AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 31.01.2013.
PITANJE BEZ ODGOVORA
ISPLATA POTPORA PO KATEGORIJAMA ZA 2012.
Poljoprivredni proizvođači ratari još uvijek računaju i govore da im Ministarstvo poljoprivrede, duguje zaostale potpore.
1. O kolikim zaostacima se točno radi, iz koje godine, za koje kulture i koje poljoprivredne djelatnosti?
2. Kada odnosno u kojim rokovima će to biti isplaćeno?
Na to pitanje nisam dobila odgovor iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, (tekst objavljen 22. 1.) već je glasnogovornica gospođa Hrenković navela da odgovor treba zatražiti od Ministarstva poljoprivrede. Odgovor sam zatražila na spomenutoj adresi.
Zašto uopće postavljam to pitanje?
Budući da pitanje zaostalog duga kroz potpore poljoprivredni proizvođači postavljaju 2011. i 2012., a u prosincu 2012. su ponovno zatražili isplatu zaostalih potpora, te kao protumjeru naveli prosvjed, mudro bi bilo s predstavnicima poljoprivrednih proizvođača razgovarati i utvrditi činjenice, kako bi se to poglavlje, neugodno za obje strane, napokon na neki način završilo.
Glasnogovornik ili Ministarstvo poljoprivrede ( odgovor mi je upućen s mail adrese glasnogovornika, dok u potpisu odgovora stoji „Ministarstvo poljoprivrede“ ) (kome je dozvoljeno potpisati se imenom ministarstva?) je izbjegao postavljeno pitanje, te napisao odgovor koji se ne odnosi na postavljeno pitanje. To ne samo da nije profesionalan odnos prema poslu, već je to samovolja službenika, te je upitno da li je na postavljeno pitanje i zatražio odgovor od relevantne osobe u ministarstvu. Na tako, za poljoprivredne proizvođače ozbiljno pitanje, trebalo je doslovno u navodnim znacima prenijeti odgovor ili ministra ili službenika nadležnog za prethodne isplate koji argumentirano može reći što je isplaćeno, a što nije.
Ministarstvo poljoprivrede koje donosi odluku o isplati, a iplaćuje Agencija za plaćanje, do sada je isplate radila godinu dana unatrag.Zar je prema tome 2012. godina, kako je navedno u prvoj rečenici odgovora, već isplaćena?
Evo kakav sam odgovor primila:
srijeda, 30.01.2013.
NAMIRNICE BEZ ADITIVA
E – BROJEVI
Aditivi su tvari koje se dodaju namirnicama da utječu na njihova svojstva, tako da se poboljša trajnost, izgled, aroma i okus namirnica. Na deklaracijama obrađenih ili konzerviranih namirnica ta je informacija napisana sitno tiskanim slovima koja se tek uz napor mogu pročitati. Upravo tim sitno pisanim tekstom proizvođač kupca i potrošača uvjerava da njegov proizvod ima postojanu kvalitetu.
Pojam ADI, na engleskom Acceptable Daily Intake, označava dopuštenu dnevnu dozu neke tvari, koja je aditiv, koju čovjek može unositi u organizam svakoga dana tijekom života, a da to nema posljedice na njegovo zdravlje. Ta se količina navodi u miligramima ( 1/1000 grama) 1mg =0,001 gram po kilogramu tjelesne težine čovjeka. Bojila, kemijski konzervansi, kiseline i regulatori kiselosti, antioksidansi, stabilizatori: sredstva za zgušnjavanje i želiranje, emulgatori, zamjene za šećer, sladila, te tvari koje pripadaju grupi koja je označena kao „ostali aditivi“ na omotu namirnica označeni su E - brojevima. Slovo E objašnjenje je da se radi o aditivima čija je upotreba dopuštena na području Europske unije.
Upotreba aditiva u namirnicama strogo je ograničena i o količini koja se smije upotrijebiti i po vrsti namirnice u koju se dodaje. Aditiv se može koristiti ako za to postoje bar tri uvjeta i to slijedeća: 1. da je aditiv tehnološki nužan 2. da njegova upotreba ne smije služiti za zavaravanje potrošača i 3. mora biti bezopasan za zdravlje.
TEHNOLOŠKI NUŽAN? To znači da neku namirnicu nije moguće pripremiti na dovoljno kvalitetan način, kao što je puding naprimjer, ako se ne doda tvar za želiranje.
ZAVARAVANJE POTROŠAČA? Namirnica ne smije ostavljati lažan dojam da sadrži sastojke, zbog boje ili slično, koji se u njoj zapravo ne nalaze.
BEZOPASAN ZA ZDRAVLJE? Unošenje aditiva u organizam u propisanoj koncentraciji ne smije dugoročno ugrožavati zdravlje. Neki aditivi kod nekih osoba mogu izazvati preosjetljivost i alergijske reakcije. U takvom slučaju te osobe moraju prestati biti konzumenti tih namirnica.
Namirnice koje ne smiju sadržavati nikakve aditive su slijedeće:
mlijeko, svježi sir, kiselo vrhnje, prirodni jogurt, kiselo mlijeko bez voća, sirutka bez voća, kefir bez voća, svježa mlaćenica, mileram, zatim jaja, svježi krumpir, svježe povrće, mladice i klice, svježe voće ( osim navoštenih jabuka te po kori tretiranih banana i citrusa), svježe gljive, mahunarke, žitarice, mekinje od žitarica, suha tjestenina, riža, orašasti plodovi, sjemenke, čisto biljno ulje ( u prerađeno maslinovo ulje dozvoljeno je dodavati vitamin E), med, instant kava, prirodna mineralna i izvorska voda.
subota, 26.01.2013.
ZA IPARD UGOVORENA 254 PROJEKTA VRIJEDNA MILIJARDU KUNA
U TRI GODINE 15 NATJEČAJA
Do 2013. godine je objavljeno 15 IPARD natječaja. Prvi natječaj iz IPARD programa bio je raspisan od 4.01.- 4.03.2010.godine. Taj program službeno je odobren za Hrvatsku od strane Europske komisije 25. veljače 2008. godine.
Za mjere 101 i 103 objavljeno je 8 natječaja, za mjeru 302 objavljena su 4 natječaja i 3 natječaja za mjeru 301. Prvi IPARD natječaj bio je raspisan od 4.01.- 4.03.2010.godine.
IPARD programu službeno je odobren od strane Europske komisije 25. veljače 2008. godine.
Odlukom EK od 30.11.2009. dobiven je prijenos ovlasti za Mjeru 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice“ i Mjeru 103 „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice“.
Za Mjeru 301 „Poboljšanje i razvoj ruralne infrastrukture“ i Mjeru 302 „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ dobiven je prijenos ovlasti Odlukom EK (2011/C 85/04), 17. ožujka 2011. godine.
Ugovorena su ukupno 254 projekata s ukupnim iznosom ulaganja od cca milijardu kuna. Od toga su završena 72 projekta, te je IPARD potpora isplaćena za te projekte u visini od 148,6 milijuna kuna.
Najviše je projekata u sektoru ruralnog turizma ,mjera 302, te u sektoru voća i povrća, mjera 101 . Najviše projekata dolazi iz Istarske i Osječko-baranjske županije.
Za mjeru 201 „Radnje za poboljšanje okoliša i krajolika“, mjeru 202 „Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja“, kao ni za mjeru 501 „Tehnička pomoć“, nije još dobiven prijenos ovlasti te za njih natječaj još nije bio objavljen.
Tijekom 2013. u planu je ponovno raspisivanje mjere 101 i 103 u mjesecu veljači, travnju, rujnu i listopadu, te mjere 302 u mjesecu lipnju i kolovozu .
Da podsjetim; IPARD je predpristupni program Europske unije za razdoblje 2007. – 2013. Sastavni je dio IPA-e (Instrument predpristupne pomoći, eng. Instrument for Preaccession Assistance) odnosno njegova V. komponenta - Ruralni razvoj. Glavni cilj IPARD programa je unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda,s tri važna prioriteta:
1. Poboljšanje tržišne efikasnosti i provedbe EU standarda
2. Pripremne aktivnosti za provedbu poljoprivredno – okolišnih mjera i LEADER-a program koji omogućava da se u pojedinim regijama ili mikroregijama, bez obzira na administrativne granice, stvaraju i sufinanciraju projekti koji uključuju što više interesnih motiva onih koji žive na tom prostoru
3.Razvoj ruralne ekonomije
Korisnici IPARD programa, ovisno od mjere, mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva u sustavu PDV, obrti i tvrtke.
Odlukom Vlade RH, NN 34/08 IPARD programom upravlja Uprava za ruralni razvoj – Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa, a program provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
četvrtak, 24.01.2013.
POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO U STATISTICI 2009. I 2010.
SMANJEN ULOV I UZGOJ RIBE
Na internet stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova u odjeljku HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA u jednom podužem tekstu predstavljeno je hrvatsko gospodarstvo pod naslovom Tržišno pozicioniranje i gospodarska politika.
U tom je tekstu predstavljeno hrvatsko gospodarstva kroz relevantne podatke Državnog zavoda za statistiku od 2005. godine.Predstavljena je tu poljoprivreda i ribartvo, koji su moj poseban interes, s podacima o proizvodnji i ulovu ribe koji su komparirani kroz statistiku iz godina 2009. i 2010.
U tom je tekstu vrlo mnogo ststističkih podataka od BDP-a, makroekonomskih pokazatelja, platne bilance, deviznih rezervi, deviznih pričuva, najznačajnih partnera u uvozu i izvozu, zatim statistika strukture noćenja u turizmu, promet i komunikacije, graditeljstvo, investicije u RH itd.itd.
Tekst je pisan s vizijom da bude osobna karta Hrvatske. Na kraju je iznesen zaključak da Hrvatska može, sukladno svom razvojnom kapacitetu i započetim reformama ostvariti tržišno relevantnu poziciju s obzirom na skori ulazak u EU.
Objavljujem dio teksta koji se odnosi na poljoprivredu i ribarstvo:
Struktura BDP-a po sektorima u % 2009. godine
Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo 5,9%
Rudarstvo, vađenje, prerađivačka industrija, opskrba el. energijom, plinom i vodom 16,7%
Građevinarstvo 7,0%
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i ostalo 9,5%
Hoteli i restorani 3,9%
Prijevoz, skladištenje i veze 7,3%
Financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama, poslovne usluge 21,3%
Javna uprava, obrana, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravatvena zaštita, socijalna skrb i drugo 15,7%
Porezi na proizvode minus subvencije na proizvode 12,9%
Izvor: DZS RH,
INDUSTRIJA. Oko četvrtine ukupne radne snage zaposleno je u industriji, koja ostvaruje oko petine bruto domaćeg proizvoda. Glavni izazovi industrijskog razvoja su jačanje izvozne konkurentnosti, ulaganje u industrijske grane širokog spektra s naglaskom na uvođenje suvremenih tehnoloških i upravljačkih modela, uvođenje standarda kvalitete, udovoljavanje ekološkim zahtjevima i postizanje troškovne učinkovitosti.
Struktura industrije po prihodima od prodaje proizvoda 2006. (Izvor: DZS)
rudarstvo i vađenje 50 %
prerađivačka industrija 44 %
opskrba električnom energijom, plinom i vodom 6 %
Posljednjih godina hrvatsku industriju karakterizira fizički i financijski rast obujma proizvodnje i proizvodnosti rada. To su posljedice intenzivnih promjena u procesu restrukturiranja i prilagođavanja globalizacijskim tržišnim procesima.
Najsnažnije izvozno orijentirane industrijske grane su brodogradnja, proizvodnja naftnih derivata, kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja prehrambenih proizvoda i dr.Iako se u sljedećem razdoblju očekivao nastavak trenda rasta industrijske proizvodnje, posebno u industrijama povezanim sa zaštitom okoliša i gospodarenjem otpadom, te u područjima energetike i energetske učinkovitosti, tijekom posljednjih godina, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku RH, bilježi se pad, pod utjecajem globalne krize:
Fizički obujam industrijske proizvodnje, stopa rasta (%)
Godina %
2006. 4,1
2007. 4,9
2008. 1,2
2009. -9,2
2010. -1,4
Izvor: DZS
Ukupna vrijednost industrijskih proizvoda koje su prodala hrvatska poduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom u 2011. godini iznosila je 129,8 milijardi kuna te je u odnosu na prošlu godinu povećana za 8,2 milijardi kuna ili 6,7 posto, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i proizvodnja hrane, pića i duhana - u ukupnom BDP-u poljoprivreda i ribarstvo sudjeluju sa 7%. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku RH, od ukupnog broja zaposlenih u prosincu 2007. godine (1 181 077), poljoprivrednim djelatnostima bavi se 26 775 osoba, industrijskim djelatnostima 370 180 te uslužnim djelatnostima 784 122 osoba. Raznolikost klime, reljefa i tla omogućuje širok poljoprivredni proizvodni asortiman, dok niska razina onečišćenja pogoduje razvoju ekološke proizvodnje.
Ratarstvo pokriva domaće potrebe za žitaricama i šećerom te veći dio potreba za industrijskim biljem. Od oko 3 milijuna hektara poljoprivrednih površina, obrađuje se 63 posto, a ostalo su pašnjaci. Od ukupno obradive površine, 67 posto je u privatnom vlasništvu.
U Hrvatskoj je u 2011. godini proizvedeno 1,7 milijuna tona kukuruza, što je 16 posto manje nego u godini prije, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku o površinama i proizvodnji žitarica i ostalih usjeva. Ostvarena proizvodnja kukuruza po hektaru iznosila je 5,7 tona, a kukuruza je bilo zasijano na 305 tisuća hektara.
Smanjena je i proizvodnja šećerne repe, za 7 posto, na 1,16 milijuna tona. Pad proizvodnje zabilježen je i kod krumpira (kasni i sjemenski) i to za 8 posto. Tako je krumpira proizvedeno 137 tisuća tona.
Voćnjaci i maslinici prostiru se na 66.000 ha, a vinogradi na 50.000 ha s više od 90-postotnim udjelom privatnoga vlasništva. U Hrvatskoj je 2010. godine povećana ukupna proizvodnja važnijih vrsta povrća, voća i grožđa, pokazuju prethodni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Kod povrća je tako najviše porasla proizvodnja mrkve, za 19 posto, na 12.999 tona. Mrkve je pritom za tržište proizvedeno 9.472 tone, a preostalo se odnosi na proizvodnju u povrtnjacima pretežno za vlastite potrebe. Proizvodnja dinja lani je povećana šest posto, na 4.039 tona (3,5 tisuća tona za tržište), a salate (sve vrste) pet posto, na 8,2 tisuće tona (3.747 tona za tržište).
Podaci o proizvodnji voća pokazuju da je 2010. proizvedeno 106,8 tisuća tona jabuke (14 posto više nego 2009.). U intenzivnoj proizvodnji za tržište proizvedeno je 89,1 tisuća tona tog voća, dok je u ekstenzivnim voćnjacima, pretežito za vlastite potrebe, proizvedeno 17,7 tisuće tona jabuka. Proizvodnja mandarina povećana je za 48 posto, na 55,4 tisuće tona. Pritom je za tržište proizvedeno 55 tisuća tona, a za vlastite potrebe 486 tona. Proizvodnja oraha povećana je 20 posto, na 8,6 tisuće tona. Porasla je i proizvodnja šljiva, za sedam posto, maslina za 17 posto te jagoda za jedan posto. Proizvodnja grožđa povećana je jedan posto, na 207,7 tisuće tona, a riječ je o proizvodnji na 34 tisuće hektara. Smanjenje priroda pak statistika bilježi kod kupusa bijelog, za 45 posto, rajčice, za 10 posto, lubenice za 52 posto, paprike za 48 posto, kruške, breskve i nektarine, za 12 posto, trešnje i višnje za 15 posto te marelice za 26 posto.
Stočarstvo ima veliku važnost, a proizvodnjom peradi RH je postigla samodostatnost. Svjetski poznati proizvodi te poljoprivredne grane su slavonski kulen, dalmatinski i istarski pršut te paški sir.
RIRARSTVO I PRERADA RIBE su tradicionalne djelatnosti. Hrvatska je u 2010. godini smanjila ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu prije za pet posto, na 63.252 tone, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pritom je ulov u odnosu na 2009. godinu smanjen za 5,3 posto, na 52.360 tona, dok je uzgoj odnosno proizvodnja morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na 2009. smanjen za 3,6 posto, na 10.892 tone. U ukupnom prošlogodišnjem ulovu morske ribe dominira plava riba sa 46.711 tona, a doda li se i 3.592 tone plave ribe iz uzgoja ukupan je ulov i uzgoj plave ribe bio 50.303 tona, što je 6,2 posto manje nego 2009. Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu ribe ima srdela koje je ulovljeno 26.749 tona ili 7,2 posto manje nego godinu prije, dok je ulov inćuna od 13.758 tona smanjen za 0,5 posto. Za 17,4 posto smanjen je ulov i uzgoj tuna, na ukupno 3.980 tona.
ŠUMARSTVO čini oko 2 milijuna hektara šuma, od čega je otprilike 80 posto u državnom, a ostatak u privatnom vlasništvu. Bukva je najzastupljenija vrsta, a jela, smreka i jasen koriste se za izradu masivnog namještaja. Slavonski hrast (quercus robur) po svojoj kvaliteti spada u red najtraženijih proizvoda u svijetu.
Industrija hrane, pića i duhana u ukupnom BDP-u sudjeluje s 20,5%, a tvrtke u hrvatskoj prehrambenoj industriji pripadaju među uspješnije tvrtke u gospodarstvu.
utorak, 22.01.2013.
TRAJU PRIPREME ZA PLAĆANJE U POLJOPRIVREDI
S 21.1. U AGENCIJI ZA PLAĆANJE
BILO EVIDENTIRANO 185 524 OPG-a !
Od Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) zatražila sam odgovore na nekoliko pitanja koja su teme o kojima poljoprivredni proizvođači često govore i razgovaraju. Leticija Hrenković voditeljica Službe za odnose s javnošću odgovorila je na pitanja.
Objavljujem pitanja i odgovore!
1. Poljoprivredni proizvođači ratari još uvijek računaju i govore da im Ministarstvo poljoprivrede, a time i APPRRR duguju neke zaostale potpore.Prema stavu i evidenciji APPRRR o kakvim i kolikim zaostacima se točno radi, iz koje godine, za koje kulture i kada odnosno u kojim rokovima će to biti isplaćeno?
Vezano za Vaše prvo pitanje molimo obratite se Ministarstvu poljoprivrede.
2. Koliko u RH ima registriranih OPG-a, a koliko poljoprivrednih poduzeća?
U tablici možete vidjeti pregled gospodarstva u RH po tipu:
Broj gospodarstava prema tipu na dan 21.01.2013.
OBITELJSKO GOSPODARSTVO 185524
OBRT 3238
TRGOVAČKO DRUŠTVO 2557
ZADRUGA 656
OSTALI 198
Ukupno 192173
Ukupan broj gospodarstava 192173
3.Kada će u 2013. početi isplata prvih potpora, i za koje poljoprivredne grane?
Isplate poticaja prema zahtjevima podnesenima u 2012. će započeti krajem siječnja 2013. godine. U isplatu ide oko 96 000 korisnika kojima je odobrena potpora za 2012. godinu, za tražene hektare i grla. Dinamiku isplate kao i raspodjelu sredstava po sektorskim omotnicama odredit će Ministarstvo poljoprivrede, kao i do sada.
4. Koliko OPG-a ima dugovanja prema državi ( u poreznoj upravi) kojima se zbog dugova ne isplaćuju potpore?
Vezano za korisnike koji imaju dugovanja prema državi, radi se o 6000 korisnika izravnih plaćanja kojima zbog većeg poreznog duga od odobrene potpore nije plaćena potpora za proizvodnu 2011. godinu, u iznosu od 69 milijuna kuna. U tijeku su razgovori nadležnih ministarstva na kojima se raspravlja o riješenju ove situacije.
5.Trebaju li poljoprivredni proizvođači koji su u sustavu OPG-a sebi uplaćivati sebi mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Što o tome kaže Zakon, odnosno da li je to regulirano Zakonom ? Ili je to prepušteno odluci svakog pojedinog poljoprivrednog proizvođača?
( načelno: naravno da je uplata mirovinskog i zdravstvenog odlično rješenje jer će rezultirati mirovinom svakom poljoprivredniku koji je to uplaćivao , ali pitanje postavljam zbog onih koji su u takvim financijskim dubiozama da si više ne mogu plaćati mirovinsko i zdravstveno osiguranje )
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju obvezno trebaju biti osigurane i osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Navedeni Zakon provodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, a Rješenjem o upisu poljoprivrednika u Upisnik se ne odlučuje o obvezi prema mirovinskom osiguranju stoga Vas molimo da se za detalje obratite HZMO-u.
6. Ukidaju li se 2013. dohodovne potpore? Kojim je Zakonom dohodovna potpora regulirana? Od koje životne godine NETKO ima pravo na dohodovnu potporu i pod kojim okolnostima?
Potpora dohotku poljoprivrednih gospodstava ili tzv.“ dohodovna potpora“ regulirana je Pravilnikom o potpori dohotku poljoprivrednih gospodstava (NN 33/12). Isti propisuje da je mjera potpore dohotku poljoprivrednih gospodarstava namijenjena korisnicima I. i II. skupine.
I) Korisnici potpore dohotku I. skupine su obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik do 31. 12. 2011. godine, čiji nositelj ili član u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu dohotku udovoljava sljedećim uvjetima:
– osoba ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i
– osoba ima najmanje 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce.
II) Korisnici potpore dohotku II. skupine jesu obiteljska poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik do 31. 12. 2011. godine, čiji nositelj ili član u trenutku podnošenja zahtjeva za potporu dohotku pripada jednoj od sljedećih kategorija:
– osoba je korisnik mirovine kao poljoprivrednik
– osoba ima status osiguranika mirovinskog osiguranja u svojstvu poljoprivrednika i manje od 50 godina života za žene, odnosno 55 za muškarce
– osoba ima najmanje 65 godina starosti, a ne ostvaruje dohodak po osnovi samostalnog ili nesamostalnog rada niti mirovinu
Od 2013. navedena mjera više se neće provoditi.
7. Mogu li se izmjene u Rješenju o OPG-u raditi bilo kada kroz godinu, ili o tome postoje neka pravila?
Pravilnik o upisniku poljoprivrednih gospodarstava (NN 76/11) propisuje da su upisana poljoprivredna gospodarstava obvezna u roku od 30 dana od nastanka promijene prijaviti promjenu koja je dovela do prestanka uvjeta za upis u Upisnik, promjenu nositelja/odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva, promjenu broja stalno uposlenih radnika na poljoprivrednom gospodarstvu, promjenu
prebivališta nositelja i članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, smrt nositelja/odgovorne osobe i člana, upis ili ispis članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, promjene podataka u obrtnom registru, promjene podataka u sudskom registru, promjene žiro-računa nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili žiro-računa obrta, trgovačkog društva i zadruga, promjenu podataka o gospodarskim objektima unutar i izvan sjedišta poljoprivrednog gospodarstva i promjenu posjeda poljoprivrednog zemljišta.
Sve promijene nositelj/odgovorna osoba podnosi u regionalnom uredu Agencije za plaćanja na propisanom obrascu, tijekom cijele godine.
8. Kada poljoprivrednik postaje obveznik koji ulazi u sustav PDV-a?
Ulazak u sustav PDV-a nije uvjet za ostvarenje izravnih plaćanja u poljoprivredi. Sukladno zakonskim regulativama RH svaki građanin Republike Hrvatske koji ostvaruje dohodak mora biti u Registru poreznih obveznika (RPO). Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 120/12) navodi da su svi koji su prošloj godini dobili više od 48.000,00 kuna izravnih plaćanja, obveznici poreza na dohodak ili dobit. To kao uvjet za potporu u 2013. godini ne stoji, što ne znači da korisnik po drugoj zakonskoj osnovi koja regulira to pitanje ne mora biti u navedenom Registru. No napominjemo da to nije uvjet za ostvarivanje potpore u 2013. godini.
9. Budući da će Republika Hrvatska 1.7. 2013. ući u EU, kolike i kakve potpore će poljoprivrednim proizvođačima biti isplaćivane prema pravilima zajedničke poljoprivredne politike EU? Molila bih da objasnite tu činjenicu na primjeru jednog ratara i jednog proizvođača mlijeka ?
U tijeku su pripreme za provedbu izravnih plaćanja za 2013. godinu sukladno Pravilniku o provedbi izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja ("Narodne novine", br. 145/12). Agencija priprema „Priručnik za poljoprivredna gospodarstva – kako ostvariti potporu za 2013. godinu“, u kojem će se detaljno obrazložiti prava i obveze poljoprivrednika, pa tako i na primjerima koje Vi spominjete u svom upitu. Kada Priručnik bude gotov isti ćemo staviti i na web Agencije. Ljubazno Vas molimo za strpljenje.
četvrtak, 17.01.2013.
ŠTO JE SADRŽAJ VIŠESTRUKE SUKLADNOSTI?
ZA NEISPUNJAVANJE GAEC uvjeta,
INSPEKCIJA UMANJUJE IZNOS POTPORE
Izraz višestruka sukladnost čuje se češće kada o poljoprivredi govore agronomi. Taj je izraz ušao u upotrebu nakon prilagodbe hrvatskog zakonodavstva zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU. No koliko je višestruka sukladnost važna i što uopće znači?
Višestruka sukladnost i njeno provođenje dio je zakonske poljoprivredne regulative. Regulirana je Pravilnikom o višestrukoj sukladnosti NN 10/10, i Pravilnikom o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima NN 89/11. Višestruka sukladnost ima niz pravila, koje moraju usvojiti i provoditi poljoprivrednici u obavljanju poljoprivrednih poslova.Obveznici ispunjavanja višestruke sukladnosti su poljoprivrednici, nosioci poljoprivrednog gospodarstva, korisnici izravnih plaćanja i korisnici državne potpore ruralnom razvoju. Smisao ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti je: 1. zaštita okoliša, 2. zdravlje ljudi, životinja i bilja 3. dobrobit životinja i 4. ostvarivanje prava na potpore u poljoprivredi .
Uvjeti višestruke sukladnosti su minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima kojih se poljoprivredni proizvođači i farmeri moraju pridržavati u obavljanju poljoprivredne djelatnosti, a čine ih GAEC uvjeti i SMR standardi. Good Agricultural and Environmental Conditions, GAEC uvjeti , u prijevodu - dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti - su minimalni uvjeti upravljanja. Obveza ispunjavanje GAEC uvjeta na snazi je već punu godinu dana od 1. siječnja 2012. godine. Oni koji te uvjete nisu ispunjavali do sada trebaju se upoznati s razlozima i posljedicama dosadašnjega rada te se informirati i raditi prema načelima Pravilnika.
Obavezni zahtjevi za upravljanje (SMR -eng. kratica) – su minimalni uvjeti upravljanja koji se odnose na zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobiti životinja. Primjena SMR standarda uvodit će se postupno: od 1. siječnja 2014 . godine, drugi dio od 1. siječnja 2016 . godine, a treći od 1. siječnja 2018 godine.
Popis GAEC uvjeta je slijedeći:
* minimalna pokrivenost tla, minimalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem prema specifičnim karakteristikama tla / erozija tla/
*upravljanje žetvenim ostacima /organska tvar u tlu/
*primjereno korištenje mehanizacije /struktura tla/
*očuvanje obilježja krajobraza, sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom, očuvanje maslinika, voćnjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju, zaštita trajnih pašnjaka /minimalna razina održavanja/
*korištenje vode za navodnjavanje / zaštita i upravljanje vodama/
Sve propise višestruke sukladnosti treba poštivati od označenog početka. Kontrolu ispunjavanja GAEC uvjeta provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a inspekcijski nadzor provodi poljoprivredna inspekcija po posebno utvrđenom obrascu na najmanje 1% poljoprivrednih gospodarstava svake godine. Utvrdi li se da GAEC uvjeti nisu ispunjeni, tom OPG-u će se umanjiti traženi iznos potpore. Podrobnije o sankcijama piše Pravilnik.GAEC uvjete mora ispunjavati svako poljoprivredno gospodarstvo koje podnosi zahtjev APPRRR za izravna plaćanja. Poljoprivrednik mora ispunjavati GAEC uvjete na svim površinama poljoprivrednog zemljišta bez obzira traži li za njih potpore ili ne.
MINIMALNA POKRIVENOST TLA Svrha ispunjavanja uvjeta je sprečavanje erozije tla pri korištenju zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji. Tijekom vegetacijskog razdoblja sve poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima (nadzemni dio biljke s korijenom) ili ciljano prekrivene biljnim ostacima (malč), koji umanjuju eroziju tla, osim kada se njiva pripreme za slijedeću sjetvu, kao i prije nicanja ili zimske brazde.Od 15 . studenog do 15 . veljače poljoprivredne površine moraju biti prekrivene biljnim pokrovom (glavnim ili među usjevom), ili mora biti primijenjena neka od mjera: grubo oranje na zimsku brazdu, zaoravanje strništa (pokrova od žetvenih ostataka – nadzemni dio biljke s korijenom), ostavljeno strnište ( žetveni ostatak).U razdoblju vegetacije poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama, ili žetvenim ostacima – osim prije nicanja ili kod zimske brazde. Zabranjena je obrada tla koja može uzrokovati eroziju tla.
MINIMALNO UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM PREMA SPECIFIČNIM KARAKTERISTIKAMA TLA Svrha ispunjavanja uvjeta je sprečavanje erozije tla pri korištenju zemljišta s nagibom od 15 % ili više, u poljoprivrednoj proizvodnji. Orati treba tako da se smanji erozija tla posebno tla od 15 % ili više nagiba. Ne treba provoditi oranje okomito na pad terena pri korištenju zemljišta s nagibom od 15 % ili više u poljoprivrednoj proizvodnji, jer to nije dobro i provjeravati će se kontrolom osim u slučaju; podignutih trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi i maslinici), preuskih parcela i parcela nepravilnih oblika, kod kojih je teško , opasno ili nemoguće obrađivati poljoprivredno zemljište s nagibom od 15 % ili više okomito na pad terena, a zbog nedostatka manevarskog prostora ili nemogućnosti uporabe poljoprivredne mehanizacije.
UPRAVLJANJE ŽETVENIM OSTACIMA Žetveni ostaci su organske tvari biljnog podrijetla, koje su ostale na poljoprivrednom zemljištu nakon provedene berbe ili žetve. Svrha upravljanja žetvenim ostacima je održavanje povoljne razine organske tvari u tlu neophodne za provedbu poljoprivredne proizvodnje na poljoprivrednim površinama.Zaoravanje žetvenih ostataka na poljoprivrednim površinama je najbolji način ispunjavanja ovog GAEC uvjeta. Zabranjeno je spaljivanje žetvenih ostataka na poljoprivrednim površinama . Izuzetak od zabrane paljenja je ako se radio o sprečavanju širenja ili suzbijanja biljnih štetočina, ako postoji službena naredba, spaljivanje biljnih ostataka nakon rezidbe trajnih nasada i spaljivanje biljnih ostataka korova.
PPRIMJERENO KORIŠTENJE MEHANIZACIJE Sprečavanje zbijanja tla kao posljedice neprimjerenog korištenja mehanizacije u nepovoljnim uvjetima obrade tla .Zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednim površinama ako je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom (osim prilikom nužne žetve/berbe usjeva)Prije obrade mehanizacijom treba uzeti u obzir stanje tla. U uvjetima mokrog i vodom natopljenog zemljišta treba e izbjegavati obradu i vožnju mehanizacije preko poljoprivrednog zemljišta, jer se na taj način uzrokuje zbijanje slojeva tla .
OČUVANJE OBILJEŽJA KRAJOBRAZA Smisao ispunjavanja ovog uvjeta je povećanje biološke raznolikosti okoliša, stvaranje i održavanje ugodnije okoline za stanovnike ruralnih područja i posjetitelje, razmnožavanje biljki i životinja.Obilježja krajobraza svojom površinom ulaze u površinu parcele . Propisana obilježja krajobraza su sljedeća:
• “Šumarak” – neprekinuto područje pokriveno drvećem i grmljem, koje se ne koristi u poljoprivredne svrhe, površine 100-2000 m˛,
• “Pojedinačno drvo” – osamljeno stablo na parceli, zbog njegove specifičnosti se ubraja u obilježje krajobraza (visoko stablo na oranici, stablo kao prirodni spomenik),
• “Drvored” – pravilan red drveća koji sadrži minimalno 3 stabla u nizu, sa maksimalnim razmakom 10 metara između stabala,
• “Lokva (jezerce)” – vodom ispunjena prirodna depresija, površine 100-2000 m˛,
• “Živica” – prirodna ograda sačinjena od višegodišnjeg raslinja, linearnog oblika koja razdvaja poljoprivredne parcele, minimalne dužine 10 metara,
• “Jarak” – potok ili kanal na poljoprivrednim površinama koji služi za navodnjavanje ili kao drenaža za odvodnju,
• “Suhozid” – građevina od kamena, podignuta ljudskom rukom, bez dodatnog vezivnog materijala koja služi kao ograda koja odvaja parcele,
• Potrebno je provoditi održavanje obilježja krajobraza u njegovoj propisanoj veličini, sastavu i izgledu na poljoprivrednoj površini tako da se isti ne smiju uklanjati ili oštećivati.
Zabranjeno je uklanjati ili oštećivati obilježja krajobraza na poljoprivrednoj površini što je smisao provjere i kontrole.
SPREČAVANJE ZARASTANJA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA NEŽELJENOM VEGETACIJOM Svrha ispunjavanja uvjeta je sprječavanje da neželjena vegetacija, a tu se izričito podrazumijeva ambrozija i mračnjak, smanje vrijednost poljoprivrednog zemljišta, proizvodni kapacitet i ukupnu obradivu poljoprivrednu površinu. Treba ih uklanjati mehanički ili herbicidima, održavati poljoprivredne površine pod oranicama oranjem ili košnjom najmanje jednom godišnje, livade i pašnjake održavati ispašom ili košnjom najmanje jednom godišnje. Poljoprivredne površine pod trajnim nasadima treba održavati plodorednom obradom. Ako se trava kosi samo jednom godišnje na nekoj parceli, treba to učiniti do 30. lipnja.
OČUVANJE MASLINIKA, VOĆNJAKA I VINOGRADA U DOBROM VEGETATIVNOM STANJU Očuvanje maslinika, voćnjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju održavati redovitom rezidbom, primjereno biljnoj vrsti i načinu uzgoja . Nasade maslina orezivati najmanje jednom svakih pet godina. Zabranjeno je neodržavanje maslinika, voćnjaka i vinograda, ili njihovo održavanje suprotno tehnološkim uputama vezano uz rezidbu, što će se provjeravati kontrolom. Savjet je da se provoditi rezidbu maslinika, voćnjaka i vinograda kao redovitu agrotehničku mjeru kojom se regulira rast i rodnost, održava kondicija i pomlađuje voćka.
ZAŠTITA TRAJNIH PAŠNJAKA Pašnjak je poljoprivredno zemljište koje se koristi za prirodan uzgoj trave ili drugog zeljastog krmnog bilja, prirodnog (samoniklog) ili uzgojenog (zasijanog), koje nije uključeno u plodored usjeva na poljoprivrednom gospodarstvu pet ili više godina, a koje se održava napasivanjem stoke sukladno uvjetima dobre poljoprivredne prakse ili alternativno napasivanjem košnjom.
Održavanje ukupne površine trajnih pašnjaka u odnosu na ostale površine na poljoprivrednom gospodarstvu i sprečavanje prenamjenu trajnih pašnjaka u ostale vidove obradivih površina. Pašnjake i travnjake treba održavati napasivanjem stoke ili košnjom (najkasnije do kraja lipnja) ili kombinirano. Zabranjeno je zaoravanje i prenamjena trajnih pašnjaka gospodarstva u druge vrste korištenja i smanjenje površina pod trajnim pašnjakom na. Izuzetak je kada se druga površina pretvara u trajni pašnjak kroz period od pet godina . Prenamjena trajnih pašnjaka u obradive površine zabranjena je na poljoprivrednim površinama s nagibom terena od 15 % ili više, što će se sve provjeravati kontrolom.
KORIŠTENJE VODA ZA NAVODNJAVANJE To podrazumijeva kontrolirano korištenja vode za navodnjavanje u poljoprivredi. Prilikom navodnjavanja poljoprivrednih površina potrebno je ishoditi dozvolu za korištenje vode za navodnjavanje u vidu vodopravne dozvole ili koncesije za gospodarsko korištenje voda. Poljoprivredni proizvođač mora posjedovati dozvolu za korištenje voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Ishođenje vodopravne dozvole je nužno u slučaju korištenja voda za navodnjavanje bilo iz površinskih voda do ukupno pet hektara zemljišta istog vlasnika, bilo za navodnjavanje podzemnom vodom, što se zahvaća i crpi na istom zemljištu, do ukupno jednog hektara zemljišta istoga vlasnika . Ishođenje koncesije za gospodarsko korištenje voda je nužno u slučaju korištenja voda za navodnjavanje: a) iz površinskih voda za više od ukupno pet hektara zemljišta istog vlasnika, i b) za navodnjavanje podzemnom vodom, što se zahvaća i crpi na istom zemljištu, za više od ukupno jednog hektara zemljišta istoga vlasnika.
Zabranjeno je korištenje vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina bez dozvole za korištenje vode za navodnjavanje (vodopravna dozvole ili koncesija za gospodarsko korištenje voda) osim u slučaju korištenja oborinskih voda za navodnjavanje, koje se skupljaju na zemljištu vlasnika .
ZAŠTITA I UPRAVLJANJE VODAMA Svrha ispunjavanja ovog GAEC uvjeta je zaštita vode od onečišćenja uzrokovanog cijeđenjem gnojiva u vodne tokove, na način da se na određenoj udaljenosti od vodnih tokova uspostave zone u kojima neće biti dopušteno gnojenje poljoprivrednih površina. Te će udaljenosti ovisiti o vrsti vodnih tokova. Ovaj uvjet izravno je vezan uz Nitratnu direktivu kojom se propisuje upotreba gnojiva u blizini vodenih tokova. Zemlje članice Europske unije taj uvjet moraju primijeniti sukladno donesenim Akcijskim programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, posebnim za svaku pojedinu zemlju članicu i to na područjima koja su proglašena ranjivim na nitrate poljoprivrednog podrijetla.U RH zone osjetljive na nitrate će biti proglašene, a Akcijski program za zaštitu voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla donesen te će stupiti na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Od tog trenutka, sve odredbe Akcijskog programa bit će obvezne u zonama ranjivim na nitrate, a odredbe koje se odnose na uspostavljanje zaštitnih zona oko vodnih tokova biti će obvezne na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske za korisnike izravnih plaćanja i određenih mjera ruralnog razvoja, kroz odredbe višestruke sukladnosti.
VODIČ KROZ VIŠESTRUKU SUKLADNOST izdala je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a izrađena je uz pomoć Europske unije. Publikacija je objavljena na internet stranici Agencije za plaćanja, te se tu može čitati ili skinuti.
subota, 12.01.2013.
GODINA POČELA S NATJEČAJEM ZA ZAKUP DRŽAVNOG ZEMLJIŠTA
26 KATASTARSKIH ČESTICA
ISTARSKOG POLITIČARA
Poljoprivredno zemljište je dobro od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu . Tako piše u čl. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, pročišćeni tekst zakona, NN 152/08, 25/09, 153/09, 21/10 , 90/10 ,124/10, 39/11, 61/11. Poljoprivredni proizvođači koji nemaju dovoljno vlastitih poljoprivrednih površina na kojima bi proizvodili hranu za krave ili svinje, ako ih još imaju, pa moraju zemljište ( susjedovo ili državno) zakupiti vrlo dobro znaju kolika je vrijednost zemljišta.
Poljoprivrednici su mnogo puta javno i glasno upozoravali i govorili da im je potrebna zemlja, da državna poljoprivredna zemlja mora napokon njima biti ponuđena u zakup. No to kao da državni službenici u ministarstvu poljoprivrede nisu čuli. Radili su po svom, nezainteresirano i sporo, ne mareći za ciklus poljoprivredne proizvodnje i potrebe proizvođača.
Agencija za poljoprivredno zemljište osnovana je prije nekoliko godina s ciljem da vodi poslove oko raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, najprije državnim, ali kako stvari stoje i privatnim, jer će Agencija imati ingerenciju nad prodajom privatne zemlje. Ozbiljan rad Agencije nije započinjao.Tijekom godina provođeni su natječaji za dugogodišnji zakup u nekim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj, ali bio je tu mnogo dubioza i nezadovoljstava onih koji nisu putem natječaja dobili zemlju. U razgovorima kroz medije stekao se dojam da su jedinice lokalne samouprave u provođenju natječaja kršile Zakon na razne načine, od nezakonitih do nestručnih postupaka raspodjele državnog zemljišta. Neki od tih provedenih natječaja naknadno su poništeni.
Tek sredinom 2012. godine ravnateljicom Agencije za poljoprivredno zemljište imenovana je dr. Smiljana Goreta Ban, koja je doktorirala na području biotehničkih znanosti na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Članovi upravnog vijeća Agencije za poljoprivredno zemljište su doc. dr. Vesna Gantner, pomoćnica ministra za poljoprivredu, prof. dr. Davor Romić, redoviti prof Agronomskog fakulteta u Zagrebu ( Zavod za meiloioracije) Darko Grivičić i Luka Duvnjak. Predsjednik Upravnog vijeća je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Na samom početku godine 2. siječnja 2013.u NN 1/13 objavljen je novi natječaj za dodjelu dugogodišnjeg zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu RH za područja Donji Lapac, Legrad k.o. Legrad, Nova Bukovica, Nova Rača, k.o. Nova Rača i k.o. Drljanovac – popis čestica Tehnološka cjelina 1,2,3, općina Popovac, za područje općine Tovarnik, područje grada Varaždina i grada Vinkovca. Oko 900.000 ha zemlje je u državnom vlasništvu.
Najlakše do zemlje dolaze političari. U ovom slučaju radi se o Ivanu Jakovčiću istarskom županu. Poljoprivrednici kažu da Jakovčić još nije kupio ni motiku, a kamoli traktor, a kupuje zemlju. U 26 katastarskih čestica kupio je više od šest hektara po svemu sudeći privatnog poljoprivrednog zemljišta.
Kako se vidi iz dokumenta zemljišnoknjižnog odjela Buje, zemlja je na Jakovčića upisana 1/1. Zemlja ima teret, jer nije platio kamate na iznos kupoprodajne cijene u roku koji je upisan u Ugovoru. A to je dobrodošla okolnost, slučajna ili namještena, jer je Županijsko državno odvjetništvo zabilježilo zabranu „otuđenja“ zemlje Jakovčiću na rok od 10 godina. I tih 10 godina zabrane je izvrsna kombinacija. Jer upravo kada moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta Hrvatskoj nakon ulaska u EU istekne, istarski političar, koji ima ambicija postati hrvatski zastupnik u europskom parlamentu, moći će prodavati svoju zemlju kako želi.
Hrvatski Zakon poljoprivredno zemljište zove „dobro od posebnog interesa za RH.“ Istarski župan kao politički dužnosnik zemlju fokusira jedino kao kapital koji će imati dobru cijenu u budućnosti.
Margareta Zouhar Zec
petak, 04.01.2013.
VIJEĆE ZA PREHRAMBENU INDUSTRIJU!
VIJEĆE ZA INICIJATIVE
PREHRAMBENO PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE
Prema informacijama glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede . ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina imenovao je 27.prosinca 2012. Vijeće za prehrambenu industriju. Vijeće je sastavljeno od predstavnika najvećih prehrambenih kompanija, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Ekonomskog instituta te Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Predsjednik Vijeća za prehrambenu industriju je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, a članovi Vijeća su:
Zvjezdana Blažić, savjetnica ministra za prehrambeno prerađivačku industriju
Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica koncerna Agrokor
Neven Vranković, član Uprave Atlantic grupe
Marica Vidaković, prokuristica Kraša
Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke
Mislav Bezmalinović, predsjednik Uprave Sardine Postire
Dragutin Drk, predsjednik Uprave Vindije
Željko Zadro, predsjednik Uprave Viro tvornice šećera
Marko Pipunić, predsjednik Uprave Žita
Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivrede i prehrambenu industriju HGK
Ing. Ružica Gelo, direktorica HGK Centra za EU
Goran Pajnić, predsjednik Izvršnog odbora Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri HUP-u
Milka Kosanović, direktorica Sektora za poljoprivredu i prehrambenu industriju HUP-a
Sandra Švaljek, direktorica Ekonomskog instituta
Dr.Mirjana Hruškar, dekanica Prehrambeno biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Vijeće za prehrambenu industriju osnovano je u cilju praćenja sta- stanja prehrambeno prerađivačke industrije, predlaganja mjera radi povećanja konkurentnosti, proizvodnje i prodaje na domaćem i inozemnom tržištu i poduzimanje konkretnih inicijativa.
Sastanci Vijeća za prehrambenu industriji održavat će se na mjesečnoj razini. Već u siječnju trebao bi biti održan sastanak vezan za problematiku izlaska Hrvatske iz CEFTA-e te svih promjena koje će uslijediti na tržištu kao i osiguravanja povoljnijih uvjeta kreditiranja. Očekuje se da bi na tom sastanku trebali sudjelovati predstavnici Vlade te Državnog ureda za trgovinsku politiku koji su direktno uključeni u pregovore sa Europskom Komisijom oko uvjeta poslovanja nakon izlaska iz CEFTA-e.
| < | siječanj, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Studeni 2024 (47)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter