ASNV
Ako me sjećanje ne vara BUNS
Bez Uvrede Nadam Se JUOSP
Jednostavni Univerzalni Odgovor na Sve Probleme KJMP
Koliko je meni poznato KJMV
Koliko ja mogu vidjeti PMNN
Po mišljenju nekih od nas PMSM
Po mom skromnom mišljenju PNDZ
Padoh na dupe od zaprepaštenja ŠBBDJB
Što Bi Bilo Da Je Bilo ŠBBKBB
Što Bi Bilo Kad Bi Bilo UBR
Usput budi rečeno
Moji znanstveni radovi, predavanja i bilješke
Radovi objavljeni na mrežnom sjedištu Academia.edu.
Ovdje su navedene poveznice (linkovi) na objavljene zapise na ovom blogu. Raspoređeni su u rubrike, a unutar svake rubrike po datumu objave, tako da je vremenski posljednji zapis prvi naveden. sPopiis rubrika:
1. SVJETONAZOR
1.1. Općenito
1.2. Ekologizam i okolišarstvo
1.3. Pacifizam i nenasilje
1.4. Slobodarstvo, aktivna demokracija, ekonomija za prirodu i zajednicu
1.5. Sekularni humanizam, univerizam, antiklerikalizam, skepticizam i filozofija
1.5.1. Univerzalistički mizantropizam
1.6. Feminizam i antirodizam
1.7. Antifašizam
1.8. Povijest treba razumjeti
1.9. Znanost je fascinantna
2. NOVINARSTVO (MOJI ČLANCI)
2.1. Agenda
2.2. Alertonline
2.3. Business.hr
2.4. H-alter
2.5. Narodni list
3. SLOBODA I DEMOKRACIJA
3.1. Teorija društvene akcije
3.2. Sloboda čovjeka i prava građanina
3.3. Klasna borba se zaoštrava
4. POKRETI I KAMPANJE
4.1. Slobodno i emancipirajuće obrazovanje
4.2. Anti NATO
4.3. Eko-događanja i komentari
4.3.1. Klimatske promjene
4.3.2. Razno
4.4. Eko kampanje, prosvjedi i okupljanja
4.4.1. Cvjetni trg i Varšavska
4.4.2. Razni eko-prosvjedi, okupljanja i uspjesi
4.5. Ljudska prava, demokracija i otpor nasilju
4.6. Protiv moralne panike
4.7. Razni prosvjedi - pozivi i izvještaji
4.8. Referendum o promjenama Zakona o radu
4.9. Razne akcije i kampanje
4.10. Antivladini prosvjedi (veljača-ožujak 2011.)
4.11. Društvena mreža građana (od travnja 2011.)
4.12. Volim Hrvatsku - DA za Europsku uniju!
4.13. Razotkrivanje sramotne hr wikipedije
5. UDRUGE (U kojima sam aktivan)
5.1. Hrvatska blogerska organizacija
5.2. Zajednica Humanitas
6. ZELENA POLITIKA I EKOLOŠKA EKONOMIJA
6.0. Zelena politika (od studenoga 2011.)
6.1. O urbanizmu i prostornom planiranju
6.2. O energetici, klimatskim promjenama i srodnim temama
6.3. Razne teme
6.4. Predsjednički izbori 2009.-2010.
6.5. Razno o Zelenoj listi
6.6. Zelena lista - djelatnosti podružnica
6.6.1. Zagreb
6.6.2. Ostali
6.7. Zelene stranke u svijetu
6.8. Povijest i razno
6.9. Ekološka ekonomija
7. VIJESTI, KOMENTARI I ANALIZE
7.1. Zagreb
7.2. Hrvatska
7.3. Svijet
8. POEZIJA, HUMOR, FOTOGRAFIJE I RAZNO
8.1. Moje pjesme
8.2. Fotografije i foto reportaže
8.3. Vicovi i ine šale
8.3.1. Slikovani komentari
8.4. Knjige i književnost
8.5. Šah
8.6. Kućni ljubimci
8.7. Osobnojavascript:%20void(0);
1. SVJETONAZOR
Ovdje su svrstani napisi koji govore o teoriji i strategiji. Podijeljeni su u grupe, po svjetonazorskim aspektima koje podržavam: ekologizam, pacifizam, slobodarstvo, univerizam, feminizam, aktivna demokracija te "Povijest treba razumjeti". Ti aspekti čine mrežu, vode jedan na drugi. Također, teorija koju podržavam vezana je s praksom - društvenom akcijom, pa su neki članci povezani s pojedinim akcijama i kampanjama.
1.4. Slobodarstvo, aktivna demokracija, ekonomija za prirodu i zajednicu
Ovdje sam izdvojio neke tekstove koji imaju načelni značaj. Za temu "aktivne demokracije" važni su također komentari uz kampanju "Ne u NATO", odnosno "Nato na referendum" - vidi dolje! Također razne druge teme, izvještaji i komentari dolje.
Mojih fotografija ima uz razne izvještaje s događanja, ponekad čak piše "foto reportaža" u nazivu članka. Ovdje navodim samo dnevnike u kojima su fotografije osnovni, a ne prateći sadržaj.
Energetika-Net – Portal koji, uz ostalo, donosi mnoge vijesti iz ekologije i obnovljivih izvora energije.
Okolišnonovinarstvo (blog) ZaMirZine – Novine za civilno društvo i urbanu kulturu, rubrika "Okoliš"
Donosim mrežne adrese nekih udruga i mreža udruga za okoliš u Hrvatskoj. Navedeni su samo sajtovi koji su "živi", donose vijesti o aktivnostima i druge sadržaje (ažurirano početkom listopada 2009.). Najbogatiji sadržaj donose sajtovi udruga "Kameleon", "Kneja", "Prijatelji životinja", "Zelena akcija" i "Zelena Istra".
Inicijativa "Pravo na grad" – Kampanja protiv prekomjerne ekonomske eksploatacije prostora na području grada Zagreba (protiv projekta "Cvjetni prolaz"), koju su pokrenule organizacije civilnoga društva s područja mladih i nezavisne kulture
1. Čovjek je dio prirodne cjeline biosfere, koja je ograničena.
2. ''Eko-logija'', kao znanost koja proučava temeljnu "logiku" djelovanja biosfere, nadređena je ''eko-nomiji'', koja je posebna vještina.
3. Ekonomija se ne može dugoročno zasnivati na neograničenom rastu.
4. Sve strategije i politike moraju se zasnivati na načelu održivosti.
5. Održivost podrazumijeva tri komponente, koje moraju biti zadovoljene: ekološka, socijalna i ekonomska.
6. Potreba za osobnim rastom jedna je od osnovnih potreba ljudskog bića. Ona se međutim mora okrenuti ka drugim vrijednostima, a ne materijalnom obilju i vladanju nad prirodom.
31.07.2012., utorak
Klimatski skeptik u NY Timesu objavio svoje obraćenje
Članak objavljen u New York Timesu prava je bomba za sve one koji se bave klimatologijom: jedan od ključnih svjetskih klimatskih skeptika R. A. Muller objavljuje svoje preobraćenje!
»Nazovite me preobraćenim skeptikom. Prije tri godine uočio sam probleme u prethodnim klimatskim studijama koje su, po mom mišljenju, dovodile u sumnju da uopće postoji globalno zagrijavanje. Prošle godine, kao rezultat intenzivnog istraživačkog napora u kojem je sudjelovalo desetak znanstvenika, zaključio sam da je globalno zagrijavanje realnost i da su prethodne procjene stupnja zagrijavanja bile korektne. Sad idem i korak dalje: uzrok su gotovo u potpunosti ljudi.«
Dapaće. Muller sad smatra da su zaključci IPCC previše oprezni! »Naši rezultati pokazuju da je prosječna temperatura Zemljine površine porasla za 2,5 stupnjeva Fahernheita [1,4 Celsiusa] u posljednjih 250 godina, uključujući povećanje od 1,5 stupnjeva [0,8 C] u posljednjih 50 godina.«
Muller zadržava rezerviranost prema nekim posebnim temama, gdje smatra da ima pretjerivanja: »Dužnost je znanstvenika da bude prikladno skeptičan. Još uvijek smatram da su mnoga, ako ne i većina, povezivanja pojedinih tema s klimatskim promjenama nesigurna, pretjerana ili očito pogrešna.«
Znanstvenici kažu da rezultati Mullerovog tima nisu znanstveno važni, jer ne doprinose ništa bitno novo, ali da bi mogli biti politički važni. Jedan komentator na sajtu "Climate Progress" međutim upozorava: »Pravi skeptici mogu biti uvjereni, ali nema mnogo izvornog skepiticizma među osporavateljima (deniers). Oni su previše investirali us tatus quo da bi dozvolili da beznačajna stvar kao znanost promjeni njihovo uvjerenje.«
Pet znanstvenih radova, koji su rezultat Mullerovog tima, dostupno je (open editing) na BerkeleyEarth.org. Otuda je prenesen i gornji dijagram.
Zatopljenje, koje je započelo prije 19.000 godina, dovelo je do povećanje koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi, što povratno utječe na jače zatopljenje. U znanstvenom časopisu "Climate of the Past" objavljen je članak Rise in Temperatures and CO2 Follow Each Other Closely in Climate Change. Po najnovijim istraživanjima, taj je proces tekoa brže nego što se ranije pretpostavljalo. Donosimo prijevod dva posljednja pasusa članka, koji ukazuju na opći kontekst i značaj ovih istraživanja, te odnos prema aktualnom globalnom zatopljavanju kojeg izaziva čovjek.
Globalna temperatura mijenja se prirodno zbog promjena u primljenom sunčevom zračenju, uzrokovanih varijacima u orbiti Zemlje oko Sunca te nagibu i orijentaciji Zemljine osi. To se naziva Milankovićevi ciklusi i događa se u periodima od oko 100.000, 42.000 i 22.000 godina. Ti ciklusi uzrukuju da se Zemljina klima mijenja između dugačkih ledenih doba od oko 100.000 godina i toplih međuledenih perioda, obično oko 10 do 15.000 godina. Prirodno zatopljenje klime bilo je intenzivirano povećanjem količine ugljičnog dioksida u atmosferi.
"Ono što danas opažamo u atmosferi jest da čovječanstvo uzrukuje da je udio CO2 u atmosferi porastao u posljednjih 150 godina onoliko koliko je porastao u 8.000 godina u prelazu od posljednjeg ledenog doba do današnjeg međuledenog perioda i da to može poremetiti ravnotežu klime na Zemlji", objašnjava Sune Olander Rasmussen, te dodaje: "Zato je još važnije da dobro razumijemo procese koji su uzrokovali klimatske promjene u prošlosti, jer oni mogu djelovati pojačavajući antropogene promjene koje vidimo danas."
O Milankovićevim ciklusima uvelike je na televiziji prije dvije godine, kad je zima bila hladnija, pričao jedan fizičar, akademik, govoreći da nas čeka novo ledeno doba i da su teorije o globalnom zagrijavanju netočne. Potpuno je zanemario da se radi o posve različitim uzrocima i stoput većoj brzini promjene.
Nastavljam objavljivati seriku kratkih prikaza na blogu Mudroljublje pod nazivom "Uvodi u filozofiju". Svaki dan po jedan, ukupno će ih biti oko 25. Evo obljavljenih tijekom ovoga tjedna:
Iznad svega, te su rasprave i ogledi pokušaji ”dijaloga o stvari
mišljenja” s najznačajnijim misaonim pothvatima europske tradicije i
raskida s njom od Platona do Heideggera
Ovo nije ni povijesni ni sustavni uvod u filozofiju, nego filozofiranje o
njenim osnovama, dostupno međutim i početnicima. Autor je filozof
fenomenološke orijentacije, na tragu Husserla, osobito njegovog ponovnog
promišljanja Descartesa.
Pisana je vrlo jasno i čitko, uvodeći čitatelja u osnovna pitanja kojima
se filozofija bavi u posljednja četiri stoljeća. Nagel dosljedno
ukazuje na različite filozofske probleme i tipove mogućih odgovora. Ne
donosi nikakve podatke o pojedinim filozofima i povijesti filozofije,
koji bi skrenuli pažnju čitatelja sa samih problema.
Knjiga suvremenog američkog filozofa govori o praksi koja u Hrvatskoj još nije poznata: Filozofsko savjetovanje.
Riječ je o pokretu začetom početkom 1980-ih u Njemačkoj: filozofi se
prihvaćaju zadatka savjetovanja pojedinaca u životnim krizama i
nedoumicama.
Radi se o vrlo dobrom udžbeniku, s preciznim i korektnim prikazima
učenja pojedinih filozofa, te priloženim izborom kratkih tekstova. To je
vrijedilo i za izdanja koja su izlazila u doba komunističke vlasti.
Bio sam siguran, da sam nedavno imao jedan prilog u kojem spominjem
ekološku katastrofu "Dust Bowl" u SAD 1930, koja je pogodila pogotovo
Oklahomu, uz teške posljedice da su farmeri bačeni u krajnju bijedu i
morali prihvaćati da rade samo za hranu
kao nadničari u sretnijim krajevima. To je opisao John Steinbeck u
romanu "Plodovi gnjeva". Glavni uzrok bila su desetljeća prekomjernog
iskorištavanja i lošeg upravljanja poljoprivrednim zemljištem. Izgleda
da je taj prilog ispario u virtualnom prostoru... ;(
Kongres SAD pun je "climate deniers", koji uporno odbijaju uzeti u
razmatranje bilo kakve dugoročne i glboalne posljedice ljudskih
postupaka. Njinova politička dužnost, smatraju, jest boriti se
isključivo za partikularne i kratkročne interese interesnih skupina,
čija im podrška treba na idućim izborima. A generalno - za slobodno
tržište, niske poreze i američku supremaciju.
U SAD, oni to
barem moraju jasno reći. U Hrvatskoj, velika većina političara nikad o
tim temama ni ne razmišlja, a ako im slučajno spomenete, samo će
odmahnuti rukom da je to pretjerivanje zelenih histeričara, a u svakom
slučaju nas se ne tiče. Mi smo Posebni, imamo mi drugih briga nego
Svijet.
U prethodnom postu spomenuo sam da na specijaliziranom blogu Mudroljublje objavljujem seriju kratkih prikaza pod zajedničkim naslovom "Uvodi u filozofiju". Objavljuju se jedna dnevno, abecednim redom po naslovu autora, a bit će ih ukupno oko 25. U prethodnom postu naveo sam prva četiri prikaza, evo sad pet slijedećih dosad objavljenih.
Kao što sam najavio prije nekoliko dana, na specijaliziranom blogu "Mudroljublje" objavljujem seriju prikaza knjiga posveđenih uvođenju u filozofiju. Svaki dan ide jedan, po abecednom popisu autora. Dosadašnja četiri:
J. M. Bocheński: “Uvod u filozofsko mišljenje”, Split: Verbum, 1997. Prijevod s njemačkog: Ivan Šestak. Pogovor: Ivan Macan. (”Wege zum philosophichen Denken”, Freiburg im Breisgau, 1991.)
Simon Blackburn: ”Poziv na misao. Poticajni uvod u filozofiju”, Zagreb: AGM, 2002. Pogovor: Milivoj Solar (str. 237-240) (”Think. A compelling introducion to philosophy”, 1999)
Alain Badiou: ”Manifest za filozofiju”, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk, 2001. Prijevod s francuskog: Gordana V. Popović. (”Manifeste pour la philosophie”, Paris: Éditions du Seuil, 1989)
Posjetite moj novi specijalizirani blog Mudroljublje! U slijedećih oko 25 dana, objavljivat ću prikaze knjiga koje su posvećene uvođenju u filozofiju. Slijedit će naravno i drugi napisi o mudrosti i težnji ka pmudrosti. Danas oblavljeno: Uvod u uvode u filozofiju
Ove bilješke o mudrosti, znanosti, filozofiji nastale su posljednjih nekoliko dana u svemrežnim diskusijama.
Filozofija je ljubav ka mudrosti, težnja ka mudrosti. U izvoru, kad se pojam pojavio prije 2.500 godina, je jedan skromni pristup: znam da ne mogu stvarno biti mudar, mogu samo težiti mudrosti, truditi se, raditi na tome.
Mogu znati puno više nego drugi ljudi, ali moje neznanje je svakako mnogo veće od mojeg znanja. Ajmo malo skromnosti! A ipak težiti.
Kako je došlo do toga, da se "težnja ka mudrosti" istjera iz "znanosti", koja se shvaća posve utilitarno?
Možda sam ja anakron, ali nemam osjećaj da su posve različite stvari stvari kad pokušavam shvatiti kako to crne jame isparavaju (posve teorijski problem, aktualan u doba kad sam studirao), kako funkcionira vjetroelektrana (nešto praktično, pa i korisno), treba li dozvoliti homoseksualnim parovima sklapanje braka i usvajanje djece (etički i politički problem), koji je stvarni smisao Kantovih antinomija čistoga uma (problemi metafizike), kakva je bila religija ljudi neolita (nešto što se ne može "kvantificirati") ili koji je najbolji odgovor za bijelog kad crni igra zmajevu varijantu sicilijanke (sfera čistih misli). Uvijek je u korijenu žudnja za spoznajom (žudnja da se bude mudar).
Mislim da napredak u znanostima ponajviše donose oni, koji imaju u sebi taj ne-utilitarni, filo-sofski, mudroljubni žar, da stvari razumiju, da im prodru u smisao, da budu mudri, a ne samo da dođu do nekog "korisnog izuma", da "doprinesu dobrobiti ljudi", da zarade novac, steknu ugled naprave karijeru itsl.. Mislim da je taj izvorni poriv jednak kod fizičara, teologa, umjetnika ili šahista. Prvi poriv je spoznati ono što Aristotel kaže: stvari kojima se bavimo zbog njih samih, ne zbog neke vanjske svrhe.
Može li se mudrost dokazivati? Prije nekoliko dana gledao sma filim "Pogodi tko dolazi na večeru". Teško je danas zamisliti, da je prije samo 45 godina bilo vrlo hrabro i kontroverzno snimiti film o ljubavi između crnca i bjelkinje. Je li Martin Luther King - propovjednik, govornik i strateg društvenog aktivizma - bio mudar? Rezultati njegovog djelovana su očiti: promijenio je svijet. Vjerojatno bi se njegova uspješnost mogla na razne načine i "kvantificirati". Možemo li smatrati dokazanim, da je on bio mudar?
A je li bio mudroljub? je li možda filozofija, mudroljublje, osuđena da ne bude pravi put prema mudrosti, nego se do nje dolazi drugim putevima? Postoji izraz "amater" = ljubitelj. Je li "ljubiti mudrost" put ka mudrosti ili samo utjeha što sam nisam mudar, kao što "ljubitelj umjetnosti", kao "amater", tek voli i uživa u onome što umjetnik stvori, itd.? Je li filozofija na kraju ipak samo utjeha?
Kratki test osnovne političke orijentacije za Hrvate
U posjetu ste Meksiku. Ništa ne sluteći, naletite na Crvenu Zvijezdu (Estrella Roja). Vi:
A) Hvatate se za svog thompsona
B) Predajete se
C) Držite govor o bratstvu i sestrinstvu hrvatskog i meksikanskog naroda
D) Pomislite kako je sirota siromašna, nema ni za cijelu majicu
Ideološki potomci onih, koji su se na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskog rata svrstali na stranu fašistički sila (uglavnom četnici i ustaše) i doživjeli poraz u sukobu s Narodnooslobodilačkim pokretom , u posljednjih 20-ak godina "peru mozak" mlađima, i kod jednog dijela to uspijeva, da se borci i borkinje Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije
nisu izborili nizašta, nemaju nijednu pobjedu u ww2. sve ofenzive su bile njima po leđima...kad se sjetim kako su nas učili da su svi ti porazi zapravo herojstva, a oni nisu radili drugo do bježali i radili tu i tamo terorizma kolko su mogli.
Predodžba o izdržanih "Sedam neprijateljskih ofanziva" vodi na pogrešan dojam, jer je jednostrana. Ne samo u tijeku tih operacija, nego i za njihovog trajanja, izmjenivale su se u raznim krajevima ofenzivne i defanzivne akciije. Partizani su bili majstori u brzom prelasku iz defanzive u ofanzivu. Nakon preživjelih teških kriza u prvoj godini rata, generalno su u stalnom usponu.
Tako je u razdoblju između siječnja i lipnja 1943., koje obuhvaća tzv. Četvrtu i Petu neprijateljsku ofanzivu, s jedne strane grupa divizija pod izravnim zapovjedništvom Vrhovnoga štaba vodila najteže borbe, imala ogromne gubitke, ali uspjela se održati i u nekoliko dana nakon proboja iz obruča na Sutjesci i Zelengori preći u ofanzivu. S druge pak strane, za to vrijeme su druge jedinice, na području Slavonije, Zapadne Bosne, Banije, Like i Korduna, sjeveroistočne Bosne, Srijema, te Slavonije, uglavnom u ofanzivnim operacijama (iako izdržavaju i povremene lokalne žestoke neprijateljske ofanzive), jačaju u ljudstvu i organizaciji. Tako je u veljači 1943. bilo devet divizija NOVJ, a u srpnju 1943. bilo ih je 17..
U tri mjeseca između Sutjeske i kapitulacije Italije, NOVJ je svuda u ofanzivi i jačanju, tako da je kadra maksimalno iskoristiti tu kapitulaciju, razoružati brojne talijanske jedinice i prihvatiti desetine tisuća novih boraca, te u razdoblju do travnja 1944. izdržati tzv. Šestu neprijateljsku ofanzivu, koja je zapravo niz njemačkih operacija da se pojedini dijelovi NOVJ opkole i unište.
Kako god netko danas tu borbu ideološki ocjenjivao, partizani su pobijedili zato, jer su bili izvanredni borci. Tukli su svoje brojne neprijatelje u otvorenoj, bespoštednoj borbi. Milosti nisu tražili, niti su je davali.
U redovima NOVJ, sudjelovalo je oko 150.000 Hrvata, od čega je oko trećina poginula.
Glede međunacionalnih odnosa, NOVJ se, pod vodstvom Komunističke Partije Jugoslavije, borila za bratstvo, jedinstvo i ravnopravnost južnoslavenskih naroda. Nasuprot ustašama i četnicima, smatrali su da Hrvati i Srbi mogu i trebaju živjeti zajedno, poštujući se i uzajamno pomažući, boreći se za zajedničke općehumane ideale. Ustaše i četnici slagali su se da je to blesava ideja i da je jedini mogući međusobni odnos rat do istrebljenja.
Svoim Hrvatima, Srbima, Bošnjacima, Slovencima, Makedoncima i Crnogorcima - sretan Dan Borca!
Znanstvenici kažu: instrospekcija, refleksija i sanjarenje dobri su za zdravlje. Obrazovni sustav previše je usmjeren na razumijevanje onoga vani. Fokus na unutrašnjost potreban je za jačanje memorije, stvaranje značenja i prijenos naučenoga u novi kontekst.
To nisu kontradiktorna, nego komplementarna usmjerenja: mreže koje omogućavaju fokus prema unutra i prema van povezane su i naša sposobnost da njima upravljamo i biramo vjerojatno raste sa zrelošću i vježbom. Više pažnje unutrašnjosti poboljšava socioemotivno blagostanje.
Usmjerenost na unuštrašnjost važna je za razvoj smisla vanjskioga svijeta i razvoj sposobnosti moralnog razmišljanja i zaključivanja.
Istraživači brinu da naprotiv današnje urbano i digitalno okruženje još pogoršava tendencije kod mladihda se ti aspekti zanemare.
Put prema gore i prema dolje je jedan i isti. (Heraklit Efeški, Fr. 60)