AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 30.06.2015.
… izvan teme… VLADA SMANJUJE PARAFISKALNE NAMETE
DA LI JE HRT PRETPLATA NAMET ?
“Vlada je krajem travnja odlučila smanjiti broj parafiskalnih nameta, 10 ponajvećih, za oko 300- tinjak milijuna kuna sa željom da se to provede u 90 dana. To je jedna od zadaća Povjerenstva za smanjenje parafiskalnih nameta, druga je zadaća da objavimo registar parafiskalnih nameta, sa ključnim informacija o njima. Na osnovi tih novih odjeljenih podataka koje ja imam, te kada Vlada do kraja rujna donese odluku, do kraja godine smanjiti će se novih 330 milijuna ili 0,1% BDP-a. “ rekao je 26. Lipnja u emisiji radija “U mreži prvoga” zamjenik ministra financija Igor Rađenović koji je i predsjednik Povjerenstva za smanjenje parafiskalnih nameta.
Namjera je da nakon 1.srpnja bude objavljen registar parafiskalnih nameta i da postane javno dostupan.Glavni cilj javne objave registra je da se počne javno razgovarati o tome.U najskorije vrijeme, prema odluci Vlade, za dodatnih 300 milijuna smanjiti će se parafiskalni nameti. Parafisklani nameti ne uključuju porezna davanja carine i trošarine, ne uključuju upravne pristojbe i ne uključuje koncesije i zakup. Povjerenstvo za parafiskalni namet prema riječima Igora Rađenovića radi na tome da dođe do podataka koliko oni stvarno jedinično koštaju, koliko za poduzetnike koliko za građane, po kojem pravilniku, po kojem zakonu, a kada budu javno objavljeni – komunicirati će se i o njihovoj potrebi.
10 PARAFISKALNIH NAMETA MANJI ZA 320 MILIJUNA KN
“Ministarstvo financija prema odluci Vlade smanjuje ovih dana desetak parafiskalnih nameta za 320 milijuna kuna, i to u slijedećim stavkama: vodni doprinos , članarine HGK, člaranine HOK-a, članarine turističkim zajednicama, naknade za edukacije higijene u ministarstvu zdravlja, zdrastveni pregledi – ministarstvo zdravlja, godišnja naknada za upotrebu javnih cesta, naknada za ambalažu i ambalažni otpad, spomenička renta. Rok za njihovo smanjnje je 90 dana, osim ovih članarina komora – koji su 120 dana.”
“Parafiskalni nameti su sva ona neporezna javna davanja državnim institucijama ili lokalnoj samoupravi za koju nema nikakve protućinidbe, ili ta protučinidba za to pravo ili uslugu nije adakvatna cijeni koja je, a koja se može kvantificirati . Teoretski, parafisklalni namet ne bi smio biti namet nego bi to trebala biti protučinidba koja ima svoju stvarnu vrijednost i novac bez neke, trgovački rečeno, marže” – kaže Igor Rađenović. Prema riječima zamjenika ministra finacija na popisu je sve ono što je neko nazvao parafiskalnim nametom i nabrojeno ih je 190. Intenzivno razgovaramo s Hrvatskom gospodarskom komorom, sa HUP-om, sa Obrtničkom komorom, sa institurom za javne financije koji je po nekim informacijama pomagao oko toga.Prafiskalni nameti se ili smanjuju ili ukidaju to je na osnovu kvantifikacije koju vodimo” .
Parafiskalni nameti su usko povezani sa reformom javne uprave, jer proračunski korisnici žive upravo od tih nameta, poput brojnih agencija.Jedan značajan dio napravljen je u protekle dvije godine, 57 nameta je što ukinuto, što smanjeno. Pregledani su i postignuto je smanjenje na tom području. Sa druge strane . Od 190 parafiskalnih nameta koji su evidentirani, 20 najvećih donosi 94% nameta, odnosno prihoda. Prema riječima zamjenika ministra financija Rađenovića za svaki od tih 2o parafiskalnih nameta treba napraviti određenu analizu. Kada je riječ o komunalnoj naknadi i njenom pojedinačnom iznosu, postavlja se pitanje da li je ona namet ili je para- porez . Jer komunalna naknada je u svom iznosu značajna sa iznosom od dvije milijarde i 150 milijuna kuna i to je namet lokalne samouprave.” Druga vrlo značajna stavka je HRT pristojba: Da li je HRT pristojba namet ili nije. Što je u toj strukturi HRT pristojebe? Često se govori da je on namet za gospodarstvo – nije beznačajan u iznosu od 150 milijuna, ali gro njega, preko milijardu je namet građanima. Želja je i Vlade i ovog povjerenstva da što je više moguće kvantificiramo te odnose, da detektiramo koji su nameti najveći i da ih kvantificiramo, što oni znaće za gospodarstvo, što za građane, te da se donese odluka da li su nam zaista potrebni ili nisu. Je li nam ZAMP potreban i kako on završava. Da li komunalne naknade i doprinosi završavaju tamo gdje treba, doprinosi za vode, za šume? Poduzetnici kažu optrečuje ih naknada za uređenje voda, naknada za korištenje voda a kada dođe poplava onda je dobro da ti fondovi imaju dovoljno novca za zaštitu . Ima puno cifri koje kada plaćate se čine uzaludnim, ali kada dođe poplava onda je dobro da ti fondovi imaju dovoljno novca i da mogu pomoći da se neke nesretne situacije ne dogode.”
DVOJBE OKO ZAMPA
“AKo pitate bilo kojeg obrtnika reći će da je ZAMP najveći namet, ako pitate Državni zavod za intelektualno vlasništvo dobiti ćete odgovor, zašto autorska prava nisu parafiskalni namet niti mogu biti ?” Naprimjer ZAMP: Da li je način njegova prikupljanja dobar? Da li je skuplja pita od tepsije. Da li je dobar način da broj stolova u lokalu bude mjera za određivanje ZAMPA? Da li je ZAMP uopće parafiskalni namet? Ili HRT pretplata? Čak 85 % prihoda HRT-a dolazi od pretplate. Treba li nam marketing? Trebamo se odlučiti kao država kao HRT da možda odustanemo od marketinga “– kaže Igor Rađenović”
Povjerenstvo za parafiskalni namet prema riječima Igora Rađenovića radi na tome da dođe do podataka koliko oni stvarno jedinično koštaju, koliko za poduzetnike koliko za građane, po kojem pravilniku, po kojem zakonu, a kada budu javno objavljeni – komunicirati će se i o njihovoj potrebi.
Sada su parafiskalni nameti na razini od 6,4 milijarde kuna.Smanjenje u 32 nameta, a ukidanje 20 nameta dati će financijski efekat od 409 milijuna 114.000 kuna, na godišnjoj razini.” Bila je ideja da ne diramo prihode lokalne samouprave, već samo državne prihode. Cilj je da objavimo jasne brojke, a onda da u demokratskoj javnoj raspravi pokušamo doći do prijedloga.”
“ Veći ili od 50 milijuna kuna u prihodu su 22 parafiskalna nameta. Jedan od njih je članirana Hrvatske obrtničke komore koja iznosi 49,200 000. Stavili smo u namete facture Regosa prema osiguravajućim društvima za podatke koje imamo za mirovinu. Oni koštaju 2,5 kune mjesečno za svako društvo koje to plaća i to je značajna rashodovna stavka društava mirovinskog za drugi stup, ali pitanje je koliko oni imaju nameta sa druge strane za vođenje računa, zakon propisuje 0,8 a jedno društvo ima manje od te gornje granice – da razmotrimo na što trošimo novac i da odredimo prioritete. Ima 14 ministasarstava koja su nadležna za pojedini parafiskalni namet”- rekao je zamjenik ministra Lalovca, Rrađenović . Pomoćnik ministra Igor Rađenović rekao je i to da se vidi da gro parafiskalnih nameta od komunalne naklade, komunalnog doprinosa i nekih drugih prihoda jesu prihodi jedinica lokalne samouprave i o tome treba razgovarati.” Ove godine smo imali sukoba između središnje i centralne vlasti, kada smo radili ovu poreznu mini reforu i tada smo odluičili da ono što je prihod lokalnih jedinica se vrati građanima tih istih jedinica. Rezultati su se pokazali, potrošnja je porasla, a jedinice lokalne samouprave ipak su preživjele bez tog prihoda, a taj prihod je završio u rukama građana.”
nedjelja, 28.06.2015.
3. LAG SUMMER FESTIVAL 2015.
53 LAGA IZ 7 DRŽAVA
U Biogradu na moru u hotelu Caroy More, 26. lipnja navečer ministar poljoprivrde Tihomir Jakovina otvorio je 3. LAG Summer Festival. Domaćin festivala je lokalna akcijska grupa Lura iz Zadarske županije.
Festival okuplja predstavnike jedinica lokalnih samouprava i turističkih zajednica te mala i srednja poduzeća, obrtnike i OPG-ove koji izlažu svoje proizvode i usluge pred 15.000 posjetitelja. Na Festivalu će se predstaviti predstavnici 53 LAG-a iz 7 država i to Hrvatske, Poljske, Češke, Bugarske, Slovenije, Latviea i BiH sa oko 500 sudionika i oko 200 izlagača koji će svoje ruralne proizvode predstaviti na biogradskoj rivi.
Festival traje do 28. lipnja.
subota, 27.06.2015.
REGIO - NOVOSTI
PROMICANJE ODRŽIVOG URBANOG RAZVOJA
Odjel za regionalnu ekonomiku, održivost i razvojno upravljanje Ekonomskog instituta u Zagrebu izdaje publikaciju Regio - novosti. Cilj publikacije je informirati o temama s područja regionalnog razvoja, zatim poticanje suradnje između znanosti, struke i društva, te aktivnog uključivanja u međunarodna udruženja.
Iz 5. broja Regio - novosti iz mjeseca ožujka 2015. prenosim dva teksta: „ Analitička podloga za izradu Strategije regionalnog razvoja RH“ i „ Uspješni projekti“
petak, 26.06.2015.
SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE ZAPOČINJE EDUKATIVNU TURNEJU O RIJEKAMA
"NAŠE RIJEKE NAŠE BLAGO"
Turneja počinje s Dunavom. Sa 2850 kilometara od izvora u Donaueschingenu, u Schwarzwaldu u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke, gdje Dunav počinje teći kao mali potočić do učća u kojim se ulijeva u Crno more, Dunav je najveća rijeka po količini vode i po dužini u Europskoj Uniji. Veća rijeka od Dunava u Europi je rijeka Volga.
Rijeka Dunav teče po teritoriju ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %).
Svjetski fond za prirodu je međunarodna nevladina organizacija osnovana 29. travnja 1961. godine, a radi na zaštiti, istraživanju i obnovi okoliša.
OBJAVLJUJEM PRIOPĆENJE:
utorak, 23.06.2015.
ORAH O SADRŽAJU ENCIKLIKI PAPE FRANJE "LAUDATO SI"
U DIJALOG SE MORAJU UKLJUČITI ZNANSTVENICI I CIVILNO DRUŠTVO
Vlada RH svim sredstvima se borila da nametne i stručnjacima i stanovništvu gradnju Plomina C na ugljen, kao i bušenje tla u Jadranu zbog izvlačenja nafte a ni jedna ni druga aktivnost ne vode u smjeru održivog razvoja. Jer to su potpuno krivi načini investiranja. Hrvatka Vlada ili to radi zbog ponuđenog joj mita, ili uistinu nitko u Vladi ne percipira Hrvatsku kroz pet godin,. ili im je preteško shvati što je štetno, a što korisno, koje su posljedice, što su gubici, a gdje dobit, gdje su u toj gospodarskoj priči rizici, gdje su ljudi, zdravlje i profit, a gdje prošlo svršeno vrijeme. Od Pape Franje zato se može mnogo naučiti.
Objavljujem Priopćenje političke stranke ORAH.
subota, 20.06.2015.
NAJAVA - OD 23. 6. ISPLATA DRUGOG DIJELA IZRAVNIH PLAĆANJA
ZAŠTO JE JEDINIČNI IZNOS EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE
U RH TAKO MALO PLAĆEN?
PROBLEM ĐURE ĐURAŠEVIĆA
KAKVA JE TO VLAST KOJA PROIZVODI PROPADANJE FARMI?
Već od 2010. godine nije se smjela zatvoriti nijedna obiteljska farma, ako je hrvatska politika poljoprivredu vidjela kao gospodarsku granu koja proizvodi hranu, koja zapošljava ljude i stvara BDP. Slobodna sam reći da te pameti u hrvatskoj gospodarskoj orijentaciji nije bilo. Život od poljoprivrede je za ruralno stanovništvo ostao neostvareni plan.Posao koji se obavlja u okviru gospodarstva, fizičkim radom, voljom i obvezom da se od proizvodnje u koju je uložen taj rad može živjeti, ostao je poražen u kalkulacijama s onima koji proizvode industrijski, na čiju stranu je stalo i resorno ministarstvo.Govori se prilagođavaju onima kojii sjednu za stol: kada za stolom sjede predstavnici OPG-a resorni govornici prizivaju nadu, vjeru u spjeh, pozitivna očekivanja itd., a kada za stol sjednu predstavnici poljoprivredne industrije, onda je uspjeh zajamćen i govori su kratki.
Zbog politike koja se ne vodi radi opstanka hrvatske poljoprivredne proizvodnje, obiteljska gospodarstva na selu se zatvaraju, kako to kratko i jasno najavljuje i Đuro Đurašević iz opčine Nijemci. A kakva je budućnost tih ljudi kada zatvore svoju farmu? Na to hrvatska politika nema odgovor, saborski zastupnici uživaju bez odgovornosti blagodati svog političkog statusa, i vrijeme prolazi. Ugodno je biti na Vlasti i željeti Vlast, kao što je ponovo želi SDP,ali kakva je to vlast kada proizvodi propadanje farmi, zbog kojih sve više ljudi postaju korisnici socijalne samoposluge, pučke kuhinje, socijalne pomoći, čija djeca u školi nemaju novca da bi mogla kupiti gablec pod velikim odmorom? To je Vlast koja iskorištava resurse, proizvodi siromašne ljude i ništa neznaa o ozbiljnosti i odgovornosti poslova prema ljudima čiji su joj predmeti u rukama. ARGUMENT OBJAVLJUJEM:
petak, 19.06.2015.
… izvan teme… AGENCIJE ZA PRIVREMENO ZAPOŠLJAVANJE
NAJVEĆA PREDNOST – EVIDENTIRANJE RADNOGA STAŽA OD PRVOG DANA
Danas, 19. lipnja na web stranici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje piše da je trenutno 262 367 nezaposlenih osoba u evidenciji Zavoda koje traže posao.
Dok zaposleni planiraju odlazak na godišnji odmor, nezaposleni pokušavaju naći posao. A naći posao to postaje individualna opcija; preko raznih oglasa, portala specijaliziranih za oglašavanje radnih mjesta, preko rodbinskih i prijateljskih veza itd. Iako je Hrvatski zavod za zapošljavanje centralno mjesto za prijavu nezaposlenih osoba u RH, kao i za njihovu odjavu, to je ipak samo državna institucija za posredovanje u zapošljavanju. Posao svaki evidentiran, nezaposlen, treba tražiti sam.
Jedna od opcija za zapošljavanje su Agencije za privremeno zapošljavanje, kojih prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava sada ima 76 u Hrvatskoj.
Prva registrirana agencija za privremeno zapošljavanje je UPS d.o.o. sa matičnim sjedištem u Karlovcu. Ta je agencija započela obavljati djelatnost privremenog zapošljavanja u Republici Hrvatskoj, u kolovozu 2003. godine. U Knjigu evidencija agencija UPS d.o.o. upisana je pri Ministarstvu rada i mirovinskog sustava RH pod brojem 1/03.
OBJAVLJUJEM POPIS AGENCIJA :
Agencija za privremeno zapošljavanje funkcionira tako da poslodavac koji temeljem Ugovora o radu za obavljanje privremenih poslova, ustupa ili iznajmljuje radnika - koji mu se prethodno prijavio tražeći posao - korisniku usluge odnosno poslodavcu kod kojeg će radnik privremeno raditi posao, koji je pristao raditi, jer je za taj posao ili stručan, ili je taj posao u sferi nekvalificiranih poslova pa ga je moguće obavljati samo svojom odlukom i fizičkom snagom. Agencija tako zapošljava radnika odabranog prema uvjetima poslodavca. Tako je formalno -pravno radsnik zaposlen u Agenciji , a radi kod poslodavca. Agencija radi prijave i odjave radnika u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te obračunava i isplaćuje plaću. Radnik zaposlen preko Agencije za isti posao treba imati istu visinu plaće kao i radnik tvrtke koji je tu otprije zaposlen.
No najvažnija prednost rada preko Agencije je to što prvoga dana stupanja na posao službenik u ime Agencije s radnikom potpisuje Ugovor o radu, te ga prijavljuje u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Drugim riječima, svakom zaposlenom preko Agencije za privremeno zapošljavanje od prvoga dana počinje teći radni staž. Ni jedan jedini dan proveden na radu preko Agencije ne ostaje ne evidentiran izvan mirovinskog staža. A mirovinski staž je itekako važan posebno u ovom vremenu kada mnogi nezaposleni imaju sve rjeđu priliku za rad na prijavu. Najniža HR plaća iznosi bruto samo 3 030 kuna, što je vrlo malo u neto dobiti. Ali prikupljanje radnoga staža je ipak jedan stimulirajući faktor u okviru rada Agencije za privremeno zapošljavanje. Djelatnik odnosno radnik preko Agencije na poslu ostaje dok poslodavac za njim ima potrebe, bez obzira da li je to samo nekoliko dana, nekoliko mjeseci ili nekoliko godina. Prethodnih godina tvrtke su za stalno zapošljavale radnike koji su se radeći preko Agencije pokazali dobri u poslovima koje su obavljali. Ekonomska kriza u zemlji razlog je što ima sve manje zapošljavanja na neodređeno vrijeme.
četvrtak, 18.06.2015.
...izvan teme ... EUROPSKA FEDERACIJA NOVINARA OD HRVATSKIH VLASTI TRAŽI DA ZAŠTITI NOVINARA ŽELJKA PERATOVIĆA
PERATOVIĆEV ŽIVOT I DALJE UGROŽEN OD NAPADAČA
PRIJEVOD
Željko Peratović 5.5.2015. na terasi kafića Press klub, Perkovćeva 2, nakon što je dobio nagradu HND-a za istraživačko novinarstvo za 2014.
Fotka mzz
U obrazloženju Peratovićeve novinarske nagrade za istraživačko novinarstvo piše kako on novinarstvo ne shvaća kao profesiiju već kao poziv. Slobodni je novinar od 2005. godine. U reminiscenciji važnijih događaja u karijeri kaže " da je ostao bez posla u Vjesniku 2005. zbog intervjua s Pavlom Gažijem o ubojstvu Stjepana Đurekovića iz 1983. Vjesnik intervju nije htio objaviti pa ga je on ponudio Feral Tribuneu. Taj intervju s bivšim sekretarom unutrašnjih poslova SRH u vrijeme ubojstva Đurekovića posato je dio obrazloženja doživotne osuđujuće presude suradniku Službe državne sigurnosti SRH Krunoslavu Pratesu na suđenju u Njemačkoj 2008. Isti novinarski razgovor kao dokaz nalazi se u prošle godine ( 2014.) obznanjenoj optužnici protiv šefova Službe državne sigurnosti SRH , Josipa Perkovića i Zdravka Mustaća.
Novinar Željko Peratović doživio je satisfakciju o kojoj sanja svaki istraživački novinar, a ta je da su njegova otkrića dovela do sudskog epiloga osoba o kojima je novinarski pisao, te je već prošle godine javnost počeo upoznavati o novim pojedinostima tog slučaja preko svoje web stranice 45lines.com kao i prigodom svojih gostovanja na raznim elektronskim medijima na koje je bio pozivan.
Novinar Željko Pratović 2014. je nastavio s istraživanjem i objavljivanjem novih informacija o opstrukcijama vezanim za ubojstvo svjedoka ratnih zločina Milana Levara iz 2000. godine. Zahvaljujući njegovim navodima da su se zadnje opstrukcije u predmetu Levar dogodile na razini bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, što je intervjuom objavljenom u Jutarnjem listu u prosincu 2014.i žrtvina udovica Vesna Levar, ministar policije raspisao je novčanu nagradu za svaku informaciju koja bi dovela do počinitelja te je MUP poduzeo i poduzima i druge radnje da se taj slučaj iz mračne prošlosti završi."
srijeda, 17.06.2015.
OPG ŽIVOT NEZADOVOLJNA PODJELOM DRŽAVNE ZEMLJE STOČARIMA!
KAKO UDOVOLJITI NEZADOVOLJNIMA?
Sarkastično zvuči ovaj naslov na dokumentu sa memorandumom UDRUGE OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA HRVATSKE - ŽIVOT " Direktna dodjela poljoprivrednog zemljišta stočarima - može li se stočarim manje pomagati?" Prva asocijacija tog naslova je - nisu zadovoljni kada nemaju zemlje, nisu zadovoljni kada im se zemlja bez velike procedure dijeli - što onda žele?
No trebali bi ljudi malo preispitati svoje srce i svoje želje i uskladiti sami sebe s vremenom u kome žive. U današnje vrijeme su potrebe, mogućnosti i želje u velikom raskoraku. Tko može neka razumije, tko nemože, nek i dalje kuka.
Istu zemlju koji su dobili bez papirologije mogli su dobiti i u administrativnoj proceduri i ponovo bi iskazivali nezadovoljstvo.
OBJAVLJUJEM DOKUMENT KOJI JE UDRUGA OPG ŽIVOT POSLALA NA INSTITUCIJE I IMENA OSOBA U HRVATSKOJ POLITICIM KOJA SU NA POSLJEDNJOJ STRANICI NAVEDENA :
utorak, 16.06.2015.
POREZNA UPRAVA - 17.774 RADNIKA NISU PRIMILA PLAĆU
ZA NEISPLATU PLAĆE TELEFON 0800 49 49
Porezna uprava objavila je 15. lipnja na svojim Internet stranicama na linku http://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Neisplatiteljiplaca.aspx u pdf formatu popis poreznih obveznika poslodavaca i fizičkih i pravnih osoba koje nisu isplatile plaću zaposlenicima za obračunsko razdoblje siječanj, veljača, ožujak i travanj 2015. godine.
Broj pravnih osoba je 4. 858 koje nisu isplatile plaću, a broj zaposlenika koji slijedom toga nisu primili plaću iznosi 15. 330.
Broj fizičkih osoba poslodavaca koje nisu isplatile plaću za siječanj, veljaču, ožujak i travanj 2015. je 968. U tablici u pdf obliku navedena je njihova godina rođenja i mjesto prebivališta ili boravišta. Poslodavci fizičke osobe nisu isplatile plaću 2.444 radnika.
Izvor : Porezna uprava
„Ovim putem pozivamo sve radnike koji ne primaju plaću ili nisu primili zaostale plaće, a čiji poslodavac se ne nalazi na objavljenom popisu da to prijave na besplatni broj telefona 0800 49 49. Na osnovi prijave izvršiti će se dodatni nadzor i analiza podataka te će se formirati posebna lista takvih poslodavaca. Isto tako pozivamo radnike da prijave i sve ostale činjenice za koje smatraju da nisu ispravno iskazane“ – piše u okviru informacije Neisplatitelji plaća na web stranici Porezne uprave.
nedjelja, 14.06.2015.
PROJEKT „ ZLATA VRIJEDAN“ 2015.
IZABRANI FINALISTI PROJEKTA
Stručni žiri koji čini 7 članova: predsjednik Žirija Stjepan Blažević -zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista, Vlatko Grgurić – voditelj i novinar emisije Plodovi zemlje na HRT-u, Mario Sever, Eko Sever, pobjednik Projekta Zlata vrijedan 2014., Jan Marinac predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, Matija Brlošić predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, dr. vet.med. Hrvoje Horvat ravnatelj Savjetodavne službe, te Miroslav Kuskunović glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede izabrali su za 2015. godinu u okviru Projekta „Zlata vrijedan“ 21 OPG i tri Mlade nade, odnosno tri OPG-a mladih poljoprivrednika, koji su ušli u finalni krug izbora, informacije su iz ministarstva poljoprivrede.
Odabir je izvršen prema strogim kriterijima, pri čemu je žiri radio provjeru svih OPG finalista preko Ministarstva poljoprivrede, Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatske poljoprivredne agencije kako bi se utvrdila točnost svih podataka koje su u obrascu za nominaciju ispunile županije i Grad Zagreb.
Tijekom ljeta Večernji list će objavljivati tekstove o OPG-ima koji su ušli u finale. U rujnu će se održati završna svečanost dodijele tri nagrade za najbolji OPG, te jednu nagradu za Mladu nadu a jedna nagrada biti će dodjeljena po izboru čitatelja Večernjeg lista.
Predviđeno je da će proglašenje najboljih biti u petak 11. rujna 2015. godine na Poljoprivrednom gospodarstvu Skelin u Drinovcima.
Ministarstvo poljoprivrede i Večernji list Projekt „Zlata vrijedan“ provode drugu godinu za redom, a uz podršku Hrvatske zajednice županija te HRT-a.
Finalisti projekta „ Zlata vrijedan“ za 2015. su slijedeći:
OPG ŽELJKO LEDINSKI, BJELOVARSKO - BILOGORSKA ŽUPANIJA
OPG ANTON VRKIĆ, BRODSKO - POSAVSKA ŽUPANIJA
OPG PODANJE- Lastovo, DUBRAVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIA
OPG FRANJUL, ISTARSKA ŽUPANIJA
OPG STANAR, KARLOVAČKA ŽUPANIJA
OBRT JARA, KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
OPG JADEK PETAR, KRAPINSKO - ZAGORSK ŽUPANIJA
OPG PERICA ANIĆ, LIČKO - SENJSKA ŽUPANIJA
OPG RADENKO HAŽIĆ, MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
OPG GORAN JANČO, OSJEČKO - BARANJSKA ŽUPANIJA
OPG IVICA RIBIČIĆ, POŽEŠKO -SLAVONSKA ŽUPANIJA
OPG ANITA PINTAR, PRIMORSKO - GORANSKA ŽUPANIJA
OPG RODOLJUB DŽAKULA, SISAČKO - MOSLAVAČKA ŽUPANIJA
OPG NEBOJŠA BOŽANIĆ, SPLITSKO - DALMATINSKA ŽUPANIJA
OPG PAIĆ – Skradinske delicije , ŠIBENSKO - KNINSKA ŽUPANIJA
OPG GRANT , VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
OPG BRANKO MARČETA, VIROVITIČKO - PODRAVSKA ŽUPANIJA
OPG DARKO MARIĆ, VUKOVARSKO –SRIJEMSKA ŽUPANIJA
OPG NIKICA ŽAMPERA, ZADARSKA ŽUPANIJA
OPG DRAŽEN BAKONJI, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
OPG MIROSLAV PLOVANEC, GRAD ZAGREB
Mladi poljoprivrednici su slijedeći:
OPG TURKALJ, KARLOVAČKA ŽUPANIJA
OPG JOSIP VINKOVIĆ, VUKOVARSKO- SRIJEMSKA ŽUPANIJA
SIRANA KUSANOVEC, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA
petak, 12.06.2015.
ZASTUPNICI EUROPSKOG PARLAMENTA IZGLASALI ODGODU GLASANJA O TTIP-U
PRVI PORAZ ZAGOVARATELJA TRANSATLANSKOG SPORAZUMA
O SLOBODNOJ TRGOVINI
Politička stranka ORaH ima svoj stav o transatlanskom sporazumu o investicijskom partnerstvu između SAD-e i Europske unije koji se priprema već nekoliko godina. Više je dubioza u tom sporazumu, a samo jedna od njih je ta što su mnoge američke multinacionalne kompanije po ekonomskoj snazi jače od nekih europskih država.ORaH ima i svog zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca koji je u Klubu zastupnika Zelenih/Europski slobodni savez i stranka ORaH ima relevantne informacije.
Objavljujem priopćenje političke stranke ORaH
Još u ožujku ove godine dr. Mirela Holy je sa članovima svoje stranke, koji su nosili transparent sa ispisanim stavom o TTIP-u, prošetala ulicama Zagreba.
četvrtak, 11.06.2015.
ZASTUPNICI EUROPSKOG PARLAMENTA IZGLASALI ODGODU GLASANJA O TTIP-U
PRVI PORAZ ZAGOVARATELJA TRANSATLANSKOG SPORAZUMA
O SLOBODNOJ TRGOVINI
Politička stranka ORaH ima svoj stav o transatlanskom sporazumu o investicijskom partnerstvu između SAD-e i Europske unije koji se priprema već nekoliko godina. Više je dubioza u tom sporazumu, a samo jedna od njih je ta što su mnoge američke multinacionalne kompanije po ekonomskoj snazi jače od nekih europskih država.ORaH ima i svog zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca koji je u Klubu zastupnika Zelenih/Europski slobodni savez i stranka ORaH ima relevantne informacije.
Objavljujem priopćenje političke stranke ORaH
Još u ožujku ove godine dr. Mirela Holy je sa članovima svoje stranke, koji su nosili transparent sa ispisanim stavom o TTIP-u, prošetala ulicama Zagreba.
PRVI PORAZ ZAGOVARATELJA TRANSATLANSKOG SPORAZUMA
O SLOBODNOJ TRGOVINI
Politička stranka ORaH ima svoj stav o transatlanskom sporazumu o investicijskom partnerstvu između SAD-e i Europske unije koji se priprema već nekoliko godina. Više je dubioza u tom sporazumu, a samo jedna od njih je ta što su mnoge američke multinacionalne kompanije po ekonomskoj snazi jače od nekih europskih država.ORaH ima i svog zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca koji je u Klubu zastupnika Zelenih/Europski slobodni savez i stranka ORaH ima relevantne informacije.
Objavljujem priopćenje političke stranke ORaH
Još u ožujku ove godine dr. Mirela Holy je sa članovima svoje stranke, koji su nosili transparent sa ispisanim stavom o TTIP-u, prošetala ulicama Zagreba.
ZASTUPNICI EUROPSKOG PARLAMENTA IZGLASALI ODGODU GLASANJA O TTIP-U
PRVI PORAZ ZAGOVARATELJA TRANSATLANSKOG SPORAZUMA
O SLOBODNOJ TRGOVINI
Politička stranka ORaH ima svoj stav o transatlanskom sporazumu o investicijskom partnerstvu između SAD-e i Europske unije koji se priprema već nekoliko godina. Više je dubioza u tom sporazumu, a samo jedna od njih je ta što su mnoge američke multinacionalne kompanije po ekonomskoj snazi jače od nekih europskih država.ORaH ima i svog zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca koji je u Klubu zastupnika Zelenih/Europski slobodni savez i stranka ORaH ima relevantne informacije.
Objavljujem priopćenje političke stranke ORaH
Još u ožujku ove godine dr. Mirela Holy je sa članovima svoje stranke, koji su nosili transparent sa ispisanim stavom o TTIP-u, prošetala ulicama Zagreba.
ZASTUPNICI U EU PARLAMENTU PROMIJENILI MIŠLJENJE O TTIP-u
PRVI PORAZ ZAGOVARATELJA TRANSATLANSKOG SPORAZUMA
O SLOBODNOJ TRGOVINI
Politička stranka ORaH ima svoj stav o transatlanskom sporazumu o investicijskom partnerstvu između SAD-e i Europske unije koji se priprema već nekoliko godina. Više je dubioza u tom sporazumu, a samo jedna od njih je ta što su mnoge američke multinacionalne kompanije po ekonomskoj snazi jače od nekih europskih država.ORaH ima i svog zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca koji je u Klubu zastupnika Zelenih/Europski slobodni savez i stranka ORaH ima relevantne informacije.
Objavljujem priopćenje političke stranke ORaH
Još u ožujku ove godine dr. Mirela Holy je sa članovima svoje stranke, koji su nosili transparent sa ispisanim stavom o TTIP-u, prošetala ulicama Zagreba.
PRVI PORAZ ZAGOVARATELJA TRANSATLANSKOG SPORAZUMA
O SLOBODNOJ TRGOVINI
Politička stranka ORaH ima svoj stav o transatlanskom sporazumu o investicijskom partnerstvu između SAD-e i Europske unije koji se priprema već nekoliko godina. Više je dubioza u tom sporazumu, a samo jedna od njih je ta što su mnoge američke multinacionalne kompanije po ekonomskoj snazi jače od nekih europskih država.ORaH ima i svog zastupnika u Europskom parlamentu Davora Škrleca koji je u Klubu zastupnika Zelenih/Europski slobodni savez i stranka ORaH ima relevantne informacije.
Objavljujem priopćenje političke stranke ORaH
Još u ožujku ove godine dr. Mirela Holy je sa članovima svoje stranke, koji su nosili transparent sa ispisanim stavom o TTIP-u, prošetala ulicama Zagreba.
srijeda, 10.06.2015.
ponedjeljak, 08.06.2015.
SAVJETNIKA ZA GOSPODARSTVO GRABAR – KITAROVIĆ IMENOVALA NAKON 100 DANA
RAZUMIJE LI HRVATSKA PREDSJEDNICA PROBLEME HRVATSKIH RADNIKA?
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović koja je na predsjedničku dužnost stupila 18 veljače 2015. od svih svojih savjetnika najduže je tražila savjetnika za gospodarstvo. Mjesto tog savjetnika u njenom uredu bilo je prazno 100 dana od kako je preuzela dužnost predsjednice. I kada su mediji već pisali o rezultatima rada prvih 100 dana Grabar Kitarović na dužnosti predsjednice Republike Hrvatske, ona je imenovala savjetnika za gospodarstvo. Imenovala je na tu dužnost gospodina Nikicu Valentića (65) pravnika po struci. Na samom preuzimanju dužnosti isticala je mlade i obrazovene, kakvih je više zaposlila u svom uredu. Dakako da je gospodin Valentić obrazovan, ali u politici su namjere jedno, a interesi nešto drugo. Jer interesi diktiraju daljnji tijek događanja. Gospodin Valentić je bio direktor stambenih zadruga Stanograd i Stanoinvest od 1978. do 1983, koje su godišnje gradile po 1000 stanova. Odvjetničkim poslom se bavio od 1983. do 1990. Uža specijalnost bile su mu investicije, trgovačko pravo , porez i poslovi s nekretninama. Od 1990. do imenovanja na premijersku dužnost RH 3.4. 1993. bio je generalni direktor Ine – industrije nafte . Premijerski mandat Nikice Valantića je završio 7.11. 1995. godine .No u tom razdoblju u Hrvatskoj je zaustavljena inflacija, stabiliziran je tečaj ondašnjeg dinara, a 30 . svibnja 1994. uvedena je hrvatska valuta – kuna. Nema sumnje da je gospodin Valentić u razdoblju kada je Hrvatska vodila obrambeni Domovinski rat, napravio veliki i znčajan posao na društvenom planu.
No da li je gospodin Valentić prava osoba da 20 godina nakon završetka Domovinskog rata bude ekonomski savjetnik predsjednici Republike? Zato što ekonomski trendovi u Europi i svijetu zahtijevaju 25 godina mlađeg ekonomskog savjetnika. Trendovi se mijenjaju, a najprofitbilnije industrije lako i brzo mijenjaju strane svijeta. U zemlji koja je duboko u ekonomskoj krizi, u kojoj mediji nisu bukirani informacijama iz svijeta gospodarstva iz različitih područja, novo imenovani ekonomski savjetnik čini se da ima više pokroviteljsku ulogu, nego pro aktivnu. Iako je u razdoblju predsjedničke kampanje Grabar Kitarović mnogo govorila o pokretanju gospodarstva, period odlučivanja o savjetniku za gospodarstvo bio je vrlo, vrlo dug, kao da se radilo o nekoj sporednoj stvari, a ne o problemu broj 1 u Hrvatskoj. I kada je napokon odlučila, ako je dolučila sama, odlučila je izabrati osobu iz njoj bliske političke stranke HDZ-a. Naime gospođa Kitarović je niz godina u diplomaciji izvan Hrvatske, a tek je intenzivnije u Hrvatskoj živjela nekoliko mjeseci prije predsjedničke kampanje, točnije od odluke da se pristaje kandidirati za predsjednicu RH.Potpuno je logično da mnoga zbivanja i odnose u RH nije ni poznavala ni razumjela dolaskom na predsjedničku dužnost. Savjeti i pomoć u odlučivanju su joj itekako bili ptrebni. Zato, samo onima koji ne znaju politički percipirati izbor gospodina Valentića može se činiti slučajan. Izbor imenovanog savjetnika je bez sumnje već prikladno rješenje za buduće poteze i događanja koja očekuje najveća oporbena stranka HDZ u Hrvatskoj.
Vrlo dobra odluka predsjednice Grabar –Kitarović bila bi kada bi uz Nikicu Valentića imenovala za savjetnika i četrdesetogodišnjeg doktora ekonomije vrsnog teoretičara te ekonomskog analitičara, te od trojice tražila rješenja za tešku gospodarsku situaciju u zemlji. Ako se u uredu predsjednice RH uopće želi govoriti i razgovarati o hrvatskim ekonomskom problemima, budući da je HDZ, kako je već poznato javnosti, austrijskom stručnjaku povjerio izradu ekonomskog programa za Hrvatsku implementaciju – koji se priprema – kako bi bio spreman za provođenje nakon pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima koji se moraju održati potraj ove ili na samom početku 2016. godine.
Poznaje li predsjednica Grabar- Kitarović uopće probleme radnika u Hrvatskoj? Predsjednica je prestala tražiti sazivanje Vladine sjednice o gospodarstvu. Gospodarstvo je u perspektivi predsjednice u istom statusu kao što je bilo i preseljenje u Visoku ulicu. Mediji su prenijeli da je na putu prema Crnoj Gori predsjednica Grabar -Kitarović posjetila radnike Adria čelika u Splitu, koji prosvjeduju u šatorima na staroj Kaštelanskoj cesti. Radnici prosvjeduju zbog neisplate šest plaća, a prosvjed im je ostao kao jedini legitiman način da upozore da nisu primili šest plača i da nemaju sredstava za golu egzistncijukoju koju diktira svakodnevni živoit i obveze u skladu s njim. Predsjednica HR prosvjednicima je rekla da nije dobro da se dižu šatori na ulici. Nije joj zazvonila činjenica o NEISPLATI ŠEST PLAĆA, koje njemački vlasnik nikako da isplati radnicima, unatoč stalnim obećanjima.
Može li Grabar – Kitarović predočiti sebi svoj život bez da je primila posljednjih šest plača?
Razumije li Grabar – Kitarović probleme radnika RIZ-a, razumije li uopće što se u Zagrebu događa s Imunološkim zavodom?Imunološki zavod najstariji je proizvođač imunobioloških lijekova u ovom dijelu Europe. PROIZVOĐAČ je cjepiva protiv boginja, proizvođač virusnih i bakterijskih cjepiva, preparata iz ljudske i konjske plazme, alergena te drugih zdrastvenih proizvoda.
Da ih razumije sigurno bi se za svaki od tri spomenuta problema osobno angažirala da se oni što prije i što povoljnije riješe i za radnike i za Hrvatsku.
Međutim glavni poslovi predsjednice RH su državnički, zatim politika vanjskih poslova, potom interes za unutarnju politiku, a gospodarstvo ostaje u drugom, trećem ili nekom daljnjem planu.Očito je to po brzini angažiranja savjetnika u predsjednički ured za gospodarstvo i ekonomska pitanja.
Margareta Zouhar Zec
Fotografija snimljena 22.11.2014. prilikom predsjedničke izborne kampanje kada je Grabar - Kitarović svoj program predstavila članovima političke stranke HSLS-a. (fotka mzz)
PODSJEĆAM!
OVO JE DIO TEKSTA IZ INAUGURACIJSKOG GOVORA 15.2. 2015. PREDSJEDNICE GRABAR-KITAROVIĆ KOJI SE ODNOSI NA GOSPODARSTVO
Dragi prijatelji,
Naše gospodarstvo, kao i standard naših građana, već su šestu godinu pogođeni krizom.
Desetci tisuća mladih napuštaju Hrvatsku. Među njima velik je broj onih fakultetski
obrazovanih, koji bi trebali biti nositelji razvoja. Imamo izrazito negativne demografske
trendove. Starimo kao nacija. Mnoge tvrtke odlaze u stečaj, druge, pak, gube utrku
konkurentnosti na tržištu, ljudi ostaju bez posla, obitelji bez prihoda.
Svjedoci smo teških poremećaja, koji traže žurno i usklađeno djelovanje svih sastavnica
državne vlasti, kao i sindikata i poslodavaca. Nalazimo se u trenutku koji traži široki
nacionalni konsenzus oko ključnih pitanja. Nema ni prostora ni vremena za podjele.
Snagu za postizanje takve vrste zajedništva već smo pokazali u nekoliko bitnih trenutaka
tijekom protekla dva desetljeća. Krajnje je vrijeme da se i u savladavanju gospodarske
krize izdignemo iznad pojedinačnih i stranačkih interesa. Vrijeme je da se okrenemo
budućnosti i da provedemo promjene koje je nemoguće odgađati. Valja nam prestati
živjeti od novca posuđenog od budućih generacija.
Naš strateški nacionalni interes moraju biti nova radna mjesta. Moramo napokon shvatiti
kako nova radna mjesta ne stvara država, već privatna inicijativa, odnosno poduzetnici.
Zalažem se za nultu stopu tolerancije na korupciju i pozdravljam sve aktivnosti nadležnih
institucija u iskorjenjivanju te pošasti. Istodobno, ne smijemo stvarati antipoduzetničku
klimu.
Upućujem poziv Vladi da učini sve kako bi poreznom politikom motivirala, a
uklanjanjem administrativnih prepreka osnažila poduzetničku klimu i time potaknula
snažniju privatnu inicijativu. Moramo poticati nadmetanje poslovnih ideja i graditi
pozitivno ozračje, koje će rezultirati novim poslovnim projektima.
Naše more, turizam, naša poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, vodno gospodarstvo, naši
poljoprivrednici i ribari, naši težaci, naša su snaga.
Usmjerenost prema obiteljskom gospodarstvu, obrtništvu, malom i srednjem
poduzetništvu, inovacijama, primjenama čiste tehnologije, mora biti naša strateška
orijentacija. Postanimo napokon istinski svjesni komparativnih prednosti ove prekrasne
zemlje i počnimo ih odgovorno, ali i odlučno koristiti.
Moramo biti otvoreni prema novim investicijama i aktivno pronalaziti nova tržišta,
u čemu ću se maksimalno angažirati i vrlo aktivno surađivati s poduzetnicima i
investitorima. Izvoz mora biti naše trajno usmjerenje, a gospodarska diplomacija
važna poluga u otvaranju novih tržišta. Bit ću prvi gospodarski diplomat naše države i
neumorno ću poticati izvoznike na iskorake koji se danas čine nemogućima. Prije svega,
moramo bolje iskoristiti članstvo u Europskoj uniji kao i sporazume o slobodnoj trgovini,
kako bismo izvoznicima otvarali i nova netradicionalna tržišta.
Među preduvjete uspješnosti, odnosno konkurentnosti u uvjetima globalizacije, svakako
pripadaju kvalitetno obrazovanje, razvoj znanosti i istraživački rad.
Naše škole i sveučilišta, kao i znanstveno-istraživačke centre, moramo programski
prilagoditi novom vremenu. Moramo se okrenuti usvajanju praktičnih znanja i vještina i
na taj način pripremati učenike i studente za radne i životne izazove koji ih očekuju.
Moramo napokon definirati glavne odrednice svojega razvitka, početi istinski vjerovati
u održivi razvoj i biti svjesni što on uistinu znači – razvoj koji vodi računa o okolišu, ali
istodobno ostavlja prostor za napredak i rast. Učimo od onih koji su uspješno zaštitili i
vlastiti okoliš i vlastitu baštinu i otvorimo vrata razvoju.
Želim da nakon gotovo dvije godine članstva svi zajedno napokon počnemo živjeti život
članice Europske unije. Moramo pojačati napore kako bi sredstva europskih fondova bila
dostupna i iskorištena u najkraćem mogućem roku.
nedjelja, 07.06.2015.
EUROPSKA KOMISIJA UPOZORILA NA BAKTERIJU XYLELLA FASTIDIOSA
U 2014. HRVATSKE MASLINE BEZ BAKTERIJE
Europska komisija je donijela Odluku (2015/789/EU) o mjerama za sprečavanje unošenja u Europsku uniju bakterije Xylella fastidiosa (Wells et al.) i širenja bakterije unutar Unije. Odluka je objavljena 21. svibnja 2015. godine i izravno je primjenjiva u svim državama članicama.
Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede Italija je u listopadu 2013. godine obavijestila Europsku komisiju i ostale države članice o prisutnosti bakterije Xylella fastidiosa u regiji Apulia na jugu Italije. Tu su uočeni simptomi uvelosti rubova listova i brzo propadanje cijele biljke. Trenutno je maslina glavna biljka zaražena ovom bakterijom. Uz velik broj već poznatih kao i potencijalnih insekata prijenosnika, vektora, potvrđeno je i kako velik broj biljaka može biti domaćin ovoj bakteriji, što iziskuje dodatni oprez.S obzirom na to da Republika Hrvatska pripada mediteranskom krugu država članica u čijim gospodarstvima proizvodnja maslina ima važnu ulogu i kako se radi se o karantenskoj bakteriji koja predstavlja veliki fitosanitarni rizik važno je pravovremeno otkrivanje zaraze ovom bakterijom kako bi se spriječilo njezino širenje. Svi proizvođači maslina odnosno svaka osoba koja posumnja na zarazu ovom bakterijom u obvezi je obavijestiti nadležnog fitosanitarnog inspektora ili Upravu kvalitete hrane i fitosanitarne politike odnosno Sektor fitosanitarne inspekcije Ministarstva poljoprivrede.
Tijekom provođenja Programa posebnog nadzora u 2014. godini nije utvrđena prisutnost bakterije Xylella fastidiosa u Republici Hrvatskoj.
Pojačanim nadzorom bilja obuhvaćene su Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Zadarska, Primorsko-goranska i Istarska županija, te do sada niti u 2015. godini nije utvrđena prisutnost bakterije prilikom uvoza iz trećih zemalja s ciljem zaštite zdravlja bilja u svim zemljama članicama EU.
Više pročitati na linku http://www.mps.hr/default.aspx?id=15391
četvrtak, 04.06.2015.
NAPUTAK OMOGUĆUJE IZBOR
KORISNICI MOGU ODABRATI VETERINARA
U NN br. 58/2015 od 28.5. objavljen je NAPUTAK O PROVEDBI PRAVILNIKA O UVJETIMA POD KOJIMA POSJEDNICI ŽIVOTINJA MOGU ODABRATI OVLAŠTENU VETERINARSKU ORGANIZACIJU
U roku od 30 dana od dana objave ovog Naputka u Narodnim novinama, - dakle do 28.6. - stočari koji imaju veći broj životinja kao i ostali koji na svom gospodarstvu trebaju veterinarsku uslugu mogu iskoristiti pravo odabira ovlaštene veterinarske organizacije za provedbu poslova iz stavka 3. članka 109. Zakona o veterinarstvu za 2015. godinu.
Što to znači?
Naime Zakon o veterinarstvu objavljen u NN br 82/2013, od 30. 6. 2013. a njegov stavak 3. člana 109 ( označeno crvenom bojom) kaže slijedeće:
1. VETERINARSKE ORGANIZACIJE
a) Veterinarska ambulanta i veterinarska stanica
Članak 109.
(1) Veterinarska ambulanta i veterinarska stanica obavljaju u okviru svoje djelatnosti, ambulantno, kućnim posjetima i u gospodarskim objektima, sljedeće poslove:
1. provode propisana preventivna cijepljenja, propisane dijagnostičke i druge pretrage radi zaštite zdravlja životinja i ljudi te mjere za otkrivanje, suzbijanje, sprječavanje i iskorjenjivanje zaraznih ili nametničkih bolesti i zoonoza,
2. provode preventivna cijepljenja, dijagnostička i druga ispitivanja radi zaštite zdravlja životinja,
3. obavljaju preglede oboljelih životinja i razudbe lešina, ispitivanja uzroka oboljenja ili uginuća životinja, osnovna laboratorijsko-dijagnostička ispitivanja te promatranje životinja,
Dakle, ovlaštene veterinarske organizacije dužne su omogućiti posjednicima životinja pravo da odaberu veterinara koji će liječiti njihovu stoku ili ostale životinje, odnosno sve što piše u stavku 3. Veterinari u veterinarskim stanicama i ambulantama trebali bi, sukladno Naputku, svakog radnog dana, do 28.6. najmanje jedan sat dnevno, biti dostupni svim korisnicima veterinarskih usluga za dogovor u uredovno radno vrijeme. Obavijest o vremenu kada se može komunicirati i iskoristiti pravo odabira veterinara mora biti postavljena na ulaz u svaku ambulantu ovlaštene veterinarske organizacije, tako da bude vidljiva i izvan uredovnog radnog vremena, navedeno je u Naputku.
Ovaj Naputak je potpisao ministar Tihomit Jakovina 5.5. 2015.
utorak, 02.06.2015.
REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA U 20 GRADOVA U 2013. I 2014.
U GRADU BAKRU 15 ZAPOSLENIH PO JEDNOM PODUZETNIKU
Financijska agencija Fina objavila je 13. svibnja u priloženoj formi rezultate poslovanja poduzetnika u 20 hrvatskih gradova s komparacijom broja zaposlenih s ukupnim prihodima u godini 2013. i 2014.
Broj zaposlenih po jednom poduzetniku u 2014. bio je najveći - 15 zaposlenih - i to u gradu Bakru. Nakon grada Bakra statistika navodi gradove Buzet,Varaždin, Svetu Nedjelju i Čakovec.
Objavljujem tablice godišnjeg izvješća FINE:
SLOVENIJA O EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI
POVEĆANA SREDSTVA ZA SUBVENCIONIRANJE EKO POLJOPRIVREDE
Slovenska Vlada povećala je za 50% sredstva rezervirana za ekološku proizvodnju u poljoprivredi. Za te namjene će slijeećih godina potrošiti 60 milijuna eura. Škole i druge javne ustanove također su se obvezale da će 10 % hrane nabavljati od peizvođača koji ne koriste herbicide, pesticide i druge kemikalije. Provodi se i kampanja da se i trgovački lanci uvjere i povećaju domaće ekološke proizvode na svojim policama u sve većoj mjeri. Subvencije za EKO PROIZVODNJU TRENUTNO DOBIVAJU vlasnici 42.000 ha obradivih površina, ali je od toga 36 000 ha travnjaka. Očekuje se da će se ubuduće više stimulirati proizvodnja voća i povrća – izvjestila je novinska agencija Hina 31. svibnja.
| < | lipanj, 2015 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | |||||
Studeni 2024 (44)
Listopad 2024 (38)
Rujan 2024 (30)
Kolovoz 2024 (34)
Srpanj 2024 (19)
Lipanj 2024 (38)
Svibanj 2024 (37)
Travanj 2024 (37)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter