KOROV JE SVE ŠTO NIJE CILJ UZGOJA
Iva Majhen- Vlašiček dipl. ing. agr iz Savjetodavne službe piše o otrovima na Internet stranici Savjetodavne službe Korove opisuje kao nepoželjne biljke koje rastu tamo gdje ugrožavaju usjeve. „ Ing. Majhen – Vlašiček podsjeća da aktivni poljoprivrednici moraju imati na umu da su obavezni poštivati pravila višestruke sukladnosti i obavezu koju propisuje „ GAEC 6 „ UPRAVLJANJE ŽETVENIM OSTACIMA I SPREČAVANJE ZARASTANJA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA NEŽELJENOM VEGETACIJOM, a kontrolira se na oranicama i pašnjacima. Na obradivim površinama ambrozija, mračnjak, višegodišnji korovi i drvenaste biljne kulture uklanjaju se: mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida.
„Nalazimo ih i u gradskim sredinama, na napuštenim okućnicama, na neuređenom zemljištu, uz pruge. Korov može predstavljati i inače uzgajana biljna vrsta kada se pojavi u usjevu, npr. uljana repica u pšenici. Korov postaje sve ono što nam nije cilj uzgoja. Svojom pojavom u uzgajanom usjevu oni oduzimaju usjevu mjesto, hranjiva iz tla, svjetlost, vodu. Često puta imaju veliki broj sjemenki putem kojih se šire, a za vrijeme ubiranja usjeva njihove sjemenke kvare kvalitetu uroda te otežavaju skladištenje. Sjemenke korova zastupljenih na njivama, životnu sposobnost za nicanje zadržavaju dugo godina. Tu često spominjemo za primjer sjeme ambrozije i lobode koje niče kada dođe u uvjete koji pogoduju nicanju i nakon 40 godina provedenih u tlu. Neki korovi imaju istovremeno na jednoj biljci sjemenke koje imaju različitu dužinu klijavosti.
U poljoprivrednoj proizvodnji suzbijanje korova je važna agrotehnička mjera i često puta glavni uzrok lošeg rezultata u žetvi i niske otkupne cijene proizvoda.
Aktivni poljoprivrednici su upoznati s glavnim korovima s kojima se susreću ali suzbijanje korova nije uvijek uspješno. Korištenje herbicida je zadnja mjera kojom se suzbijaju korovi jer prije toga treba primijeniti agrotehničke postupke s kojim će se utjecati na smanjenje broja korovskih biljaka. Ako pogledamo polja često ih okružuju oaze korova koje rastu na zapuštenim međama, uz kanale, putne jarke, na uzglavnicama.
U ljeto nakon žetve dovoljno je vremena da sjeme korova koje je dobilo svijetla, zraka i vode nikne. Biljke nesmetano donesu sjeme, razviju podzemne vriježe i na taj način povećavaju svoju brojnost iduće godine. Ostavljajući gole oranice do naredne sjetve, obično u proljeće, poveća se brojnost korova s kojima se naredne godine susrećemo.
Za vrijeme žetve njihovo sjeme se širi s kombajnima po oranicama. Prilikom obrade tla korovi koji se šire podzemnim korijenjem, vriježama, gomoljima imaju mogućnost da ih se pomoću mehanizacije razmnoži po cijeloj parceli. Međe su postale rasadnici korova koji se šire na okolne oranice.
Koliko sami možemo svojim postupcima djelovati na smanjenje brojnosti korova na njivama? Treba krenuti od osnova - poznavanja biologije korova te primjene agrotehničkih zahvata kao što su:
- poštivanje svih agrotehničkih zahtjeva pri uzgoju određene kulture
- prašenje strništa da se potakne nicanje korova koje se onda zaore
- redovita košnja strništa,
- uvođenje i poštivanje plodoreda,
- korištenje za sjetvu sjemena koje ne sadrži primjese sjemena korova,
- sprečavanje širenja sjemena korova sa rubova parcele,
- sprečavanje širenja korova putem rizoma izbjegavajući upotrebu priključaka koji će usitniti podzemno korijenje (vriježe, rizome)
- održavanje međa, poljskih putova i kanala
- održavanje nepoljoprivrednih površina koje se koriste za spremanje mehanizacije, bala, okolica đubrišta
- čišćenje mehanizacije (kombajna) pri prelasku sa zakorovljene na oranicu bez korova
- krma kojom hranimo stoku ne bi smjela sadržavati sjemenke korova kako bi spriječili širenje korova putem organskih gnojiva
- poznavanje vrsta korova koji nam prave probleme na oranicama
Primjena svake od ovih mjera doprinosi da se smanji brojnost korova na oranici i omogući uspješnije djelovanja sredstava za zaštitu bilja“
Post je objavljen 12.08.2017. u 21:52 sati.