AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

subota, 31.05.2014.

DEZIFEKCIJA NA GRANIČNIM PRIJELAZIMA

SPORIJI PROMET ZBOG PREVENTIVNE MJERE

Obzirom na procjenu stanja u poplavljenim dijelovima susjednih zemalja i potencijalnog širenja bolesti, Ministarstvo poljoprivrede izdalo je PREVENTIVNU mjeru dezinfekcije svih vozila pri prelasku državne granice iz smjera Republike Srbije i Bosne i Hercegovine u Hrvatsku na određenim graničnim prijelazima. Dezinfekcijske barijere su na cestovnim prijelazima između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine:
1. Stara Gradiška - Gradiška;
2. Županja - Orašje
3. Slavonski Brod - Brod
4. Jasenovac – Gradina

Dezinfekcijske barijere postavljene su i na privremenom pješačkom graničnom prijelazu Gunja – Brčko te na graničnom prijelazu Slavonski Brod u dijelu gdje prelaze pješaci.
Cestovni prijelazi između Republike Hrvatske i Republike Srbije na kojima su postavljene dezinfekcijske barijere su:
1. Bajakovo - Batrovci;
2. Batina - Bezdan;
3. Erdut - Bogojevo;
4. Principovac - Ljuba;
5. Principovac - Sot;
6. Ilok - Bačka Palanka;
7. Ilok - Neštin
8. Tovarnik - Šid

Uspostavljanjem prometa na trenutno zatvorenim graničnim prijelazima s Bosnom i Hercegovinom također će se postaviti dezinfekcijske barijere.

Budući da je proglašeno stanje katastrofe, prednost pri dezinfekciji i prelasku državne granice imaju timovi i vozila koja sudjeluju u spašavanju, te vozila humanitarne pomoći. Provođenje ove preventivne mjere usporit će prelazak Državne granice, no spriječit će razvoj i širenje zaraznih bolesti.

četvrtak, 29.05.2014.

UMRO POMOĆNIK ZA RIBARSTVO

Pomoćnik ministra poljoprivrede za ribarstvo mr. sc. Ljubomir Kučić preminuo je 26.svibnja nakon kratke i teške bolesti u 68.godini života

Tijelo mr. Kučića biti će pokopano 29. svibnja 2014. godine u 17 sati na mjesnom groblju u Postirama na otoku Braču.

utorak, 27.05.2014.

OBAVIJESTI MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE ZA POPLAVLJENA PODUČJA

POZIV OSOBAMA KOJE SE BRINU ZA IZMJEŠTENU STOKU IZ POPLAVLJENIH PODRUČJA I VLASNICIMA IZMJEŠTENE STOKE KOJI SU ŽIVOTINJE SMJESTILI U VLASTITOJ ORGANIZACIJI
Prema obavijesti glasnogovornika resornog ministarstva, Ministarstvo poljoprivrede, Savjetodavna služba i Hrvatska poljoprivredna agencija uspostavili su sustav dopremanja stočne hrane do objekata koji su prihvatili stoku sa poplavom ugroženih područja.
Do 26.5. locirano je više od 150 takvih objekata i farmi.

S Obzirom da neki takvi objekti još uvijek nisu registrirani molimo
OSOBE KOJE SU PRIHVATILE IZMJEŠTENU STOKU IZ POPLAVLJENIH PODRUČJA ILI VLASNIKE IZMJEŠTENE STOKE KOJI SU ŽIVOTINJE SMJESTILI U VLASTITOJ ORGANIZACIJI
da se jave na brojeve telefona:

032/862-804
091/4882-843

radi organizacije dostave stočne hrane i veterinarskog pregleda izmještenih životinja.

POZIV VETERINARIMA, VETERINARSKIM TEHNIČARIMA, STUDENTIMA VETERINARSKE MEDICINE I
OSTALIM ZAINTERESIRANIM VOLONTERIMA ZA RAD U VETERINARSKOJ SLUŽBI !
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede pozvala je 24.5. sve osobe veterinarske struke, studente veterinarske medicine te ostale zainteresirane osobe koje žele volonterski sudjelovati u radu Novog županijskog kriznog stožera Vukovarsko–srijemske županije naročito kao pomoć u radu veterinarske službe na poplavljenom području, da se jave u krizni stožer Vukovarsko-srijemske županije, veterinarskom inspektoru čiji su kontakti navedeni.
Kontakt: Novi županijski krizni stožer Vukovarsko-srijemske županije
Nada Ćaleta, dr.vet.med., viši veterinarski inspektor Ministarstva poljoprivrede
mobitel: 099/815-6373, e-mail: nada.caleta@mps.hr
dr.sc. Mijo Fury, dr.med.vet.
mobitel: 098/217-103, e-mail: vet.stan.zupanja2@gmail.com
Veterinaerski inspektor će ovisno o potrebama na terenu i stručnoj spremi
volontera organizirati rad.


VETERINARSKI PREGLED GOSPODARSTAVA U POPLAVLJENOM PODRUČJUENOM PODRUČJU

Od 23.5. provodi se Odluka o veterinarskom pregledu gospodarstava u poplavljenim naseljima, prema obavijeti iz Ministarstva poljoprivrede .

Odluka se odnosi na:
- sva gospodarstva u Vukovarsko-srijemskoj županiji te
- gospodarstva u drugim županijama u koja su dopremljene životinje s poplavljeng područja.
Svrha ovog pregleda je evidentiranje svih evakuiranih životinja i kontrola zdravstvenog stanja sa svrhom ranog otkrivanja mogućih zaraznih bolesti, kao i eventualno liječenje bolesnih životinja koje nisu sumnjive na zarazne bolesti.
Evidencija, označavanje, klinički pregled i eventualno liječenje u okviru ove Odluke besplatni su za sva gospodarstva u ugroženim općinama, te sva ona gospodarstva koja su primila životinje evakuirane s poplavljenog područja.


OBAVEZNA DEZINFEKCIJA NA KONTAKT TOČKAMA
ULASKA I IZLASKA S POPLAVLJENOG PODRUČJA

Obzirom na proglašenu opasnost od epidemija, u svrhu zaštite zdravlja ljudi i životinja i sprječavanja širenja uzročnika bolesti u područja izvan poplavljenog potrebno je provoditi preventivne mjere pojačane dezinfekcije koju organizira, provodi i nadzire veterinarska služba.
Pojačana dezinfekcija mora se, prema obavijesti Ministarstva poljoprivrede provoditi od 23.5.na svim kontrolnim točkama koje uspostavlja i osigurava krizni stožer, a po potrebi se mogu odrediti i dodatne točke na kojima se mora provoditi pojačana dezinfekcija.
Sva vozila, osobe i pribor moraju biti dezinficirani prilikom izlaska iz poplavljenog područja, kao i prilikom povratka i prelaska kroz kontrolne točke.
Dezinfekcija vozila: prskanje kotača i vanjske površine vozila, prelazak vozila preko spužve natopljene dezinficijensom.
Dezinfekcija osoba: presvlačenje upotrjebljene jednokratne zaštitne odjeće i obuće, uranjanje gumenih čizmi u posude s dezinficijensom, dezinfekcija ruku dezinfekcijskim sredstvom.

ponedjeljak, 26.05.2014.

...izvan teme...IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT U HRVATSKOJ

ZASTUPNICI ZA TEŠKE HRVATSKE TEME !

Rezultat izbora u Republici Hrvatskoj za europski parament, prema privremenom izvješću državnog izbornog povjerenstva je slijedeći :šest zastupničkih mjesta u europskom parlamentu sa 41,42% glasova prema odluci hrvatskih birača koji su u nedjelju 25.svibnjaizašli na izbore osvojio je HDZ u koalciji sa Hrvatskom seljačkom strankom,Hrvatskom strankom prava, Blok umirtovljenicima,Zagorskom demokratskom strankom i Hrvatskom demokršćanskom strankom- lista broj 6. Četiri mandata s 29,93% osvojio je SDP sa svojim koalicijskim partnerima, a to je Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Istarski deemokratski sabor i Hrvatskom strankom umirivljenika – lista broj 20. Stranka Mirele Holy, Održivi razvoj Hrvatske – lista broj 15 osvojila je jedno zastupničko mjesto s 9,42% glasova.
Bez euro parlamentarnog zastupnika ostala je stranka liste broj 9 sa koalicijom stranaka koju čine Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje, Akcija za bolju Hrvatsku, Autohtona hrvatska seljačka stranka,HRAST, Hrvatska stranka prava ,Hrvatska Zora stranka naroda, Obiteljska stranka i Zavjet za Hrvatsku sa 6,88% glasova.
Hrvatski laburisti- stranka rada, lista broj 1o osvojila je 3,40% glasova a zbog tog neuspjeha, ostavku je odmah podnio Dragutin Lesar. Isto tako željeni uspjeh nije ostvarila ni nova, ali vrlo agilna politička stranka Nacionalni forum s 2,40% čiji je predsjednik prof. dr. Nikica Gabrić. Nacionalni forum izašao je na europarlamentarne izbore u koaliciji s Hrvatsko socijalno liberalnom strankom, Primorsko gornskim savezom i Listom za Rijeku. Na izbore je izašlo oko 26% birača u Republici Hrvatskoj.

U Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu u velikoj dvorani, stožer u kome je čekao izboirne rezultate imao je Nacionalni forum sa koalcijskim partnerima. Odmah nakon proglašenja rezultata, koje je pročitao predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin dr. Gabrić je održao kratak spontani govor u kome je rekao:

„Prvo želim čestitati svima onima koji su uspjeli dobiti europarlamentarnog zastupnika, a našim biračima želim zahvaliti što su glasali za nas
Možda ste tužni, možda ste razočarani, ali nemojte biti. Teško je mijenjati Hrvatsku kada četiri petine hrvatske nije u svojim kućama, a 20% izađe na izbore a bi promijenilo Hrvatsku. Tih 20% su ipak SDP i HDZ njihova stranačka mašinerija. Put promjena u Hvatskoj nije lagan, zato što većina ljudi još uvijek ne misli da njihov glas i njihovo djelovanje može promijeniti Hrvatsku. Mi smo ovih nekoliko mjeseci pokušavali stvarati jednu drugačiju sliku i tražiti ono što ljude u Hrvatskoj povezuje, a ne ono što ih razdvaja.Mogli smo možda i bolje. Možda nismo napravili dovoljno. Da li ćemo se time i dalje baviti ovisiti će o vama. Puno bolje mi ide biznis nego politika.Da li ćemo nastaviti naš rad u ovom sastavu isključivo ovisi o vama.Ja nisam naučio da pokleknem kada mi nešto u životu ne ide.Čovjek treba padati da bi naučio se poniznosti i da bi vidio u čemu griješi.
Sigurno da stvari koje smo radili nismo uvijek najbolje radili. Ali u ova četiri mjeseca koliko stranka postoji, uspjeli smo stvoriti tridesetak organizacija na terenu, to je nekoliko tisuća ljudi. Sa nekoliko tisuća članova ne može se pobijediti na izborima. Možda naš optimizam koji nas je pokretao na početku je činio da imamo šansu. Ali to Vam je priča o ženi i ljubavnici.Dakle svi razočarani birači SDP-a, HDZ-a i ostali su zapravo koketirali sa novim strankama. A onda kada poću kalkulirati šta dobivaju, šta gube, uvijek se vrate kući. Tako i ovi birači koji su danas izašli na izbore su odlučili da podrže dvije velike stranke jer većina od tih ljudi zapravo živi od posla koje im je dao SDP i HDZ.
To što je napravila Mirela Holy je značajniji uspjeh, ja joj čestitam, ona je moja prijateljica, ali ja mislim da je to ipak veći broj ljudi koji su iz SDP-a .
koji su se skrili u tom malom akvariju. Nadam se da griješim, ali joj želim puno uspjeha. A nama da promislimo što smo mogli bolje. I ako se niste obeshrabrili i odustali od toga da mijenjate sebe i druge ljude, ja sam uvijek spreman da vas vodim“ rekao je prof.dr. Nikica Gabrić .


ZVIJEZDA LISTE JADRANKA KOSOR

Lista Nacionalnog foruma i njihovih koalicijskih partnera bila je lista broj 12
NOSITELJ LISTE bio je 1.prof.dr.sc. NIKICA GABRIĆ, dr.med. i osvojio je 24,18% . Druga po rednom broju bila je RENATA ŠEPERIĆ PETAK, dipl.europeolog i osvojila je 14,30% kao preferirani kandidat HSLS-a .
Evo i postotaka osvojeh glasova birača ostalih kandidata sa liste broj 12:
3.dr.sc. MATO PALIĆ (1,54%)
4. VLADIMIR FERDELJI, dipl.ing.stroj (6,01%)
5.prof.dr.sc. AMIR MUZUR, dr.med. (2,21%)
6.GORANKA HORJAN, prof. (1,22%)
7.ĐURO LUBURA, bacc.ing.traff (1,88%).
8. mr.sc. MIRZA ŠABIĆ (1,45%)
9.SANJA RUKAVINA, dipl.ing.agr (1,45%)
10.GORDANA AKSIN, dr.dent.med (0,54%)
11.JADRANKA KOSOR, dipl.iur. (29,70%)

Iznimno je zanimljivo da je zapravo zvjezda liste broj 12 po broju osvojenih glasova birača bivša premijerka RH i žena koja je Hrvatsku uvela u EU , a sada nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, s osvojenih 29,70% glasova.
Jadranka Kosor je prije nekoliko mjeseci sama rekla da je zamolila dr. Gabrića da bude na njegovoj listi na posljednjem mjestu. Dr. Gabrić je to uvažio i pozitivno je učinio. Zašto ? Iz namjanje tri razloga, iako ih analiza može iznjedriti i više:1. zato što birači pamte povjesne činjenice i pozitivne osobe 2. zato što je Jadranka Kosor persona koja potpuno sigurno još uvijek, što se sada pokazalo,ima svoje biračko tijelo, 3.zato što je mnogo bolje biti u društvu s uspješnima nego s onima drugima.

Hrvatski europarlamentarci su slijedeći: iz HDZ-ove koalicije Ruža Tomašić, Andrej Plenković, Marijana Petir, Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Ivan Stier, iz kolalicije SDP-a: Tonino Picula, Biljana Borzan, Jozo Radoš i Ivan Jakovčić, a iz stranke ORAH , umjesto Mirele Hply, D. Škrlec.

Aalizira li se svaka osoba pojediačno, što radi, kako radi, što govori, postati će jasno da birači traže jake osobe koje govore činjenice, koje znaju braniti svoje stavove, koje zapažaju probleme i ne boje se govoriti isinu o problemima. Birači ponovo poručuju da im je dosta klišea i uljuđenih fraza koje ne objašnjavaju ništa, a izgovaraju ih mnogi političari. Birači su za predstavnike Hrvatske izabrali osobe koje su do sada pokazale da treba otvarati teške teme, da o teškim temama treba govoriti, na taj način stvarati pritisak, te tražiti rješavanje tih problema i u Hrvatskoj i u parlamentu Europske unije,a sve u interesu svih koji žive u Republici Hrvatskoj.

petak, 23.05.2014.

OZNAKA „HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD“

DO 27.5. ZA TRADICIONALNE I INOVATIVNE PROIZVODE

U Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije do 27.5. 2014. je tvoren Javni poziv za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“ za proizvođače koji žive i proizvode na hrvatskim otocima.
Zainteresirani otočni proizvođači trebaju podnijeti ispunjen Zahtjev za dodjelu prava uporabe Oznake „Hrvatski otočni proizvod“, a obrazac Zahtjeva objavljen je u Prilogu 1. Pravilnika koji je sastavni je dio ovog Javnog poziva. Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda s oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ objavljen je u NN broj 47/07. godine. Pravilnik ima uporište u Zakon o otocima NN broj 34/99, 32/02 i 33/06.
Obrazac Zahtjeva objavljen je i na službenim internetskim stranicama Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (tel. 01 6400-696) na web adrsi www.mrrfen.hr/default.aspx?id=1454

Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“ se dodijeljuje tradicionalnim i inovativnim proizvodima koje proizvode otočni proizvođači. Takvim se proizvodima smatraju proizvodi nastali kao rezultat otočne tradicije i razvojno-istraživačkog rada čija razina kvalitete mora biti mjerljiva.Takvi proizvodi moraju zadovoljavati zakonske i podzakonske odredbe o sigurnosti, zaštiti zdravlja, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača te zahtjevima utvrđenim u normama i specifikacijama kojima se osigurava razina kvalitete.
Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“ dodjeljuje se, ako je zahtijev ispravno podnesen, proizvodima ,koji imaju jednu od navedenih oznaka i to
1.Oznaku ekološki proizvod
2.Oznaku izvorno hrvatsko
3.Oznakau hrvatska kvaliteta
4.Oznaku izvornosti
5.Oznaku zemljopisnog podrijetla
6.Oznaku tradicionalnog ugleda
7. Oznaku izvornosti za ostale proizvode
8. Oznakau zemljopisnog porijekla za ostale proizode

Uz Zahtjev je potrebno priložiti sljedeću dokumentaciju
1.za trgovačka društva:
– presliku rješenja o upisu u sudski registar;
– presliku društvenog ugovora u slučaju da se radi o više osnivača trgovačkog društva;

– 2. za zadruge:

– akt o osnivanju
– presliku rješenja o upisu u sudski registar;
– preslika ugovora o osnivanju zadruge;


– 3.za udruge:
– preslika rješenja o upisu u registar udruga;
–
– 4. za obrte:
– presliku rješenja o osnivanju obrta (obrtnica);
– preslika ortačkog ugovora u slučaju da se radi o više vlasnika obrta;
–
– 5.za obiteljska poljoprivredna gospodarstva:
– presliku rješenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava;
–
– 6.za ostale:
– presliku rješenja o upisu ili drugi zakonom propisan dokument.


Potrebna je i 1. izjava podnositelja zahtjeva ovjerena kod javnog bilježnika o otočnom podrijetlu proizvoda;

2. tehnička dokumentacija, fotografija proizvoda i/ili dokumentacija za vizualnu jednoznačnu i pouzdanu identifikaciju proizvoda;

3. preslika rješenja o korištenju jedne od sljedećih oznaka: Ekološki proiz¬vod, Izvorno hrvatsko, Hrvatska kvaliteta, Oznaka izvornosti, Oznaka zemljopisnog podrijetla, Oznaka tradicionalnog ugleda, Oznaka izvornosti za ostale proizvode, Oznaka zemljopisnog porijekla za ostale proizvode.

5. dokument o udovoljavanju uvjetima sigurnosti, zaštiti zdravlja, zaštiti okoliša i zaštiti potrošača te rješenje ili dokument o uvedenom sustavu osiguravanja kvalitete, za proizvode koji nemaju jednu od oznaka navedenih u točki 4. u skladu s Pravilnikom o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane NN broj 63/11, 79/11 i 90/13 i odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti predmeta široke potrošnje NN broj 125/09 i 23/13 koje se odnose na kozmetičke proizvode, a nastali su kao rezultat otočne tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije i invencije;

6. preslike dokumentacije o proizvodu s kojom podnositelj Zahtjeva raspolaže, a koja se odnosi na dokazivanje kvalitete proizvoda.

Zahtjevi za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“ mogu se podnijeti, kako je već navedeno, još samo do 27. 5. 2014. na adresu:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Račkoga 6, 10000 Zagreb
s naznakom „ne otvaraj – javni poziv“ i adresom podnositelja zahtjeva na poleđini omotnice.

srijeda, 21.05.2014.

POTREBA ZA DONATORIMA HRANE ZA STOKU I ŽIVOTINJE

POPLAVA BIBLIJSKIH RAZMJERA

Prema informacijama glasnogovornice Hrvatske poljoprivredne komore Tajane Radić, u tijeku je akcija u kojoj mogu pomoći oni koji imaju mogućnost donirati hranu za stoku, sijeno, žitarice i ostalo ZA PODRUČJA NA KOJIMA JE POPLAVA. Donatore hrane molimo da što prije kontaktiraju neki od brojeva; 091 4882 714, 091 4883 111, 091 4883 110 ili 01 6109 260, 01 6109 261, 01 6109 809.
Akcija se provodi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede.

NAJPOZNATIJA SVJETSKA INTERNETSKA TRAŽILICA Google je prepoznala poplavu biblijskih razmjera na jugoistoku Europe te je na svoju naslovnu stranicu satvila link na kome su osnovne informacije koje se odnose na pomoć za Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.
Penosim te osnovne informacije:

Telefonski brojevi za Republiku Hrvatsku !
• Na brojeve 099-380 6408 099-380 6408 FREE i 099-380 6407 099-380 6407 FREE se mogu javiti svi građani koji su spremni prihvatiti unesrećene osobe i ustupiti im vlastiti prostor na korištenje.

Donacije za Hrvatsku

• Donatorski telefonski broj 060 90 11 060 90 11 FREE (6,25 kn, PDV uključen)
• Crveni križ Hrvatska - informacije kako uputiti donacije




Telefonski brojevi za Bosnu i Hercegovinu
• Sarajevo 033/276-383 033/276-383 FREE
• Mostar 036/355-726
• Dežurni telefon od 21.00 do 07.00 je 062/575-656 062/575-656 FREE
• Kontakt telefon u pogođenom području (za članove porodica):
• CRVENI KRIŽ FEDERACIJE BIH: 003 645 746
• CRVENI KRST REPUBLIKE SRPSKE: 057 226 730 057 226 730 FREE


Donacije za Bosnu i Hercegovinu
• Telefonski brojevi za donacije:
BH Telekom – donirate 2,00 KM (cijena poziva iz fiksne i mobilne mreže iznosi 2,10 KM)090 291 032 090 291 032 FREE
HT Mostar – donirate 1,80 KM (cijena poziva iz fiksne i mobilne mreže iznosi 2,00 KM)092 890 830
• Crveni križ Federacije BiH - informacije kako uputiti donacije


Telefonski brojevi za Srbiju

Telefonske linije za sve građane i pravna lica koja prikupljaju pomoć ugroženom stanovništvu u poplavljenim područjima u Srbiji
Crveni križ Srbije 011 30 32 125
Telefoni za evakuaciju i pomoć
011 2289 208
011 2282 910
011 2741 157
011 2282 943
011 2282 944

Donacije za Srbiju

Pošaljite donaciju SMS porukom na broj 1003 (sve tri mreže). Cijena poruke je 100 RSD.
Crveni križ Srbije
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srbije.

PROCJENE S POPLAVLJENOG PODRUČJA

POPLAVLJENO JE 5.178 HA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA

Iz ureda glasnogovornika Ministasrtva poljoprivrede 21. svibnja novinarima je upućena obavijest u kojoj se kaže. „ Prema preliminarnim procjenama štete na poplavljenom području u poljoprivredi na usjevima, nasadima i stočnom fondu mogle bi dosegnuti i do 100 milijuna kuna. Konačna procjena bit će moguća tek kada se voda sa poplavljenih područja povuče te nakon uvida u stanje usjeva, evidenciju svih životinja, i šteta nastalih na poljoprivrednim objektima i mehanizaciji.

Na poplavljenom području Vukovarsko-srijemske županije u općinama Drenovci, Gunja i Vrbanja od ukupno 42.267 ha, u ARKOD je upisano 18.923 ha, a poplavljeno je 5.178 ha poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD, što je 0,50 % od svih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj.Republika Hrvatska naime ima 1.026.701 ha poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD.

Evakuacija stoke
Sa poplavljenih područja (Gunja, Rajevo selo, Račinovci), ali i iz okolnih mjesta (Posavski Podgajci, Drenovci, Đurići, Vrbanja – zbog opasnosti koja je prijetila) ukupno je evakuirano 7.665 od ukupno registriranih 11.918 životinja, što je oko 65% iako ti podaci još nisu konačni. Životinje su izmještene na 20-tak farmi koje su se prijavile za prihvat kao i u objekte u vlasništvu Ministarstva poljoprivrede u Borovom Selu. U pripremi je još 20-ak farmi za prihvat životinja. Za zbrinute životinje je osigurana stalna veterinarska skrb i stočna hrana. U tijeku je zbrinjavanje preostalih nezbrinutih životinja.

APEL:
Pozivamo građane s poplavljenih i ugroženih područja da u lokalne krizne stožere ili u veterinarske službe prijave gdje su i koliko grla stoke premjestili s poplavljenog područja. Ministarstvo ima samo podatke za životinje koje su spašavane u organizaciji Lokalnih kriznih stožera i u suradnji s veterinarskim službama.

AKTINOSTI KOJE ĆE PODUZETI MINISTARSTVO O SVOM TROŠKU:

1.nastavak evakuacije i zbrinjavanja preostalih živih životinja;
2.nastavak neškodljivog uklanjanja lešina životinja;
3.pripreme za povratak na gospodarstvo podrijetla (dezinfekcija, deratizacija, dezinsekcija, čišćenje gospodarstva, klinički pregled životinja i postupanje u slučaju sumnje na zarazne bolesti);
4.utvrđivanje zdravstvenog statusa životinja za gospodarstva na koja se stoka vraća;
5.povratak (prijevoz) stoke sa mjesta privremenog boravišta na matičnu farmu
6.nabavka i distribucija stočne hrane u suradnji s Hrvatskom poljoprivrednom komorom;
7.poduzimanje svih fitosanitarnih mjera.

Savjetodavna služba i Hrvatska poljoprivredna agencija će po povlačenju vode obići sva poljoprivredna gospodarstva i ponuditi savjetodavnu pomoć u smislu spašavanja usjeva i stoke. Očekuje se da će po povlačenju vode i prosušivanju tla biti moguće presijati poljoprivredne površine koje su poplavljene, posebice zamjenskim kulturama (kukuruz, krmne kulture). Moguće je da će se dio usjeva uspjeti održati, posebice pšenica, no očekuje se da bi se uslijed visokih temperatura i vlage mogle pojaviti bolesti na usjevima zbog čega će Savjetodavna služba dati upute vezano za zaštitu, te preporučiti koje sorte poljoprivrednih kultura ponovo zasijati (obzirom na kraću vegetaciju). Aktivno će obilaziti sva pogođena gospodarstva i biti na usluzi za ponovnu uspostavu poljoprivredne proizvodnje

MJERE ZA SANACIJU ŠTETA U POLJOPRIVREDI
• 1.Vlada će donijeti odluku o pomoći poljoprivrednim proizvođačima sa poplavljenih područja – obnova stočnog fonda, nabava repromaterijala za ponovljenu sjetvu;
• 2.Poljoprivrednici na poplavljenim područjima bit će oslobođeni plaćanja zakupa za državno poljoprivredno zemljište;
• 3.Žurna isplata preostalog iznosa izravnih plaćanja poljoprivrednicima;
• 4.HBOR ce korisnicima kredita na poplavljenom području privremeno povući instrumente prisilne naplate koji su sada aktivni te će također omogućiti provedbu moratorija i reprograma za odobrene kredite;
• 5.Od Europske komisije zatražit ćemo primjenu „više sile“ kojom će poljoprivrednici koji su pogođeni posljedicama ove poplave ostvariti jednaka izravna plaćanja za proizvodnu 2014. godinu - na koja bi imali pravo prije nego je elementarna nepogoda uništila njihove resurse;
• 6.Za poljoprivrednike u poplavljenim područjima od Europske komisije zatražit ćemo avansnu isplatu od 50% izravnih plaćanja namijenjenih za 2015. godinu;
• 7.U znak solidarnosti s poljoprivrednim proizvođačima, djelatnici svih institucija iz sektora poljoprivrede doniraju vlastita sredstva u robi i novcu.

ponedjeljak, 19.05.2014.

IZVJEŠTAJ MINISTARSTVA O STANJU NA POPLAVLJENOM TERENU

SREĐUJU SE PODACI O BROJU PREŽIVJELIH ŽIVOTINJA

Ministarstvo poljoprivrede je preko veterinarskih službi na poplavljenom području aktivno uključeno u spašavanje i evakuaciju životinja, a osigurane su i štale, odnosno farme u koje se smješta stoka , te se osigurava dostava hrane za stoku.

Na području županjske Posavine situacija je protekla dva dana bila vrlo teška. Radilo se na evakuaciji ljudi, životinja i zaštiti imovine. Ljudi su stoku najčešće evakuirali samostalno sa prikolicama na odredišta koje su sami dogovorili. Evakuaciji su bili prisutni i veterinari. U svakom stožeru je prisutan veterinar koji je u stalnoj komunikaciji sa veterinarskim inspektorima i čelnicima stožera te koordiniraju i pomažu u organizaciji izvlačenja stoke sa ima.
Pojedine velike farme su samostalno evakuirale stoku, a brojne tvrtke su im ponudile svoje kamione za prijevoz u koordinaciji sa Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane. Uprava za veterinarstvo izradila je plan slobodnih farmi za evakuaciju stoke a svoje su kapacitete ponudile pojedine farme sa područja Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Vukovarsko- srijemske županije i druge

PRIMJERI SOLIDARNOSTI
Valja istaknuti kako na terenu vlada velika solidarnost među poljoprivrednicima. Primjera radi Ministarstvu poljoprivrede se javila tvrtka Bio Adria d.o.o. iz Istre kojoj su Ministarstvo poljoprivrede i stočari prije dvije godine pomogli sa hranom nakon katastrofalnog požara na njihovoj farmi. Danas su spremili jedan šleper hrane koji će poslati u poplavljeno područje gdje ima najvećih potreba za prehranu krava. Isto tako je Konjički klub Korana iz Karlovca ponudio 25 ha ograđenog prostora za konje iz poplavljenih područja. Svoju pomoć kod saniranja štete aktivno pruža i PIK Vrbovec.

Ovo su samo neki od primjera u kojima su poljoprivredni proizvođači i građani pokazali solidarnost sa ljudima na poplavljenim područjima.

Prema privremenim podacima Ministarstva poljoprivrede do 19.05.2014. evakuirano je sa područja županjske Posavine 2520 goveda, 3900 svinja, 370 ovaca i 20 kojna.

Evo kako je evakuacija provedena po broju životinja u pojedinim mjestima:
U Vrbanji, Strošincu i Soljanima - 220 kom. goveda, 2000 komada svinja 70 ovaca i konji.

Iz Drenovaca je evakuirano 600 komada goveda, 1900 komada svinja, 300 ovaca 20 konja.

Evakuirana je sva stoka iz sela Račinovac, ali se podaci još obrađuju.

Iz Rajevog sela evakuirana su goveda tvrtke Stočarstvo Drenovci, Gorup stočarstvo , Silosi Pitomača i Vigor d.o.o. Do 23 sata izvučeno je 1700 komada tovnih goveda.

Prikupljaju se podaci o farmama na koje je stoka premještena kako bi se dopremila hrana koju nude i fizičke osobe. Isto tako prikupljaju se podaci o raspoloživim kapacitetima i lokacijama farmi za moguće nove evakuacije. Evakuirane životinje smještene su prema podacima dostupnim veterinarskoj inspekciji na slijedećim područjima: Otok, Komletinci, Nijemci, Donje Novo Selo, Apševci i Lipovac, Mohovo, Lovas, Berak, Pačetin, Bršadin, Borovo, Vrpolje, Suhopolje.

Organiziran je prijevoz lešina stoke .Postavljeni su kontejneri za odlaganje lešina, kako bi bile što prije uklonjene.Za područja Istočne Slavonije Ministarstvo poljoprivrede izrađuje dodatan popis objekata za smještaj stoke goveda, svinja, ovaca i konja. Veterinarska službe stupa u kontakt sa svim subjektima koji imaju mogućnost prijema životinja, a Ministarstvo poziva i ostale vlasnike koji imaju slobodne kapacitete ili mogu pomoći u hrani da se jave.


Aktivnosti Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane
nakon povlačenja vode sa poplavljenih područja:

1. Organizacija zbrinjavanja lešina domaćih i divljih životinja na način da su jedinice lokalne samouprave dužne osigurati opremu i mehanizaciju :bagere, utovarivače i drugo kao i osoblje za skupljanje i utovar. Odvoz u kafileriju je moguć samo od registriranih prijevoznika lešina, a kontrolu nad provedbom navedenih postupaka obavljat će nadležna veterinarska inspekcija/veterinarska služba ovlaštenih veterinarskih organizacija i /ili akreditiranog kontrolnog tijela;
2. Sanacija terena u radi sprječavanja širenja zaraznih bolest kod životinja, provođenjem mjera DDD-a, te ostalih mjera koje se procjene nužnima, također pod kontrolom nadležne veterinarske službe ovlaštenih veterinarskih organizacija .
3. Neškodljivo uklanjanje: postoji realna procjena da će dio lešina biti raspadnut, odnosno zatečen u tanju visokog stupnja autolize odnosno truležne promjene i kao takve ih je nemoguće zbrinuti u kafileriji na propisan način. Lešine je u skladu s važećom legislativom moguće ukloniti na način zakapanja na mjestu gdje su zatečene ili u neposrednoj blizini uz rješenje nadležnog veterinarskog inspektora;
4. Procjena ugroženosti - zatražiti od jedinica lokalne samouprave da kod nadležnih tijela Hrvatske vode i vodopravna inspekcija ishoduju žurnu procjenu ugroženosti voda i drugog okoliša;
5. Upute posjednicima – Posjednicima će biti dane upute za postupanje u svrhu sprječavanja pojave određenih zaraznih i nametničkih bolesti koje se mogu javiti nakon poplava (različiti letci o pojedinoj zaraznoj bolesti sa opisom simptoma i postupanjima)
6. Procjena zdravstvenog stanja životinja - po ukidanju izvanrednih mjera, te kad se ostvare mogućnosti vraćanja izmještenih životinja na gospodarstva podrijetla - veterinarska će služba po zahtjevu posjednika provesti procjenu zdravstvenog stanja životinja i poduzeti potrebne mjere u zbog sprječavanja mogućeg širenja bolesti i uspostave zdravstvenih statusa;
7. Osiguranje sigurno ispravne hrane - u slučaju ukazane potrebe nadležno ministarstvo će u suradnji sa stručnim službama Ministarstva poljoprivrede poduzeti mjere za osiguranje higijenski ispravne hrane za ishranu životinja na farmama na kojima je izvršena procjena da ista ne udovoljava propisanim uvjetima za ishranu životinja;
8. Suradnja sa drugim institucijama vezanima za zdravlje- i nadalje surađivati sa nadležnim Zavodom za javno zdravstvo, posebno epidemiološkom službom u cilju sprječavanja mogućeg širenja zaraznih bolesti od kojih mogu oboljeti i ljudi.
9. Obnavljanje ugovora za obavljanje poslova DDT - preporučiti jedinicama lokalne samouprave da obnove Ugovore sa tvrtkama koje provode tj. obavljaju poslove DDD te provedbu istih na stambenim objektima i u domaćinstvima (podrumi, ostave, bunari i dr.);
10. Uključivanje lovaca i lovačkih društava - uključiti nadležne lovačke udruge, lovozakupnike lovišta s pravom lova u slučaju pronalaska lešina divljih životinja radi identifikacije istih, uklanjanje istih ili drugih zatečenih situacija na terenu u skladu s propisanim obvezama lovaca. Provedbene radnje uklanjanja lešina ili mjera u slučaju sumnje na zaraznu bolest treba obavljati pod nadzorom nadležne veterinarske inspekcije

UPRAVA ZA VETRINARSTVO NA POPLAVLJENIM PODRUČJIMA

POTREBE ZA PREMJEŠTAJEM STOKE

Ministarstvo poljoprivrede uputilo je obavijest koja se odnosi na zbrinjavanje stoke sa poplavljkenih područja.
U obavijesti se kaže da Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede poziva sve vlasnike goveda na području Republike Hrvatske koja su zahvaćena poplavom, ako imaju potrebu za iseljenjem svoje stoke da se jave na telefonske brojeve dolje navedenih lokalnih kriznih stožera.

Istim osobama na iste brojeve mogu se javiti svi farmeri uzgajivači goveda i stoke koji u svojim štalama imaju mjesta za prihvat stoke s poplavljenih područja.

Informacije o pronalasku uginulih i ozlijeđenih životinja mogu se javiti na iste brojeve telefona.

Vukovarsko- Srijemska županija

Predsjednik Nada Ćaleta, dr.vet.med. viši veterinarski inspektor
mobitel: 099/815-637, e-mail: nada.caleta@mps.hr
Zamjenik Mislav Živković, dr.vet.med. – veterinarski inspektor
mobitel: 099/815-6484, e-mail: mislav.zivković@mps.hr

Otok
Predsjednik Marko Novoselac, dr.med.vet., viši veterinarski inspektor
mobitel: 099/815- 6370, e-mail: marko.novoselac@mps.hr
Zamjenik Damir Jelić, dr.med.vet., viši veterinarski inspektor
mobitel: 099/815-6372, e-mail: damir.jelic@mps.hr

Brodsko- posavska i Požeško-slavonska županija
Požega
Predsjednik Damir Romić, dr.vet.med. – voditelj Odjela VU Požega
mobitel: 099/815-6366, e-mail: damir.romic@mps.hr
Zamjenik Slavica Sučevac, dr.vet.med. viši veterinarski inspektor
mobitel :099/ 815-6364, e-mail: slavica.sucevac@mps.hr

Slavonski Brod
Predsjednik Damir Agičić, dr.vet.med. . viši veterinarski inspektor
mobitel: 099/815-6357, e-mail: damir.agicic@mps.hr
Zamjenik Hrvoje Tadić, dr.vet.med.- veterinarski inspektor
mobitel: 099/8156-362, e.mail: hrvoje.tadic@mps.hr

Sisačko-moslavačka županija
Glina
Predsjednica Vesna Rukavina , dr.vet.med,- voditelj Odjela VU Glina
mobitel 099/8156-530, e.mail: vesna.rukavina@mps.hr
Zamjenik Luka Grbeša, dr.vet.med. viši veterinarski inspektor
mobitel 099/8156-528, e.mai: luka.grbesa@mps.hr)

ili
Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane, Zagreb, Planinska 2a
Kontakt: mr. Brankica Capek, dr.vet.med. - voditeljica Službe veterinarske inspekcije
tel. 01/6443-550, mob. 099/8156-416, e-mail: brankica.capek@mps.hr

ČLANOVI HRVATSKE POLJOPRIVREDNE KOMORE NA POPLAVLJENOM PODRUČJU

PREDSJEDNIK BRLOŠIĆ PREDLOŽIO NOVI PRAVILNIK ZA ISPLATU ŠTETA


Prema informacijama tajnice Hrvatske poljoprivredne komore Tajane Radić "predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić i predsjednik HPK regije istočne Hrvatska Antun Vrakić obišli su u nedjelju 18. svibnja poplavljena područja u Slavoniji te dodatno aktivirali članstvo HPK za pomoć. Predsjednik HPK Vukovarsko - srijemske županije Zlatko Vuković te članovi HPK Branko Garvanović i Darko Juzbašić koji je i voditelj Stožera Vukovarsko-srijemske županije od početka su se maksimalno angažirali u pružanju pomoći poljoprivrednim proizvođačima i stanovnicima poplavljenih mjesta. Otvorili su svoja imanja, domove i koordinirali pristiglu pomoć.
Predsjednik HPK regije središnja Hrvatska Zvonimir Širjan poslao je na teren kamione za prijevoz stoke. Svi su se stavili na dispoziciju za dodatnu pomoć koja će biti potrebna u narednom razdoblju.

Predsjednik HPK Matija Brlošić razgovarao je s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom i savjetnikom ministra poljoprivrede Markom Dražetićem da se hitno izradi novi Pravilnik ili donese odluka vezano za isplatu šteta zbog vremenskih nepogoda koja će omogućiti da se financijska sredstva u potpunosti preusmjere samo poljoprivrednim proizvođačima u poplavljenim područjima. Sljedeći tjedan ( od 26.5.) će se održati sastanak na tu temu, te će se dodatno aktivirati članstvo HPK za pomoć poplavljenim područjima.“

subota, 17.05.2014.

RIJEDLOZI UDRUGE OPG-A „ŽIVOT“ NA ZPP EUROPSKE UNIJE ZA RH POLJOPRIVREDU

PRVIH 30 HEKTARA PLAĆATI SVIM GOSPODARSTVIMA!font>

Javna rasprava o zajedničkoj poljoprivrednoj politici još traje.
Ključni prijedlozi Udruge OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA Hrvatske – ŽIVOT za izravna plaćanja od 2014 su slijedeći:

1.Nakon prebacivanja sredstava iz drugog stupa povećati omotnicu za izravna plaćanja za 50 milijuna eura, tako da iznosi 423, a ne 373 milijuna eura

2.Započeti s isplatom plaćanja za prve hektare (preraspodjela plaćanja) već od 2014., a ne od 2015. kako predlaže Ministartvo pljoprivrede.

3.Plaćanje za prve hektare treba imati udio od najmanje 25,5% (probližno 95,1milijun eura) u ukupnoj omotnici a plaćanja za prve hektare isplaćivati:
3a. Za sva gospodarstva za prvih 30 ha( u skladu s okvirom ZPP EU)
3b. Uz povećan iznos od 153 eura / ha (oko 45% iznad prosječnog plaćanja)

4.Plaćanja za mlade poljoprivrednike omogućiti za prvih 50 ha a ne 25 ha, kao što piše u prijedlogu Ministarstva poljoprivrede.

5.Plaćanja za posebno osjetljive sektore (tzv.državna pomoć) ne treba do 2016./2017. uključiti u proizvodno vezana plaćanja unutar ZPP nego ih u skladu s pristupnim pregovorima isplaćivati iz nacionalnog proračuna u razdoblju od tri godine nakon ulaska RH u EU.

U obrazloženju Ključnih prijedloga Udruge OPG HRVATSKE – ŽIVOT se kaže da OSNOVNO PLAĆANJE i PLAĆANJE ZA PRVE HEKTARE imaju isti udio u ukupnoj omotnici što je 25,5%. Obzirom da omotnica za zelena plaćanja (greening) mora iznositi točno 30% omotnice, te da će se ta omotnica primjenivati na sve površine, može se smatrati dijelom početnih plaćanja, prije preraspodijele. Za tu je svrhu, procijenjuju u Udruzi, dostatno 55% ukupne omotnice (zbroj osnovnog i zelenog plaćanja).
Udruga se protivi radnom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede od 24.4. da omotnica za plaćanja za prve hektare bude minimalno mogućih 5% od ukupne omotnice i da se isplaćuje samo za prvih 7 hektara, čime bi se svela na smo 14% iznad prosječnog plaćanja!
Kao što je već rečeno, Udruga se zalaže da se plaćanja za prve hektare isplaćuju svim gospodarstvima za prvih 30 ha. Temeljem podataka iz ARKODA nešto više od 95.000 gospodarstava su veličine do 30 ha, a na njih otpada oko 470.000 ha, što je polovica zemljišta u sustavu potpora.Potporu za prve hektare bi primilo i ostalih 5 000 većih gospodarstava, tako da bi to plaćanje obuhvatilo 620.000 ha.
Analize napravljenje unutar Udruge pokazuju da prijedlog Ministarstva pogoduje samo maloj skupini najvećih gospodarstava, što je suprotno temeljnoj svrsi izravnih plaćanja. A temeljna svrha je zaštita dohotka onih skupina poljoprivrednih proizvođača koje su najranjivije, a to su mala isrednja gospodarstva. Prijedlog Udruge je pravičan i u duhu politike EU.

PRIMJER FRANCUSKE.Ona je najsnažnija zemlja u EU na području poljoprivrede.Na njen je prijedlog u reformi ZPP 2013. osmišljen model plaćanja za prve hektare, kao bolji model nego što je to obvezna modulacija plaćanja. Smisao preraspodijele na prve hektare je taj da se izravna plaćanja ravnomjernije rasporede. Najveća gospodarstva imaju brojne prednosti koje proistiću iz ekonomije obujma. U hrvatskom slučaju te prednosti proističu iz mogučnosti iznimno visokih potpora (do čak 5 milijuna eura po projektu, prema sadašnjem prijedlogu) koje će im biti na raspolaganju iz programa ruralnog razvoja do 2020. godine. Francuska je model plaćanja za prve hektare obrazložila također i kao pomoć stočarima. Jer gospodarstva koja imaju stoku u pravilu imaju veći radni angažman i razmjerno manje poljoprivredne površine. Oni su se odlučili na plaćanje za prvih 52 ha i udio omotnice za ovu svrhu od 20% iznosi oko 1,5 milijardi eura. Pri tome je iznos plaćanja za prve hektare 157 eura /ha, što je vrlo slično prijedlogu Udruge, dok su iznosi za osnovno plaćanje i zeleno plaćanje, niži nego u Hrvatskoj.


OMOTNICU POVEĆATI S 373 MIL.EURA NA 423 MIL.EURA

U obrazloženju Ključnih prijedloga Udruge se dalje kaže, da prema projekcijama koje je Udruga napravila, uz predeloženi podjednak iznos omotnice za osnovno plaćanje i omotnice za prve hektare, sva gospodarstva do veličine od 54 ha dobivala bi veći prosjećni iznos nego bi to bio to iznosilo po radnom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede. Radi se o 98% gospodarstava koja koriste nešto više od 62% ukupnih površina u ARKODU.Najvećih 2% gospodarstava bi dobivalo proporcionalno manji prosječni iznos plaćanja. Međutim, budući da u pravilu ta najveća i najkonkonkurentnija gospodarstva imaju veći udio u povijesnim plaćanjima iz nacionalne rezerve, to će ovo umanjenje u stvarnosti za njih biti marginalno.

Udruga predlaže da PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA u ukupnoj omotnici budu 15% jer to odgovara hrvatskom povijesnom nasljeđu visoke vezane potpore u prošlosti. Od tih 15% potpore, 2% bi se obvezno odnosilo na proteinske uvjete što je obveza koja proizlazi iz novih pravila ZPP.Omotnica za proizvodno vezana plaćanja iznosila bi najmanje 56 milijuna eura. Naglašeno je da su svi navedeni iznosi prilagođeni na omotnicu od 373 milijuna eura kako bi ih se moglo usporediti s sprijedlogom Ministarstva.Proporcionalno povećanju ukupne omotnice na 423 milijuna eura, sve te pojedinačne omotnice je potrebno povećati.

ZELENA PLAĆANJA ZA POLJOPRIVREDNE PRAKSE KORISNE ZA KLIMU I OKOLIŠ („greening“)

Radi se o dodatnim zahtijevima u odnosu na višestruku sukladnost:
1.Raznolikost usijeva (najmanje dva ili tri usjeva)
2.Održavanje postojećih trajnih travnjaka
3.Minimalna ekološki značajna površina

ZPP EU nudi fleksibilnost za manja i srednja gospodarstva jer se obvezni uvjeti koje treba ispuniti za dobivanje zelenih plaćanja odnose u pravilu na gospodarstva s više od 10 ha, ili više od 30 ha, ovisno o pojedinim mjerama koje se primjenjuju.
Primjerice raznolikost usijeva nije obvezna na gospodarstvima koja koriste manje od 10 ha.Najmanje dva usijeva, od kojih jedan može imati najviše 75% moraju imati gospodarstva koja koriste od 10-30 hektara, dok je za gospodasrtva veća od 30 ha obvezno imati tri usijeva, pri čemu onaj s najmanjim udjelom mora sudjelovati barem s 5% u ukupnoj površini.
Minimalni udio EKOLOŠKI ZNAČAJNIH POVRŠINA od 5% u ukupnoj površini moraju imati gospodarstva s više od 15 ha, pri čemu su sva gospodarstva s ekološkom poljoprivredom automatski isključena od ove obveze, kao i gospodarstva na kojima je više od 75% obradivog zemljišta iskorišteno za proizvodnju trava ili druge travolike paše.

MALI POLJOPRIVREDNICI.Prijedlog Udruge je da se u skladu s prethodnim prioritetima još nešto smanji omotnica za ovu namjenu u odnosu na radni prijedlog Ministarstva poljoprivrede. Ta bi omotnica bila dovoljna u visini od 2-2,5% omotnice tako da cijeli izračun bude konzistentan. Udruga istiće da i unutar PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020. treba predvidjeti shemu za male poljoprivrednike, kao posebnu mjeru obzirom da ta gospodarstva u pravilu neće sudjelovati u ostalim mjerama potpore iz ruralnog razvoja.
MLADI POLJOPRIVREDNICI definirani su kao fizičke osobe koje nisu starije od 40 godina u godini u kojoj podnose zahtijev i koji su upravitelji gospodarstva u sustavu izravnih plkaćanja u zadnjih pet godina prije podnošenja zahtijeva.Ovo plaćanje se dodjeljuje za najviše pet godina, a u pravilu je to za 25% uvećano prosjećno plaćanje i to za površine od 25-90 hektara. Udruga predlaže da to ogranićenje za mlade poljoprivrednike iznosi 50 ha, a ne 25 ha kao što sada piše u radnom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede.

TEMELJNA NAČELA IZRAVNIH PLAĆANJA su osnažiti dohodak i zaštititi najugroženije proizvođače hrane, povećati razinu skrbi zajednice o poljoprivrednicima koja se može svesti pod termin „malog i srednjeg obiteljskog gospodarstva“ prema hrvatskim specifičnostima.

TEMELJNO NAČELO PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA kaže da treba uvažiti specifičnost pojedine zemlje i pri tome stupanj njene ukupne razvijenosti, posebno razvijenosti ruralnog prostora kako bi se potakla gospodarska, socijalna i demografska održivost te zaštitila priroda i okoliš cijelog teritorija.
OD STRANE RESORNOG MINISTARSTVA JE VAŽNO OSIGURATI pravodobnu dostupnost informacija poljoprivrednicima i javnosti, dosljednost u provedbi odabira mjera i njihove zakonitosti, poštivati rokove plaćanja i utvrđene visine potpora, kao i jasno definirati specifične potrebe zemlje za proizvodnjom, potrebe i prioritete poljoprivrednika i potrebe stanovništva u ruralnom prostoru.

MOGUĆNOST PREBACIVANJA SREDSTAVA IZ JEDNOG STUPA U DRUGI
Zajednoičkom poljoprivrednom politikom je omogućeno da se od 2014. godine sredstva potpora prebacuju iz jednog u drugi stup do najviše 15%. Hrvatska može prebaciti sredstva iz ruralnog razvoja u izravna plaćanja u visini od 5o milijuna eura, što bi ukupnu omotnicu za ta plaćanja povećalo na 423 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede predlaže da se sredstva umjesto toga koriste kao zamjena za domaća sredstva doplate (tzv. top-ups).Na taj bi se naćin država odrekla mogućnosti da isplati iznose poljoprivrednicima na koje imaju pravo na osnovu hrvatskih pristupnih pregovora. UDRUGA SE PROTIVI TAKVOM PRIJEDLOGU.

PRORAČUN EU. Republika Hrvatska uplaćuje oko 600 milijuna eura godišnje u proračun EU od čega se 41% preraspodjeljuje u potpore zazajedničku poljoprivredu, što je oko 240 milijuna eura. Za 2014. se procijenjuje da RH neće povući niti polovicu sredstava koje uplaćuje za Zajedničku poljoprivrednu politiku. Utoliko je važnije da se država u razdoblju prvih godina članstva u EU, u kome se događa najveći pad dohotka poljoprivrednih proizvođača, ne odriče isplate iznosa na koje ima pravo.

17.05.2014. u 13:39 • 0 Komentara • Print • # • ^

srijeda, 14.05.2014.

ZLOUPORABA POLOŽAJA I OVLASTI U POLJOPRIVREDI

KAZNENE PRIJAVE MINISTRU I RAVNATELJU!

Prema tvrdnji rukovodećih ljudi UDRUGE OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE - ŽIVOT , kao i prema pisanju dnevnog lista Poslovni dnevnik od 12.svibnja, Udruga je 18. veljače ove godine podnijela kaznenu prijavu protiv ministra poljoprivredne u Vladi RH Tihomira Jakovine i Ante Peze ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju.U prijavi ih se tereti da su počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. Udruga temelji kaznenu prijavu na odluci minsitra poljoprivrede Tihomira Jakovine da ne obračuna modulaciju u isplati potpora za 2012. godinu,a ravnatelj Agencije za plaćanja je pristao provesti odluku ministra Jakovine. Hrvatska je, temeljem stečevine Europske unije, još 2009. u Zakon o državnim potporama u poljoprivredi uvela modulaciju. Prema Zakonu potpore koje su u 2011. i 2012.godine prelazile 100 tisuća kuna modulacijom su morale biti umanjene za osam posto, a one iznad 2,16 milijuna kuna za 12 posto.
Sredstva prikupljena modulacijom smanjivala su za taj iznos obvezu stečenih prava za poljoprivredne potpore, a isplaćivana su poljoprivrednicima čija su godišnja prava za potpore manja od 100 tisuća kuna. Provedbom modulacije u 2009. prikupljen je 101 milijun kuna, u 2010. godini to je iznos od 105 milijuna kuna, a 2011. godine 70,6 milijuna kuna. Prikupljeni novac isplaćen je velikim tvrtkama koje su korisnici potpora.
Kaznenoj prijavi, podnesenoj Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala priložena je dokumentacija na nekoliko stotina stranica, gdje je navedeno niz točaka u kojima je opisan način kršenja Zakona ministra poljoprivrede.

PRAVNA SLJEDNICA
Udruga OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA HRVATSKE-ŽIVOT je pravna sljednica Stožera za obranu hrvatskog sela koji ima prikupljenih oko 2500 punomoći hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava. Punomoći poljoprivrednih gospdarstava imaju smisao pravne snage u pregovorima i aktivnostima za obranu hrvatskog sela u zastupanju svojih zakonom stečenih prava , za isplatu zaostalog dijela potpora za obračun iz 2012. godine te u pregovorima i svim pravnim aktivnostima u ministarstvu poljoprivrede, Vladi RH, kod nadležnih sudova i Europske komisije.

EUROPSKI REVIZORSKI SUD
Hoće li raspodjela financijskih sredstava u poljoprivredi biti predmet interesa Europskog revizorskog suda?Taj sud osnovan je radi provođenja kontrole trošenja proračunskih sredstava Unije još 1977. godine. Revizorski sud nadležan je za financijsku reviziju, reviziju usklađenosti i reviziju uspješnosti.Prema godišnjem izvješću EUROPSKOG REVIZORSKOG SUDA za 2012. godinu procijenjena stopa pogreške za potrošena sredstva iz cjelokupnog proračuna EU povećana je s 3,9% na 4,8%. Stopa pogreške povećava se svake godine od 2009. nakon pada u tri prethodne godine. Ruralni razvoj, okoliš, ribarstvo i zdravstvo i dalje su područja koja su rashodovno najsklonija pogreškama s procijenjenom stopom pogreške od 7,9%. Slijedi regionalna politika, energija i promet s procijenjenom stopom pogreške od 6,8% .

14.05.2014. u 17:15 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 13.05.2014.

POMOĆ SEKTORU VINA

PROMIDŽBA NA TRŽIŠTIMA TREĆIH ZEMALJA

Prema informacijama iz ministarstva poljoprivede, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je na temelju članka 10. stavka 1. Pravilnika o provedbi mjere Promidžba na tržištima trećih zemalja iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. (Narodne novine br. 146/2013, 49/2014), Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014. – 2018. za mjeru Promidžba na tržištima trećih zemalja u 2014. godini: http://narodne- koji su upisani novine.nn.hr/clanci/oglasi/2595395.html . Natječaj je otvoren do 31. svibnja.
Ova mjera namijenjena je proizvođačima vina koji su upisani u Vinogradarski registar, javna tijela utemeljena zakonom koja predstavljaju proizvođače vina te udruge proizvođača vina i zadružnim savezima čije su članice bar tri zadruge koje se bave proizvodnjom vina. Kriteriji za podnositelje prijave je da proizvođač vina bude upisan u Vinogradarski registar i ima godišnju proizvodnju veću od 10.000 litara vina a zadruge proizvođača vina i zadružni savezi čiji proizvođači, članovi, moraju imati ukupnu godišnju proizvodnju veću od 25.000 litara vina.
Raspon potpra znosi od minimalnih 3000 eura do 200.000 eura Razina potpore iznosi do 80% od ukupno prihvatljivih troškova, a isti korisnik može podnijeti najviše pet prijava godišnje za različite projekte, odnosno za različita tržišta trećih zemalja. Dozvoljena ulaganja su za objavljivanje reklama u medijima trećih zemalja (tisak, televizija, radio, internet), ulaganja u odnose s javnošću, promidžbu i marketing, uključujući organizaciju informativnih putovanja u Hrvatsku, promociju imidža Hrvatske, promotivne prodaje, ulaganja u izradu i distribuciju promotivnih materijala za tržišta trećih zemalja te ulaganja u sudjelovanje na sajmovima i drugim događanjima na tržištima trećih zemalja.

Prijavu treba dostaviti na adresu - Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb, s naznakom "Natječaj za Nacionalni program pomoći sektoru vina – mjera Promidžba.
Obrasce za podnošenje prijava su na web starnici ministarstva poljoprivrede.( http://www.apprrr.hr/Rasoin potpora kreće se od miimalnihDownload.ashx?FileID=3060caa9-63a9-4323-8c04-e3d1dcdb73e3)

13.05.2014. u 00:49 • 0 Komentara • Print • # • ^

nedjelja, 04.05.2014.

ZNANSTVENO VIJEĆE ZA NAFTU I PLIN

UGLJIKOVODICI U ENERGIJI DO 65%

U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu u okviru Znanstvenog vijeća za naftu i plin 24. travnja je dr. Zoran Čogelja održao predavanje pod naslovom DOPRINOS UGLJIKOVODIKA NA ENERGETSKI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE.
Dr. Čogelja je na predavanju istakao „Ugljikovodici (nafta, plin i kondenzat) u proizvodnji i potrošnji primarne energije u Republici Hrvatskoj sudjeluju u količini do 65%. Doprinos ugljikovodika na energetski razvoj RH promatra se kroz energetske i gospodarske učinke. Za stabilnost proizvodnje i potrošnje ugljikovodika bitne su bilančne rezerve ugljikovodika a za daljnju sigurnost potencijalne rezerve. Jedan od načina kako da se održe bilančne rezerve je istraživanje ugljikovodika na području Republike Hrvatske. Sam proces istraživanja i razrade ležišnih stijena zasićenih ugljikovodicima u najboljem slučaju traje pet godina, a da bi se ostvarila dobit iz proizvodnje i osam godina. Grafovi koji se na kraju gledaju kao krajnji rezultat, imaju dvije osi: uloženi novac i vrijeme povrata kapitala. Republika Hrvatska je perspektivna za daljnja istraživanja ugljikovodika. Do danas je proizvedeno oko 190 milijuna tona ekvivalentne nafte, a procjene istražnog potencijala ugljikovodika su mnogo veće. Kod svih ležišnih stijena zasićenih ugljikovodicima ključno je unapređenje ekonomične proizvodnje preko učinkovitih operativnih radova, proizvodnje i adekvatnih ekonomskih analitičkih modela. Briga za zdravlje, sigurnost ljudi i okoliša mora biti jedna od glavnih zadaća u istraživanju i proizvodnji ugljikovodika kako na kopnu tako i na moru .“
Prema riječima dr. Čogelje istražuju se Sjeverni, Srednji i Južni Jadran. U Sjevernom Jadranu istražuju se količine plina, jer se i sada u tom području crpi plin. U Srednjem i Južnom Jadranu nema indikacija na ugljikovodike u komercijalnim količinama tijekom testiranja bušotine. Za istraživanje Jadrana je 17.3 2014. raspisan javni natječaj. U Jadranu se nalazi 29 koncesija. Jadran se istražuje na dubini mora od 20 metara do 1200 metara.


Oznaka 2D predstavlja linijsko seizmičko snimanje iz kojeg se dobije samo jedna linija koja predstavlja snimljenu okomitu površinu seizmičkog vala.
Oznaka 3D seizmičko snimanje, pored linijskog seizmičkog snimanja obuhvaćamo i volumen.

Dr. Zoran Čogelja je zaposlenik kompanije INA d.d., Naftaplin. U INU je došao 1994. kao inženjer karotažnih mjerenja a od 2013. godine radi kao direktor Službe za procjenu formacije i geološko praćenje u Sektoru za geologiju i inženjering.Doktorsku disertaciju je obranio 2011. godine na RGN fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Identifikacija preostalih ugljikovodika u ležištu karotažom pobuđene radioaktivnosti.
Time je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz naftnog rudarstva.

04.05.2014. u 08:15 • 0 Komentara • Print • # • ^

subota, 03.05.2014.

HPK PRIMLJENA U EUROPSKO UDRUŽENJE COPA- COGECA

ZA PRONALAŽENJE RIJEŠENJA DRŽAVA ČLANICA!

Prema informacijama iz Hrvatske poljoprivredne komore „Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) 25.4.2014.je primljena je u punopravno članstvo udruženja COPA-COGECA u Bruxllesu . Sastanku su prisustvovali predsjednik HPK g. Mato Brlošić i članica Nadzornog odbora HPK te stručna predstavnica Ministarstva poljoprivrede dr.sc.Melita Žunić Zvizdić dr.vet. Punopravnim članstvom HPK u COPA-COGEC-i poljoprivrednim proizvođačima omogućuje se:

1. sudjelovanje na sastancima Radnih tijela, politike i koordinacije odbora udruženja COPA-COGECA,
2.preispitivanje svih relevantnih pitanja i sudjelovanje u kreiranju zajedničke poljoprivredne politike EU,
3. pravo glasovanja te mogućnost postavljanja izaslanika HPK za izabranu poziciju, uključujući predsjedavanje u Radnim tijelima i Predsjedništvu COPA-COGECA,
4. sudjelovanje u sklopu delegacije COPA-COGECA na sastancima savjetodavnih grupa koje organizira Europska komisija,
5. zastupanje interesa europskog poljoprivrednog sektora u cjelini pred Komisijom i drugim institucijama EU,
6. pronalaženje rješenja koja su u zajedničkom interesu država članica,
7. održavanje i razvijanje kontakata s institucijama EU i svim drugim organizacijama i socijalnim partnerima na razini EU,
8. promoviranje uloge zadruga i njihova članstva,
9. povezanost sa drugim poljoprivrednim organizacijama zemalja članica EU.

UKRATKO O COPA-COGECA. COPA (European Agricultural Union) europsko udruženje poljoprivrednih proizvođača koje čini 60 organizacija iz zemalja EU i 36 partnerskih organizacija iz drugih europskih zemalja kao što su Island, Norveška, Švicarska i Turska.
COGECA (General Committee for Agricultural Cooperation in the European Union, danas General Confederation of Agricultural Cooperatives in the European Union) europsko udruženjae poljoprivrednih zadruga u koje se ubraja 35 punopravnih članica, 4 pridružene članice i 36 članica partnera.

CILJEVI UDRUŽENJA COPA-COGECA prvenstveno se odnose na zastupanje interesa europskog poljoprivrednog sektora u cjelini pred Europskom Komisijom i drugim institucijama EU, preko sudjelovanja u kreiranju i preispitivanju svih relevantnih pitanja zajedničke poljoprivredne politike EU, nalaženju rješenja koja su u zajedničkom interesu, održavanju i razvijanju kontakata s institucijama EU i svim drugim organizacijama i socijalnim partnerima na razini EU, promoviranju uloge zadruga i njihovih članova, te jačanju međunarodnih odnosa.

Predsjedništvo COPE redovito se sastaje s Povjerenikom Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, kako bi razgovarali o općem razvoju Zajedničke poljoprivredne politike, situaciji na tržištu i konkretnim pitanjima od posebnog značaja (poput vanjskih trgovinskih odnosa Europske unije, itd.). Za tehnička pitanja kontaktiraju stručnjaci COPE i Komisije. Kontakt može biti u različitim oblicima: pozicije koje su iznijeli delegati COPE na Savjetodavnim grupama Komisije, osobni kontakt na razini osoblja, sudjelovanje dužnosnika Komisije na COPA sastancima, pisanim putem, itd.

Udruženje COPA može komunicirati s Vijećem izravno i neizravno. Izravna predstavljanja sastoje se u prijenosu stavova COPE na upitnu temu, a povremeno i na sastancima s Predsjednikom Vijeća ili čitavog Vijeća. Neizravna predstavljanja su češća - ona se sastoje od kontakta na nacionalnoj razini između članica organizacija COPE i nacionalnih ministara ili njihovog osoblja. Ti kontakti se temelje na zajedničkim pozicijama širom EU ostvarenih u COPA.
Redoviti kontakti između COPE i Europskog parlamenta, a posebno s članovima Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i političkim skupinama.
Kontakt između COPE i Europskog Ekonomskog i Socijalnog Odbora (EESC) je osobito razvijen, jer predstavnici organizacija članica COPA su članovi EESC-a.

EUROPSKI DRUŠTVENO – EKONOMSKI PARTNERI
I EUROPSKO CIVILNO DRUŠTVO

Tajništvo COPE, njihove članice organizacije i njihovi članovi aktivno održavaju kontakt sa drugim društveno-ekonomskim i predstavnicima civilnog društva koji su izravno i neizravno vezani za poljoprivredni sektor. Sastanci mogu biti u obliku bilateralnih kontakta, sudjelovanjem na Glavnim Skupštinama, te službeni ili neformalni sastanci. COPA uživa privilegirane odnose s mnogim organizacijama izvan granica Europske unije. Cilj odnosa je jačanje dijaloga sa svim akterima koji su relevantni za Europsku poljoprivredu.



www.copa-cogeca.eu

03.05.2014. u 22:11 • 0 Komentara • Print • # • ^

JAVNA RASPRAVA O NOVOM MODELU POTICAJA ZPP

SVAKOJ ZEMLJI MOGUĆNOST
ODABIRA NAJBOLJEG MODELA!

Ministarstvo poljoprivrede započelo je 25. travnja sa javnom raspravom modela isplate poticaja Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije. Na taj se način želi utvrditi hrvatski model isplate poticaja u sklopu definiranih modela koje propisuje nova ZPP Europske Unije za programsko razdoblje od 2015 -2020. godina. Prva javna rasprava održana je za predstavnike poljoprivrednih udruga, sektorskih organizacija, Hrvatske poljoprivrede komore, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika i drugih institucija čije je članstvo direktno uključeno i zainteresirano za sustav izravnih potpora poljoprivredne i stočarske proizvodnje.
Javna rasprava o modelu poticaja biti će nastavljena prezentacijama po Hrvatskoj kroz jedinice regionalne uprave na koje će biti pozvani zainteresirani poljoprivrednici i šira javnost. Plan javnih rasprava po gradovima je slijedeći:
6. 5.2014. utorak
10 sati - Sisak, Velika vijećnica, Grad Sisak, Rimska 26;
16 sati - Karlovac, Velika vijećnica, Banjavčićeva 9

9. 5. 2014. petak
10 sati - Osijek, Županijska 4, Mala ili Velika vijećnica
16 sati - Slavonski Brod, Ulica Petra Krešimira IV 1, Velika vijećnica

13. 5. 2014. utorak
10 sati - Bjelovar, Velika vijećnica, Trg Eugena Kvaternika 2
16 sati - Varaždin

16. 5. 2014. petak
11 sati - Pazin
16 sati - Ogulin

20. 5. 2014. utorak
11 sati- Metković
16 sati Zadar

23.05.14. petak
14 sati Zagreb – završna radionica
Javna rasprava otvorena je putem internet stranice Ministarstva poljoprivrede :
http://www.mps.hr/default.aspx?id=11750 na kojoj se mogu dati sugestije i prijedlozi u korist odabira modela potpore u okviru reforme ZPP 2015. -2020. godine , a trajati će do kraja svibnja mjeseca.

Mišljenja, prijedlozi, primjedbe i komentari mogu se poslati na obrascu za sudjelovanje u savjetovanju na mail adresu izravnaplacanja-reforma@mps.hr tijekom mjeseca svibnja.

MODEL POTICAJA mora biti odabran do 1. kolovoza 2014. Osim modela koji su jedinstveni za sve zemlje, postoje i pitanja na koja svaka država mora izabrati neke od modela koji su ponuđeni, a koji su specifični za svaku državu pojedinačno. Svim državama članicama ostavljena je mogućnost da sa svojim proizvođačima odluče koji je model za nju najbolji i najprihvatljiviji.
Cilj Ministarstva poljoprivrede je da se izaberu modeli koji će strateški dugoročno utjecati na povećanje proizvodnje te očuvanje i poticanje pojedinih specifičnih proizvodnji, koje su tijekom proteklih godina bile posebno zaštićene kroz nacionalni sustav potpora, poput stočarskog sektora, proizvodnje mlijeka i slično. Novim modelom želi se u poljoprivrednu proizvodnju uključiti što veći broj mladih poljoprivrednika. Također je jedan od strateških ciljeva u sustav potpora uključiti i nove poljoprivredne površine koje će se staviti u funkciju kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Istovremeno, novim modelima potpore želi se zaštiti male poljoprivrednike, potaknuti na veće očuvanje zaštite okoliša i slično.

NAJSTARIJA ZAJEDNIČKA POLITIKA U EU!

Zajednička poljoprivredna politika je najstarijih zajedničkih politika EU. Uvedena je1962. godine .kako bi se povećala proizvodnja hrane u Europi, nakon što je više država bilo suočeno s nedovoljnom proizvodnjom hrane i glađu, što je bila posljedica velikih razaranja u godinama Drugog svjetskog rata.Rimskim ugovorom o osnivanju Europske ekonomske zajednice (1957) postavljeni su opći okviri ZPP-a, i utvrđeni su sljedeći ciljevi:
1. podizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem tehničkog napretka, racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje i optimalnog iskorištenja proizvodnih činitelja, posebno radne snage,
2. osiguravanje životnog standarda poljoprivredne populacije, osobito podizanje prihoda osoba koje se osobno bave poljoprivredom,
3. stabilizacija tržišta,
4. sigurnost opskrbe tržišta,
5. osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama.
Radi ostvarenja navedenih ciljeva osmišljen je početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća sustav potpora poljoprivrednicima vezan uz proizvodnju - po litri mlijeka, po kilogramu mesa i sl. Međutim, ovakav sustav proizvodno vezanih potpora postupno je doveo do stvaranja viškova poljoprivrednih proizvoda i time vezanog pada cijena za proizvođače, što je prouzročilo nezadovoljstvo na europskoj ali i svjetskoj razini , unutar Svjetske trgovinske organizacije.

POLJOPRIVREDNA POLITIKA DANAS

Poljoprivreda i ruralni razvoj zauzimaju središnje mjesto među zajedničkim politikama država članica EU. Zajednička poljoprivredna politika je izuzetno važna jer mora osigurati okolišno-održivu proizvodnju koja može opskrbiti više od 500 milijuna potrošača u EU zdravstveno ispravnom i sigurnom hranom. Osim toga, ona brine o očuvanju ruralnih krajeva i unapređenju životnog standarda ljudi koji u tim područjima žive.
Prema zajedničkom popisu poljoprivrede država članica EU iz 2010.g., EU-27 je imala ukupno 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstva, s oko 170 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta, što je više od 40% teritorija EU-27 . Na tim gospodarstvima u 2010.godini radilo je 25 milijuna ljudi, od čega otprilike 9,7 milijuna stalno zaposlenih, čija je vrijednost proizvodnje iznosila 270 milijardi eura. Glavna poljoprivredna ratarska kultura - pšenica, proizvedena je 2010.g. u količini od 140 milijuna tona, za razliku od 1962. godine kada je uspostavljena Zajednička poljoprivredna politika, kad je proizvodnja iznosila svega 30 milijuna tona pšenice.
Za financiranje ZPP-a u 2012. godini iz proračuna EU izdvojeno je gotovo 56 milijardi eura. Od toga 40,5 milijarde iznosila su izravna plaćanja; 3,2 milijarde mjere zajedničke organizacije tržišta i 12, milijardi a mjere ruralnog razvoja, što je činilo 43% ukupnih izdataka proračuna EU u toj godini.
Početkom šezdesetih godina dvadesetog stoljeća sustav potpora poljoprivrednicima vezan uz proizvodnju po litri mlijeka, po kilogramu mesa i sl.. Međutim, ovakav sustav proizvodno vezanih potpora postupno je doveo do stvaranja neželjenih viškova poljoprivrednih proizvoda i time vezanog pada cijena za proizvođače, što je prouzročilo nezadovoljstvo na europskoj ali i svjetskoj razini unutar Svjetske trgovinske organizacije.
Zbog toga je ZPP krajem 20. i početkom 21.st. doživjela nekoliko važnih reformi. Nakon tzv. „Zdravstvenog pregleda ZPP-a“ Helath check tijekom Programskog razdoblja 2007.-2013 nastavljen je proces odvajanja potpora od proizvodnje, tako da su neke proizvodno vezane potpore koje su ostale u reformi 2003. sada u potpunosti postale neovisne o proizvodnji. Na taj način potpore više ne ovise o količini proizvedenih poljoprivrednih proizvoda, već o površini koja se obrađuje, s tim da je u manjoj mjeri još uvijek ostavljena mogućnost korištenja nekih proizvodno vezanih plaćanja u osjetljivim sektorima poljoprivrede, kao što je potpora za držanje krava dojilja, koza i ovaca.

03.05.2014. u 04:31 • 0 Komentara • Print • # • ^

četvrtak, 01.05.2014.

DO 1. SRPNJA PERADARNIKE USKLADITI SA ZAHTIJEVIMA EU!

OD 127 FARMI NESILICA,
15 JE DJELOMIČNO USKLAĐENO

Prema informacija iz ureda glasnogovornika ministarstva poljoprivrede Miroslava Kuskunovića, ministar Tihomir Jakovina održao je 29. travnja 2014. godine, 19. sastanak s peradarima koji imaju farme kokoši nesilica. U obavijesti Kuskunović ne navodi podatak koliko je vlasnika farmi nesilica bilo na sastanku. Sastanak je bio radi razgovora i informacija zbog obveze usklađivanja sa zahtjevima Pravilnika o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica (NN 77/2010, 99/2010 i 51/2010) i roka usklađivanja uvjeta proizvodnje, koje zahtijevaju standardi EU, a koji počinje od 1. srpnja 2014. godine.

S obzirom kako je napisana obavijest može se zaključiti da su pred farmerima kokoši nesilica kratki rokovi izvršenja, a istovremeno i opsežni poslovi koje treba obaviti.

Naime u obavijesti piše slijedeće:
„Ministarstvo poljoprivrede prvi puta je 2005. godine propisalo minimalne uvjete za zaštitu kokoši nesilica i rok za takvo usklađivanje te je kroz veterinarske preglede gospodarstava još od 2009. godine započelo s edukacijama farmera u svrhu upoznavanja peradara sa zahtjevima propisa i pravovremenom provedbom propisanih zahtjeva.
Dodatne edukacije svih uključenih u sektor peradarstva, s naglaskom na farmere, održane su kroz projekt s Ministarstvom ekonomije Kraljevine Nizozemske (GPP G2G09HR91, od 2009.-2012.) o primjeni propisa kojima se uređuje način držanja kokoši nesilica i iskustvima nizozemskih farmera te kroz edukacije od strane ovoga tijela. U razdoblju od 2009. do 2014. godine održano je 18 edukacija za sve uključene u proizvodnju jaja.
Iako su pozivi na sve edukacije dostavljani pojedinačno svim farmerima te su edukacije bile besplatne, odaziv na edukacijama je bio ispod očekivanog. Na navedenim edukacijama su farmeri upoznavani sa zahtjevima zakonodavstva vezano na način držanja kokoši nesilica kao i s rokom primjene istoga, a osigurane su i informacije o mogućnosti korištenja pred pristupnih fondova (IPARD/SAPARD).
Iz Upisnika farmi kokoši nesilica razvidno je da u Republici Hrvatskoj ima 127 farmi sa 350 i više nesilica koje podliježu obvezi označavanja jaja za konzumaciju kako je to određeno Pravilnikom o registraciji gospodarstava na kojima se uzgajaju.
Od prethodno navedenih 127 farmi njih 15 je djelomično usklađeno, odnosno pored sustava držanja u neobogaćenim kavezima ima proizvodnju i u nekom od drugih sustava uzgoja nesilica koji su obvezni nakon 30.6.2014. godine ukoliko farme žele nastaviti proizvodnju.“

Ukupni broj, prema Upisniku farmi kokoši nesilica, iznosi 2.052.849 . Od toga broja

A. 793.198 nesilica drži se na 77 farmi u neobogaćenim kavezima (od čega na 15 farmi pored proizvodnje u neobogaćenim kavezima postoji i proizvodnja u nekom od drugih sustava uzgoja nesilica koji su obvezni nakon 30.6.2014. godine - obogaćeni kavezi i alternativni sustavi koji uključuju stajsko i slobodno držanje)

B. 1.259.651 nesilica drži se na 65 farmi u sustavima koji su obvezni nakon 30.6. 2014. godine (obogaćeni kavezi i alternativni sustavi koji uključuju stajsko i slobodno držanje), od čega njih 15 pored navedene proizvodnje ima i proizvodnju u neobogaćenim kavezima.

Raspodjela broja nesilica, kaže se u obavijesti glasnogovornika ministarstva poljoprivrede, u sustavima obveznim nakon 30.6.2014. godine ima tri režima i oni su slijedeći:
1. Obogaćeni kavezi 963.980
2. Slobodni sustav 25.255
3. Stajski sustav 270.416

U obavijesti glasnogovornika ministarstva poljoprivrede je i zaključak u kome kurtuazno i utješno piše :

„Prema do sada prikupljenim podacima veterinarskih inspektora, u što ulaze i akcijski planovi te izjave peradara, može se zaključiti da će većina farmi na području Republike Hrvatske uskladiti proizvodnju s propisanim uvjetima te da neće doći do nestašice jaja na tržištu Hrvatske.“

01.05.2014. u 13:27 • 0 Komentara • Print • # • ^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.