31.01.2012., utorak
Solarna energija u Njemačkoj: kriza rasta
Prenosim s mrežnog sjedišta ZelenaPolitika.Info.
Portal obnovljivi.com objavljuje članak uglednog stručnjaka Marijana Kalea, poznatog skeptika kad su u pitanju obnovljivi. Nevjerojatno brzi rast površine instaliranih fotonaponskih panela izaziva probleme, ekonomske i tehnološke, zbog kojih je potrebno malo usporiti.
Neobično je, da zadrti protivnici obnovljivih (dok je Kalea samo skeptik!) često vijesti kao "smanjuje se garantirana otkupna cijena za električnu energiju proizvoednu u elektranama na obnovljive izvore" prenose kao da se radi o dokazu promašaja orijentacije na obnovljive, dok se zapravo radi o dokazu uspjeha (jer cijene proizvodnje padaju).
Prenosimo nekoliko pasusa o rastu. Preporučamo da pročitate cijeli tekst na datoj poveznici.
Krajem 2011. godine, u Njemačkoj se na internetu nude potpuno opremljeni fotonaponski sustavi po cijeni od nevjerojatnih samo 1,3 eura po vatu!
Stoga se u Njemačkoj dogodio svojevrsni boom u dogradnji fotonaponskim sustavima u 2010. godini (slika 2). U toj godini radilo se doista o golemoj dogradnji: dograđeno je nešto preko 7 400 MW novih fotonaponskih sustava; uz 9 914 MW na kraju 2009. godine bilo je 17 320 MW na kraju 2010. godine – porast je bio 75%! Bliže našem razumijevanju govoreći: porast fotonaponskih sustava u Njemačkoj 2010. godine bio je 1,8 puta veći od instalirane snage svih hrvatskih elektrana (4 165 MW).
Pretpostavi li se da za 1 kilovat vršne snage treba 7 četvornih metara fotonaponskih modula, izlazi da je u 2010. godini u Njemačkoj instalirano tih modula ukupne površine koju zauzima kvadrat čije su stranice 7 kilometara!
Za toliko veliku dogradnju fotonaponskim sustavima u Njemačkoj, građani i poduzetnici uložili su okruglo 19,5 milijarda eura u 2010. godini, ali – pri tome – uz 70% isporuka fotonaponskih modula iz Azije. To je ogroman novac, opet ga usporedimo s čime bližim: predstavlja gotovo polovinu bruto domaćeg proizvoda čitave Hrvatske (točno 45% od 45 milijarda eura)!
|
- 11:57 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
30.01.2012., ponedjeljak
Priprema za svijet bez nafte (1-min zapis)
Nerijetko na netu ponavljaju tezu da na Zemlji ima mnogo više zaliha sirove nafte (i hidrokarbonata općenito) nego što se danas procjenjuje. Glavni promotor je popularni pisac F.W. Engdahl. On se poziva na suvremenog ukrajinskog znanstvenika A. Krajuškina, pa laici misle da je to neka novost.
Teorija je nastala u 19. stoljeću i mnogi su je zastupali. Odbačena je, jer nije mogla valjano predvidjeti gdje ima novih naftnih polja. Koga zanima više o današnjoj situaciji: The “Abiotic Oil” Controversy by Richard Heinberg.
Teza je vezana uz poricanje teze da se svijet danas nalazi u području Peak Oil, naftnog vrška, gdje više nije moguće bitno povećati dnevno proizvodnju sirove nafte. Postepeno, kako sve više bušotina i nalazišta biva iscrpljeno, moguća proizvodnja će opadati. A potražnja će, po svemu, rasti. Kuba je prije 20 godina već preživjela ono, što nas sve čeka.
Novi broj časopisa Nature donosi članak Can the Economy Bear What Oil Prices Have in Store?. Autori pokazuju kako od 2005. cijene snažno osciliraju, jer ponuda više ne može slijediti rast potražnje.
Čak i da se nađu nove zalihe, iscrpili smo jeftine izvore, i cijene proizvodnje će rasti, Još je gore s alternativama kao što su bitumenozni pjesci i plin iz škriljevaca.
Pred nama je proces transformacije ka svijetu bez nafte. To mora postati osnov svakog ekonomskog planiranja. Međutim, ključne institucije kao MMF još to nisu shvatile. I dalje mislie, da rast globalnog BDP nije moguć bez rasta proiizvodnje nafte.
Ne možemo zasnivati planove na nadi da će se dogoditi čudo.
To još više vrijedi za Hrvatsku. Naše zalihe nafte i plina brzo nestaju.
SAD su odlučile rješavati problem manjka nafte prvenstveno svojom vojnom silom i prijetnjom silom, plus ekonomskom snagom za pritiske, da dobiju što im treba. EU više pažnje posvećuje postepenoj preobrazbi cjelokupne ekonomije, Third Industrial Revolution.
"Jednominutni zapisi" su opsega da se mogu pročitati u jednoj minuti. Pisanje, naravno, traje dulje.
Posjetite mrežna sjedišta:
ZelenaPolitika.info
Sekularni humanizam u Hrvatskoj
|
- 05:30 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
29.01.2012., nedjelja
Radi se o tome, da se svijet promijeni (1-min zapis)
Nastavljam na jučerašnji tekst o "jest" i "treba"
Prirodne znanosti proučavaju ono što jest, tragajući za istinom. Sav napor počiva na načelu da treba tražiti istinu o onome što jest, nezavisnu od naših ideja kakva bi ona trebala biti. To je paradoks.
Znanost istražuje stvarnost, ali ona sama je ljudska aktivnost i rezultat.
Ljudski um ne miri se s raskolom. Traži ponovo povezivanje: re-ligiju. Nužna je pretpostavka, kaže Kant, da postoji harmonija između jest i treba, istinitog i dobrog.
Ideja Boga. Ideja Istine, s velikim "I": ne "poduranje misli i stvari", nego misao, koja je jednaka sebi samoj – koja kreira stvarnost.
Ideja koja je zavodljiva. I opasna. Nužno se nameće, ali se nužno ne prihvaća. Ateist uistinu može pomisliti: "ako Boga nema, sve je dozvoljeno". Vjernik pak može umisliti, da mu je sve dozvoljeno, ako je u ime Istine.
Tako i "sekularni vjernik", sljedbenik totalitarnih ideologija. Otkad je Marx zapisao misoa o promjeni svijeta, stekli smo mnoga iskustva o iluzijama i stranputicama.
Nije nužna vjera. Ali svi imamo uvjerenja. Možemo odbaciti vjeru u nad-prirodno, ali ne možemo etiku; ovakvu ili onakvu. A za ostvarenje onoga, što smatramo da treba biti - trebali bismo biti spremni i djelovati, i boriti se.
"Jednominutni zapisi" su opsega da se mogu pročitati u jednoj minuti. Pisanje, naravno, traje dulje.
Posjetite mrežna sjedišta:
ZelenaPolitika.info
Sekularni humanizam u Hrvatskoj
|
- 18:00 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
28.01.2012., subota
Ono što jest i što treba biti (1-min zapis)
Jednominutni zapis
Zanimljive diskusije o znanosti i filozofiji vodim na facebook grupi Grupa za rasprave - Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja. Često su diskusije žestoke. Postoje razne koncepcije o tome što je znanstvenost. Postoje i generacijske razlike.
Smatram da postoji bitno ograničenje znanosti u raskolu između znanja i hipoteza o onome što JEST s jedne srane, i razmišljanja i uvjerenje o onome što TREBA biti, s druge. (Ili "mora", što je jači oblik od "treba"). David Hume kaže da razumom razlikujemo što jest i što nije, a ne i što je dobro i što je loše. (Neki suvremeni "novi ateisti" to osporavaju.)
Iz iskaza o onome što jest ili nije, ne možemo izvasti iskaz koji sadrži "treba". Kad se čini da je tako, taj "treba" zapravo dolazi iz neke prešućene premise.
Npr. kažemo: »Pada kiša – dakle, treba otvoriti kišobran.« A zašto? Pa da ne pokisneš. A zašto ne bih pokisnuo? Pa da se ne prehladiš. A zašto se ne bih prehladio? - Pa, TREBAŠ paziti na svoje zdravlje! A zašto. Pa da ne umreš! Zašto ne bih umro?
Camus kaže da je jedino pravo filozofsko pitanje ono o samoubojstvu.
Životinja naprosto "jest", čovjek treba... nešto više.
To ne znači, da o trebanju (etici) ne možemo racionalno diskutirati i argumentirati. U praksi, često prelazimo s jedne vrste iskaza na drugu. To je sasvim u redu, samo trebamo biti svjesni razlike.
"Jednominutni zapisi" su opsega da se mogu pročitati u jednoj minuti. Pisanje, naravno, traje dulje.
Posjetite mrežna sjedišta:
ZelenaPolitika.info
Sekularni humanizam u Hrvatskoj
|
- 22:49 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
24.01.2012., utorak
Ateisti - sastanak inicijative
Prenosim s mrežnog sjedišta Sekularni humanizam u Hrvatskoj.
Sutra (srijeda, 25. siječnja) u 17:00 sastanak Inicijativnog odbora Zajednice ateista - sekularnih humanista u Centru za ljudska prava, Kralja Držislava 6, Zagreb (kod Traumatološke klinike). Sastanak je otvoren, svi zainteresirani su dobrodošli!
Počet ćemo s kratkim uvodnim izlaganjem o međunarodnim organizacijama ateista, sekularnih humanista isl, te o osnovnoj zamisli ove inicijative. Zatim rasprava, imajući u vidu Prijedlog dugoročnih ciljeva i zadataka.
Objašnjenje osnovne zamisli pogledajte ovdje
Ukratko:
- Osnovati udrugu, koja se zasniva na "Minimalnoj povelji humanizma"
- Tražiti članstvo u Europskoj humanističkoj federaciji i Međunarodnoj humanističkoj i etičkoj uniji
- Tražiti punu ravnopravnost ovakvih sekularnih "zajednica uvjerenja" s vjerskim zajednicama. (To ne znači da se humaniističko uvjerenje smatra vjerom - za usporedbu: žene, kad traže ravnopravnost s muškarcima, ne žele postati muškarci.)
- Zalagati se za načela sekularne države
- promovirati ateističko i humanističko uvjerenje
|
- 18:36 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
22.01.2012., nedjelja
Duga Resa: Građani protiv obnove rada spalionice otpada
Prenosim sa ZelenaPolitika.Info.
Srpnja prošle godine objavili smo članak Mutni poslovi spaljivanja otpada u Duga Resi. Zbog sumnje u nepravilnosti rada spaljivaonice otpada na području nekadašnje Pamučne industrije, tada je bila izdana privremena zabrana rada. Povodom isticanja tog roka, Građanska inciijativa Duga Resa održala je tiskovnu konferenciju. Pogledajte izvještaj na mrežnom sjedištu Radio Mrežnice. U posljednjih pola godine nema nikakvih bitnih pomaka niti novih vijesti.
GIDRA je posljednjih mjeseci uspjela u Ministarstvu dobiti uvid u dokumentaciju vezanu za gospodarenje otpadom u Dugoj Resi, ali tek djelomično zbog čega nisu zadovoljni.
Nisu sretni ni činjenicom da na Prekršajnom sudu u Karlovcu još nije održano niti jedno ročište vezano uz prijave koje je su podnesene protiv tvrtke vlasnice Pamučne.
|
- 05:44 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
20.01.2012., petak
Nastava i financiranje zajednica vjere i uvjerenja u Belgiji
Prenosim sa mrežnog sjedišta Sekularni humanizam u Hrvatskoj.
Belgijski list na francuskom "Le Soir" donosi podatke o državnim subvencijama za zajednice vjere i uvjerenja (na engleskom: religion and belief, na francuskom: cultes et la laicité organisée), te pohađanju nastave vjeronauka odnosno moralnog odgoja. belgija je pretežno katolička, uz značajnu protestantsku manjinu i rastući broj islamskih useljenika.
Godišnji iznos subvenicija je ukupno 300 milijuna eura. Od toga se 140 milijuna dodjeljue iz državnog proračuna a 160 milijuna iz drugih izvora, uglavnom za vjerske objekte.
Od te sume, osam posto dobivaju nereligijske ("laičke") organizacije.
Rimokatolička crkva dobiva 85,8% ukupne sume, protestantske crkve 2,5%, muslimani 2,1%, a ostatak dobivaju ostale tri priznate vjerske zajednice: Židovi, aglikanci i pravoslavci.
U Belgiji, svi učenici u osnovnim i srednjim školama, odnosno njihovi roditelji, biraju jedan "filozofski" predmet. U javnim školama mogu izabrati vjeronauk, u šest varijanti (rimokatolički, protestantski, aglikanski, pravoslavni, židovski i islamski), te "morala". Mi bismo rekli "etika", ali bitna je razlika da u Beligiji tu nastavu ne organizira država, nego nereligijske organizacije autonomno.
Svake godine izbor se može promijeniti. Država je obvezna osigurati nastavu, čak i ako se samo jedan učenik u nekoj školi odluči za jednu od sedam ponuđenih mogućnosti. (Ova obveza ne postoji za privatne škole, od kojih su neke vjerske.)
Znate li koji vjeronauk pohađa najviše djece u Bruxellesu, sjedištu Europske unije? Vjerujem da većina ne bi pogodila: islamski! U osnovnim školama 43%, a u srednjim 41,4%. Nastavu etike pohađa 27,9% i 37,2% i ona je na drugom mjestu, a katolički na trećem (23,3% i 15,%).
U Flandriji, dominira katolicizam (81,9% učenika u osnovnoj i 81,8% u srednjoj školi), na drugom mjestu je etika (10% i 13,1%) a na trećem islam.
U Valoniji, trend je drugačiji. U osnovnoj školi 52,8% pohađa katolički vjeronauk, ali u srednjoj samo 26,4%. Etika je u osnovnim školama na drugom mjestu s 37,3%, a u srednjim školama na prvom mjestu s 64,2%.
Nereligijske osobe dugo su se kroz svoje organizacije borile za ravnopravnost. Mogućnost izbora jednog od "svjetonazorskih" predmeta postoji od 1959., a tek 1993. promjenoma ustava garantirana je ravnopravnost svih svjetonazora, konfesionalnih i nekonfesionalnih. Belgijski sekularni humanisti inzistirali su na pravu da organiziraju i budu odgovorni za svjetonazorsku nastavu. Trebalo je 34 godine da se za to izbore. Da bi razradili i provodili nastavu, morali su stvoriti široku i snažnu organizaciju.
Razvijena je nastava "moralnog odgoja" u svih 12 razreda osnovne i srednje škole, usmjerena na pet ciljeva:
- misliti i djelovati slobodno i nezavisno
- misliti moralno
- otkrivati vrijednost zajedništva i učiti kako graditi humane oblike zajedničkog življenja
- učiti kako preuzeti odgovornost za sebe i druge
- razvijati osjećaj smisla života
Nakon što djeca katoličkih roditelja prođu krizmu, mnogi roditelji ih upisuju, ili ona sama biraju moralni odgoj umjesto vjeronauka.
Kratki tekst na engleskom:
http://humanistfederation.eu/country-profiles/belgium/notes-clippings/
Tekst na francuskom:
http://www.lesoir.be/actualite/belgique/2012-01-17/les-cultes-coutent-300-millions-par-an-890750.php
HTV emisija "To je Europa" na temu "vjera u školskim klupama" (u Belgiji i EU), video:
http://www.dailymotion.com/video/xnd83u_melita-petra-ivanoviy-u-emisiji-to-je-europa_news
Moral Education in Belgium, especially in Flanders (izvještaj iz 2009, na engleskom)
http://www.humanistfederation.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=263&Itemid=61
|
- 23:10 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
19.01.2012., četvrtak
Ateisti na Trgu kralja Tomislava
Prošloga mjeseca, povodom Međunarodnoga dana ljudskih prava, Inicijativni odbor Zajednice ateista - sekularnih humanista prvi put je imao štand, na Zrinjevcu. S tim oblikom aktivnosti, održavanja kontakta s građanima, namjeravamo nastaviti jednom mjesečno.
Štand će biti postavljen u subotu, 21. siječnja, od 9:00 do 21:00, na Trgu kralja Tomislava (Glavni kolodvor) u Zagrebu, sjeverno od tramvajske pruge (dakle, negdje oko spominika). Dijelit ćemo nekoliko vrsta letaka i druge materijale, razgovarati s građanima i prikupljati donacije.
Svi zainteresirani - neka navrate!
Slijedeće srijede, 25. siječnja u 17:00, imat ćemo otvoreni sastanak u Centru za ljudska prava, Ulica kralja Držislava 6. Uz članove Inicijativnog odbora, pozvani su i svi drugi zainteresirani za moguće članstvo, suradnju ili naprosto radoznali.
"Public Event" na facebooku.
|
- 21:07 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
09.01.2012., ponedjeljak
Pristupanje EU i problemi okoliša
Prenosim samo osnovno. Puni opis o čemu će se raditi na predavanjima i okruglom stolu pogledajte na ZelenaPolitika.Info.
U narednih 10 dana u Zelenoj akciji ce se odrzati tri predavanja i jedan okrugli stol koje organiziramo u sklopu projekta "Utjecaj hrvatskog pridruzivanja EU na zdravlje i okolis". Ovaj projekt bavi se utjecajem pridruzivanja Europskoj uniji (i, narocito, uskladjivanja s EU zakonodavstvom) na one aspekte okolisa koji imaju direktan utjecaj na ljudsko zdravlje.
Sva dogadjanja zbivat ce se u prostorijama Zelene akcije (Frankopanska 1, u dvoristu).
Cetvrtak, 12.1.2011, 20:00 sati
*Kemikalije i zdravlje (predavanje o REACH-u – regulativi Europske unije o kontroli kemikalija)*
Ponedjeljak, 16.1.2011., 20:00 sati
*Predavanje: Zakonodavstvo EU o genetski modificiranim organizmima – sadasnjost i perspektive za buducnost*
Utorak, 17.1.2011., 11:00 sati
*Okrugli stol: Sto pristupanje EU znaci za hrvatsku politiku prema GMO-ima*
Cetvrtak 19.1.2011., 20:00 sati
*Predavanje: Zakonodavstvo EU o kontroli pesticida*
|
- 13:51 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
08.01.2012., nedjelja
Pridružite se Pivskoj crkvi!
Jučer sam pisao o religijskioj situaciji u Češkoj. Samo 21% stanovništva su religiozni, 34% nevjernici, ostali se ne izjašnjavaju. Evo sad još jedne nove opasne konkurencije tradicionalnim crkvama!
Grupa mladih Čeha prikupila je zakonski minimum od 300 potpisa i predala Ministarstvu kulture zahtjev za registraciju Pivske crkve. Pivo je, kažu, sveto piće, u koji je Stvoritelj unio dio svoga bića, i svakim se gutljajem sjedinjujemo s njegovom svemoći!
Tekst na češkom, 18. prosinca 2011.
Ajd priznajte, da biste se rado uključili!
Nadajmo se, da ćemo negdje na ljeto dočekati i njihove misionare na Jadranu! I misionarke. U međuvremenu, na brzinu, prigodni haiku:
Dva prijatelja.
Dvije krigle piva.
Mir na zemlji.
|
- 22:46 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
07.01.2012., subota
Češka: samo 21 posto stanovništva su vjernici!
Prenosim prvi dio teksta, kojeg u cjelini možete pročitati na mrežnom sjedištu Sekularni humanizam u Hrvatskoj.
Sredinom prosinca, državni statistički ured Češke Republike objavio je neke rezultate popisa stanovništva 2011. godine, uključujući izjašnjavanje o vjeri. Češka provodi popis svakih deset godina, kao i Hrvatska. Broj vjernika bio je u znatnom padu već 2001., a tijekom proteklog desetljeća pad je još drastičniji.
Od 10,6 milijuna stanovnika, čak 45% nije odgovorilo na pitanje o vjeri. Nevjernika je 34%. Ukupno vjernika ima samo 21%; po popisu 2001. bilo ih je 33, a 1991. 43,9%.
Sedam posto je navelo da su vjernici, ali da ne pripadaju nijednoj crkvi ili vjerskoj zajednici. Manje od 1,1 milijuna (10%) izjasnili su se kao rimokatolici, dok ih je prije deset godina bilo 2,7 milijuna. Tada se mogao jasno uočiti trend: među starijima od 59 godina, rimokatolika je bilo više od 53%, a među mlađima od 40 godina tek oko 17%. (Za 2011. detaljna rasčlamba rezultata još nije objavljena).
Pad broja vjernika bilježe i gotovo sve druge religijske grupacije, među kojima su povijesno najvažniji husiti i "Češka braća". Broj pripadnika Evangelističke češkobratske crkve pao je sa 117.000 na 52.000, a Husitske češkoslovačke crkve sa 99.000 na 39.000.
Pravoslavaca ima 21.000, Jehovinih svjedoka 13.000, budista 6.000. Kao posve nova religijska grupacija u statistici su se pojavili jedi, sljedbenici "religije" iz serijala "Zvjezdani ratovi"; tako se izjasnilo 15.070 ispitanika! (...)
|
- 17:33 -
Komentari (4) -
Isprintaj -
#
|