AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 28.02.2018.
KONKURENTNOST TURISTIČKOG GOSPODARSTVA
ČETIRI MJERE ZA SUFINANCIRANJE
Ministarstvo turizma objavilo je program dodjele bespovratnih sredstava za podizanje konkurentnosti turističkog gospodarstva za 2018. godinu. Sredstva će se kroz niz mjera dodjeljivati za povećanje standarda, kvalitete i dodatne ponude ugostiteljskih objekata, te za razvoj novih proizvoda u turističkoj destinaciji
Posebna pažnja posvećuje se razvoju turizma na kontinentu, dalmatinskom zaleđu i otocima, održivom razvoju, korištenju novih digitalnih tehnologija te povezivanju poljoprivrede i turizma. Sredstava su ovim programom dostupna subjektima malog gospodarstva, točnije trgovačkim društvima izvan javnog sektora, obrtima i zadrugama te obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i turističke usluge.
Financijska sredstva odjeljuju u rasponu od 20.000 kuna do 400.000 kuna po projektu. Javni poziv otvoren je do 20. ožujka 2018. godine. Detaljne informacije nalaze se na Internet adresi Ministarstva turizma www.mint.hr/javni pozivi.
Kroz program Konkurentnost turističkog gospodarstva na raspolaganju podnositeljima zahtijeva je 24,6 milijuna kuna.
Program dodjele bespovratnih potpora sastavljen je od četiri mjere, od kojih svaka ima različitu namjenu sufinanciranja.
Kroz mjeru A POTIČE SE POVEĆANJE STANDARDA KVALITETE i dodatne ponude smještajnih objekata a to su hoteli, kampovi, ugostiteljski objekti za smještaj i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, sufinanciranjem prihvatljivih projektnih aktivnosti, kao što su: podizanje kvalitete kroz dostizanja više kategorije, razvoj i unaprjeđenje dodatnih sadržaja, tematsko definiranje smještajnih kapaciteta, ulaganje u zeleno poduzetništvo, izgradnju novog kampa ili kamp odmorišta u kontinentalnom dijelu Hrvatske, jadranskom zaleđu te na otocima gdje takvih sadržaja nema. Potiče se aktiviranje planinarskih i lovačkih domova, izgradnja ili uređenje objekata za robinzonski i bike&bed smještaj, povećanje i poboljšanje uvjeta za boravak osoba s invaliditetom, uređenje izletišta, kušaonica, vinotočja, te razvoj etno, tradicijskih, lovnih, ribolovnih, konjičkih i drugih dodatnih sadržaja na poljoprivrednim gospodarstvima.
Kroz mjeru B potiče se POTIČE SE RAZVOJ POSEBNIH OBLIKA TURIZMA kao što su: ciklo-turizam, aktivni i pustolovni kroz ulaganja u infrastrukturu, servise i opremu, uređenje potrebne infrastrukture i ulaganja u opremu za špilje, rafting, stijene za penjanje, vidikovci, adrenalinske parkovi, golf vježbališta, te promotivne aktivnosti za postojeću ponudu. Kroz ovu mjeru podupiru se i zabavni, adrenalinski i tematski parkovi, tradicijski mali ploveći hoteli, obnova i uređenje izletničkih drvenih brodova tradicijske izgradnje, te kreiranje paket aranžmana novih turističkih proizvoda za tržišta posebnih interesa.
Mjera C odnosi se na DOSTUPNOST I SIGURNOST TURISTA , kroz sufinanciranje javno dostupnih defibrilatora (medicinski uređaji za spašavanje i oživljavanje) u ugostiteljskim objektima, uz edukaciju. Tu prednost imaju ugostiteljski objekti na otocima i drugim dijelovima RH koji u blizini nemaju zdravstvenih ustanova, subvencionira se prijevoz vode trgovačkim društvima i obrtima koji se bave hotelskom industrijom na otocima bez vodovoda, te potiče inovativne IT tehnologije u turizmu.
Mjera D odnosi se na PREPOZNATLJIVOST , pa će se tako financirati plasman otočnih proizvoda kroz opremanje prodajno izložbenih prostora u ugostiteljskim objektima na otocima te realizacija tematskih ruta i kreiranje paket aranžmana na temu „Hrvatski otočni proizvodi“. Kroz ovu mjeru također će se sufinancirati veći međunarodni skupovi u Hrvatskoj koji su vezani za investicije u turizmu.
utorak, 27.02.2018.
NA DRŽAVNOJ RAZINI NE PREPOZNAJU POTENCIJAL KORIŠTENJA OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
POTREBAN JE SUSTAV ENERGETSKOG ZADRUGARSTVA
„Obnovljivi izvori energije predstavljaju razvojnu šansu Hrvatske i njihov potencijal potrebno je i učinkovitije koristiti nego do sada“ To je glavna poruka i zaključak „Analize sustava poticaja obnovljivih izvora energije u sektoru proizvodnje električne energije“ koju je izradilo Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR), koja je i bila povod za tribinu u organizaciji Zelene akcije i DOOR-a koja je održana 26. veljače u Zagrebu. Prema informacijama iz Zelene akcije u Hrvatskoj je 2015. godine iz obnovljivih izvora energije (OIE) proizvedeno 6% ukupno potrošene električne energije. Potencijal OIE, uvažavajući okolišna ograničenja, je znatno veći od toga i premašuje ukupnu današnju potrošnju energije. Takva situacija je velika prilika za razvoj Hrvatske za koju do sada nije bilo dovoljno razumijevanja od strane vladajućih.
Sustav poticaja OIE uveden je 2007. godine. „Nažalost, uvid u rezultate poticaja korištenja obnovljivih izvora energije do sada pokazuje da je propušteno koristiti ta značajna sredstva na način koji bi bio razvojno učinkovit. U novonastaloj situaciji, kad obnovljivi izvori postaju jeftiniji od klasičnih energetskih tehnologija, odgovorne institucije trebale bi osigurati prvenstveno zakonodavne i institucionalne poticaje, a financijski poticaji se mogu zadovoljiti u velikoj mjeri sufinanciranjem iz EU fondova“, naglasio je Toni Vidan, potpredsjednik stručne skupine za transport, energetiku i infrastrukturu Europskog gospodarsko socijalnog odbora i voditelj Energetskog programa Zelene akcije.
U analizi je utvrđeno da su se poticajne cijene trebale s jedne strane prilagođavati padu cijena tehnologija u Hrvatskoj, odnosno te poticajne cijene su trebale bolje pratiti smanjenje troškova investicija u obnovljive izvore energije, dok su s druge strane trebale uzimati u obzir povećanje količine električne energije koju je potrebno poticati. Iako su nadležna tijela u navedenom periodu napravila određene promjene, one su nedovoljne i nepravovremene. U praksi je dobar dio financijskih poticaja završio u rukama malog broja poduzetnika, a lokalne zajednice i pojedinci praktički uopće nisu imali koristi od ovog sustava zbog čega je i izostala konkretnija podrška javnosti OIE. Dok je u pojedinim državama EU vrlo razvijen koncept energetskog zadrugarstva, gdje grupe građana i građanki instaliraju solarne sustave ili vjetrenjače a od viška proizvedene energije ostvaruju prihod. Trebao bi postojati adekvatan sustav poticaja energetskog zadrugarstva jer je on važan poticaj razvoju OIE.
Analiza daje preporuke za unaprjeđenje sustava poticaja OIE s ciljem njihovog većeg udjela u ukupnoj proizvodnji električne energije i većeg doprinosa održivom razvoju Hrvatske. Prvi korak je konačno usvajanje podzakonskih akata kojima bi se operacionalizirale odredbe Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Za povećanje broja malih elektrana instaliranih na krovovima stambenih objekata potrebno je maksimalno pojednostaviti proceduru ugradnje, spajanja na električnu mrežu i održiv sustav poticaja. Od preporuka koje nisu trenutno uvrštene u zakonodavni okvir, najvažnija je ukidanje PDV-a na kupnju i ugradnju sustava.
„Trenutno odgovorni na državnoj razini ne prepoznaje razvojni potencijal korištenja OIE, lokalna razina vlasti nije zainteresirana za izgradnju takvih postrojenja na njihovom području, na tržištu nema povoljnog kapitala za investiranje u obnovljive izvore energije, a građani su zbunjeni proturječnim medijskim informacijama o OIE. Bez promjene takve situacije, niti jedan financijsko-administrativni okvir neće omogućiti razvoj obnovljivih izvora koji doprinosi zaštiti okoliša, gospodarskom razvoju i na korist je građanima i građankama“, istaknula je Maja Božičević Vrhovčak, izvršna direktorica DOOR-a i nositeljica izrade studije. Zato se u analizi navode i preporuke kojima bi se osiguralo da četiri identificirane skupine ključnih dionika - građani i udruge građana, poslovni sektor, tijela državne uprave i lokalna uprava – podrže korištenje OIE.
Zelena akcija će ovaj dokument poslati svim relevantnim institucijama, a od državnih tijela tražiti primjenu preporuka.
Kontakti:
• Maja Božičević Vrhovčak, DOOR, 099/612 9562
• Toni Vidan, potpredsjednik stručne skupine za transport, energetiku i infrastrukturu Europskog gospodarsko socijalnog odbora i voditelj Energetskog programa Zelene akcije, 098/385 650
• Bernard Ivčić, Zelena akcija, 099/314 9138
ponedjeljak, 26.02.2018.
KONFERENCIJA O TRŽIŠTU KAPITALA U 2018.
SMANJITI EKONOMSKU OVISNOST O TURIZMU
“TRŽIŠTE KAPITALA U 2018” naziv je konferencije koja je održana 21. veljače u organizaciji Zagrebačke škole ekonomije i managementa i Platinum Investa.
U priopćenju povodom tog događaja piše da je konferencija je otvorena diskusijom na temu " Kodeks korporativnoga upravljanja i zaštita manjinskih investitora" koju je vodio Igor Gvozdanović, predsjednik uprave Platinum Investa, a u raspravi su sudjelovali i Jurica Jednačak, HANFA; Iva Galić, direktorica sektora tržišta i nadzora, Zagrebačka burza; Ivana Barać, rukovoditeljica Odjela za odnose s investitorima, Atlantic Grupa i Toni Smrček, odvjetničko društvo Tus, Novokmet, Smrček. Jurica Jednačak kao novoizabrani član upravnoga vijeća HANFA-e istaknuo je važnu ulogu regulatora i naglasio da se trenutno radi na novom zakonu o tržištu kapitala koji će od društva pod nadzorom tražiti transparentnije poslovanje i bolje izvještavanje investitora.
Na pitanje u ulozi Zagrebačke burze u razvijanju kodeksa korporativnoga upravljanja Iva Galić, direktorica sektora tržišta i nadzora Zagrebačke burze upoznala je prisutne s međunarodno financiranim projektom razvoja korporativnoga upravljanja na kojemu trenutno radi ZSE i posebno naglasila važnost komunikacije s investitorima.
Ivana Barać, rukovoditeljica Odjela za odnose s investitorima u Atlantic Grupi dala je nekoliko
primjera komuniciranja s investitorima na individualnoj bazi, kao i važnost razvijanja pozitivnoga odnosa s investitorima.
Toni Smrček iz odvjetničkog društva Tus, Novokmet, Smrček upoznao je prisutne sa zakonom o trgovačkim društvima, te citirajući relevantne članke zakona pokazao konkretna prava malih investitora i pravne načine na koji se mali investitori mogu izboriti za svoja prava. Na kraju panela Igor Gvozdanović zaključio je da u Hrvatskoj postoje norme korporativnoga upravljanja, ali i potreba za daljnjim razvojem. Upravo tu je važna zajednička uloga izdavača vrijednosnih papira, ulagača i regulatora.
Kao uvod u drugi panel dr. Denis Alajbeg, profesor na Katedri za financije i računovodstvo Zagrebačke škole ekonomije i managementa je održao predavanje o trenutnom stanju na tržištu i implikacijama nedavne korekcije. Predavanje je poslužilo kao uvod u drugi panel ne kojemu su sudjelovali Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, prof.dr. Denis Alajbeg i Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen Društva za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Panel je moderirao Neven Vidaković, izvršni direktor za portfelje u Platinum Investu.
Drugi panel je analizirao aktualne teme o monetarnoj kreditnoj politici i tržištu kapitala. Damir Grbavac je opisao kako se Raiffeisen Društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima prilagođava novim momentima na tržištu, te posebno istaknuo važnost analize pojedinih investicija, ne samo financijske analize. Proces odlučivanja ovisi i političkim i makroekonomskim kretanjima jer investitori u mirovinske fondove zahtijevaju stabilne povrate.
Dr.Denis Alajbeg kao investitor na tržištu kapitala naglasio je važnost ulaganja u dionice za svakog
investitora pojedinačno, ali i važnost prihvaćanja volatilnosti na tržištu. Iako je na tržištu kapitala došlo do korekcije, još uvijek se ne nazire bikovsko tržište i recesija. Zdenko Adrović osvrnuo se na položaj bankarskoga sustava u Hrvatskoj i EU koji je izrazito
reguliran. Istaknuo je da će rast kamatnih stopa u budućnosti tražiti prilagodbu svih sudionika, ali očekuje se da taj rast neće biti iznenadan.
Zaključak panela jest ukazana jasna potreba za smanjenjem duga države i fokus na ekonomski razvoj koji će rezultirati i rastom ekonomije. Također je naglašeno da je uloga turizma kratkoročno u redu, ali da ekonomsku ovisnost o turizmu treba smanjiti.
četvrtak, 22.02.2018.
AGENCIJA ZA PLAĆANJA IZDAJE ODLUKE ZA SUFINANCIRANJE MALIH OPG-ova
PROSJEČNA VISINA BESPOVRATNIH SREDSTAVA JE 113 .000 KUNA PO OPG-u"
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju započela je s izdavanjem konačnih odluka poljoprivrednicima koji su se prijavili na drugi natječaj za operaciju 6.3.1. »Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava« piše u priopćenju od 20. veljače upućemom novinarima iz Ministarstva poljoprivrede. Objavljena je konačna rang lista projekata malih poljoprivrednika (6.3.1.) koji će biti financirani sa ukupno 151 milijun kuna. Sve odluke Agencija će izdati tijekom ovog tjedna, a poljoprivrednici svoje odluke mogu preuzeti u AGRONET-u (na kartici »ODLUKE«).
Na natječaj za male poljoprivrednike za koji je predviđeno ukupno 151.218.000,00 kuna , oko 20 milijuna eura, zaprimljeno je 4.189 zahtjeva za potporu, što je najviše zahtjeva od početka provedbe Programa ruralnog razvoja u Hrvatskoj. Sredstvima raspoloživim za sufinanciranje po ovom natječaju može se sufinancirati ukupno 1.355 projekata. Korisnici potpore su mala poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva od 2.000 do 7.000 eura, a visina potpore po poljoprivrednom gospodarstvu iznosi 113.389,50 kuna (protuvrijednost od 15.000 eura). Tim sredstvima mali poljoprivrednici će financirati: kupnju domaćih životinja, jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, sjemena i sadnog materijala, zatim graditi i opremati prostore (vanjsku i unutarnju infrastrukturu) u svrhu obavljanja poljoprivredne proizvodnje i prerade. Bespovratnim novcem iz ove mjere poljoprivrednici će financirati i kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme te podizati višegodišnje nasade, a moći će izgraditi i opremiti objekte za prodaju i prezentaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda.
„Interes koji su mali poljoprivrednici iskazali za ovu mjeru pokazuje koliko je potencijala za poljoprivrednu proizvodnju u našim ruralnim područjima. Malim poljoprivrednicima moramo pomoći da postanu veći, a upravo ova mjera omogućava im unaprjeđenje gospodarstva i povećanje vrijednosti njihove proizvodnje, što je preduvjet za javljanje na druge izdašnije mjere iz Programa ruralnog razvoja RH“- izjavio je ministar Tolušić te dodao „Ovo je bio natječaj koji je proveden po starim procedurama i zato su poljoprivrednici dugo čekali na obradu njihovih projekata. U međuvremenu smo izmijenili i olakšali procedure dodjele sredstava za mjeru 6, pa će novi natječaj (u lipnju) biti raspisan po jednostavnijim pravilima.“
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja održali su u protekla tri mjeseca niz sastanaka i edukacija s Lokalnim akcijskim grupama (LAG), kojima je pripremljen paket natječajne dokumentacije za operaciju 6.3.1. kako bi LAG-ovi samostalno mogli provoditi natječaje upravo za ovu mjeru - potporu malim poljoprivrednicima, za koji postoji najveći interes na terenu. Natječaje će provoditi 54 LAG-a čiji popis s pripadajućim jedinicama lokalne samouprave možete pronaći ovdje:
https://www.mrr.hr/files/Tablica-naselja_2201.pdf
srijeda, 21.02.2018.
BUDUĆNOST BIOENERGIJE U ODNOSU NA FOSILNA GORIVA
MEĐUNARODNA ENERGETSKA KONFERENCIJA U ZAGREBU
Specijalizirana međunarodna konferencija o biomasi i obnovljivim izvorima energije održati će se u Zagrebu u hotelu Westin 27. veljače.
Podaci za prijavu su na web adresi www.wood-energy.info
e-mail: info@drvniklaster.hr ili faks: +385 (0)1 6329 113
Konferencija počinje u 10 sati.
Hrvatska proizvodi 1 % svjetske proizvodnje peleta. To je 280.000 tona peleta proizvedenih se u Hrvatskoj. Izvozi se 92%.
EVO TEMA O KOJIMA ĆE SE NA KONFERENCIJI DETALJNIJE GOVORITI:
Utjecaj nove direktive REDII i tržišni položaj biomase i drvnih goriva
Piroliza i rasplinjavanje drva u kontekstu novih tehnologija
Rast potražnje peleta i ponuda na europskom i svjetskom tržištu
Nedostatak kvota za kogeneracije
Uvođenje trošarina na OIE
Trendovi izvoza peleta i biomase
Zakonska regulativa i usklađenost s EU
Potreba za smanjenjem stope PDV-a na pelet
Uporaba biomase i peleta u državnim elektranama
Biomasa i EU programi / Strategija pametne specijalizacije S3
Drvna sirovina i poljoprivredni ostatak
utorak, 20.02.2018.
ZDRASTVENI STATUS ŽIVOTINJA 2018. SUFINANCIRA EU
EU ODOBRILA RH SVE PRIJAVLJENE PROGRAME BOLESTI ŽIVOTINJA
„Iskorjenjivanje bolesti životinja ima veliki utjecaj na sigurnost hrane i kvalitetu života ljudi, a gospodarski učinci još su veći. Status zemlje slobodne od bolesti jamči nesmetan promet i trgovinu životinjama, a samim time i nesmetan uzgoj i preradu. Mi smo zemlja koja ima izvrsno organiziranu i educiranu veterinarsku službu, a njihov predan rad i praćenje događaja u okruženju rezultirali su sjajnim postignućima u borbi protiv bolesti. Povećanje sufinanciranja naših programa od strane EU za 73% u odnosu na prošlu godinu izvrstan je pokazatelj da smo mi partner na kojeg se može računati.“ – izjavio je ministar Tomislav Tolušić - piše u priopćenju Ministarstva poljoprivrede od 19. veljače 2018.
Naime Republika Hrvatska od 2013. godine članstvom u EU ostvaruje preduvjete za sufinanciranje programa praćenja, kontrole i iskorjenjivanja određenih bolesti životinja. Na godišnjoj razini sukladno propisima EU, odobravaju se nacionalni programi te se za iste nakon njihove provedbe, retrogradno, ostvaruje pravo povrata dijela utrošenih sredstava.
Tako je za 2018. godinu Europska Komisija odobrila Republici Hrvatskoj ukupno 13 programa, a to su svi prijavljeni programi i to za sljedeće bolesti:
- Bjesnoću (oralna vakcinacija lisica) kao višegodišnji program,
- Klasičnu svinjsku kugu u domaćih i divljih životinja,
- Influencu ptica u domaće peradi i divljih ptica,
- Bolest plavog jezika,
- Bolest kvrgave kože,
- Brucelozu ovaca i koza,
- Goveđu spongiformnu encefalopatiju,
- Salmoneloze peradi(rasplodna jata vrste Gallus gallus i pura, konzumne nesilice, tovni pilići i purani),
- Antimikrobnu rezistenciju,
a ukupno predviđeni maksimalni iznos sufinanciranja odobren za RH za 2018. iznosi 3.839.000 Eura, što je 73% veći iznos od prethodne godine, kao rezultat dobro provedenih i odlično pripremljenih programa za ovu godinu.
Provedba navedenih programa ima višestruku korist za sve građane Republike Hrvatske:
- za proizvođače živih životinja jer se istima ostvaruju preduvjeti potrebni za slobodnu trgovinu kako živim životinjama tako i njihovim proizvodima, a
- dodatno se podiže razina kvalitete javnog zdravlja s aspekta sigurnosti hrane i iskorjenjivanja pojedinih osobito opasnih i neizlječivih/smrtonosnih bolesti kao što je bjesnoća.
Iako su u posljednjih sedam godina svi opsežniji nacionalni programi vezani na zdravstvene statuse domaćih životinja u pravilu u cijelosti bili financirani iz sredstava državnog proračuna, njihovim sufinanciranjem od strane EK dodatno je otvorena mogućnost podmirivanja troškova provedbe drugih mjera iz sredstava državnog proračuna i time rasterećenja proizvođača.
Provedba programa za navedene bolesti provodila se i prije članstva RH u EU, prvi opsežni programi iskorjenjivanja bolest provode se kontinuirano od 2005. godine, na način da su mjere propisane programima bile u cijelosti financirane iz Državnog proračuna. Također treba naglasiti da bi se predmetni programi provodili neovisno o opciji sufinanciranja od strane EK jer su statusi koji proizlaze iz njih preduvjet za poboljšanje konkurentnosti hrvatskih proizvođača te preduvjet slobodne trgovine sa zemljama članicama EU i brojnim trećim zemljama.
nedjelja, 18.02.2018.
15. MEDITERANSKI SAJAM U DUBROVNIKU SE PRIPREMA
PRIJAVE DO 10. OŽUJKA!
Od 22.-25. ožujka 2018.g., održati će se u Dubrovniku u vanjskim i unutarnjim prostora hotela Tirena - Babin kuk 15. Mediteranski sajam zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva.
Ova specijalizirana manifestacija profilirala se kao vrlo značajna sajamska priredba kako u Dubrovačko-neretvanskoj županiji tako i u RH na području ekološke poljoprivrede, zdrave prehrane i ostalog zelenog poduzetništva. Sajam je izložbeno prodajnog karaktera, a ulaz je za sve posjetitelje slobodan.
Na sajmu mogu sudjelovati poljoprivredni proizvođači koji imaju svu potrebnu zakonsku dokumentaciju, OPG ili registriranu tvrtku i ostalo sukladno zakonima i propisima RH. Prijava za sudjelovanje na sajmu sadrži: Presliku rješenja o upisu u : Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla, ili Upisnik objekta odobrenih pod posebnim uvjetima ili Upisnik odobrenih objekata, te pripadajući Izvod ovisno o vrsti hrane. Subjekti koji nisu upisani u odgovarajuće upisnike, a žele učestvovati na sajmu prethodno se moraju obratiti Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (www.mps.hr) i zatražiti registraciju Voditelj sajma podsjeća sve sudionike koji će se predstaviti sa svojim proizvodima vina i alkoholna pića, na obvezu posjedovanja Prijave za upis u registar trošarinskih obveznika, da ishode odobrenja za prigodnu prodaju navedenih proizvoda kod Carinarnice Dubrovnik.
Izlagači sami dekoriraju svoj izložbeni prostor, a trebaju osigurati prekrivače za svoj izložbeni prostor preko noći, također osigurati produžne kablove, male rashladne uređaje za lako pokvarljive mliječne proizvode i sl. Raspored izlagača sastavlja organizator sajma. Potpisivanjem prijavnice podrazumijeva se da izlagač prihvaća navedene uvjete. Prijave pristigle nakon 1o. ožujka 2018.g., nažalost nećemo moći prihvatiti. Informacije na: Tel: 020/436 233; fax: 020/436 233; e-mail: mediteranski.sajam.du@gmail.com
Obrasci za prijavu na sajam su na stranici : www.mediteranski-sajam.com
Osoba za kontakt je voditelj Mediteranskog sajma mr. Vedran Kraljević mobitel 098 285 355
Mediteranski sajam priprema se u organizaciji tvrtke Dubrovnik Sun d.o.o., te u suorganizaciji Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore – ŽK Dubrovnik, Obrtničke komore DNŽ-e, Razvojne agencije Grada Dubrovnika DURA, i Regionalne razvojne agencije Dunea d.o.o.
CIJENE SUDJELOVANJA NA SAJMU
Kotizacija za izlagače koji neće koristiti smještaj u Hotelu Valamar Club Dubrovnik (3*)na sajmu iznosi 1490.00 kn(tisuću četiristo devedeset kn) sa PDV-om. Cijena uključuje: 2m uređenog stola za 1+4 dana izlaganja na sajmu (prvi dan je rezerviran za izlagateljevo uređenje prostora), parking, dalmatinske klape koje će zabavljati izlagače i posjetitelje, te besplatan prigodni ručak u petak i subotu koji će se spravljati i dijeliti iz mega tave na trgu ispred Hotela Tirena. Izlagači koji će se odlučiti za smještaj u Hotelu Valamar Club Dubrovnik (3*)ostvaruju pravo na popust od 500 kuna na kotizaciju od strane organizatora Sajma (990 kunn sa PDV-om) uz potvrdu rezervacije i uplate smještaja koju treba poslati zajedno sa prijavnicom. Minimalna zakupnina stola je 2 m za svakog izlagača, bez obzira da li nastupa grupno ili pojedinačno. Cijena dodatnog metra stola iznosi 750 kn sa PDV-om.Cijena uključuje 1+4 dana izlaganja na sajmu.
petak, 16.02.2018.
OČEKUJE SE INICIJATIVA UDRUGE MANJINSKIH DIONIČARA KONCERNA AGROKOR
RAMLJAKOV POSLOVNI PLAN PREDVIĐA PREBACIVANJE HRVATSKIH RESURSA U NIZOZEMSKU!
Kao što je i najavljeno, sjednica saborskog Odbora za gospodarstvo sa temom Agrokorova restrukturiranja održana je 15.veljače a prisustvovali su joj i ministrica gospodarstva dr. Martina Dalić i Ante Ramljak vladin povjerenik za restrukturiranje Agrokora.
Sjednica je sazvana kada je javnost saznala da svakoga tjedna 141 Ramljakov savjetnik u Agrokoru inkasira ukupno 250 000 kuna. Do sada su savjetnici zaradili već 500 milijuna kuna. U društvenoj sredini gdje je prosjećna neto plaća 6 tisuća kuna za radni mjesec, a minimalna plaća neto 2 750 kuna, koliko je osnovica za plaću u Konzumu, i koja kod radnika sa 20 godina radnoga staža ne prelazi 3700 kuna, to su astronomske svote koje se dijele iz fonda Agrokorova kapitala. Ramljak je prije objasnio da je visina honorara njegovih savjetnika recipročna težini zadatka restrukturiranja Agrokora. Povjerenik Ramljak sa savjetnicima i ministricom gospodarstva načinio je plan restrukturiranja koji je zapravo anti - plan, u kome dioničari snose gubitke svoga poslovanja s Agrokorom.
Taj je poslovni plan Marica Vidaković prokuristica tvornice Kraš pristojno podrapala prije mjesec dana kada je bio predstavljen i kada ga je vidjela i time pokazala što o njemu misli. Jer nije smisao proizvodnje poslovati s gubitkom, već sa dobitkom.
Povjerenik RAMLJAK predvidio je u svom poslovnom planu prijenost imovine jamaca na tzv. zrcalana društva.Ramljak je za dionice manjinskih dioničara rekao da ništa ne vrijede. Iz više razloga Manjinski dioničari napravili su ALTERNATIVNI NACRT PLANA NAGODBE VJEROVNIKA AGROKOR D.D. manjinskih dioničara koji je 9. 2. predstvila analitičarka Ekonomskog Instituta dr.sc. Mihaela Grubišić Šeba, jedna od recenzentica alternativnog rješenja plana nagodbe. Ključne razlike između plana restrukturiranja koji provodi Ante Ramljak i onog koji predlaže Udruga manjinskih dioničara je u tome da u ovom NACRTU PLANA NAGODBE resursi ostaju u Hrvatskoj te nema njihova prebacivanja imovine u Nizozemsku, kako to stoji u Ramljakovu Planu a napravljena je pravična distribucija vrijednosti zbog čega na gubitku nisu porezni obveznici RH, nema otpisa duga dobavljačima, a tvrtka može vraćati svoj novac. ( tekst 12.2. 2018. Agropolitika). Hoće li Manjiski dioničari nakon sastanka Ramljaka sa saborskim zastupnicima glatko prihvatiti Ramljakov plan restrukturiranja Agrokora? Vjerojatno neće, iako je Ramljak za svoj posao na Odboru zatražio produženje mandata za tri mjeseca - što Lex AGROKOR predviđa. U svakom slučaju Ramljak svoj posao tempira tako da maksimalno izvuče sve moguće financijske koristi. Pa njegova plaća neto za strukturiranje Agrokora kakvo je već predložio iznosi 73.000 kuna neto mjesečno!!! Za očekivati je mišljenje Marice Vidaković prokuristice tvornice KRAŠ s posebnim ovlastima kao i udruge Manjinskih dioničara koncerna Agrokor. Zato što gospođa Vidaković po poslovnoj logici predlaže postupke svojstvene trenutku i društvu u kome Hrvatska radnici i građani žive.
Prenosim nekoliko pozicija poslovnog ALTERNATIVNOG plana Manjinskih dioničara koji su sadržaj prezentacije od 9.2. koji je predstavila dr. Mihaela Grubišuć Šeba. U ALTERNATIVNOM planu se jasno vidi da se može poslovati pošteno, da dionice malih dioničara vrijede, a resursi ne moraju seliti iz Hrvatske.
srijeda, 14.02.2018.
CEIZ INDEKS ZA 2017. GODINU
PAD INDUSTRIJSKE PROIZVODNJE POTKRAJ 2017.
SPUSTIO STOPU RASTA BDP-a NA 2,7 POSTO
CEIZ indeks je u prosincu 2017. ostvario vrijednost od -0,7 indeksnih bodova. Radi se o najnižoj vrijednosti indeksa zabilježenoj još od rujna 2014. godine. Komponente CEIZ-a u prosincu su pokazale dijametralno suprotne trendove ovisno o dijelu gospodarstva koje predstavljaju. Iako je turizam nastavio snažno rasti, trgovina je popratila najnižom pozitivnom stopom rasta u 2017. godini, dok je industrijska proizvodnja ostvarila pad od gotovo 5 posto. Indeks je u sva tri mjeseca zadnjeg tromjesečja zabilježio smanjenja vrijednosti u odnosu na prethodni mjesec, što upućuje na usporavanje ekonomske aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje. Mjereno na godišnjoj razini, vrijednost CEIZ-a upućuje na usporavanje stope rasta ekonomske aktivnosti. Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekuje se da bi stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2017. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine mogla iznositi 1,9 posto.
Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje, BDP u zadnja tri mjeseca 2017. godine pao za 0,8 posto. Uzmu li se u obzir prethodna tromjesečja kada su stope rasta realnog BDP-a iznosile 2,6, 3,0 i 3,3 posto, očekujemo da je u cijeloj 2017. BDP mogao porasti na 2,7 posto.
Izvor: Ekonomski institut, Zagreb
Što je CEIZ indeks?
Koincidentni ekonomski indikator – CEIZ indeks – je mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na Ekonomskom institutu, Zagreb. Njegova je svrha da pruži pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa. CEIZ indeks je izrađen primjenom modela dinamičkih faktora i Markovljevog modela promjene režima. Metodološki detalji ocjene CEIZ indeksa opisani su u znanstvenom radu: Rašić Bakarić Ivana, Marina Tkalec i Maruška Vizek, 2016, "Constructing a Composite Coincident Indicator for a Post-Transition Country", Ekonomska istraživanja (Economic Research), 29 (1), str. 434–445.
Uporabna vrijednost CEIZ indeksa je višestruka. Prvo, CEIZ indeks je jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija. Drugo, za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja. Treće, CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja.
Indeks se tumači tako da pozitivne vrijednosti predstavljaju gospodarski rast, a negativne smanjenje ekonomske aktivnosti, odnosno recesiju.
Izvor: Ekonomski institut, Zagreb
NOVA TUŽBA ZELENE AKCIJE I INICIJATIVE “ SRĐ JE NAŠ”
LOKACIJSKA DOZVOLA NIJE U SKLADU S PROSTORNIM PLANOM
DUBRAVAČKO –NERETVANSKE ŽUPANIJE
U priopćenju Zelene akcije i inicijative “Srđ je naš” poslane medijima 9. 2. 2018. piše da su Udruga civilnog društva Zelena akcija i inicijativa građana “Srđ je naš “ podnijeli tijekom drugog tjedna mjeseca veljače novu tužbu protiv lokacijske dozvole za projekt apartmanizacije na brdu Srđ, iznad Dubrovnika nakon što je ista izdana početkom ove godine u sjeni novogodišnjih blagdana.
“Aktivisti i aktivistkinje kreću u novu pravnu bitku kako bi još jednom dokazali već dokazano, i to niti godinu dana nakon što su na sudu srušili staru lokacijsku dozvolu. Međutim, ovaj put posao im otežavaju i tužbe investitora na račun Zelene akcije, pred kojima istovremeno moraju braniti slobodu govora.
“Nova lokacijska dozvola nije nova, već je samo prepisana stara lokacijska dozvola. Temelji se na “okolišnoj” dozvoli iz 2017. godine za koju smatramo da grubo ignorira pravno shvaćanje suda koji je prethodnu dozvolu poništio. Protiv obnovljene “okolišne” dozvole tužbom smo, zajedno s Udruženjem hrvatskih arhitekata, ustali u prosincu 2017. godine. Sada osporavamo i obnovljenu lokacijsku dozvolu za koju smatramo da je rezultat pritisaka zbog pokretanja arbitraže protiv Hrvatske”, izjavio je Enes Ćerimagić, pravnik Zelene akcije.
Od važnijih razloga za osporavanje lokacijske dozvole, kao prvo se ističe činjenica da ovaj projekt, nakon presude Visokog upravnog suda iz 2014. godine, nije u skladu s prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije. Kao drugo, umjesto planiranog vlastitog sustava vodoopskrbe, lokacijskom dozvolom se predviđa priključenje na sustav vodoopskrbe Grada Dubrovnika. I posljednje, provedba javnog uvida u Zagrebu za projekt koji se želi graditi u Dubrovniku je nezakonita.
Kordinator inicijative “Srđ je naš”, Đuro Capor, istaknuo je: “S ovom lokacijskom dozvolom, ponovno je postalo aktualno pitanje tko će platiti infrastrukturu za projekt na Srđu. S rješenjem tog pitanja javnost uopće nije upoznata, odnosno ono se opet dogovara u tajnosti. Prošli put kada se u tajnosti pregovaralo o pitanju financiranja infrastrukture u projekt na Srđu, pokazalo se da gotovo cijeli trošak pada na naš račun.”
Prema dijelovima nacrta ugovora koji su 2016. godine procurili u javnost, sve je bez javne nabave trebao izgraditi investitor za što bi mu novce vratili Grad Dubrovnik i javna poduzeća. Pri tome se zaboravilo na obećanja iz 2013. godine kako će trošak infrastrukture u cijelosti snositi investitor.
“Kako smo se doveli u situaciju da o tome nakon 2013. godine uopće moramo raspravljati? Jedino objašnjenje je da su građani Dubrovnika 2013. godine prevareni”, zaključio je Capor i dodao: “Nakon pompoznih najava novog gradonačelnika Frankovića o oduzimanju koncesije na Srđu radi utvrđenog kršenja ugovora, nastao je muk. Pitamo se, je li to muk potajnog dogovaranja o financiranju infrastrukture? “ – piše u priopćenju.
Kontakt:
Enes Ćerimagić dipl. iur, Zelena akcija, 099 31 49 625, enes@zelena-akcija.hr
Đuro Capor, iz inicijative “Srđ je naš”, 091 78 57 696
ponedjeljak, 12.02.2018.
NACRT PLANA MANJINSKIH DIONIČARA JE ALTERNTIVA RAMLJAKOVU PLANU NAGODBE!
NEMA OTPISA DUGA DOBAVLJAČIMA, A RESURSI OSTAJU U HRVATSKOJ
Manjinski dioničari iz kompanija koje su u sustavu Agrokora osnovali su svoju udrugu. Mišljenja su da su izgubili između dvije i tri milijarde kuna jer se nisu štitili njihovi interesi. Kompanije obuhvaćene zakonom poznatim kao Lex Agrokor imaju preko 15.000 dioničara i vjeruju da se sami moraju zauzimati za svoja prava. Ono što je do sada učinio Ante Ramljak ne smatraju da je povoljno i dobro za njihovo poslovanje te su predložili NACRT PLANA NAGODBE VJEROVNIKA AGROKOR D.D. koji je alternativni plan Nacrtu koji je predložio povjerenik Vlade Ante Ramljak prije mjesec dana. Prikazane projekcije imaju temelj na na informacijama sa službenih Internet stranica Agrokora d.d.Javnu prezentaciju toga plana napravili su 9. veljače a nakon toga je objavili na Internet stranici Udruge manjinskih dioničara. Predsjednik Udruge je Mićo Jurjević , a zamjenik predsjednika Udruge je Miroslav Jeličić- Purko.
Članovi Udruge Manjinski dioničari smatraju da se tek sada nakon predstavljanja njihova NACRTA PLANA NAGODBE VJEROVNIKA AGROKOR D.D., a uvažavajući čl. 49. Lex Agrokor “Naknadna procjena učinaka propisa” Plan nagodbe koji je napisala izvanredna Uprava i prezentirao Vladin povjerenik Ante Ramljak, ima s čime uspoređivati, a sve u svrhu procjene učinka.
„Ovo je plan pravednosti, a ne dobrog PR-a. Onog trenutka kada je Ramljak rekao da naše dionice Manjinskih dioničara ništa ne vrijede, tada im je cijena na burzi pala preko 90 %, a završilo je s 80 % manjom vrijednosti. Ovim PLANOM ne zastupamo bogataše i tajkune, kako nas neupućeni žele prikazati, nego se radi o ukupno 15 tisuća manjih i većih investitora, među kojima je i oko tri tisuće branitelja kao i društava iz drugih država" rekao je Miroslav Jeličić-Purko.
NACRT PLANA NAGODBE VJEROVNIKA AGROKOR D.D. manjinskih dioničara iznijela je analitičarka Ekonomskog Instituta dr.sc. Mihaela Grubišić Šeba, jedna od recenzentica alternativnog rješenja plana nagodbe te istakla je da su ključne razlike između plana restrukturiranja koji provodi Ante Ramljak i onog koji predlaže Udruga manjinskih dioničara u tome da u ovom NACRTU PLANA NAGODBE resursi ostaju u Hrvatskoj te nema njihova prebacivanja imovine u Nizozemsku, kako to stoji u Ramljakovu Planu a napravljena je pravična distribucija vrijednosti zbog čega na gubitku nisu porezni obveznici RH, nema otpisa duga dobavljačima, a tvrtka može vraćati svoj novac.
“U našem prijedlogu svi koji imaju potraživanja mogu ih pretvoriti u vlasnički udio. Ovisna društva tako bi trebala otpisati svoja potraživanja prema matici, Agrokoru d.d., a jedini preostali kreditori bili bi roll-up kreditori.Vjerovnici Agrokora d.d. bi postali njegovi novi vlasnici, pretvaranjem na taj način duga u kapital.Takav Agrokor d.d. bio bi vlasnik 75% Konzuma, a preostalih 25% Konzuma bi bilo vlasništvo dobavljača koji bi na taj način mogli putem kontrolnog paketa zaštiti svoju poziciju na policama, a samim time i dugoročnu opstojnost Konzuma.Preostali iznos potraživanja koji se ne bi konvertirao u dionice Konzuma, dobavljači bi naplatili kroz komercijalne zapise i obveznice.Nijedna od operativnih kompanija ne bi išla u stečaj već bi se kroz nagodbu provelo financijsko restrukturiranje u svrhu postizanja dugoročno održive razine duga „ najvažniji su naglasci NACRTA PLANA NAGODBE VJEROVNIKA AGROKOR D.D., kojem su recenzenti uz dr. Mihaelu Grubišić Šebu, i izv. prof. dr. Dubravka Pekanov, dr. Paško Anić Antić i doc. dr. Emil Mihalina.
petak, 09.02.2018.
HRVATSKA POLJOPRIVREDNA KOMORA BEZ NADZORNOG ODBORA!
PONOVO PRIJAVE ZA ČLANA NADZORNOG ODBORA - DO 12. 2.
Prema Odluci Upravnog odbora i Skupštine Hrvatske Poljoprivredne Komore ( HPK) Izborno povjerenstvo raspisalo je postupak kandidiranja za člana Nadzornog odbora. No u vremenu do 25. siječnja 2018. godine do kada je bio rok, za člana Nadzornog odbora nije stigla niti jedna kandidatura. Zato je izborno povjerenstvo produžilo kandidatura za člana Nadzornog odbora HPK do 12. veljače 2018. godine. Sve potrebne informacije i dokumenti za kandidiranje što čini OBRAZAC 4.1. i Izborna pravila su na Internet stranici HPK na www. komara.hr
U dopisu iz HPK između ostalog piše „Ljubazno vas molim da obavijestite sve zainteresirane kolege. Kandidat za člana Nadzornog odbora ne može istodobno biti članovi Skupštine i Upravnog odbora. Kandidat za člana Nadzornog odbora ne mora biti nužno član Komore.
Prigovori zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja zaprimaju se do zaključno 15. veljače 2018. godine.Izbori za člana Nadzornog Odbora provodit će se na 2. Skupštini Hrvatske poljoprivredne komore. Za sve ostale informacije slobodno nas kontaktirajte: Ulica grada Vukovara 78, 10116 ZagrebTel: +385 1 6109 809, 6109 262 ,Fax: +385 1 6109 810 web: www.komora.hr „
četvrtak, 08.02.2018.
U ESPLANADI SE PRIPREMA "EN PRIMEUR"
DEGUSTACIJA MLADIH VINA SORTE MALVAZIJA
U hotelu Espanade 12. veljače 2018. u Zagrebu održati će se premijerno kušanje mladih vina sorte malvazija istarska u organizaciji Udruge Vinistra. Vinari predstavljaju svoja mlada vina, najčešće još nerazbistrena, poput mošta, a smisao je pokušati zaključiti kakvo će vino biti u svojoj zrelosti.
Kušanje vina je podijeljeno u dva vremenska termina te će se od 13 sati do 16 sati održati za profesionalce: ugostitelje, sommeliere, vlasnike vinoteka , sve koji su u vinarstvu , te predstavnike medija, a za javnost i sve koji vole vino od 16 do 19 sati.. Za degustaciju je obvezna povratna kaucija za čašu u iznosu od 50 kuna
En primeur je uobičajen oblik kušanja vina u Francuskoj, a prvo je en primeur kušanje malvazija udruga Vinistra organizirala 2012. godine. Događanju se 2013. godine pridružila i udruga Graševina Croatica, a 2014. godine pridružuje im se i udruga Vino Dalmacije. Ove će se godine pored istarskih malvazija predstaviti i mlade žlahtine, te autohtone sorte bregovite Hrvatske, berbe 2017.
En primeur degustacijama, odnosno predstavljanjem mladih malvazija vina želi se profesionalcima u enogastronomiji, prikazati potencijal berbe te im olakšati odluku o kupovini ili rezervaciji mladih vina.
utorak, 06.02.2018.
ZAKON ZA USPOSTAVU POŠTENE TRGOVAČKE PRAKSE
150 ODGOVORA NA PITANJA O PROVOĐENJU ZAKONA!
Prema informacijama iz resornog ministarstva Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) u cilju učinkovite provedbe Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom pripremili su odgovore na pitanja vezana za tumačenje i provedbu navedenog Zakona. Zakon je stupio na snagu 7. prosinca 2017. godine, a cilj mu je uspostava, osiguranje i zaštitu poštenih trgovačkih praksi kojima se štite sudionici u lancu opskrbe hranom. Po Zakonu do 31. ožujka 2018. godine trgovci, otkupljivači i prerađivači (adresati) dužni su uskladiti ugovore koji su sklopljeni prije stupanja navedenog Zakona na snagu.
Dosadašnji upiti koji su pristigli u Ministarstvo poljoprivrede oko provedbe zakona ukazuju na moguću pojavu nekorektnih postupaka prema dobavljačima u kojima se uvjetuje određivanje neto cijene proizvoda na način da cijenu koja je bila određena u prethodno važećim ugovorima, odmah umanje za sve popuste i rabate koji su se do tada primjenjivali, neovisno o tome jesu li neki od njih Zakonom utvrđeni kao nepošteni. Ovakvo nastupanje u pregovorima smatramo suprotnim cilju i svrsi ovoga Zakona te pozivamo sve dionike na tržištu da iskoriste ovu priliku i uspostave nove poštene trgovačke odnose u kojima se neće prikrivati nepoštene trgovačke prakse koje su prepoznate ovim Zakonom, na način da se prenose u nove odnose.
Kako bi se osigurale jasne i nedvojbene informacije te dale smjernice trgovcima i dobavljačima oko postupanja i nužnih usklađivanja njihova poslovanja vezana uz Zakon, AZTN je tijekom prosinca 2017. prikupila pitanja vezana uz primjenu Zakona putem Hrvatske gospodarske komore (HGK), Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Ministarstva poljoprivrede, odvjetničkih društava te izravno od adresata Zakona.
Prikupljena pitanja i odgovori su analizirani te su pripremljeni u dokumentu pod nazivom „Odgovori na pitanja adresata Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom“, koji sadrži odgovore na 150 pitanja, a podijeljen je u dva dijela: I. Opća pitanja (sadrži 56 odgovora) te II. Pitanja vezana uz članke Zakona (sadrži 94 odgovora), a možete ih pronaći na linku
http://www.mps.hr/datastore/filestore/18/Odgovori_na_pitanja_ZNTP_MP_i_AZTN.pdf
Tijekom veljače i ožujka u suradnji s HGK, HUP, HOK i HPK će se održati radionice u 6 gradova i to u Zagrebu, Rijekci, Splitu Osijeku, Puli i Varaždinu na kojim će predstavnici Ministarstva i AZTN-a predstaviti Zakon.
Podsjetimo, problem postojanja nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom posebno je naglašen u posljednje vrijeme i na njega su ukazivali brojni poljoprivredni proizvođači i tvrtke iz prehrambene industrije. Kako ovakvo stanje prijeti opstojnosti sektora proizvodnje hrane bez obzira na pravni oblik djelovanja OPG, mala, srednja ili velika poduzeća i širim poremećajima u opskrbi hranom u Hrvatskoj, bila je jasna potreba da se nametanje nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom čim prije zabrani i da se ovo područje pravno uredi. Stoga je ovaj zakon označen kao reformski prioritet Vlade RH.
Zakon bi primarno trebao urediti odnose na tržištu, pridonijeti kvalitetnijoj suradnji među poslovnim partnerima, ne ugrožavajući ničije poslovanje i razvoj. Namjera zakonodavca je ostvariti fer odnose na tržištu, zaštititi domaće proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna tržišna snaga otkupljivača ili prerađivača te trgovaca u odnosu na njihove dobavljače, sukladno praksi koju već niz godina provodi velika većina članica EU.
Zakonom o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom utvrđena je lista niza nepoštenih praksi – a to su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police svojih trgovina.
Po stupanju zakona na snagu, više ne smije biti uvjetovanja kompenzacija, naplate naknada za investiranje u nove trgovine, za istraživanje tržišta, za krađu proizvoda s polica i sl.
Zakon je stupio na snagu 7. prosinca 2017. i od njegovog donošenja traje intenzivna priprema oko novih ugovora jer zakon otkupljivače i trgovce obvezuje da ugovore po novim pravilima zaključe do 31. ožujka 2018. godine. Nakon tog roka Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, koju je zakonodavac ovlastio za provedbu zakona će pokrenuti postupke i izricati propisane kazne za one koji krše zakon (imenovao kontrolnim tijelom zaduženim za provedbu nadzora i izricanje sankcija, kreće u izvid stanja na tržištu uz izricanje kazni za one koji krše zakon).
„Cilj Vlade RH i Ministarstva poljoprivrede je zaštititi proizvođače od nekorektnih tretmana trgovaca i otkupljivača, odnosno urediti tržište i sankcionirati nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom. Vjerujem da će zakon pridonijeti novoj praksi i pravilima te u konačnici poštenijoj trgovini i partnerstvu u odnosima između svih sudionika u tom procesu.“ - istaknuo je ministar Tomislav Tolušić.
nedjelja, 04.02.2018.
MINIMALNA PLAĆA ZA 2018. IZNOSI 2.752 KUNE NETO
KADA ĆE POSLODAVCI RADNICIMA UZ MINIMALNU PLAĆU
ISPLAĆIVATI I NOVAC ZA PRIJEVOZ?
Zašto se zaposlenima koji primaju minimalnu plaću Uredbom ili zakonom ne osigura pravo na novac za prijevoz odlaska i dolaska na posao koji bi im s plaćom isplaćivali poslodavci? Kako doći do posla ako ne gradskim prijevozom? Činjenica je da mjesečna tramvajska karta za prvu zonu prijevoza ZETom svakog radnika košta 360 kuna. Ali činjenica je također da druga zona ZET-a stoji 610 kuna. Zar su to male suma novca koje treba izdvojiti za putnu kartu, kada je neto plaća vrlo niska? Koliko godina treba još proći da bi Vlada od poslodavaca zatražila ispunjavanje obveze plaćanja troškova putovanja za zaposlene koji rade za minimalnu plaću? A koliko tek godina treba proći kada će visina plaće biti rangirana po vrsti zanimanjima? Čini se da je to u sadašnjoj sferi vođenja hrvatske politike zapošljavanja – daleka budućnost.
Od 1. siječnja 2018. godine do kraja kalendarske godine na snazi je Uredba o visini minimalne plaće (NN. 122 /17) prema kome minimalna plaća iznosi 3.439,80 kuna bruto, odnosno 2.752 kune neto. To je iznos koji radniku pripada za rad u punom radnom vremenu. To je povećanje minimalne plaće za pet posto, odnosno za 163 kune bruto i 131 kunu neto, tako da iznositi 43 posto od prosječne plaće. Obračun novog iznosa minimalne plaće kreće s obračunom plaće od mjeseca siječnja, a koja će biti isplaćena u mjesecu veljači i nastavlja se.
U minimalnu plaću u 2018. ne ulazi povećanje za prekovremeni, noćni rad, rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi. To se obračunava dodatno.
Prema podacima Ministarstva rada i socijalne skrbi, u 2016. godini minimalnu plaću je primalo 76.400 radnika, a riječ je uglavnom o zaposlenicima u radno intenzivnim djelatnostima, kao što su tekstilna industrija, kožarska industrija, zaposleni u trgovini, zaposlenima preko Agencija za privremeno zapošljavanje koji je u Hrvatskoj stotinjak, itd.
Kao kompenzacijsku mjeru poslodavcima Vlada je dala olakšicu na način da se na minimalnu plaću stopa zdravstvenog doprinosa smanji za 50 posto, čime bi i davanja poslodavaca na minimalnu plaću bila manja za 103,85 kuna. Time bi poslodavcima troškovi za svakog djelatnika kojem isplaćuje plaću bili i smanjeni sa 3.893,47 kuna na 3.735,62 kune.
Uvjet za tu mjeru je da poslodavac minimalnu plaću isplaćuje najmanje 12 mjeseci.
Časopis " Računovodstvo, revizija i financije" navodi da najniža plaća za nepuno radno vrijeme, a ono je manje od 40 sati rada tjedno, se utvrđuje razmjerno minimalnoj plaći za puno radno vrijeme i satima rada na koje je radnik prijavljen. Primjerice, radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme (pola radnog vremena) od 20 sati tjedno minimalna plaća ne može iznositi manje od 1.719,90 kn mjesečno.
Margareta Zouhar Zec
POTRES
POTRES KOD MAKARSKE
U subotu 3. veljače 2018. godine u 13 sati i 53 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su potres s epicentrom 15-ak kilometara sjeverozapadno od Makarske.Magnituda potresa iznosila je 4.5 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VI stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice. Potres se osjetio području srednje i južne Dalmacije.
Tri dana prije, 30. siječnja 2018. godine u 01 sat i 4 minute seizmografi Seizmološke službe RH zabilježili su potres s epicentrom 15-ak kilometara zapadno od Žirja. Magnituda potresa iznosila je 3.7 prema Richteru, a intenzitet u epicentru V stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.
Otok Žirje je mli otok među šibenskim otocima 22 kilometra jugozapadno od Šibenika, površine je 15,08 km2, duljine 12 kilometara i ukupne duljine obale 41,8 km. Na otoku Žirju živi sedamdesetak starih ljudi, koji nemaju staračkog doma ni gerantodomaćicu, a liječnik dolazi jednom mjesečno.
Koliko je tjeskobno živjeti na otoku Žirju govori i podatak da na otoku nema trgovine za prehrambene namirnice, kruh na otok ne dolazi, a pekare nema.
Izvor:Seizmološka služba RH, potres kod Makarske.
petak, 02.02.2018.
SVJETSKI DAN VLAŽNIH STANIŠTA 2. VELJAČE
NEKONTROLIRANA URBANIZACIJA UNIŠTAVA VLAŽNA STANIŠTA
WWF dugi niz godina radi na očuvanju najznačajnijih svjetskih vlažnih staništa i ove godine je službeni partner Ramsarske konvencije. I WWF smatra da današnji neodrživi urbani razvoj stvara veliki problem jer se zbog širenja gradova vlažna staništa uništavaju i isušuju. Međutim, kada se močvare i rijeke zaštite i koriste održivo, mogu osigurati gradovima višestruku ekonomsku, društvenu i kulturnu dobrobit.
U Hrvatskoj je dobar primjer rijeka Drava i njene močvare, poplavne ravnice te rukavci, koji pružaju veliku korist stanovnicima gradova pokraj kojih prolazi, uključujući veće gradove poput Čakovca, Varaždina, Virovitice ili Osijeka. Drava ih je od davne prošlosti opskrbljivala hranom i pitkom vodom te njihovim stanovnicima nudi priliku za uživanje u prirodi. WWF Adria već dugi niz godina pruža podršku nadležnim institucijama kako bi se područjem UNESCO Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav upravljalo održivo te kako bi se smanjile prijetnje poput neodržive regulacije vodotoka i planiranih hidroelektrana. U tu svrhu pridobili su i značajna sredstva iz fondova EU za projekte održivog upravljanja www.drava-life.hr/hr/projekt/ i coop MDD.„Trenutno je aktualan plan izgradnje hidroelektrana Molve 1 i 2 na rijeci Dravi, koje se planiraju u samom srcu i najočuvanijem dijelu tzv. Europske Amazone. Ukoliko bi se te dvije hidroelektrane izgradile, Podravci više ne bi imali Dravu koja je izvor inspiracije naivnim umjetnicima, izletište za djecu te mjesto za opuštanje ribiča. Ona bi se na području Koprivničko-križevačke županije pretvorila u dva beživotna jezera što bi negativno utjecalo na sav biljni i životinjski svijet tog područja. Izgradnja hidroelektrana utjecala bi i na vodonosnik grada Đurđevca jer bi se nizvodno od brana snizila razina podzemnih voda,“ upozorila je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.
Usprkos velikim dobrobitima koje nude prirodne rijeke i močvare, u posljednjih 100 godina uništene su oko dvije trećine svjetskih vlažnih staništa, većinom zbog nekontrolirane urbanizacije te kanaliziranja rijeka i isušivanja močvara.
Svake godine 2. veljače obilježava se Svjetski dan vlažnih staništa, koja su na međunarodnoj razini zaštićena Ramsarskom konvencijom, kako bi se podigla svijest o njihovoj ulozi za ljude i sav živi svijet. Ove godine pod sloganom „Vlažna staništa za održivu urbanu budućnost“ ističe se njihova važna uloga za bolju kvalitetu života u gradovima.„Močvare i rijeke su iznimno važne za ljude i prirodu te vrste koje o njima ovise. One su bogatstvo života i nude nam mnogo više koristi nego što mislimo. One opskrbljuju gradove vodom, štite nas od poplava, smanjuju onečišćenje zraka te se koriste za rekreaciju, što svakako doprinosu boljem zdravlju i kvaliteti života u gradovima. Vlažna staništa tijekom velikih padalina zadržavaju višak vode, sprečavajući prirodne katastrofe i troškove uzrokovane njima. Vegetacija u urbanim vlažnim staništima djeluje i kao filter za razne vrste onečišćenja, što doprinosi boljoj kvaliteti vode,“ rekla je Marta Rohas Urego, generalna tajnica Ramsarske konvencije.
.„Kako bi upozorili javnost na te prijetnje, danas smo u Koprivnici organizirali stručni skup o dobrobitima koje pruža rijeka Drava u smislu održivog razvoja, turizma te projekata obnove rijeke. Vlažna staništa su također mnogo povoljnija za održavanje nego što je to slučaj kod umjetnih vodnih građevina,“ rekla je je Ivana Korn Varga.
Vlažna staništa su oaze prirode među sivim krajolicima gradova i treba ih zaštititi, a ne uništavati. U svijetu postoje uspješni primjeri gradova koji su se obvezali održivo koristiti svoja vlažna staništa. Njihov primjer trebali bi slijediti i hrvatski gradovi. Prvi korak u pravom smjeru bi bio da se podravske županije i gradovi uključe u kampanju DOSTA JE! i pomognu spasiti Dravu od izgradnje novih hidroelektrana.
| < | veljača, 2018 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | ||||
Prosinac 2024 (39)
Studeni 2024 (48)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter