AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 17.01.2013.
ŠTO JE SADRŽAJ VIŠESTRUKE SUKLADNOSTI?
ZA NEISPUNJAVANJE GAEC uvjeta,
INSPEKCIJA UMANJUJE IZNOS POTPORE
Izraz višestruka sukladnost čuje se češće kada o poljoprivredi govore agronomi. Taj je izraz ušao u upotrebu nakon prilagodbe hrvatskog zakonodavstva zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU. No koliko je višestruka sukladnost važna i što uopće znači?
Višestruka sukladnost i njeno provođenje dio je zakonske poljoprivredne regulative. Regulirana je Pravilnikom o višestrukoj sukladnosti NN 10/10, i Pravilnikom o dobrim poljoprivrednim i okolišnim uvjetima NN 89/11. Višestruka sukladnost ima niz pravila, koje moraju usvojiti i provoditi poljoprivrednici u obavljanju poljoprivrednih poslova.Obveznici ispunjavanja višestruke sukladnosti su poljoprivrednici, nosioci poljoprivrednog gospodarstva, korisnici izravnih plaćanja i korisnici državne potpore ruralnom razvoju. Smisao ispunjavanja uvjeta višestruke sukladnosti je: 1. zaštita okoliša, 2. zdravlje ljudi, životinja i bilja 3. dobrobit životinja i 4. ostvarivanje prava na potpore u poljoprivredi .
Uvjeti višestruke sukladnosti su minimalni uvjeti upravljanja na poljoprivrednim gospodarstvima kojih se poljoprivredni proizvođači i farmeri moraju pridržavati u obavljanju poljoprivredne djelatnosti, a čine ih GAEC uvjeti i SMR standardi. Good Agricultural and Environmental Conditions, GAEC uvjeti , u prijevodu - dobri poljoprivredni i okolišni uvjeti - su minimalni uvjeti upravljanja. Obveza ispunjavanje GAEC uvjeta na snazi je već punu godinu dana od 1. siječnja 2012. godine. Oni koji te uvjete nisu ispunjavali do sada trebaju se upoznati s razlozima i posljedicama dosadašnjega rada te se informirati i raditi prema načelima Pravilnika.
Obavezni zahtjevi za upravljanje (SMR -eng. kratica) – su minimalni uvjeti upravljanja koji se odnose na zaštitu okoliša, zdravlja ljudi, životinja i bilja te dobrobiti životinja. Primjena SMR standarda uvodit će se postupno: od 1. siječnja 2014 . godine, drugi dio od 1. siječnja 2016 . godine, a treći od 1. siječnja 2018 godine.
Popis GAEC uvjeta je slijedeći:
* minimalna pokrivenost tla, minimalno upravljanje poljoprivrednim zemljištem prema specifičnim karakteristikama tla / erozija tla/
*upravljanje žetvenim ostacima /organska tvar u tlu/
*primjereno korištenje mehanizacije /struktura tla/
*očuvanje obilježja krajobraza, sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom, očuvanje maslinika, voćnjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju, zaštita trajnih pašnjaka /minimalna razina održavanja/
*korištenje vode za navodnjavanje / zaštita i upravljanje vodama/
Sve propise višestruke sukladnosti treba poštivati od označenog početka. Kontrolu ispunjavanja GAEC uvjeta provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a inspekcijski nadzor provodi poljoprivredna inspekcija po posebno utvrđenom obrascu na najmanje 1% poljoprivrednih gospodarstava svake godine. Utvrdi li se da GAEC uvjeti nisu ispunjeni, tom OPG-u će se umanjiti traženi iznos potpore. Podrobnije o sankcijama piše Pravilnik.GAEC uvjete mora ispunjavati svako poljoprivredno gospodarstvo koje podnosi zahtjev APPRRR za izravna plaćanja. Poljoprivrednik mora ispunjavati GAEC uvjete na svim površinama poljoprivrednog zemljišta bez obzira traži li za njih potpore ili ne.
MINIMALNA POKRIVENOST TLA Svrha ispunjavanja uvjeta je sprečavanje erozije tla pri korištenju zemljišta u poljoprivrednoj proizvodnji. Tijekom vegetacijskog razdoblja sve poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama ili žetvenim ostacima (nadzemni dio biljke s korijenom) ili ciljano prekrivene biljnim ostacima (malč), koji umanjuju eroziju tla, osim kada se njiva pripreme za slijedeću sjetvu, kao i prije nicanja ili zimske brazde.Od 15 . studenog do 15 . veljače poljoprivredne površine moraju biti prekrivene biljnim pokrovom (glavnim ili među usjevom), ili mora biti primijenjena neka od mjera: grubo oranje na zimsku brazdu, zaoravanje strništa (pokrova od žetvenih ostataka – nadzemni dio biljke s korijenom), ostavljeno strnište ( žetveni ostatak).U razdoblju vegetacije poljoprivredne površine moraju biti pokrivene poljoprivrednim kulturama, ili žetvenim ostacima – osim prije nicanja ili kod zimske brazde. Zabranjena je obrada tla koja može uzrokovati eroziju tla.
MINIMALNO UPRAVLJANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM PREMA SPECIFIČNIM KARAKTERISTIKAMA TLA Svrha ispunjavanja uvjeta je sprečavanje erozije tla pri korištenju zemljišta s nagibom od 15 % ili više, u poljoprivrednoj proizvodnji. Orati treba tako da se smanji erozija tla posebno tla od 15 % ili više nagiba. Ne treba provoditi oranje okomito na pad terena pri korištenju zemljišta s nagibom od 15 % ili više u poljoprivrednoj proizvodnji, jer to nije dobro i provjeravati će se kontrolom osim u slučaju; podignutih trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi i maslinici), preuskih parcela i parcela nepravilnih oblika, kod kojih je teško , opasno ili nemoguće obrađivati poljoprivredno zemljište s nagibom od 15 % ili više okomito na pad terena, a zbog nedostatka manevarskog prostora ili nemogućnosti uporabe poljoprivredne mehanizacije.
UPRAVLJANJE ŽETVENIM OSTACIMA Žetveni ostaci su organske tvari biljnog podrijetla, koje su ostale na poljoprivrednom zemljištu nakon provedene berbe ili žetve. Svrha upravljanja žetvenim ostacima je održavanje povoljne razine organske tvari u tlu neophodne za provedbu poljoprivredne proizvodnje na poljoprivrednim površinama.Zaoravanje žetvenih ostataka na poljoprivrednim površinama je najbolji način ispunjavanja ovog GAEC uvjeta. Zabranjeno je spaljivanje žetvenih ostataka na poljoprivrednim površinama . Izuzetak od zabrane paljenja je ako se radio o sprečavanju širenja ili suzbijanja biljnih štetočina, ako postoji službena naredba, spaljivanje biljnih ostataka nakon rezidbe trajnih nasada i spaljivanje biljnih ostataka korova.
PPRIMJERENO KORIŠTENJE MEHANIZACIJE Sprečavanje zbijanja tla kao posljedice neprimjerenog korištenja mehanizacije u nepovoljnim uvjetima obrade tla .Zabranjeno je korištenje poljoprivredne mehanizacije na poljoprivrednim površinama ako je tlo zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom (osim prilikom nužne žetve/berbe usjeva)Prije obrade mehanizacijom treba uzeti u obzir stanje tla. U uvjetima mokrog i vodom natopljenog zemljišta treba e izbjegavati obradu i vožnju mehanizacije preko poljoprivrednog zemljišta, jer se na taj način uzrokuje zbijanje slojeva tla .
OČUVANJE OBILJEŽJA KRAJOBRAZA Smisao ispunjavanja ovog uvjeta je povećanje biološke raznolikosti okoliša, stvaranje i održavanje ugodnije okoline za stanovnike ruralnih područja i posjetitelje, razmnožavanje biljki i životinja.Obilježja krajobraza svojom površinom ulaze u površinu parcele . Propisana obilježja krajobraza su sljedeća:
• “Šumarak” – neprekinuto područje pokriveno drvećem i grmljem, koje se ne koristi u poljoprivredne svrhe, površine 100-2000 m˛,
• “Pojedinačno drvo” – osamljeno stablo na parceli, zbog njegove specifičnosti se ubraja u obilježje krajobraza (visoko stablo na oranici, stablo kao prirodni spomenik),
• “Drvored” – pravilan red drveća koji sadrži minimalno 3 stabla u nizu, sa maksimalnim razmakom 10 metara između stabala,
• “Lokva (jezerce)” – vodom ispunjena prirodna depresija, površine 100-2000 m˛,
• “Živica” – prirodna ograda sačinjena od višegodišnjeg raslinja, linearnog oblika koja razdvaja poljoprivredne parcele, minimalne dužine 10 metara,
• “Jarak” – potok ili kanal na poljoprivrednim površinama koji služi za navodnjavanje ili kao drenaža za odvodnju,
• “Suhozid” – građevina od kamena, podignuta ljudskom rukom, bez dodatnog vezivnog materijala koja služi kao ograda koja odvaja parcele,
• Potrebno je provoditi održavanje obilježja krajobraza u njegovoj propisanoj veličini, sastavu i izgledu na poljoprivrednoj površini tako da se isti ne smiju uklanjati ili oštećivati.
Zabranjeno je uklanjati ili oštećivati obilježja krajobraza na poljoprivrednoj površini što je smisao provjere i kontrole.
SPREČAVANJE ZARASTANJA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA NEŽELJENOM VEGETACIJOM Svrha ispunjavanja uvjeta je sprječavanje da neželjena vegetacija, a tu se izričito podrazumijeva ambrozija i mračnjak, smanje vrijednost poljoprivrednog zemljišta, proizvodni kapacitet i ukupnu obradivu poljoprivrednu površinu. Treba ih uklanjati mehanički ili herbicidima, održavati poljoprivredne površine pod oranicama oranjem ili košnjom najmanje jednom godišnje, livade i pašnjake održavati ispašom ili košnjom najmanje jednom godišnje. Poljoprivredne površine pod trajnim nasadima treba održavati plodorednom obradom. Ako se trava kosi samo jednom godišnje na nekoj parceli, treba to učiniti do 30. lipnja.
OČUVANJE MASLINIKA, VOĆNJAKA I VINOGRADA U DOBROM VEGETATIVNOM STANJU Očuvanje maslinika, voćnjaka i vinograda u dobrom vegetativnom stanju održavati redovitom rezidbom, primjereno biljnoj vrsti i načinu uzgoja . Nasade maslina orezivati najmanje jednom svakih pet godina. Zabranjeno je neodržavanje maslinika, voćnjaka i vinograda, ili njihovo održavanje suprotno tehnološkim uputama vezano uz rezidbu, što će se provjeravati kontrolom. Savjet je da se provoditi rezidbu maslinika, voćnjaka i vinograda kao redovitu agrotehničku mjeru kojom se regulira rast i rodnost, održava kondicija i pomlađuje voćka.
ZAŠTITA TRAJNIH PAŠNJAKA Pašnjak je poljoprivredno zemljište koje se koristi za prirodan uzgoj trave ili drugog zeljastog krmnog bilja, prirodnog (samoniklog) ili uzgojenog (zasijanog), koje nije uključeno u plodored usjeva na poljoprivrednom gospodarstvu pet ili više godina, a koje se održava napasivanjem stoke sukladno uvjetima dobre poljoprivredne prakse ili alternativno napasivanjem košnjom.
Održavanje ukupne površine trajnih pašnjaka u odnosu na ostale površine na poljoprivrednom gospodarstvu i sprečavanje prenamjenu trajnih pašnjaka u ostale vidove obradivih površina. Pašnjake i travnjake treba održavati napasivanjem stoke ili košnjom (najkasnije do kraja lipnja) ili kombinirano. Zabranjeno je zaoravanje i prenamjena trajnih pašnjaka gospodarstva u druge vrste korištenja i smanjenje površina pod trajnim pašnjakom na. Izuzetak je kada se druga površina pretvara u trajni pašnjak kroz period od pet godina . Prenamjena trajnih pašnjaka u obradive površine zabranjena je na poljoprivrednim površinama s nagibom terena od 15 % ili više, što će se sve provjeravati kontrolom.
KORIŠTENJE VODA ZA NAVODNJAVANJE To podrazumijeva kontrolirano korištenja vode za navodnjavanje u poljoprivredi. Prilikom navodnjavanja poljoprivrednih površina potrebno je ishoditi dozvolu za korištenje vode za navodnjavanje u vidu vodopravne dozvole ili koncesije za gospodarsko korištenje voda. Poljoprivredni proizvođač mora posjedovati dozvolu za korištenje voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Ishođenje vodopravne dozvole je nužno u slučaju korištenja voda za navodnjavanje bilo iz površinskih voda do ukupno pet hektara zemljišta istog vlasnika, bilo za navodnjavanje podzemnom vodom, što se zahvaća i crpi na istom zemljištu, do ukupno jednog hektara zemljišta istoga vlasnika . Ishođenje koncesije za gospodarsko korištenje voda je nužno u slučaju korištenja voda za navodnjavanje: a) iz površinskih voda za više od ukupno pet hektara zemljišta istog vlasnika, i b) za navodnjavanje podzemnom vodom, što se zahvaća i crpi na istom zemljištu, za više od ukupno jednog hektara zemljišta istoga vlasnika.
Zabranjeno je korištenje vode za navodnjavanje poljoprivrednih površina bez dozvole za korištenje vode za navodnjavanje (vodopravna dozvole ili koncesija za gospodarsko korištenje voda) osim u slučaju korištenja oborinskih voda za navodnjavanje, koje se skupljaju na zemljištu vlasnika .
ZAŠTITA I UPRAVLJANJE VODAMA Svrha ispunjavanja ovog GAEC uvjeta je zaštita vode od onečišćenja uzrokovanog cijeđenjem gnojiva u vodne tokove, na način da se na određenoj udaljenosti od vodnih tokova uspostave zone u kojima neće biti dopušteno gnojenje poljoprivrednih površina. Te će udaljenosti ovisiti o vrsti vodnih tokova. Ovaj uvjet izravno je vezan uz Nitratnu direktivu kojom se propisuje upotreba gnojiva u blizini vodenih tokova. Zemlje članice Europske unije taj uvjet moraju primijeniti sukladno donesenim Akcijskim programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla, posebnim za svaku pojedinu zemlju članicu i to na područjima koja su proglašena ranjivim na nitrate poljoprivrednog podrijetla.U RH zone osjetljive na nitrate će biti proglašene, a Akcijski program za zaštitu voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla donesen te će stupiti na snagu danom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Od tog trenutka, sve odredbe Akcijskog programa bit će obvezne u zonama ranjivim na nitrate, a odredbe koje se odnose na uspostavljanje zaštitnih zona oko vodnih tokova biti će obvezne na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske za korisnike izravnih plaćanja i određenih mjera ruralnog razvoja, kroz odredbe višestruke sukladnosti.
VODIČ KROZ VIŠESTRUKU SUKLADNOST izdala je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a izrađena je uz pomoć Europske unije. Publikacija je objavljena na internet stranici Agencije za plaćanja, te se tu može čitati ili skinuti.
| < | siječanj, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Svibanj 2024 (4)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter