29.09.2012., subota
Vjetroelektrane u Europi prešle 100 GW instalirane snage
Na blogu Ekološka ekonomija objavljen je novi analitički članak Vjetroelektrane u Europi danas i predviđanja za 2020. i 2030. g.
Slika: instalirani kapaciteti vjetroelektana u Europskoj uniji (sadašnjih 27 članica) 1995.-2011..
Glavni naglasci:
Objavljeno je da su instalirani kapaciteti vjetroelektrana u Europskoj uniji premašili međaš od 100 gigavatta. Polovica trenutnih kapaciteta bila je instalirana tijekom zadnjih šest godina. Za njihovu proizvodnju u termoelektranama, bili bi potrebno godišnje 7z milijuna tona kamenog ugljena ili 42 milijarde prostornih metara prirodnog plina. Vjetroelektrane danas pokrivaju oko 7% ukupne potrošnje elektrike u EU.
Među novim kapacitetima 2011., obnovljivi su činili 71,4%, od čega 46,7% fotonaponske a 21,4% vjetroelektrane. Ukupno je u EU 2000.-2011. g. instalirano 302,6 GW novih kapaciteta. Od toga je plin 43 posto, vjetar 28,2 posto, ostali obnovljivi 19,6 posto. U tih je 11 godina isključeno s mreže više kapaciteta nego što je priključeno termoelektrana na ugljen (-10,3 GW), naftu (-14,2 GW) i nuklearnih (-13,5 GW). Za 2030. g. EWEA predviđa 400 GW.
EWEA smatra izvodljivim i poželjnim da EU godine 2050. sve potrebe za električnom energijom (oko 5.000 TWh/g - danas oko 3.100) zadovoljava iz obnovljivih izvora, od čega bi vjetar davao 50%.
|
- 19:13 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
26.09.2012., srijeda
Europa ne sluša R. Čačića i promovira "pseudoinvesticije" u solarnu energiju
Preneseno sa bloga Ekološka ekonomija.
Zajednički istraživački centar, znanstvena institucija koja je savjetnik Europske komisije, objavila je izvještaj o situaciji i trendovima u fotonaponskoj industriji. Kratki prikaz na engleskom je ovdje. Cjeloviti izvještaj kao pdf možete skinuti na mrežnom sjedištu Europske komisije.
Ukupni instalirani fotonaponski (FN) kapaciteti u Europi iznose 52 gigawata. Oni mogu pokriti 2 posto potrošnje električne energije. Više od trećine toga instalirano je tijekom 2011. godine. Znatno ispred ostalih su Njemačka i Italija, a slijede Španjolska, Češka, Francuska, Belgija i Ujedinjeno Kraljevstvo.
FN industrija u Europi u posljednjih 10 godina rasla je prosječno 40% godišnje. Proizvodni troškovi pali su za oko 60%. U svijetu su investicije u solarnu energiju 2011. godine iznosile 98,5 milijardi eura, od čega 2/3 u Europi.
Izazov za europsku industriju su goleme investicije Kine u proizvodnju FN panela, čime se zbog ekonomije obima smanjuju troškovi. Međutim, Europa dominira u proizvodnji opreme za proizvodnju PV panela, te ima koristi od njihovog izvoza u Kinu. [To je možda razlog što EU, kako izgleda, nastupa pomirljivije u optužbi kineskih proizvođača za damping nego SAD, iako je i u EU pokrenuta službena optužba za damping.] Europa još drži primat u istraživanju i razvoju.
Izvještaj ističe da postoje velika područja za dalje inovacije, vezano za energetsku učinkovitost i dizajn u zgradama. FN moduli mogu biti ugrađeni i specifično dizajnirani kao građevni materijal, razvijajući novu "Europsku FN arhitekturu". To je jedna od ključnih tehnologija za postizanje zgrada s nultim emisijama.
Dodajemo, za lakše razumijevanje ovog razvoja, još neke novije vijesti.
Kinesko rušenje cijena izazvalo je potrese među proizvođačima u cijelom svijetu i niz proizvođača FN sustava u Europi i SAD je propao; jedan prikaz situacije iz perspektive Njemačke. Međutim, prije mjesec dana je velika delegacija njemačke vlade, niz ministara na čelu s kalcelarkom, bilo u Kini i vodilo intenzivne razgovore. Kako izgleda, usprkos konkurenciji, imaju i dosta razloga za usku suradnju.
Prije manje od godinu dana velika je vijest bilo smanjenje cijene panela ispod 1.000 USD po kilowatu vršne snage, a sad je cijena oko 650. Neki izražavaju zabrinutost za mogući pad kvalitete, ali u pozadini je možda samo interes američke industrije.
Proizvođači opreme za proizvodnju FN modula doživjeli su neko vrijeme snažnu ekspanziju, ali sad i oni prolaze fazu stezanja. Među vodeće proizvođače spadaju njemački, oni su izvozili u Kinu, tako da su se i unutar njemačke industrije javili suprutstavljeni interesi.
Kako su kapaciteti za proizvodnju veći od trenutnih mogućnosti izvoza, kineska je vlada znatno povećala plan za instalaciju FN sustava u ovom petogodišnjem planu , na 40 gigawata do 2015. g.
Usprkos propasti nekih proizvođača, ekspanzija instaliranih FN kapaciteta u tijeku je i u SAD, kao i drugdje u Amerikama.
Ukupno gledano, potresi na tržištu, neugodni za pojedine aktere, znak su slabosti, a ne snage ukupne industrije. To je neminovna faza "konsolidacije" u situaciji ekspanzije neke industrije u kapitalističkoj privredi. Klasični je primjer da je na svijetu prije 100 godina bilo više proizvođača automobila nego danas. O tome Maria van der Hoeven, izvršna direktorica Međunarodne energetske agencije (IEA), kaže:
»Obnovljiva energija nastavlja rasti usprkos ekonomskoj krizi i smanjivanju subvencija na ključnim tržištima. (..) Ovaj rast je osobito izražen na izranjajućim i razvijajućim tržištima (emerging and developing markets) izvan OECD-a; očekujemo da će njihov udio rasti. Izrazit je trend zemljopisnog širenja projekata obnovljive energije. (...) S opadajućim troškovima dolazi intenzivnije globalno natjecanje. Rezultirajući potres u industriji svakako će na kraju biti dobar za njeno dugoročno zdravlje. Kompanije koje prežive tekuću konsolidaciju se restrukturiraju i uspješno prelaze sa subvencioniranih tržišta na nove i potencijalno više takmičarske tržišne segmente.«
Sve ovo, potpredjsednik hrvatske Vlade R. Čačić otpisao je kao "pseudoinvesticije". Instalirani FN kapaciteti u Hrvatskoj ove su godine prešli jedan megawat, idemo prema dva. Imamo desetak krovnih FN sustava vršne snage do 10 kilowata na stambenim zgradama; Italija ih ima više od 300.000.
|
- 13:54 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
20.09.2012., četvrtak
Obnovljivi izvori energije: više investicija nego u fosilne
Preneseno sa bloga Ekološka ekonomija</a>.
Danas je moderno galamiti protiv svih državnih intervencija u tržište. Povjesničar Eric Hobsbawm u posljednjem poglavlju svoje biografije "Zanimljiva vremena. Život u 20. stoljeću" piše da je ideologija slobodnotržišnog fundamentalizma danas zamijenila komunističku. S jednakom opravdanošću. Nema nijedne države u svijetu koja se ne koristi raznim oblicima intervencije u tržišne tokove.
Promotori te ideologije osobito se okomljuju na subvencije za obnovljive izvore energije. To je važna tema u aktualnoj predsjedničkoj kampanji u SAD. Zanemaruju međutim da su dosadašnje subvencije u fosilna goriva i nuklearnu energiju daleko veće od onih za obnovljive izvore.
Ne postoji način da se neka nova tehnologija razvije bez državne potpore. Da sve visokorazvijene države nisu obimno ulagale, ne bi ni do danas bilo komercijalnih nuklearnih elektrana (a danas ih upravo zbog skupoće sve više država napušta), ne bi bilo velike ekspanzije korištenja prirodnog plina da SAD nisu desetljećima ulagale u istraživanje mogućnosti korištenja plina iz škriljevaca itsl..
Drugi neupitni slučaj subvencioniranja jest kad neko ulaganje donosi koristi drugima, lokalno, nacionalno ili globalno, što mu država priznaje. Ugradivši solarne panele građanin smanjuje zagađivanje zraka koje ljudima donosi štetu, također smanjuje potrebu za uvozom fosilnih goriva, što je državi korisno.
Naravno, takve se subvencije s vremenom smanjuju i ukidaju. To se upravo danas događa s potporama za obnovljive izvore energije. One su, generalno, dale dobre rezultate: mobilizirane su privatne investicije, tehnologije se razvijaju, cijene padaju. Tržište je danas u potresima (stezanju), što će omogućiti novi rast u uvjetima kad subvencija više neće biti. O tome govori izvršna direktorica Međunarodne energetske agencije:
The Big Question: What Can We Expect over the Next 12 Months?
Maria van der Hoeven, izvršna direktorica Međunarodne energetske agencije (IEA): »Obnovljiva energija nastavlja rasti usprkos ekonomskoj krizi i smanjivanju subvencija na ključnim tržištima. (..) Ovaj rast je osobito izražen na izranjajućim i razvijajućim tržištima (emerging and developing markets) izvan OECD-a, te očekujemo da će njihov udio rasti. Izrazit je trend zemljopisnog širenja projekata obnovljive energije. (...) S opadajućim troškovima dolazi intenzivnije globalno natjecanje. Rezultirajući potres u industriji svakako će na na kraju biti dobar za njeno dugoročno zdravlje. Kompanije koje prežive tekuću konsolidaciju se
restrukturiraju i uspješno prelaze sa subvencioniranih tržišta na nove i potencijalno više takmičarske tržišne segmente.«
Najbrži rast u posljednjih nekoliko godina bilježe fotonaponski paneli.
China to Double 2015 Solar PV Target to 40 GW
Kineski proizvođači fotonaponskih panela su rušenjem cijena u posljednje tri godine doveli do žestokih potresa i preuzeli lavovski dio tržišta. Sad, kad su suočeni s formalnim optužbama za damping u SAD i EU, kineska vlada znatno povećava svoje vlastite planove za instalaciju fotonaponskih elektrana, na 40 GW (40.000 megawata) do 2015. godine. (Svjetski lider, Njemačka, prešla je 30 GW, uvelike ugrađujući kineske panele, a do 2015. mogla bi to udvostručiti.)
Worldwide PV Equipment Market Squeeze Continues
Dok instalirani kapaciteti fotonaponskih panela u svijetu i dalje rastu, vremena su teška za proizvođače opreme za njihovu proizovdnju. Već prije nekoliko godina došlo je do prekapacitiranosti, to je dovelo do pada cijena njihovih proizvoda. Sad nitko ne zarađuje, komentiraju ljudi iz industrije, ali pad cijena povećava potražnju i nove zemlje postaju velika tržišta: nakon usporavanja u dvije vodeće, Njemačkoj i Italiji, raste potražnja u Kini, Japanu, Čileu, Indiji, SAD. S vremenom, to će dovesti do novog uzleta i rasta zarada. Kao što smo već prije pisali, ovakvo "stezanje" tržišta u ekspanziji je prirodna pojava u tržišnoj privredi.
Studies Cite Increased Demand for Wind Power, Other Renewables
Ovaj članak povezuje dvije važne vijesti. S jedne strane, globalno istraživanje javnoga mnjenja pokazuje da 85% ljudi smatra da treba širiti korištenje obnovljivih izvora energije, a 49% je spremno osobno više platiti da bi poduprli kompanije koje ulažu u obnovljive; postoci su još viši kad se radi specifično o energiji vjetra.
Drugi izvještaj o kretanjima investicija donosi podatak da su svjeske investicije u obnovljive izvore 2011. godine veće nego investicije u fosilna goriva (237 prema 223 milijarde USD).
|
- 16:50 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
|