AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 31.12.2009.
REZIME 2009. GODINE
ČIJA JE I U ČIJIM JE RUKAMA REPUBLIKA HRVATSKA U KOJOJ JE DOSTOJANSTVO ŽIVOTA ODUZETO I POLJOPRIVREDNIKU NA SELU I RADNIKU U GRADU?
Završava Godina koja je za poljoprivredu bila teška.Nije to subjektivan sud, to je realnost koja se očitovala kroz proteklih 12 mjeseci. Vrlo niska otkupna cijena pšenice, još niža cijena kukuruza, čak ispod 0,50 lipa, mlijeko čija se cijena spustila ispod dvije kune po litri, što je postao težak uteg farmerima mliječnih krava, koji od otkupljenog mlijeka moraju vraćaju svoje kredite za više milijuna kuna vrijedne podignute farme, i obećanih na ime poticaja 205 milijuna kuna, a ne isplaćenih najglavniji su problemi hrvatske poljoprivrede.
Međutim može li se misliti da su lagodnije živjeli i manje problema imali poljoprivrednici svinjogojci koji su vrlo teško mogli prodati svoje svinje? Ista je stvar i sa prodajom goveda. Kupaca za svoje proizvode u zemlji nisu dovoljno imali ni povrćari. Voćari posebno uzgajivači jabuka ove godine nisu mogli spremiti urod jabuka sa svojih plantaža jer nije bilo dovoljno mjesta u ulo hladnjačama, koje su u rukama otkupljivača. Najgore su prošli voćari u Brodsko posavskoj županiji gdje je oko 50 % uroda jabuka ostalo neubrano u plantažnim voćnjacima. Treba dodati da Hrvatska proizvodi tek 50% jabuka za svoje potrebe!
Tko to ima pravo toliko ugnjetavati hrvatske poljoprivrednike, koji ne žele ništa drugo osim živjeti od svoga rada?
Čija je i u čijim je rukama Republika Hrvatska u kojoj je stopa nezaposlenosti veća od 17%, ( a takva je bila i u vrijeme Domovinskoga rata) u kojoj nema posla za nezaposlene u hrvatskim gradovima. Ljudima koji su se opredijelili za poljoprivredu život je postao vrlo težak jer proizvedeno teško ili malo mogu prodati, kredite treba vraćati - a novca nema.
MALI POLJOPRIVREDNICI OSUĐENI NA PROPAST !
No tu poteškoćama i apsurdima u hrvatskoj poljoprivredi nije kraj! Da nisam čula na svoje uši ne bi vjerovala – u hrvatskim selima na sabirnim mjestima mlijeka oko Vrbovca i Čazme, konkretno, ljudi koji sabiru mlijeko po seoskim sabiralištima – gdje mlijeko donose mali proizvođači, dobili su uputu sredinom 2009. kojom im se zabranjuje primati nove donosioce mlijeka. Nekima je ta zabrana izrečena od otkupljivača mlijeka Lure, a nekima iz Križevca gdje je glavni centar za kontrolu mlijeka. Razlog toj zabrani – rekli su sabirači – rečeno im je taj što Hvatska ima dovoljno mlijeka te da nema potrebe za većim otkupom!
Čovjek se uistinu mora upitati: kakva je to Hrvatska u kojoj živi, kakvu politiku državnici te zemlje vode ?
A kada sam kod mlijeka reći ću i slijedeće. Potkraj studenog, u dnevnim novinama između ostalog u jednom je tekstu Jutarnjeg lista pisalo kako je Luka Raić, na upit, zašto se vraća u Hrvatsku, a želi raditi tvornicu lijekova, odgovorio, da je svojevremeno predsjedniku Mesiću obećao da će kapital ponovo uložiti u Hrvatsku. Dakle spomenuti gospodin, nije prije dvije godine prodao mljekarsku industriju Luru baš u takvoj tajnosti i bez ičijega znanja, kako je to s vrha državne politike bilo prezentirano javnosti. Taj potez prodaje mljekarsrke idustrije francuskoj tvrtki Laktalis je omča, pokazalo se tijekom ove godine, oko vrata velikim hrvatskim proizvođačima mlijeka. Europski vlasnik, niskim otkupnim cijenama u čijem su oni sustavu poručuje doslovno „ ili tako ili nikako“ jer Europa ima dovoljno mlijeka. Taj isti vlasnik i malim hrvatskim proizvođačima poručuje „imam mlijeka dovoljno“ zato je krenulo ograničenje otkupa.
Kako bi hrvatski poljoprivrednici bili sretni da hrvatska mljekarska industrija Lura nije prodana francuzima i da suvereno odlučuje o količinama svoje proizvodnje i cijene mlijeka! No hrvatski su proizvođači mlijeka u raljama Laktalisa, ne radi globalizacije, već radi hrvatske gluposti, koja je započela raspodjelom hrvatskih strateških tvrtki koje su još tijekom rata dijeljene ili prodavane za sitan novac „ po babi i po stričevima“.
BIČ IZ BRISSELA
Oni koji imaju duže pamćenje, mogu se prisjetiti da su početkom 2008. za parlamentarnih izbora stranački čelnici Hrvatske seljačke stranke hvalili svoj program „Preporod hrvatskog sela“.Taj je program trebao, prema njihovu pričanju, i oživjeti hrvatsko selo, a mala domaćinstva sačuvati od propadanja. Temeljem te priče proračun za poljoprivredu 2008. bio je nešto više od četiri i pol milijarde kuna.No ta je priča bila aktualna samo do kraja 2008. U tom su periodu financijski poticana domaćinstva čak i ona s jednim hektarom zemlje i s jednom kravom, što je doduše bilo obećavajuće. No s usklađivanjem zakonodavstva s EU, hrvatsko selo gubi dobar dio identiteta.Zašto? Najprije zbog, mladih i potpuno neiskusnih pregovarača, koji nemaju svoj perssonaliti kojima je pregovarački posao dodijeljen, kao da su poslani u trgovinu kupiti „špeceraj“.Takvi nisu znali obraniti najšire hrvatske interese sela, već su pristali na šeme po kojima staračka domaćinstva moraju propasti, a prema uvjetima koje su prihvatili, danas su upitni svi drugi modeli razvoja sela. Isti takvi poljoprivredni neznalci pišu i poljoprivredne zakone koji su očajni i mnogo puta na štetu poljoprivrede.
Ove jeseni mi je jedna seoska žena u selu nedaleko Ludberega rekla „ u socijalizmu ste na selu mogli prodati doslovno sve, kamilicu, koprivu, svaku travu kakvu ste ponudili, jetru od guske, od pure, mogli ste nabrati puže i prodati, mlijeko, jaja da ne govorim, a danas nemrete prodati ništa, ni svinju ni junicu, ni mlijeko ni kravu, ni jaje. Sajam su nam ukinuli. Samo pretršci hodaju po selima i kupuju samo koliko im treba.“ Ljudi su s pravom očajni i pitaju se do kada će takva politika trajati.
EKO– ETNO MANIFESTACIJA JE IZLOG BEZ POSLOVNIH PONUDA!
Eko –etno izložba ove je godine od 14-18.10. postala međunarodna, ali isto tako ove je godine od sedam godina koliko se održava, imala najmanje hrvatskih izlagača.Taj sajam proizvoda i usluga ruralnog područja, za koji je Predsjednica organizacijskog odbora i predsjednica Uprave Hrvatskog farmera d.d. mr. Dijana Katica čak napisala u Katalogu te manifestacije da smo sedam godina sanjali „da će Eko- Etno Hrvatska postati prepoznatljiv simbol domaće sajmišne scene“ priredba je koja treba doživjeti svoj kraj ili poslovni obrat.
Kroz sedam godina po pet dana održavanja priredbe posjetioci i učesnici upoznali su bogatstvo proizvoda ruralnog područje Hrvatske. Problem je naime u tome što to bogatstvo, suvenira, zlatoveza, proizvodnje različitih sireva, likera, medovine, ručnog rada, i svega ostaloga nema svoga tržišta i nema kupaca za te proizvode osim na toj i sličnim manifestacijama.
Razgovarajući s dvadesetak izlagača zadnjeg dana na toj manifestaciji ti su mi ljudi rekli da nitko od njih na Eko-etno priredbi nije imao nikakvu poslovnu ponudu vezanu za plasman svojih proizvoda, pa čak niti ikakav razgovor na tu temu. Dolazak i boravak u Zagrebu za vrijeme trajanja Eko-etno manifestacije, tim je izlagačima skuplji nego zarada koju su pojedinačnom prodajom ostvarili.
Hrvatski izlagači shvatili su kroz proteklih šest godina da ta manifestacija nije ništa drugo nego izlog bez dobiti. Proteklih je godina na Eko-etno prisustvovalo od 13 -17 hrvatskih županija sa po nekoliko gradova. A ove godine u manifestaciju su bili uključeni izlagači iz 8 županija, tri grada i jedne općine. Nedostatak domaćih izlagača predsjednica Uprave hrvatskog farmera d.d. nadomjestila je međunarodnim - pozivom susjeda u regiji – počevši od Republike Srpske, koja ni od koga nije legitimno priznata niti je na karti ucrtana kao Republika, preko Srbije i Slovenije – do Južnomoravske regije Republike Češke. U informacijski materijal je napisala na temelju toga da je ove godine nastupilo čak 665 izlagača, u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo 583, bez naglaska, da je toliko 2008. godine bilo samo hrvatskih izlagača.
Poanta je jasna - Predsjednica organizacijskog odbora Eko-etno naredne godine treba poslati tristotinjak pozivnica poslovnim ljudima širom svijeta, kao i ljudima iz svijeta kulture i šou biznisa, koji će doći na manifestaciju Eko-etno, koji će pogledati izloženo i dogovoriti oblike i rokove kupnje i potpisati ugovore za plasman proizvoda iz hrvatskih ruralnih krajeva.
Izlika koja se rabi prema potrebi, da naši proizvođači ne mogu proizvesti dovoljne količine svoje robe i svojih proizvoda, su neosnovane. Kada će domaći ljudi imati prave kupce, imati će i dovoljne količine roba za plasman!
Višednevna Eko-Etno manifestacija bez poslovnih dogovora i ugovora proizvoljno je čak i u medijima nazivana uspješnom, a svima je poznato da je kriterij uspješnosti na sajamskim izložbama, što je i Eko-etno, broj sklopljenih poslova i potpisanih poslovnih ugovora.
utorak, 29.12.2009.
RASPISAN NATJEČAJ ZA FINANCIJSKA SREDSTVA IPARD PROGRAMA
Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja otvorilo je 21.12. 2009. prvi Natječaj za financijska sredstva iz IPARD programa, koji je pred pristupni program EU za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Javni Natječaj je otvoren za dvije mjere ;
Mjeru 101 _ ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja EU standarda i
Mjeru 103 _ ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja EU standarda.
MJERA 101
Financijska sredstva za Mjeru 101 namjenjena su sektorima mljekarstva, govedarstva, svinjogojstva, peradarstva, sektoru jaja i sektoru voća i povrća.
Minimalna vrijednost ulaganja po korisniku iz Mjere 101 iznosi 13.500 eura, što je oko 100.000 kuna, a maksimalna vrijednost po korisniku iznosi 900.000 eura, odnosno oko 6.570.000 kuna. Izdvojen je sektor jaja gdje ulaganje može iznositi do 2.000.000 eura, odnosno od oko 14.600.000 kuna. Visina potpore sredstava IPARD-a iznosi do 75% vrijednosti ulaganja.
Podnosioci zahtjeva za financijska sredstva iz IPARD programa za Mjeru 101moraju biti vlasnici poljoprivrednog gospodarstva upisani u Upisnik i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave.
MJERA 103
Financijska IPARD sredstva za Mjeru 103 namijenjena su za sektor mlijeka i mljekarstva, sektore – mesa, ribarstva i vinarstva, te za sektor maslinova ulja. Sredstvima iz IPARD-a moguće je raditi rekonstrukciju odnosno opremanje postojećih objekata za poslove s mlijekom, ulaganje u vozila kojima se prevozi sirovo mlijeko, rekonstrukciju ili opremanje već postojećih klaonica kao i centara za sakupljanje nusproizvoda životinjskog porijekla, rekonstrukciju i opremanje objekata za preradu ribe, rakova i živih školjkaša, opremanje vinarija, kupnju laboratorijske opreme za osnovne kemijske analize maslinovog ulja i za preradu komine masline u kompost.
Sredstva IPARD-a mogu zatražiti obrti i poduzeća koji su u PDV-u, 100% privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno u vlasništvu jedinica lokalne ili regionalne samouprave,onih koji su registrirani za djelatnost i da su u rangu mikro, malih i srednjih tvrtki.
Vrijednost ulaganja po projektu je od 33.800 eura, odnosno 250.000 kuna do maksimalno 3.000.000 eura po korisniku, što iznosi oko 21.900.000 kuna. U sektoru maslinarstva ulaganja maksimalno mogu biti do 500.000 eura.Visine potpore sredstava iz IPARD programa iznosi do 50% financijskog ulaganja u projekte.
Podnošenje prijava na Natječaj počinje 4. siječnja 2010. i traje do 4.ožujka 2010. godine
O postupku prijave i potrebnoj dokumentaciji svi zainteresirani poljoprivrednici mogu se obratiti na
Područne urede Hrvatskog Zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu, Županijskog ureda Hrvatske poljoprivredne agencije, Urede državne uprave u županijama, na web adresu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr gdje se nalaze i svi obrasci koje treba popuniti elektroničkim upisom.
Za informaciju o IPARD financijskom programu moguće je obratiti se na
Upravu za ruralni razvoj, Upravna direkcija SAPARD/IPARD programa, meil: ipard@mps.hr tel:01/6106-947 ,01/6109-633
Faks: 01/6106 – 909 ,
Ravnateljstvo za tržišnu i strukturnu potporu u poljoprivredi
meil; info@dmssa.hr tel: 01/6002-742 , 01/6002-744,
Faks: 01/6002-852
ponedjeljak, 28.12.2009.
OSNOVANA JE HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA
U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u Zagrebu u utorak 22. prosinca održana je konstituirajuća Skupština Hrvatske poljoprivredne komore. U prisustvu 115 članova Skupštine, od izabranih 119 članova iz svih županija i Grada Zagreba, a koji su se kandidirali kao nosioci Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva i predstavnici ostalih subjekata upisanih u Upisnik, osnovana je Hrvatska poljoprivredna komora.
Za predsjednika Komore kandidirala su se dva člana Skupštine; i to Darko Grivičić (39) poljoprivrednik ratar, koji obrađuje 115 ha zemlje iz Slavonskog Broda i Zvonko Pipić (42) iz Virovitice koji se bavi uzgojem duhana na 15 ha. Za predsjednika Komore izabran je Darko Grivičić sa 82 glasa. Tajnim glasovanjem izabrani su i članovi Upravnog Odbora, 11 članova Skupštine je iz OPG-a i to ovim redom; Hrvoje Miljak, Zlatko Orsag, Stjepan Antolić, Darko Juzbašić, Zdravko Pankretić, Mate Vujević, Mato Mlinarić, Frane Ivković, Mijo Latin, Vesna Vranković i Vladimir Bilek. Iz skupine Ostali pet je članova Upravnog odbora i to s obzirom na broj glasova – ovim redom: Poljoprivredna zadruga Lovinac, Vindija d.d. , Poljoprivredni obrt „Brojne“ vl. Velimir Mratinić, Agromeđimurje d.d. i Žito d.o.o.
U roku od 60 dana Predsjednik i Upravi odbor imaju obvezu napraviti Statut Poljoprivredne Komore, nakon čega bi Komora trebala krenuti sa radom. Sjedište Komore za sada će biti u prostorima
Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, u Vukovarskoj 78 u Zagrebu.
Konstituirajuću Skupštinu svojim obraćanjem prisutnima otvorio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković koji je tom prilikom između ostaloga rekao da se očekuje da će Hrvatska 1.1. 2012. godine postati punopravna članica Europske unije. Kao gost konstituiranja Skupštine Poljoprivredne komore nazočan je bio bivši ministar poljoprivrede mr. Božidar Pankrtetić, neke osobe koje su obnašale funkciju ministra poljoprivrede ranijih godina, gosti iz Hrvatske udruge poslodavaca, iz Hrvatske obrtničke komore te Hrvatske gospodarske komore.
ŠTO JE U NADLEŽNOSTI POLJOPRIVREDNE KOMORE?
Podsjetiti ću na zadatke Komore. Prema Zakonu o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori zadatak je Komore promicanje i zastupanje interesa poljoprivrednih proizvođača pred tijelima državne Uprave, te lokalne i područne samouprave, posebno kada se radi o donošenju propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor, usklađivanje interesa članova Komore, predlaganje rješenja za unapređivanje poljoprivrede i razvitak ruralnog prostora nadležnim tijelima, zatim predlaganje rješenja za promjenu gospodarskog sustava, socijalne i ekonomske politike nadležnim tijelima, onda: izrada izvješća o posljedicama djelovanja mjera poljoprivredne politike i politike ruralnog razvitka te zakonskih propisa na poljoprivrednu proizvodnju, pokretanje inicijative za donošenje zakona i drugih propisa pred nadležnim tijelima državne uprave, kao i lokalnim samoupravama, davanje stručnih mišljenja kada se radi o pripremi propisa i dokumenata koji se odnose na poljoprivredu i ruralni razvoj, zastupanje poljoprivrednih proizvođača kada se radi o pravnim i socijalnim pitanjima – u domeni koju određuje Zakon i Statut Komore, koordiniranje rada zadruga i udruga, zatim suradnja s radnim tijelima Sabora i Vlade RH, suradnja s znanstvenim, obrazovnim, istraživačkim ustanovama na razvoju poljoprivredne proizvodnje i tržišta. Komora je nadležna da prati i upozorava o djelovanju propisa Sabora, Vlade, resornog ministarstva, lokalne samouprave, te propisa Europske unije - na poljoprivredu.
Poljoprivredna komora ima obvezu suradnje s tijelima državne samouprave kada se radi o zaštiti okoliša, zdravlja i očuvanja kulturne baštine i unapređenja ruralnog prostora, zatim sudjelovanje u usklađivanju gospodarskih i društvenih interesa na području ekologije i očuvanja okoliša, uspostavljanje i razvijanje suradnje s inozemnim poljoprivrednim komorama i srodnim organizacijama. U nadležnost komore ulazi i organiziranje poljoprivrednih sajmova i drugih priredbi iz ruralnog prostora, zatim stručno, socijalno, pravno i porezno savjetovanje poljoprivrednih proizvođača, organiziranje stručnog osposobljavanja za članove Komore, te vođenje registra o tome, sudjelovanje i poticanje u izdavačkoj djelatnosti iz područja poljoprivrede, dodjela priznanja najaktivnijima za uspješan rad, obavještavanje članova Komore o aktivnostima Poljoprivredne komore. Komora može obavljati zadatke utvrđene ugovorom ili sporazumom s tijelima državne uprave, jedinicama lokalne i područne samouprave. Komora može izdavati potvrde, uvjerenja i druge isprave o činjenicama o kojima vodi evidenciju.
Cilj osnivanja poljoprivredne komore je stvaranje institucionalne potpore za podizanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača i njihovih proizvoda na europskom tržištu te razvijanje proizvodnje koja bi proizvođačima osigurala stabilan dohodak.
subota, 12.12.2009.
SISAČKA DEKLARACIJA O KLIMATSKIM PROMJENAMA
MOŽEMO LI USPORITI KLIMATSKE PROMJENE?
U Kopenhagenu, u Danskoj ovih dana, točnije od 7. do 18. prosinca, u tijeku je Konferencija o klimatskim promjenama i to pod okriljem Ujedinjenih naroda. Ta inicijativa započela je 1992. Konferencijom o planetu Zemlji u Rio de Janeiru.
Hrvatska je dio globalnog svijeta, pa ekološki osvješteniji dio nacije prati svjetska kretanja i zalaže se za manje zagađenje atmosfere, zemlje i vode. Ne treba nikome posebne mudrosti da zagađenja atmosfere i klimatske promjene poveže s zemljom, s poljoprivredom, proizvodnjom hrane i nestankom vode.
S namjerom da se uspore klimatske promjene koje su započele, nastala je i Sisačka Deklaracija o klimatskim promjenama, koju ovom prilikom zbog njenog značenja i važnosti – objavljujem. A Sisačka Deklaracija aktualnija je danas nego prije dvije godine.
Sisačka Deklaracija je prvi puta prezentirana 7.12.2007. godine povodom Svjetskog dana borbe protiv klimatskih promjena. ZELENA LISTA je spomenutog datuma u Deklaraciju uobličila 10 nužnih aktivnosti koje bi Hrvatska trebala poduzeti da se što manje i što sporije zagađuje okoliš i atmosfera. Deklaracija poziva na razumije korištenje prirodnih resursa, zaštitu zraka, uvođenje obnovljivih izvora energije a sve zbog hitnih mjera kojima bi se smanjila emisija stakleničkih plinova i ostalih onečišćenja za ljude i okoliš.
Zašto se Deklaracija naziva Sisačka?
Ne radi se o tome da se potencira regionalna Deklaracija, već se radi o tome da je Sisak jedan od najzagađenijih gradova u Hrvatskoj, a svaka osma osoba oboljela od karcinoma u RH dolazi iz Siska, što je bio dovoljan razlog da Deklaracija simbolično bude prozvana Sisačka Deklaracija. Sisačka Deklaracija na razini je cijele Hrvatske.
Shodno imenu Deklaracije, finale obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv klimatskih promjena isplanirano je u Sisku.
U Akciji koja je uslijedila pridružili su se: Sisačka eko akcija, Udruga invalida, Udruga oboljelih od karcinoma Sisak. Krenulo se i s potpisivanjem peticije za tekst Sisačke Deklaracije o klimatskim promjenama. Peticiju je potpisalo desetak tisuća građana, a 21. svibnja 2008. peticija je predana Hrvatskoj Vladi ( ministrici Dropulić), a 27. svibnja 2008. Hrvatskom Saboru (Marijani Petir predsjednici odbora za zaštitu okoliša, iz HSS-a.)
Dvije godine otkako je nastala Sisačke Deklaracije, RH ne poduzima nikakve napore da pokaže kako želi očuvati okoliš i smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Što više Hrvatska Energetska strategija od jeseni ove godine donosi otvoreno lobiranje za nuklearke i nove oblike ovisnosti o ugljenu i nafti. Vlada ne želi znati za nove tehnologije i nove izvore energije. A Sisačka Deklaracija čeka da je NETKO počne primjenjivati u praktičnom životu.
| < | prosinac, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Listopad 2024 (21)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter