28
srijeda
listopad
2015
Hrvatski paradoks I
Zablude vlasti
Ili o paučini titoista
Tko će kriknuti u moje ime?
Vladavina orjunaško-titoističkih (malobrojnih) falangista (teško naoružanog pješaštva u staro doba, zbijeno u gustu formaciju nalik klinu), protivno logici pada berlinskog zida (demokratizaciji i dekomunizaciji), obilježena je jastrebovima (pri dolasku, bolje reći krađi vlasti)(i u prvoj fazi vladavine).
Nakon toga nastupa unutar koalicijski obračun (svojstven onima koji otuđuju političku moć), a jastrebove sdp (zbog otvorenog drugog fronta - sukoba s vlastitim koalicijskim partnerima) umiruje (smjenama i izgonima iz stranke). U predizbornoj kampanji za nove parlamentarne izbore, sdp je svojom politikom otklonio ikakvu mogućnost za nastupanje s jastrebovima ...
HDZ je pri dolasku sdp-kukuriku koalicije (za koju je bilo predvidiv unutar koalicijski i unutar stranački sukob) propustio jastrebovima braniti stranku (politiku i naciju). Za svo vrijeme, pogrešne, vladavine (okrnjenih) kukurikavaca, unatoč katastrofalnoj vladavini, HDZ ne pušta jastrebove na političku scenu. U predizbornoj predsjedničkoj kampanji HDZ nastupa umjereno. U predizbornoj kampanji za predstojeće parlamentarne izbore HDZ nastupa bez jastrebova.
Manje stranke i nezavisne liste, ili su trajno oslonjene/i na jastrebove ili ih uopće ne koriste.
Moja stranačka nepripadnost (unatoč uvjerenju o političkoj ovisnosti)(razum i školska sprema) me nagoni na primjedbu. U teškoj gospodarsko-društvenoj krizi, podjele na vladajuću (nenarodnu) manjinu i obespravljenu većinu nije prouzročila oštriju retoriku, pojavu političara koje nazivamo jastrebovima?
U vrijeme kad oštrija retorika nalazi put do glasača ... hrvatska politička scena je prekrivena paučinom (svojstvenoj titoističkoj političkoj dominaciji).
Nepostojanje narodnih tribuna (koji će pojednostavljenim rječnikom) pokrenuti glasačke i političke mase, ostavili su ih za vremena kad nam bude bolje (a nas neće zanimati). Hrvatska politika služi protiv hrvatske volje i hrvatskih interesa. Hrvatski političari nikad nisu bili slobodni, a narod koji oni vode živi u slobodi (ali bez države).
Stalno postojanje vlasti, ali ne i vlasti nad narodom svjedoči o okupacijskom položaju hrvatske države. Narod odavno ne živi u toj i takvoj državi.
(Nakon HDZ-ove pobjede, sdp će vjerojatno sa Stazićem, Jovanovićem, Matićem, Glavaševićem (nerođenim), Pupovcem iznova jurišati na hrvatske živce i hrvatsku vlast ... jer je izrodima i srbima dozvoljeno koristiti jastrebove.)
Tko će kriknuti u moje ime?
Dvadeset pet godina od sloma socijalizma/komunizma, sloma sfrjota, uz rat i ratna stradanja, poratnu obnovu, tranziciju (koja još uvijek traje) ... traje i borba protiv KPJ/KPH (tita i titoista). Jer netko ostavlja na životu političke mrtvace. Zar bi (politička ameba) Milanović (sa umnim i ostalim karakteristikama) ikada dobio prigodu trošiti tuđe živote (u svom eskapističko-destruktivnom pohodu)!?
Tko će optužiti titoiste (orjunaše, prosrbe, srbe, proruse, ateiste, anacionaliste, socijal-nacionaliste) za sva zla koja su mi prouzročili!? Glavašević (nerođeni)?
Tko sada zabrlja, neće se oprati do kraja života
komentiraj (1) * ispiši * #