Marketing
Nastava i financiranje zajednica vjere i uvjerenja u Belgiji
Prenosim sa mrežnog sjedišta Sekularni humanizam u Hrvatskoj.
Belgijski list na francuskom "Le Soir" donosi podatke o državnim subvencijama za zajednice vjere i uvjerenja (na engleskom: religion and belief, na francuskom: cultes et la laicité organisée), te pohađanju nastave vjeronauka odnosno moralnog odgoja. belgija je pretežno katolička, uz značajnu protestantsku manjinu i rastući broj islamskih useljenika.
Godišnji iznos subvenicija je ukupno 300 milijuna eura. Od toga se 140 milijuna dodjeljue iz državnog proračuna a 160 milijuna iz drugih izvora, uglavnom za vjerske objekte.
Od te sume, osam posto dobivaju nereligijske ("laičke") organizacije.
Rimokatolička crkva dobiva 85,8% ukupne sume, protestantske crkve 2,5%, muslimani 2,1%, a ostatak dobivaju ostale tri priznate vjerske zajednice: Židovi, aglikanci i pravoslavci.
U Belgiji, svi učenici u osnovnim i srednjim školama, odnosno njihovi roditelji, biraju jedan "filozofski" predmet. U javnim školama mogu izabrati vjeronauk, u šest varijanti (rimokatolički, protestantski, aglikanski, pravoslavni, židovski i islamski), te "morala". Mi bismo rekli "etika", ali bitna je razlika da u Beligiji tu nastavu ne organizira država, nego nereligijske organizacije autonomno.
Svake godine izbor se može promijeniti. Država je obvezna osigurati nastavu, čak i ako se samo jedan učenik u nekoj školi odluči za jednu od sedam ponuđenih mogućnosti. (Ova obveza ne postoji za privatne škole, od kojih su neke vjerske.)
Znate li koji vjeronauk pohađa najviše djece u Bruxellesu, sjedištu Europske unije? Vjerujem da većina ne bi pogodila: islamski! U osnovnim školama 43%, a u srednjim 41,4%. Nastavu etike pohađa 27,9% i 37,2% i ona je na drugom mjestu, a katolički na trećem (23,3% i 15,%).
U Flandriji, dominira katolicizam (81,9% učenika u osnovnoj i 81,8% u srednjoj školi), na drugom mjestu je etika (10% i 13,1%) a na trećem islam.
U Valoniji, trend je drugačiji. U osnovnoj školi 52,8% pohađa katolički vjeronauk, ali u srednjoj samo 26,4%. Etika je u osnovnim školama na drugom mjestu s 37,3%, a u srednjim školama na prvom mjestu s 64,2%.
Nereligijske osobe dugo su se kroz svoje organizacije borile za ravnopravnost. Mogućnost izbora jednog od "svjetonazorskih" predmeta postoji od 1959., a tek 1993. promjenoma ustava garantirana je ravnopravnost svih svjetonazora, konfesionalnih i nekonfesionalnih. Belgijski sekularni humanisti inzistirali su na pravu da organiziraju i budu odgovorni za svjetonazorsku nastavu. Trebalo je 34 godine da se za to izbore. Da bi razradili i provodili nastavu, morali su stvoriti široku i snažnu organizaciju.
Razvijena je nastava "moralnog odgoja" u svih 12 razreda osnovne i srednje škole, usmjerena na pet ciljeva:
- misliti i djelovati slobodno i nezavisno
- misliti moralno
- otkrivati vrijednost zajedništva i učiti kako graditi humane oblike zajedničkog življenja
- učiti kako preuzeti odgovornost za sebe i druge
- razvijati osjećaj smisla života
Nakon što djeca katoličkih roditelja prođu krizmu, mnogi roditelji ih upisuju, ili ona sama biraju moralni odgoj umjesto vjeronauka.
Kratki tekst na engleskom:
http://humanistfederation.eu/country-profiles/belgium/notes-clippings/
Tekst na francuskom:
http://www.lesoir.be/actualite/belgique/2012-01-17/les-cultes-coutent-300-millions-par-an-890750.php
HTV emisija "To je Europa" na temu "vjera u školskim klupama" (u Belgiji i EU), video:
http://www.dailymotion.com/video/xnd83u_melita-petra-ivanoviy-u-emisiji-to-je-europa_news
Moral Education in Belgium, especially in Flanders (izvještaj iz 2009, na engleskom)
http://www.humanistfederation.eu/index.php?option=com_content&view=article&id=263&Itemid=61
Post je objavljen 20.01.2012. u 23:10 sati.