ROBNA RAZMJENA U KORIST DANSKE
Povodom službenog posjeta Republici Hrvatskoj Njezinog Veličanstva Kraljice Danske Margarete II. injezinog supruga princa Henrika
koji je trajao od 21.-25.10.2014. organizirano je više događanja za kraljevski par. Objavljujem dvije informacije – o bilateralnom sastanku ministra poljoprivrede s danskim predstavnicima, te posjet princa Henrika muzeju Gliptoteka u Hrvtskoj Akademiji Znanosti i umjetnosti.
BILATERALNI SASTANAK
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina sa suradnicima održao je 22. listopada 2014., bilateralni sastanak sa ministrom poljoprivrede Kraljevine Danske Danom Jorgensenom. Sastanak je održan u sklopu Dansko-hrvatskog poslovnog foruma. Prema informacijama glasnogovornika ministarstva poljoprivrede, ministri Jakovina i Jorgensen razgovarali su o unaprjeđenju bilateralne suradnje u prehrambenom sektoru, uključujući mogućnosti ulaganja i trgovine, prenošenju iskustava osobito u području ekološke poljoprivrede i dobrobiti životinja, te su razmijenili mišljenja u području Zajedničke poljoprivredne politike uključujući novu reformu. Nastavak dobre bilateralne suradnje ići će u korist obje zemlje poglavito u platformi za poslovnu suradnju u području poljoprivredne i prehrambene industrije. „U funkcioniranju rada Europske komisije vrlo su važni osobni kontakti i dobra suradnja resornih ministara kako bi u budućnosti mogli postići zajedničke dogovore o važnim pitanjima i temama koje se raspravljaju na razini EU“, izjavio je ministar Jorgensen. Ministar Jakovina istakao je „kako Zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika daju jasan zakonodavni okvir i smjernice kako povući sredstva iz fondova na dobrobit hrvatskih poljoprivrednika i ribara.“
„Podaci o robnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenog sektora nisu ohrabrujući i pokazuju kako hrvatski proizvodi još uvijek slabije pronalaze put do danskog tržišta. Očekujemo da će se to promijeniti jer su nakon ulaska Hrvatske u EU, promijenjeni trgovinski odnosi te su ukidanjem carinskih barijera otvorene nove mogućnosti za izvoz. Vjerujemo da će hrvatske tvrtke to u idućim godinama značajnije iskoristiti“, izjavio je na sastanku Jakovina.
Hrvatska je u 2013. godini iz Danske uvezla poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 15,3 milijuna eura, dok je u Dansku izvezla poljoprivredno prehrambenih proizvoda u vrijednosti od svega 330 tisuća EUR što je rezultiralo deficitom od gotovo 15 milijuna EUR. U odnosu na prethodnu 2012. godinu, izvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda u Dansku u 2013. godini bilježi rast od 14 % dok uvoz bilježi rast od 5 %.
PRINC HENRIK POSJETIO MUZEJ GLIPTOTEKU U HAZU
Suprug danske kraljice Margarete II. princ Henrik posjetio je u srijedu 22. listopada Gliptoteku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti gdje je razgledao izložbu Kako smo živjeli – danska arhitektura od 1945. do 1975. Princa Henrika dočekao je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, a nazočni su bili i upraviteljica Gliptoteke Ariana Kralj, predsjednik Hrvatske komore arhitekata Tomislav Ćurković i kustosice izložbe Jannie Rosenberg Bendsen i Vera Noldus. Akademik Kusić u svom je pozdravnom govoru princu Henriku zaželio dobrodošlicu u Hrvatsku te ga obavijestio o povijesti i ustrojstvu HAZU, kao i Gliptoteke koja je jedan od pet muzeja u sastavu Akademije. Princ Henrik se nakon razgledavanja izložbe upisao u spomen-knjigu HAZU u koju se potpisuju najugledniji gosti Akademije, među kojima su bili britanska kraljica Elizabeta II. 1972. godine te švedski kralj Carl XVI. Gustaf i kraljica Silvija 1978.
Izložba Kako smo živjeli – danska arhitektura od 1945. do 1975. traje do 2. studenog i kroz crteže, skice, fotografije i makete izložba prikazuje stvarni ambijent u kojem se odvijao život u Danskoj od 1945. do 1975. te neke od najboljih radova toga razdoblja. Pritom je naglasak stavljen na ulogu i funkciju arhitekata u danskom društvu, od kojih su najpoznatiji Arne Jacobsen, Kay Fisker, Karen i Ebbe Clemmensen i Svenn Eske Kristensen. Oni su imali ključnu ulogu u izgradnji socijalne države oblikujući njezin fizički izgled, čime su potvrdili svoju društvenu odgovornost i dali doprinos ostvarenju suvremenih političkih vizija. To se ogleda u socijalnim stanovima, objektima za rekreaciju kao što su plivačke i sportske dvorane te hotelima i kućama za odmor. Danci su projektirali i škole koje odgovaraju aktualnim pedagoškim idealima te uredske i proizvodne prostore pogodne za moderno poslovanje, usredotočujući se na potrebe pojedinca, čime se arhitektura demokratizirala – izvjestio je Marijan Lipovec iz Ureda za odnose s javnošću HAZU.
Post je objavljen 27.10.2014. u 03:14 sati.