09

utorak

veljača

2016

Što je uradio Lozančić ...


Vrlo nestručna mišljenja (s namjerom) o smjeni čelnika sigurnosnih službi ne nalaze uporište u Ustavu RH.

USTAV RH
Članak 103.
Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, surađuju u usmjeravanju rada sigurnosnih službi.
Imenovanje čelnika sigurnosnih službi, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

http://www.sabor.hr/ustav-rh-ustrojstvo-drzavne-vlasti

Predsjednica RH nema obavezu obrazlagati svoje ustavno pravo supotpisa (koji je neophodan za obavljanje dužnosti u sigurnosnim službama).
Zakonom su propisani postupci imenovanja i razrješenja.

ZAKON O SIGURNOSNO-OBAVJEŠTAJNOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 66.
(1) Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju se, odnosno razrješuju rješenjem
koje supotpisuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.

(2) Postupak imenovanja ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija pokreću Predsjednik
Republike i predsjednik Vlade utvrđivanjem prijedloga kandidata i dostavljanjem prijedloga
na prethodno mišljenje odboru Hrvatskoga sabora nadležnom za nacionalnu sigurnost.
Kandidata za ravnatelja VSOA-e Predsjedniku Republike i predsjedniku Vlade predlaže
ministar obrane. Odbor Hrvatskoga sabora nadležan za nacionalnu sigurnost može obaviti
razgovor s kandidatom za čelnika sigurnosno-obavještajne agencije.

(3) Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju se na vrijeme od četiri godine. Ista
osoba može biti ponovo imenovana na dužnost ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije.

(4) Ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija mogu prije isteka mandata biti razriješeni:
ako to sami zatraže; ako trajno izgube sposobnost obavljati svoju dužnost; ako ne provode
odluke Predsjednika Republike i Vlade kojima se usmjerava rad sigurnosno-obavještajnih
agencija ili ne provode njihove mjere u svezi s nadzorom rada; zbog povrede Ustava, zakona
ili drugih propisa; zlouporabe položaja ili prekoračenja ovlasti; zbog povrede tajnosti
klasificiranih podataka te osude za kazneno djelo koje ih čine nedostojnima obavljanja
dužnosti.

(5) Postupak za razrješenje ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija mogu pokrenuti
Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i Hrvatski sabor. Kada postupak za razrješenje
pokreću Predsjednik Republike ili predsjednik Vlade, prije donošenja rješenja o razrješenju
MOŽE
se zatražiti mišljenje Hrvatskoga sabora. Kada postupak razrješenja pokreće Hrvatski
sabor, zbog u postupku nadzora utvrđene nezakonitosti rada sigurnosno-obavještajne agencije
ili njezinih djelatnika, Predsjednik Republike i predsjednik Vlade donijet će rješenje o
razrješenju ravnatelja sigurnosno-obavještajne agencije.

(6) Zamjenici ravnatelja sigurnosno-obavještajnih agencija imenuju se i razrješuju na način i
pod uvjetima propisanim odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka, s time da se postupak
imenovanja zamjenika ravnatelja pokreće na prijedlog ravnatelja sigurnosno-obavještajne
agencije, a u postupku razrješenja zamjenika ravnatelja pribavlja se mišljenje ravnatelja
sigurnosno-obavještajne agencije.

https://www.morh.hr/images/stories/morh_sadrzaj/pdf/zakon%20o%20sigurnosno-obavjestajnom%20nn79-06.pdf

Nigdje se ne propisuje obaveza predsjednika/ce tražiti prethodno mišljenje za razrješenje, ali i u Ustavu i u Zakonu stoji neuvjetovano pravo predsjednika/ce razriješiti čelnika obavještajne agencije svojim potpisom.

Kada predsjednik/ca potpiše razrješenje (zbog uvjetovanosti supotpisa) dužnost čelnika obavještajne agencije prestaje, a premijer mora usuglasiti novog čelnika. Ne traži se njegov supotpis za razrješenje (zbog ustava, a ne zakona), iako zakon navodi supotpis predsjednika Vlade i pri razrješenju.
U ustavu je supotpis predsjednika države potreban za imenovanje. povlačenjem supotpisa nisu ostvareni ustavni okviri rada čelnika sigurnosne službe.
U tom slučaju dužnost je predsjednika Vlade supotpisati razrješenje i uskladiti novu osobu za imenovanje ...
Za obnašanje čelništva u obavještajnoj službi osoba mora imati bezgranično povjerenje i predsjednika/ce i predsjednika Vlade.
(Tumačenje kako premijer može obustaviti razrješenje je neutemeljeno i krivo tumačenje Ustava i Zakona. Čelnik obavještajne agencije se imenuje obostranim slaganjem, pa je za njegovo djelovanje potrebna i obostrana suglasnost. Kad jedna suglasnost prestane, prestaje i djelovanje čelnika ...)

Lozančić nije morao uraditi ništa pogrešno ... dovoljan je nedostatak povjerenja.


Oznake: Ustav RH., ZAkon o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH, uloga predsjednika RH, uloga predsjednika Vlade RH, imenovanje i razrješavanje čelnika obavještajnih s

komentiraj (9) * ispiši * #