25.10.2012., četvrtak
Kapitalizam pobijedio, komunisti vladaju? (Ne, nije riječ o Hrvatskoj!)
Prije 20 godina smo smatrali da je komunizam propao jer je to bilo neizbježno. Također smo smatrali da se komunistička vlast u Kini, nakon pokolja na Tien An Menu (ista godina kad je pao Berlinski zid), može održavati još samo čistim terorom.
A sad vidimo novost: kapitalizam, koji se pokazao prilagodljiv svim oblicima političkih režima, demokratskih i diktatura, sad se lijepo spojio i s komunističkom političkom diktaturom.
Globalizirani kapitalistički sustav ima očite slabosti i zato ljudi kao Castro, Lukašenko, Chavez, Morales imaju dobrih argumenata za kritiku, što god čovjek njima mogao zamjeriti.
A kako SAD neminovno slabe, mogle bi se za 20-30 godina naći u odnosu na Kinu u sličnom odnosu kao SSSR u odnosu na njih.
Danas više nitko ne spominje pojam "globalizacija", jer se proces okončao, imamo globalizirani kapitalistički sustav - a u njemu, još malo pa komunistička država na vrhu...
Najgore od oba svijeta.
|
- 22:34 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
17.10.2012., srijeda
Novosti o obnovljivim izvorima energije
Na facebook stranici "Ekološka ekonomija" objavljujemo svakoga dana po nekoliko poveznica na aktualne članke, s kratkim komentarima i prevodima na hrvatski. U komentarima, iako kratkim, nastojimo dati uvid u šire kontekste događanja, tendencije, povezanosti i zakonitosti kretanja.
Prenosimo ovdje nekoliko vijesti iz protekla tri dana, koje se tiču obnovljivih izvora energije. Jedna je doduše o TE na ugljen, ali zapravo su obnovljivi tu u pozadini kao primarni pokretač zbivanja.
Blog "Ekološka ekonomija"
SAD: Federalna potpora za pametne mreže
Secretary Vilsack Announces Funding to Improve Electric Service in Rural Communities | USDA Newsroo
Novi obnovljivi izvori energije (što znači, svi obnovljivi minus velike hidroelektrane, iznad 10 MW instalirane snage) doživljavaju vrlo snažnu ekspanziju u svijetu, a danas osobito u zemljama Europske unije. Prenosili smo ovdje i na blogu "Ekološka ekonomija" kako neke zemlje već postavljaju 100% električne energije iz obnovljivih izvora kao cilj za relativno blisku budućnost (Danska 2035.)..
Protivnici obnovljivih upozoravaju na probleme, koji se javljaju kad raste udio nestalnih i neupravljivih izvora (sunce i vjetar). U pravu su, ali barijera nije neprelazna. Sad, kad je jasno da će se ekspanzija obnovljivih nastaviti, važnije pitanje od točnog udjela pojedinih izvora je cjelina mreže prijenosa i distribucije. Njezina koncepcija bitno se mijenja. Dio odgovora naziva se "smart grid", pametne mreže. (Kod nas koriste skromniji prijevod, "napredne mreže", nama se čini da treba slijediti original, "smart").
U SAD, federalno ministarstvo poljoprivrede podupire projekte razvoja pametne mreže u ruralnim oblastima sa 134 milijuna USD. Ranije ove godine već su uložili 250 milijuna.
"Rijetke zemlje" - ograničenje razvoja obnovljivih?
http://thinkprogress.org/climate/2012/10/16/1014461/upstarts-can-rare-earth-replacements-spur-a-supply-chain-revolution/
Jedno od ograničenja koje bi se moglo pojaviti intenzivnim razvojem obnovljivih izvora energije su neki rijetki metali koji su nužni u raznim tehnologijama. U ovom članku govori se o rijetkim zemljama (rijetki zemni metali, rijetki metali), elementima koji u periodnom sustavu slijede iza lantana (zato se nazivaju i lantanidi), redni broj 57-71, te također skandij (atomski broj 21) i itrij (39), koji spadaju u istu (3.) skupinu u periodnom sustavu elemenata.
Članak je pisan iz američke perspektive - nezgoda je, da veliku većinu danas poznatih komercijalnih zaliha ima Kina. Istražuju se moguće zamjene.
Google daje jedan noviji članak na hrvatskom na tu temu.
»Kao najveći svjetski proizvođač rijetkih zemljanih metala, Kina sada opskrbljuje više od 90 posto globalne potražnje za metalima rijetkih zemalja, iako njezine rezerve odnose samo 23 posto ukupnih svjetskih rezervi. Metali rijetkih zemalja, skupina od 17 metala, su od vitalnog značaja za proizvodnju high-tech proizvoda u rasponu od pametnih telefona i vjetroelektrana do električnih akumulatora i raketa.«
Danska: termoelektrane od 2000 MW prebacuju se s ugljena na biomasu
DONG Energy plans coal-to-biomass switch at 3 plants (Denmark)
DONG Energy, multinacionalna kompanija sa sjedištem u Danskoj (nastala 2006. spajanjem šest kompanija), provest će konverziju tri termoelektrane, ukupnoga kapaciteta gotovo 2000 megavata, s ugljena na biomasu. Kompanija je (u pogonima u Danskoj) 2006. g. trošila šest milijuna tona ugljena godišnje, danas troši četiri, a ovim zahvatima to će biti smanjeno na dva milijuna, što je približno jednako planiranoj potrošnji TE Plomin nakon izgradnje bloka C.
DONG Energy ima dugoročni plan da godine 2040. proizvodi 85% sve energije iz obnovljivih izvora. Na blogu "Ekološka ekonomija" objavili smo nedavno članak o energetici Danske: plan je dobivati 100% električne energije iz obnovljivih 2035. godine, a 100% sve energije 2050..
SAD: Portabl vjetroagregat od 50 kW
Portable 50kW Wind Turbine Unveiled (Video)
Zgodan novi dizajn, mali vjetroagregat od 50 kW nazivne snage. Portabl - nalazi se na pomičnom postolju, ne ukopava se u zemlju. Može se jednostavno polegnuti kad je preveliki vjetar ili je potrebna popravka, umjesto da se radnici penju uz stup. Okreće se, može napraviti pun krug hvatajući promjenljivi vjetar. Navode da ima i neki sustav za pohranu energije. Tvrde da će prosječna cijena proizvodnje električne energije biti ispod 11 US centi po kilowatsatu.
Moguća nova tehnologija za solarne ćelije
World Environment News - Analysis: Asian buyers of solar startups will need cash, patience
Današnje solarne ćelije (osnovni element FN panela), koje transformiraju fotone sunčevog zračenja u električnu energiju, građene su od polikristaličnog silicija. U SAD su intenzivno ulagali u razvoj konkurentske tehnologije CGIS (bakar-galij-indij-selenid), nadajući se da će postići bitno niže cijene. Međutim, masovna proizvodnja polisilikona u Kini srušila je njihovu cijenu od 500 na 20 USD po kilogramu. Kinezi su zavladali svjetskim tržištem FN panela i sad oni i drugi Azijati kupuju američke tvrtke koje razvijaju CIGS tehnologiju. Ti paneli međutim zasad imaju nižu učinkovitost od silicijskih, a cijena je približno ista: očekuje se da će pasti ispod 60 US centi po watu vršne snage do kraja godine. (Prošle godine prvi put je pala ispod jednog dolara.)
Još jedan članak danas o cijeni polikristaličnog silicija: Solar Silicon to Bottom as China Halts Factory Expansion
Njemačka pustila u pogon novu termoelektranu na ugljen - kao nadopuno obnovljivima
Nova 675 MW elektrana na ugljen u Njemačkoj
U Njemačkoj je puštena u pogon još jedna termoelektrana na ugljen. Međutim, to ne znači da su se okrenuli od obnovljivih - naprotiv, nova tehnološka rješenja podrazumijevaju fleksibilnost, potrebnu za usklađivanje sa proizvodnjom FN i VE.
Boxberg, 15. listopada 2012. - Vattenfall je ovih dana u Saskoj pustio u rad svoju novu elektranu na ugljen. Prilikom puštanja u rad elektrane, ministar predsjednik naglasio je kako je ova elektrana jedan od bitnih čimbenika osiguravanja energetske sigurnosti Saske. 675 MW elektrana Boxberg R kao gorivo će koristiti lokalni mrki ugljen koji će se nabavljati iz obližnjeg rudarskog područja, dok je izgradnja same elektrane stajala nešto manje od milijardu eura.
Stanislaw Tillich, ministar predsjednik Saske, izjavio je kako će mrki ugljen poslužiti kao nadopuna obnovljivim izvorima energije kao što su solarna energija i energija vjetra, a čija proizvodnja varira ovisno o vremenskim uvjetima. Tillich je u izjavi za medije nadodao: "Naš domaći mrki ugljen važan je partner za obnovljive izvore energije budući da on osigurava sigurnost opskrbe."
|
- 23:42 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
10.10.2012., srijeda
Borba za uvođenje poreza na financijske transakcije (FTT) u Europi
Povodom vijesti:
Eleven EU Countries Agree on Transaction Tax
Germany, France pitch Tobin tax on financial transactions
Porez na međunarodne financijske transakcije ("Tobinov porez", po nobelovcu za ekonomiju Jamesu Tobinu koji ga je davno predložio) jedan je od osnovnih mehanizama, koji bi mogao pomoći da se ukrote globalne financijske spekulacije, koje izazivaju "ultranestabilnost" financijskog sustava - financijski baloni koji se mahnito napuhuju i onda pucaju, ostavljajući pustoš u realnoj ekonomiji. Nikakvi ograničavajući mehanizmi ne postoje otkad je, prije 40 godina, odbačena zlatna podloga dolara.
Iako bi porez donio znatna sredstva, to nije glavna dobrobit ni smisao. Jedna od bitnih poželjih posljedica: »Tržište valutama će se znatno smanjiti u veličihi, pomažući da se obnovi autonomija nacionalnih ekonomija. Nacije će opet moći učinkovito intervenirati da zaštite svoju valutu od obezvrijeđivanja i financijskih kriza.«
Moćnici financijskog kapitala, naravno, na sve načine nastoje spriječiti njegovo uvođenje. Za uvođenje se zalaže vrlo šrioka i šarolika koalicija civilnoga društva na globalnome nivou, ali i značajne političke snage. U Europi, za uvođenje FTT zalažu se socijalisti, ali i njemačka konzervativna vlada. Središte otpora je londonsky City, najveće financijsko središte Europe, koje se boji bijega poslova. Švedska je svojedobno uvela taj porez, ali je morala odustati. Prijedlog za uvođenje poreza na razini EU, podržan i u Europskom parlamentu, prošle godine blokirala je Velika Britanija.
Problem s financijskim sustavom u novčarskoj ekonomiji: "dobar sluga, loš gospodar". Ne možemo bez sustava koji osigurava kolanje novca; države moraju intervenirati kad se sustav urušava i spašavati ga, jer je realnoj ekonomiji (onoj koja proizvodi realna dobra i usluge) nužan. Ali, financijaši mahnito trguju jedni s drugima, izmišljaju financijske "derivate", povećavaju brojke navodnoga bogatstva mnogo puta preko cifre koja predstavlja realna dobra kojima raspolažemo. Sve su to virtualne brojke, ali donose realnu dobit. Mali broj financijskih magnata usmjerava golema sredstva u svoje džepove. Oni zarađuju kad realni poduzetnici i radnici zarađuju, ali i kad oni gube. Umjesto da novac, kao krv, pogoni cijeli organizam, stvaraju se interni problemi, kao rak, te stvaraju suprutni učinak. Nije problem, bar ne glavni, današnjih financijskih kriza što previše troše neki potrošači (npr. u SAD stavljajući stanove pod hipoteku) i neke vlade (Grčka idr.), nego što virtualno vlada nad realnim.
Možda je problem načelno nerješiv, u okviru ovog sustava, kojeg zovemo kapitalizam (kapital je uistinu onaj koji vlada - upravo kapital kao takav, a ne "kapitalisti"). U tom smislu inicijativu kritiziraju radikalni ljevičari, smatrajući da neće promijeniti ništa bitno u sustavu - moćnici će uvijek naći načina da sačuvaju i povečavaju svoju moć, "drugari" (cronies - "kumovi") pomagat će se i kao grupa održati dominaciju.
Valjda ipak vrijedi probati poboljšati stvari unutar sustava. Činjenica je da su dosadašnji pokušaji da se sustav revolucionarnim udarcem zamijeni radikalno drugačijim propali (a uvijek su vladali nekakvi "drugari"). Ipak, kad gledamo kako živimo danas u odnosu na život naših predaka prije samo stotinu godina (vrlo kratko vrijeme u povijesti čovječanstva), napredak je fantastičan. Ono što je neizvjesno jest je li održiv. I dalje imamo neke iste probleme, ali i neke kvalitativno posve drugačije.
Europeans for financial reform
Ekologizam i ekonomija (prezentacija)
Ekološka ekonomija (blog)
|
- 08:47 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
07.10.2012., nedjelja
Kooperativna ekonomija: s onu stranu kapitalizma?
Prenosim s bloga Ekološka ekonomija.
Kooperative (zadruge) oblik su udruživanja rada i sredstava, koji djeluje na ne-kapitalističkim načelima u kapitalističkom (ili barem tržišnom) okruženju. Dobro funkcioniraju i u najrazvijenijim zemljama. Mnoge tvornice u SAD u vlasništvu su zaposlenih, u nama susjednoj Austriji ponose se svojim učinkovitim poljoprivrednim zadrugama. U Hrvatskoj su potpuno zanemarene.[1]
Google daje 141.000 razultata za "cooperative economics". Članak na wikipediji ima ozbiljnu manu da govori gotovo isključivo o temama iz prošlosti. Da se naprotiv radi o živom društvenom pokretu, svjedoči Međunarodan konferencija o kooperativnim ekonomijama "Imagine 2012", koja se upravo ovog vikenda održava u Kvibeku, Kanada.
Pojam "Tragedy of the commons" razvijen je u teoriji igara za tezu da se kolektiv nikako neće moći dogovoriti o optimalnom korištenju zajedničkih dobara na dobrobit svih, pa je najbolje sva takva dobra (vode, pašnjaci, ribolovna područja isl.) privatizirati. Elinor Ostrom, prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju, pokazala je, kroz niz konkretnih primjera diljem svijeta koje je proučavala i kroz matematičke modele, da teza nije ispravna. Njezina knjiga "Upravljanje zajedničkim dobrima" prevedena je i na hrvatski.
Jugoslavenski sustav samoupravnog socijalizma želio je na tim načelima organiziran cjelovitu privrednu (svaka socijalistička republika unutar SFRJ bila je načelno jedna velika kooperativa). Zagrizlo se previše, i u praksi faktički je upravljala Partija, odnosno krugovima moći unutar nje ("crony socialism", kumovski socijalizam, iz kojeg smo bezbolno prešli u kumovski kapitalizam). Tako je stvar propala, a s njom nažalost i svaki duh solidarnosti i suradnje. (Pa recimo naši seljaci ne mogu dogovoriti ni elementarno očito korisne oblike suradnje, i zato ih lako uništavaju grofovi poput Todorića.)
Činjenica je da danas postojeće, uspješne kooperative, djeluju u kapitalističkom okruženju, kao jedna od varijacija oblika vlasništva. Ipak, mnogi vjeruju da one jesu sjeme za potrebnu i potrebnu post-kapitalističku nacionalnu i globalnu ekonomiju.
Prof. Gar Alperovitz autor je niza knjiga, između ostalih "America Beyond Capitalism". Ovdje je njegov govor (video, 67 min) na godišnjem zasjedanju National Cooperative Businesss Association SAD. Gar Alperovitz on Cooperative Economy: “I’ll Bet My Life on It
Na mrežnom sjedištu Gara Alperovitza možete, među inim, pročiitati dulji tekst "If You Don’t Like Capitalism, and You Don’t Like Socialism, What Do You Want?", koju je napisao sa Steveom Dubbom.
Teme zajedničkog vlasništva, kooperativa i generalno "postkapitalističke ekonomije" značajne su i s gledišta promocije obnovljivih izvora energije. Oni su po svojoj prirodi često decentralizirani, mali, predaju struju u lokalnu mrežu niskoga napona (distribucija a ne prijenos). Zato mogu biti, i u svijetu često i jesu, u vlasništvu ne samo velikih kompanija i privatnika, nego i lokalne zajednice (iako su danas također veliki biznis na globalnom nivou). U ekonomsku računicu njihove isplativosti moraju biti uzete u obzir rasne koristi za lokalnu zajednicu. Npr. mali pogon zna biomasu, te prikupljanje i priprema gorova za njega, može biti skuplje gledano po jedinici energije od termoelektrane na uvozni ugljen, ali taj novac ostaje u lokalnoj zajednici i donosi višestruke koristi.
Može li se razviti ekonomija koja će održati tržište, kao izgleda nenadomjestiv mehanizam ekonomije, a da suzbije akumulacija kapitala i kapitalskog mehanizma - "kurjačke gladi za viškom vrijednosti" (Marxova sintagma)? Ekonomija, koja je usmjerena na zadovoljavanje ljudskih potreba i dugoročnu održivost, a ne na stjecanje zarade i gomilanje bogatstva koje nema veze s potrebama?
______
[1] Jedan koristan komentar na facebooku:
Pa ne bih rekao da su zanemarene- barem ne u Hrvatskoj niti u EU. Zadruga je u fiskalnom prometu ista kao d.o.o. Problem je u neinformiranosti. Legislativa je postavljena, Zadruga može biti registrirana za bilo koju djelatnost koja je dopuštena pod Hrvatskim zakonima. Izmjenama zakona ove je godine dobrim dijelom onemogućena zlouporaba toga pravnog oblika. Postoji Hrvatski savez zadruga, pandan Hrvatskoj gospodarskoj komori, nove se zadruge osnivaju gotovo svaki tjedan i sve više ljudi prepoznaje prednosti kooperative koje operativno nema veze sa socijalističkim zadrugama. Od svih pravnih oblika, najmanje je Zadruga propalo, Sve krasno, osim činjenice da velik broj ljudi nije spreman preuzeti odgvornost za svoje sudbine pa je lakše djelovati ( i slušati ) u hijerarhijskoj strukturi upravljanja i podjele dobiti, nego se naviknuti na horizontanlno upravljanje i podjelu dobiti diverzificiranu po sektorima.
To je točno. Primjedba o zanemarenosti odnosi se na ovo, što je rečeno u posljednjoj rečenici: nespremnost i nenaviklost.
|
- 00:34 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|