hrani;
• obvezu navođenja datuma smrzavanja ili datuma prvoga smrzavanja ako je proizvod smrznut više puta, na smrznutom mesu, pripravcima od smrznutog mesa i smrznutim neprerađenim proizvodima ribarstva (na način "Zamrznuto dana …" iza čega slijedi datum ili podatak gdje se na ambalaži nalazi datum);
• naziv hrane mora sadržavati ili biti popraćen podacima o fizikalnom stanju hrane ili njezinoj posebnoj obradi u svim slučajevima u kojima bi izostavljanje tih informacija potrošača moglo dovesti u zabludu (npr. ponovno smrznuta, liofilizirana, brzo smrznuta, koncentrirana i dr.);
• kako zamrzavanje i naknadno odmrzavanje određene hrane, posebno mesa i proizvoda ribarstva, ograničavaju njihovu moguću daljnju uporabu i mogu imati utjecaja na njihovu sigurnost, okus i kvalitetu da bi potrošač bio primjereno informiran u slučaju hrane koja je smrznuta prije prodaje, a koja se prodaje u odmrznutom stanju, uz naziv hrane treba navesti riječ "odmrznuto" (iznimke: sastojci prisutni u gotovom proizvodu-smrznuto voće u kolaču; hrana za koju je zamrzavanje tehnološki potreban korak u postupku proizvodnje-riba radi parazita za sushi; hrana kod koje odmrzavanje nema negativan učinak na njezinu sigurnost ili kakvoću-maslac, pekarski proizvodi).
Uredba (EZ) br. 853/2004 kojom se utvrđuju posebna pravila higijene hrane životinjskog podrijetla propisuje slijedeće:
• mljeveno meso, mesni pripravci i strojno otkošteno meso nakon što se jednom odmrznu ne smiju se ponovno zamrzavati, što znači da se smiju zamrznuti samo jednom;
• zamrznuto strojno otkošteno meso (kao sirovina) ne smije se skladištiti dulje od tri mjeseca pri temperaturi od najviše -18°C
Zahtjevi koji se primjenjuju na zamrznutu hranu životinjskog podrijetla su slijedeći:
1. datum proizvodnje:
a. podrazumijeva datum klanja kada se radi o trupovima, polovicama ili četvrtinama trupova
b. datum ubijanja u slučaju divljači
c. datum ulova ili skupljanja kod proizvoda ribarstva
d. datum prerade, rasijecanja, mljevenja ili pripreme za ostale vrste hrane životinjskog podrijetla
2. u slučaju kada se za proizvodnju koristi zamrznuta hrana životinjskog podrijetla mora biti označen datum proizvodnje i datum zamrzavanja ako je drugačiji od datuma proizvodnje.Kada se radi proizvod od hrane različitih datuma zamrzavanja i proizvodnje navodi se najstariji datum proizvodnje i/ili zamrzavanja. Oblik (obrazac) obavijesti prepušten je subjektu u poslovanju s hranom dok god je jasan i nedvosmislen, te dostupan onome tko nabavlja sirovinu.
Država članica ne smije otpremati pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla (pa tako ni mesa) u drugu državu članicu ukoliko te pošiljke nisu proizvedene u skladu sa strogim EU zahtjevima u odnosu na higijenske zahtjeve i kvalitetu. Na mjestima odredišta pošiljke, obavljaju se kontrole u skladu s učestalošću određenom od nadležnog tijela (Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane) kako bi se ustanovilo da li pošiljke koje se dopremaju u Republiku Hrvatsku iz drugih država članica udovoljavaju zahtjevima kako je to propisano EU zakonodavstvom.
| < | listopad, 2014 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Studeni 2024 (45)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter