semper contra
četvrtak, 14.04.2011.
Ispunili smo „glavni“ uvjet za ulazak u EU
Ako laže, pardon ne piše istinito J.L. od 09.04.2011. onda lažem, pardon ne pišem istinito ni ja vama. Ostavljam da sami procijenite. Ja samo iznosim što sam pročitao bez puno „mudroslovljenja“. Pripomenuo bih samo da su SVE dolje spomenute države PRIJE ulaska u EU i eurozonu mislile, nadale se i vjerovale da će nakon ulaska u „zemlju dembelija“ i njima poteći rijeka pod već ofucanim imenom „med i mlijeko“ oli „honey and milk“ kome to ljepše zvuči.
Irska
Premijer Brian Cowen nevoljko je prihvatio zajam od 85 milijardi eura u studenom. Ali irske banke ostaju u lošem stanju i nakon skupih dokapitalizacija. Prihodi od poreza mnogo su lošiji nego što se očekivalo, a nova vlada očajnički pokušava ishoditi smanjenje kamata na zajam EU i MMF-a. Bez toga, Irska bi mogla biti na putu prema dugačkom, sporom bankrotu.
Javni dug kao postotak BDP-a: 63%
Kamata na državne obveznice: 9,42%
Portugal
Bez vlade, s ekonomijom koja bi ove godine trebala zabilježiti pad od 1,4% te s bankama koje odbijaju kupovati državne obveznice, Portugal se konačno mora obratiti drugim članicama eurozone za pomoć. No, dodatne mjere štednje mogle bi još više oslabiti ekonomiju, a mnogi analitičari vjeruju da zemlja neće moći plaćati zajam.
Javni dug kao postotak BDP-a: 83%
Kamata na državne obveznice: 8,9%
Španjolska
Obično se spominje u istoj rečenici s Portugalom. Njezine banke se još ljuljaju, ekonomija se muči s izlaskom iz recesije, a ovotjedno povećanje referentne kamatne stope od ESB neće pomoći.
Javni dug kao postotak BDP-a: 61%
Kamata na državne obveznice: 5,3%
Belgija
Možda se ne čini kao očekivana problematična točka, ali zbog velikog vanjskog duga i činjenice da već više od godinu dana nema vladu, počela se spominjati kao potencijalni izvor financijskih problema. Većina državnih obveznica u vlasništvu je stranih investitora, zbog čega bi mogla biti posebno ranjiva.
Javni dug kao postotak BDP-a: 95%
Kamata na državne obveznice: 4,2%
Grčka
Kao da Grčkoj nije bilo dovoljno loših vijesti, jučer su se pojavila izvješća da je grčka vlada procijenila državni deficit za prošlu godinu i da je on vjerojatno premašio deset posto BDP-a. Očekuje se da će 2011. treću godinu za redom bilježiti gospodarski pad. Prošlogodišnje spašavanje Grčke nije bio i kraj grčke tragedije.
Javni dug kao postotak BDP-a: 117%
Kamata na državne obveznice: 13%
* * *
No kakve to veze ima s nama i našim ulaskom u EU.
Jednostavan je odgovor. Mi se ubrzano približavamo zaduženosti gore citiranih zemalja. Trenutačno preko 50% BDP-a što je u odnosu na pobrojane gotovo „zanemarivo“ rekli bi naši financ ministri, ali s velikim trendom rasta. Kamatna stopa na državne obveznice je već malo „bolje“ stojeća: 6,75%. Pad BDP-a prošle je godine bio 1,4% (neki se hvale da je samo 1,2% ali im onda drugi odgovaraju da je to zbog promjene metodologije obračuna).
Iz svega ovog proizlazi kako ispunjavamo „glavni“ uvjet za ulazak u EU.
Ono natezanje s poglavljem 23 je samo zbog toga da mi do završetka pregovora uzmemo još koji kredit po nepovoljnim kamatama. A kad uđemo u EU ona će nam velikodušno dati kredit da otplatimo kredit koji smo podigli za otplatu kredita po „vrlo povoljnim“ kamatama. Ono što ćemo dodati u „naturi“ se naravno ne broji.
Najnovija informacija:
Bezobrazni Slovaci dali su na testiranje proizvode: Coca-Cola, čokolada Milka, papar i crvena paprika „Kotanyi“, instant kava Nescafe Gold, kava u zrnu Jacops Kronung i espresso kava Tchibo. Proizvodi su kupljeni u supermarketima u Njemačkoj, Austriji, Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj, Madžarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj.
Rezultat: samo je Milka čokolada na svim tržištima jednake kvalitete. Pogodite u kojim zemljama su ostali proizvodi lošije a u kojima bolje kakvoće.
Mi takva testiranja ne radimo jer nam je to preskupo, 6 do 8 tisuća eura po artiklu. Za neke druge stvari imamo i deseterostruko više. Zato smo pogodni za ulazak u „zajedničko tržište“ EU!
P.S.
Debljim slovima označeni pojmovi u citatima o stanju u pojedinim državama po mojem mnogo asociraju na slične pojave u Hrvatskoj.
Usprkos tome što to iz mene vjerojatno govori „pesimistični semper contra“, kako bi rekao uvaženi komentator @kerempuh 
, ja ću završiti s:
„Ceterum censeo EU esse delendam!“
