AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 19.06.2008.
60 GODINA EMITIRANJA EMISIJE ZA SELO I POLJOPRIVREDU NA RADIO ZAGREBU
Emisija koja povezuje poljoprivrednike na kopnu i otocima
Sa obiteljskog gospodarstva Željka Kos u Hrnjancu u Sv. Ivanu Zelini, u obitelji čije se posljednje tri generacije bave vinogradarstvom na površini od 2,5 ha, a time i ukusnim vinima, emitirana je u nedjelju 15. lipnja jubilarna Emisija za selo i poljoprivrednike kojom je obilježeno 60 godina emitiranja te najstarije emisija radio Zagreba.
Emisija je pokrenuta 1948. godine, prvi joj je urednik bio Šime Mihovilović, potom urednik postaje Ivo Horvat, slijedi ga Rudi Zadravec, a onda 1976. godine urednik te emisije namjenjene selu i poljoprivrednicima postaje novinar Ivica Fodor. Upravo je Fodor vodio uživo ovu jubilarnu emisiju, uz asistenciju kolegice Gorane Holub Veršić koja dugi niz godina radi u emisiji, a također je urednica i voditeljica emisije. Emisija je to koja informira poljoprivrednike o svemu što se događa u svim granama poljoprivrede, na nivou državne uprave, lokalne uprave i samouprave, govori o problemima, o uspješnim poljoprivrednicima u različitim djelatnostima, ali istovremeno prati seoske običaje i kulturu, a emitira i izvornu seosku glazbu.
Novinari koji prate poljoprivredu. Davor Lončarić(drugi s desna) je urednik emisije kada se emitira iz Osijeka.
Ivica Fodor je prije desetak godina restrukturirao emisiju, te se ona otada peridično emitira iz Zagreba, iz radio Pule gdje je uređuje i vodi Marko Bijažić, te iz radio Osijeka gdje je uređuje i vodi novinar Davor Lončarić. U emisiji surađuje dvadesetak stalnih suradnika, a u ovih 60 godina u eter je otišlo više od 3000 emisija. Posljednjih 21 godinu emisija se zahvaljujući tehnici i reportažnim kolima emitira uživo iz dvorišta, kuće, staje, vinograda. «Poljoprivreda je najpelenitija na svijetu, najveća bolest je glad, a seljak je taj koj proizvodi hranu i zato treba poštivati tog čovjeka» rekao je Ivica Fodor.
Do kasnog poslijepodneva veliko dvorište obiteteljske kuće Željka Kos bilo je puno novinara koji prate poljoprivredu, suradnici su emisije ili na bilo koj drugi način imaju veze s poljoprivredom, ali i onih koji su u okviru drugih djelatnosti vezani uz poljoprivredu.
Nakon 10 sati kada je završila poljoprivredna emisija za selo i poljoprivredu počela je privatna fešta prisutnih novinara. Mnogi su stajali pred mikrofon i uzimali riječ, a svaki je govor završavao smijehom, dosjetkama, zdravicama i pjesmom.
Novinar Ivica Fodor vodi uživo emisiju s imanja Željka Kosa u Mrnjavcu u Zelini
Tako su 60 godina emitiranja poljoprivredne emisije svojiom prisustvom uveličali: novinari Dragan Vicković, Davor Lončarić, Višnja Ružojčić, Krunoslav Prpić, S. Radić, Marko Bijažić, Stjepan Šagovac, Mladen Stubljar, meterolozi Dražen Kaučić i Marko Vučetić, ing. Vera Volarić, dr. Ivan Katalinić, mr. Božidar Pankretić , novinar i bivši saborski zastupnik Ivo Lončar, muzički urednik M. Filipec i mnogi drugi.
utorak, 17.06.2008.
ZNANSTVENI SKUP
«Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša»
«Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša» bio je naziv Prvog znanstveno stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem kojeg je u Vukovaru u holetlu «Lav» 5.lipnja organizirao časopis za poljoprivredu, proizvodnju hrane, selo i ljubitelje životinja «Agroglas» iz Osijeka.
Sudionici znanstvenog skupa.
Na skupu je sudjelovalo petnaestak stručnjaka s područja poljoprivrede koji su izlagali o iznimno zanimljivim temama. Neke od njih su Nitratna direktiva i zakonski propisi na području zaštite prirode i okoliša u poljoprivredi, koju je izlagala ing. Nataša Uranjek. dr. Davor Šamota govorio je o dobroj poljoprivrednoj praksi u zaštiti voda, o ekološkoj biljnoj i životinjskoj proizvodnji u sjeveroistočnoj Hrvatskoj, te o proizvodima posebne kakvoće u zaštiti okoliša. Načelnik odjela za ekološku poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka ing. Tomislav Petrović informativno i opširno govorio je o Ekološkoj poljoprivredi u RH uključujući i legislativu. Dr. Domagoj Šimić govorio je o oplemenjivanju bilja kao održivom naćinu borbe protiv štetnika i bolesti u poljoprivredi,a ing. Davor Foriš, govorio je o biomasi kao izvoru energije.
To su samo neki od govornika. Bilo je zanimljivo u samo nekoliko sati čuti različite teme i njihovu problematiku, a na neke teme razvile su se i zanimljive diskusije.
Pokrovitelj tog znanstvenog skupa je bilo Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, a supokrovitelj Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
(s lijeva) novinar Damir Svoboda, gošće Znanstvenog skupa među kojima je Zlatko Pavošević iz marketinga Agroglasa
Ideja o pokretanju znanstveno stručnog skupa u okviru poljoprivrede koja je nerazdvojni dio prirode i okoliša krenula je od ing. agr. Roberte Sorić koja je novinarka, a trenutno i glavna urednica časopisa «Agroglas». Ideju je prihvatio predsjednik Uprave časopisa ing. Ivan Šimić i znanstveni skup je rođen.
srijeda, 11.06.2008.
DAROVANO DRŽAVNO ZEMLJIŠTE
Nepravda i prijevara kao instrumenti
rada stečajne upraviteljice
Brzinom puževa hoda se pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede posljednjih deset godina raspodjeljuje državno zemljište. No od početka mandata koalicijske vlade HDZ-HSS-HSLS ministar poljoprivrede i njegovi državni tajnici poljoprivrednicima obečavaju novi Zakon o državnom zemljištu, koj bi trebao biti dovršen i usvojem do kraja lipnja ove godine. Kada će to uistinu biti i kako će se po tom zakonu raspodjeljivati državno zemljište, koje država niz godina čuva kao da se radi o kapitalu koj je namjenjen nekom drugom, a ne hrvatskim poljoprivrednicima i farmerima, tek ćemo vidjeti.
U slučaju o kome sada pišem također je riječ o državnom zemljištu, koje je po jasnoj zakonskoj osnovi poklonjeno braniteljima Nikoli Sliškoviću iz Gornjeg Marinkovca i Milanu Šestaku iz Podlužana u općini Dubrava. No stečajna upraviteljica poljoprivredne zadruge «Gramip» Dubrava (PZ Gramip) Marija Tomeš koja već devet godina vlada imovinom PZ «Gramip» Dubrava na način da zemlju preprodaje i prodaje po vlastitoj interesnoj shemi, a sve pod pokroviteljstvom Trgovačkog suda u Zagrebu, sudski je Sliškoviću i Šestaku oduzela zemljište. Budući da im je prema zakonskoj odredbi zemljište darovano, već osam godina Slišković i Šestak traže načina da im se darovano zemljište ponovo vrati, ali ne nalaze načina za to. Jer osobe koje bi trebale slijediti zakone i poštivati meritum, nelegalno žele zaraditi.
Kako je moguće sudskim putem ljudima oduzeti zemlju koja je prema darovnici njihova, a nije moguće sudskim putem tu darovanu im zemlju ponovo vratiti ?
U čijoj je ingerenciji pravda prema tim ljudima?
Evo tijeka događanja!
Nikola Slišković umirivljeni branitelj 20.4. 1999. podnio je zahtijev Ministarstvu poljoprivrede šumarstva i vodnog gospopdarstva da mu se daruje poljoprivredne zemlje poljoprivredne zadruge «Gramip» u stečaju koje je locirano na području općine Dubrava, koje je kao takvo u vlasništvu RH, na što je imao pravo po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Slišković se tu popziva na članak Zakona koj glasi « Tako je temeljem ovlasti iz članka 40.stavak 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu NN 54/94 - pročišćen tekst NN 27/95 i NN 48/95 , Vlada RH 25.svibnja 1996. donijela je Odluku o kriterijima za darivanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH. Ta Odluka je donesena kao akt poslovanja kojom je propisano da se spomenuto zemljište može darivati, među ostalima « obiteljima poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskoga rata, invalidima domovinskoga rata i braniteljima». U praktičnom provođenju ove Odluke Vlada RH daruje bez naknade poljoprivredno zemljište razvojačenim nezaposlenim hrvatskim braniteljima.
I tako je 25.10. 2000. godine Nikola Slišković dobio Odluku prema kojoj mu se daruje 23 ha poljoprivrednog državnog zemljišta na području općine Dubrava, točnije na polju Pehardovec ( KLASA : 320-2/00-1/785, UR BROJ: 525-09/00-03/SP)
Taj darovni ugovor Nikola Slišković i njegov suvlasnik također branitelj Milan Šestak u Ministarstvu poljoprivrede šumarstva i ruralnog razvoja potpisali su 19.2.2001.godine (KLASA: 320-2/00-01/1417, UR BROJ: 525-09-0004/SP. Zemlju su u gruntovnicu upisali 22.2.2001. godine.
Znajuči da je hrvatskimm braniteljima Sliškoviću i Šestaku zemlja darovana na području PZ Gramip u stečaju, Marija Tomeš stečajna upraviteljica podnosi žalbu općinskom sudu u Vrbovcu na taj čin i «sjeda» na zemlju upisanu u gruntovnicu. Žalba na Županijskom sudu joj je odbijena, ali u gruntovnici nije skinut teret sa zemljišta upisanog na Sliškovića i Šestaka.
Prema riječima Nikole Sliškovića, kako bi samo Marija Tomeš mogla raspolagati s zemljom PZ Gramip, uz pomoć Borisa Koketija, zamjenika državnog odvjetnika, Marija Tomeš svu državnu zemlju preko Trgovačkog suda vraća PZ Gramip u stečaju..
Dalje, prema riječima umirovljenog branitelja Sliškovića Županijsko državno odvjetništvo i općinska državna pravobraniteljica u Vrbovcu Štefica Salaj dobili su zabranu od tadašnjeg šefa Marije Tomeš, Borisa Koketija da podnose žalbu općinskom sudu u Vrbovcu na doneseno riješenje Trgovačkog suda o upisu u gruntovnicu i zemljišne knjige, tako da se stečajna upraviteljica upisala i odmah 105 ha državne zemlje PZ Gramip prodala Dinku Zadri vlasniku šećerane «Viro» iz Virovitice.U tih 105 ha prodano je i 23 ha Slikovićeve i Šestakove darovane im zemlje, za 235.000 kuna.
Nakon toga Slišković i njegov suvlasnik Milan Šestak iz Podlužana 7.9.2004. podnijeli su žalbu na Trgovački sud u Zagrebu koja je 25.4.2006. godine odbijena. Nakon toga s odvjetnikom Stjepanom Hercegom podigli su tužbu Ustavnom sudu RH od kojeg do danas nije došao nikakav odgovor.
EX LEGE i EX LEX
Po zakonu i Izvan zakona
OSOBNO Mariju Tomeš stečajnu upraviteljicu PZ Gramip Dubrava upoznala sam u mjesecu studenome 2005. godine .Željela sam naime s njom za» Glasnik sv. Ivan Zelina i Vrbovec « razgovarati o njenom vođenju stečaja PZ Gramip. Zašto ? Zato što je već tada spomenuta gospođa vodila stečaj PZ Gramip punih pet godina. S obzirom da je dio imovine PZ Gramip prilično brzo otišao u privatne ruke, a da zemlje, koja je bila zadružna, dakle od PZ Gramip, nije bilo više od 1000 ha, bilo bi normalno da je pitanje zemljišta davanjem u koncesiju riješeno. Dozvoljavam da je neka dubioznija pitanja u PZ Gramip stečajna upraviteljica mogla riješavati tri ili četeri godine. Ali sve iznad toga njenu kompetenciju stečajne upraviteljice dovodilo je u pitanje. Jer iskustva nekih drugih poljoprivrednih zadruga s većom imovinom govore da je stečaj moguće završiti u roku od dvije, tri godine.
I kada sam joj rekla da želim s njom novinarski razgovarati načelno se složila, iako je rekla da za dopuštenje mora pitati svoga šefa na Trgovačkom sudu u Zagrebu.
Znala sam da je procedura takva, ali sam očekivala pozitivan odgovor, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog forme odnosa državne institucije prema novinaru.
A kada sam naredni tjedan, u njen uredovni dan u srijedu pokucala na vrata, stečajna upraviteljica Tomeš više nije bila ni poslovično ljubazna, već je zahtijevala da odem, ne želeći razgovarati novinarski, a pozvala se i na policiju koju će pozvati ako ne odem iz njenog ureda.
Izašla sam. Ali mi je stečajna upraviteljica Tomeš svojim ponašanjem odala tada pravu pozadinu svoga načina rada i vođenja poslova u PZ Gramip Dubrava. A to je da osoba koje ne radi svoj posao u okviru društveno priznatih normi i prava ne želi govoriti za medije, ne želi se suočiti sa novinarom i novinarskim pitanjima, želi ostati daleko od javnosti. Drugim riječima stečajna upraviteljica Tomeš svojim mi je je ponašanjem rekla da je ušla u nelegalne poslove, za koje zna da su kažnjive prirode i da o tome želi jedino šutjeti, a moj novinarski interes za nju, joj izričito smeta.
No vrijeme teče, ovo je sredina 2008. godina a stečajna upraviteljica Marija Tomeš još uvjek vodi stečaj u PZ Gramip Dubrava!!? No pitanje je za koga ta, u makinacijama očito spretna žena – o čemu svjedoći i predmet Slišković – Šestak, u Dubravi radi ? Jer sama po sebi Dubrava je općina od 4500 stanovnika podjeljenih u 27 sela, ruralnog stanovništva koje je isparcelirano stranačkim interesima koji su previše naglašeni u svim segmentima života u tom malom, povjesno značajnom mjestu.
Zar Općinsko Vijeće ne može na dnevni red staviti i tražiti izvješće stečajne upraviteljice o njenom dosadašnjem radu i zahtijevati zaključenje njenih poslova? Može i to je legalan put!
Marija Tomeš je iz IvanićGrada i ona u svojstvu stečajne upraviteljice nalazi potrebe i interesa prodavati zemlju, 105 ha, bivše poljoprivredne zadruge u Dubravi vlasniku šećerane Virovitica za sadnju šećerne repe, u drugu županiju, čak 300 km dalje, kao da tu zemlju nema tko kupiti na području općine Dubrava!
Zašto tih 105 ha nije otišlo u ruke nekome od poljoprivrednika uzgajivača goveda i muznih krava i ugoja u sustvu krava-tele, te onih koji okrupnjavaju svoje posjede kao što su Stano Sekelj, Stanko Zouhar, Zdravko Mladen, OPG Burek, Dominik Bezrok i drugi?
Zar žena, Marija Tomeš koja je na zalazu svoje profesionalne karijere, koja u skladu s tim ima i svoje interese, može u svojstvu stečajne upraviteljice rasprodavati državnu zemlju jedne općine svojim, po svemu sudeći, prijateljima kako joj se svidi? Ovo je ipak demokratski poredak i lokalna vlast i njena uprava imaju pravo reagirati, imaju pravo znati i utjecati na tijek rasprodaje državne zemlje u svom životnom okruženju, tim više što je to ruralni kraj gdje je zemlja u vezi s egzistencijom stanovnika te općine.
Kada ima volje, ima i načina, osim što je za to potrebna doza sloge i odlučnosti.
Margareta Zouhar Zec novinarka
| < | lipanj, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Listopad 2024 (34)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter