AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 24.01.2013.
POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO U STATISTICI 2009. I 2010.
SMANJEN ULOV I UZGOJ RIBE
Na internet stranici Ministarstva vanjskih i europskih poslova u odjeljku HRVATSKA GOSPODARSKA DIPLOMACIJA u jednom podužem tekstu predstavljeno je hrvatsko gospodarstvo pod naslovom Tržišno pozicioniranje i gospodarska politika.
U tom je tekstu predstavljeno hrvatsko gospodarstva kroz relevantne podatke Državnog zavoda za statistiku od 2005. godine.Predstavljena je tu poljoprivreda i ribartvo, koji su moj poseban interes, s podacima o proizvodnji i ulovu ribe koji su komparirani kroz statistiku iz godina 2009. i 2010.
U tom je tekstu vrlo mnogo ststističkih podataka od BDP-a, makroekonomskih pokazatelja, platne bilance, deviznih rezervi, deviznih pričuva, najznačajnih partnera u uvozu i izvozu, zatim statistika strukture noćenja u turizmu, promet i komunikacije, graditeljstvo, investicije u RH itd.itd.
Tekst je pisan s vizijom da bude osobna karta Hrvatske. Na kraju je iznesen zaključak da Hrvatska može, sukladno svom razvojnom kapacitetu i započetim reformama ostvariti tržišno relevantnu poziciju s obzirom na skori ulazak u EU.
Objavljujem dio teksta koji se odnosi na poljoprivredu i ribarstvo:
Struktura BDP-a po sektorima u % 2009. godine
Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo 5,9%
Rudarstvo, vađenje, prerađivačka industrija, opskrba el. energijom, plinom i vodom 16,7%
Građevinarstvo 7,0%
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i ostalo 9,5%
Hoteli i restorani 3,9%
Prijevoz, skladištenje i veze 7,3%
Financijsko posredovanje i poslovanje nekretninama, poslovne usluge 21,3%
Javna uprava, obrana, socijalno osiguranje, obrazovanje, zdravatvena zaštita, socijalna skrb i drugo 15,7%
Porezi na proizvode minus subvencije na proizvode 12,9%
Izvor: DZS RH,
INDUSTRIJA. Oko četvrtine ukupne radne snage zaposleno je u industriji, koja ostvaruje oko petine bruto domaćeg proizvoda. Glavni izazovi industrijskog razvoja su jačanje izvozne konkurentnosti, ulaganje u industrijske grane širokog spektra s naglaskom na uvođenje suvremenih tehnoloških i upravljačkih modela, uvođenje standarda kvalitete, udovoljavanje ekološkim zahtjevima i postizanje troškovne učinkovitosti.
Struktura industrije po prihodima od prodaje proizvoda 2006. (Izvor: DZS)
rudarstvo i vađenje 50 %
prerađivačka industrija 44 %
opskrba električnom energijom, plinom i vodom 6 %
Posljednjih godina hrvatsku industriju karakterizira fizički i financijski rast obujma proizvodnje i proizvodnosti rada. To su posljedice intenzivnih promjena u procesu restrukturiranja i prilagođavanja globalizacijskim tržišnim procesima.
Najsnažnije izvozno orijentirane industrijske grane su brodogradnja, proizvodnja naftnih derivata, kemikalija i kemijskih proizvoda, proizvodnja prehrambenih proizvoda i dr.Iako se u sljedećem razdoblju očekivao nastavak trenda rasta industrijske proizvodnje, posebno u industrijama povezanim sa zaštitom okoliša i gospodarenjem otpadom, te u područjima energetike i energetske učinkovitosti, tijekom posljednjih godina, prema podacima Državnoga zavoda za statistiku RH, bilježi se pad, pod utjecajem globalne krize:
Fizički obujam industrijske proizvodnje, stopa rasta (%)
Godina %
2006. 4,1
2007. 4,9
2008. 1,2
2009. -9,2
2010. -1,4
Izvor: DZS
Ukupna vrijednost industrijskih proizvoda koje su prodala hrvatska poduzeća koja su se bavila industrijskom proizvodnjom u 2011. godini iznosila je 129,8 milijardi kuna te je u odnosu na prošlu godinu povećana za 8,2 milijardi kuna ili 6,7 posto, pokazuju prvi podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo i proizvodnja hrane, pića i duhana - u ukupnom BDP-u poljoprivreda i ribarstvo sudjeluju sa 7%. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku RH, od ukupnog broja zaposlenih u prosincu 2007. godine (1 181 077), poljoprivrednim djelatnostima bavi se 26 775 osoba, industrijskim djelatnostima 370 180 te uslužnim djelatnostima 784 122 osoba. Raznolikost klime, reljefa i tla omogućuje širok poljoprivredni proizvodni asortiman, dok niska razina onečišćenja pogoduje razvoju ekološke proizvodnje.
Ratarstvo pokriva domaće potrebe za žitaricama i šećerom te veći dio potreba za industrijskim biljem. Od oko 3 milijuna hektara poljoprivrednih površina, obrađuje se 63 posto, a ostalo su pašnjaci. Od ukupno obradive površine, 67 posto je u privatnom vlasništvu.
U Hrvatskoj je u 2011. godini proizvedeno 1,7 milijuna tona kukuruza, što je 16 posto manje nego u godini prije, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku o površinama i proizvodnji žitarica i ostalih usjeva. Ostvarena proizvodnja kukuruza po hektaru iznosila je 5,7 tona, a kukuruza je bilo zasijano na 305 tisuća hektara.
Smanjena je i proizvodnja šećerne repe, za 7 posto, na 1,16 milijuna tona. Pad proizvodnje zabilježen je i kod krumpira (kasni i sjemenski) i to za 8 posto. Tako je krumpira proizvedeno 137 tisuća tona.
Voćnjaci i maslinici prostiru se na 66.000 ha, a vinogradi na 50.000 ha s više od 90-postotnim udjelom privatnoga vlasništva. U Hrvatskoj je 2010. godine povećana ukupna proizvodnja važnijih vrsta povrća, voća i grožđa, pokazuju prethodni podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Kod povrća je tako najviše porasla proizvodnja mrkve, za 19 posto, na 12.999 tona. Mrkve je pritom za tržište proizvedeno 9.472 tone, a preostalo se odnosi na proizvodnju u povrtnjacima pretežno za vlastite potrebe. Proizvodnja dinja lani je povećana šest posto, na 4.039 tona (3,5 tisuća tona za tržište), a salate (sve vrste) pet posto, na 8,2 tisuće tona (3.747 tona za tržište).
Podaci o proizvodnji voća pokazuju da je 2010. proizvedeno 106,8 tisuća tona jabuke (14 posto više nego 2009.). U intenzivnoj proizvodnji za tržište proizvedeno je 89,1 tisuća tona tog voća, dok je u ekstenzivnim voćnjacima, pretežito za vlastite potrebe, proizvedeno 17,7 tisuće tona jabuka. Proizvodnja mandarina povećana je za 48 posto, na 55,4 tisuće tona. Pritom je za tržište proizvedeno 55 tisuća tona, a za vlastite potrebe 486 tona. Proizvodnja oraha povećana je 20 posto, na 8,6 tisuće tona. Porasla je i proizvodnja šljiva, za sedam posto, maslina za 17 posto te jagoda za jedan posto. Proizvodnja grožđa povećana je jedan posto, na 207,7 tisuće tona, a riječ je o proizvodnji na 34 tisuće hektara. Smanjenje priroda pak statistika bilježi kod kupusa bijelog, za 45 posto, rajčice, za 10 posto, lubenice za 52 posto, paprike za 48 posto, kruške, breskve i nektarine, za 12 posto, trešnje i višnje za 15 posto te marelice za 26 posto.
Stočarstvo ima veliku važnost, a proizvodnjom peradi RH je postigla samodostatnost. Svjetski poznati proizvodi te poljoprivredne grane su slavonski kulen, dalmatinski i istarski pršut te paški sir.
RIRARSTVO I PRERADA RIBE su tradicionalne djelatnosti. Hrvatska je u 2010. godini smanjila ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu prije za pet posto, na 63.252 tone, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Pritom je ulov u odnosu na 2009. godinu smanjen za 5,3 posto, na 52.360 tona, dok je uzgoj odnosno proizvodnja morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na 2009. smanjen za 3,6 posto, na 10.892 tone. U ukupnom prošlogodišnjem ulovu morske ribe dominira plava riba sa 46.711 tona, a doda li se i 3.592 tone plave ribe iz uzgoja ukupan je ulov i uzgoj plave ribe bio 50.303 tona, što je 6,2 posto manje nego 2009. Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu ribe ima srdela koje je ulovljeno 26.749 tona ili 7,2 posto manje nego godinu prije, dok je ulov inćuna od 13.758 tona smanjen za 0,5 posto. Za 17,4 posto smanjen je ulov i uzgoj tuna, na ukupno 3.980 tona.
ŠUMARSTVO čini oko 2 milijuna hektara šuma, od čega je otprilike 80 posto u državnom, a ostatak u privatnom vlasništvu. Bukva je najzastupljenija vrsta, a jela, smreka i jasen koriste se za izradu masivnog namještaja. Slavonski hrast (quercus robur) po svojoj kvaliteti spada u red najtraženijih proizvoda u svijetu.
Industrija hrane, pića i duhana u ukupnom BDP-u sudjeluje s 20,5%, a tvrtke u hrvatskoj prehrambenoj industriji pripadaju među uspješnije tvrtke u gospodarstvu.
| < | siječanj, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Studeni 2024 (47)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter