AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 12.08.2017.
KOROV
KOROV JE SVE ŠTO NIJE CILJ UZGOJA
Iva Majhen- Vlašiček dipl. ing. agr iz Savjetodavne službe piše o otrovima na Internet stranici Savjetodavne službe Korove opisuje kao nepoželjne biljke koje rastu tamo gdje ugrožavaju usjeve. „ Ing. Majhen – Vlašiček podsjeća da aktivni poljoprivrednici moraju imati na umu da su obavezni poštivati pravila višestruke sukladnosti i obavezu koju propisuje „ GAEC 6 „ UPRAVLJANJE ŽETVENIM OSTACIMA I SPREČAVANJE ZARASTANJA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA NEŽELJENOM VEGETACIJOM, a kontrolira se na oranicama i pašnjacima. Na obradivim površinama ambrozija, mračnjak, višegodišnji korovi i drvenaste biljne kulture uklanjaju se: mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida.
„Nalazimo ih i u gradskim sredinama, na napuštenim okućnicama, na neuređenom zemljištu, uz pruge. Korov može predstavljati i inače uzgajana biljna vrsta kada se pojavi u usjevu, npr. uljana repica u pšenici. Korov postaje sve ono što nam nije cilj uzgoja. Svojom pojavom u uzgajanom usjevu oni oduzimaju usjevu mjesto, hranjiva iz tla, svjetlost, vodu. Često puta imaju veliki broj sjemenki putem kojih se šire, a za vrijeme ubiranja usjeva njihove sjemenke kvare kvalitetu uroda te otežavaju skladištenje. Sjemenke korova zastupljenih na njivama, životnu sposobnost za nicanje zadržavaju dugo godina. Tu često spominjemo za primjer sjeme ambrozije i lobode koje niče kada dođe u uvjete koji pogoduju nicanju i nakon 40 godina provedenih u tlu. Neki korovi imaju istovremeno na jednoj biljci sjemenke koje imaju različitu dužinu klijavosti.
U poljoprivrednoj proizvodnji suzbijanje korova je važna agrotehnička mjera i često puta glavni uzrok lošeg rezultata u žetvi i niske otkupne cijene proizvoda.
Aktivni poljoprivrednici su upoznati s glavnim korovima s kojima se susreću ali suzbijanje korova nije uvijek uspješno. Korištenje herbicida je zadnja mjera kojom se suzbijaju korovi jer prije toga treba primijeniti agrotehničke postupke s kojim će se utjecati na smanjenje broja korovskih biljaka. Ako pogledamo polja često ih okružuju oaze korova koje rastu na zapuštenim međama, uz kanale, putne jarke, na uzglavnicama.
U ljeto nakon žetve dovoljno je vremena da sjeme korova koje je dobilo svijetla, zraka i vode nikne. Biljke nesmetano donesu sjeme, razviju podzemne vriježe i na taj način povećavaju svoju brojnost iduće godine. Ostavljajući gole oranice do naredne sjetve, obično u proljeće, poveća se brojnost korova s kojima se naredne godine susrećemo.
Za vrijeme žetve njihovo sjeme se širi s kombajnima po oranicama. Prilikom obrade tla korovi koji se šire podzemnim korijenjem, vriježama, gomoljima imaju mogućnost da ih se pomoću mehanizacije razmnoži po cijeloj parceli. Međe su postale rasadnici korova koji se šire na okolne oranice.
Koliko sami možemo svojim postupcima djelovati na smanjenje brojnosti korova na njivama? Treba krenuti od osnova - poznavanja biologije korova te primjene agrotehničkih zahvata kao što su:
- poštivanje svih agrotehničkih zahtjeva pri uzgoju određene kulture
- prašenje strništa da se potakne nicanje korova koje se onda zaore
- redovita košnja strništa,
- uvođenje i poštivanje plodoreda,
- korištenje za sjetvu sjemena koje ne sadrži primjese sjemena korova,
- sprečavanje širenja sjemena korova sa rubova parcele,
- sprečavanje širenja korova putem rizoma izbjegavajući upotrebu priključaka koji će usitniti podzemno korijenje (vriježe, rizome)
- održavanje međa, poljskih putova i kanala
- održavanje nepoljoprivrednih površina koje se koriste za spremanje mehanizacije, bala, okolica đubrišta
- čišćenje mehanizacije (kombajna) pri prelasku sa zakorovljene na oranicu bez korova
- krma kojom hranimo stoku ne bi smjela sadržavati sjemenke korova kako bi spriječili širenje korova putem organskih gnojiva
- poznavanje vrsta korova koji nam prave probleme na oranicama
Primjena svake od ovih mjera doprinosi da se smanji brojnost korova na oranici i omogući uspješnije djelovanja sredstava za zaštitu bilja“
| < | kolovoz, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |
| 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 |
| 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 |
| 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 |
| 28 | 29 | 30 | 31 | |||
Studeni 2024 (40)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter