PRVIH 30 HEKTARA PLAĆATI SVIM GOSPODARSTVIMA!font>
Javna rasprava o zajedničkoj poljoprivrednoj politici još traje.
Ključni prijedlozi Udruge OBITELJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA Hrvatske – ŽIVOT za izravna plaćanja od 2014 su slijedeći:
1.Nakon prebacivanja sredstava iz drugog stupa povećati omotnicu za izravna plaćanja za 50 milijuna eura, tako da iznosi 423, a ne 373 milijuna eura
2.Započeti s isplatom plaćanja za prve hektare (preraspodjela plaćanja) već od 2014., a ne od 2015. kako predlaže Ministartvo pljoprivrede.
3.Plaćanje za prve hektare treba imati udio od najmanje 25,5% (probližno 95,1milijun eura) u ukupnoj omotnici a plaćanja za prve hektare isplaćivati:
3a. Za sva gospodarstva za prvih 30 ha( u skladu s okvirom ZPP EU)
3b. Uz povećan iznos od 153 eura / ha (oko 45% iznad prosječnog plaćanja)
4.Plaćanja za mlade poljoprivrednike omogućiti za prvih 50 ha a ne 25 ha, kao što piše u prijedlogu Ministarstva poljoprivrede.
5.Plaćanja za posebno osjetljive sektore (tzv.državna pomoć) ne treba do 2016./2017. uključiti u proizvodno vezana plaćanja unutar ZPP nego ih u skladu s pristupnim pregovorima isplaćivati iz nacionalnog proračuna u razdoblju od tri godine nakon ulaska RH u EU.
U obrazloženju Ključnih prijedloga Udruge OPG HRVATSKE – ŽIVOT se kaže da OSNOVNO PLAĆANJE i PLAĆANJE ZA PRVE HEKTARE imaju isti udio u ukupnoj omotnici što je 25,5%. Obzirom da omotnica za zelena plaćanja (greening) mora iznositi točno 30% omotnice, te da će se ta omotnica primjenivati na sve površine, može se smatrati dijelom početnih plaćanja, prije preraspodijele. Za tu je svrhu, procijenjuju u Udruzi, dostatno 55% ukupne omotnice (zbroj osnovnog i zelenog plaćanja).
Udruga se protivi radnom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede od 24.4. da omotnica za plaćanja za prve hektare bude minimalno mogućih 5% od ukupne omotnice i da se isplaćuje samo za prvih 7 hektara, čime bi se svela na smo 14% iznad prosječnog plaćanja!
Kao što je već rečeno, Udruga se zalaže da se plaćanja za prve hektare isplaćuju svim gospodarstvima za prvih 30 ha. Temeljem podataka iz ARKODA nešto više od 95.000 gospodarstava su veličine do 30 ha, a na njih otpada oko 470.000 ha, što je polovica zemljišta u sustavu potpora.Potporu za prve hektare bi primilo i ostalih 5 000 većih gospodarstava, tako da bi to plaćanje obuhvatilo 620.000 ha.
Analize napravljenje unutar Udruge pokazuju da prijedlog Ministarstva pogoduje samo maloj skupini najvećih gospodarstava, što je suprotno temeljnoj svrsi izravnih plaćanja. A temeljna svrha je zaštita dohotka onih skupina poljoprivrednih proizvođača koje su najranjivije, a to su mala isrednja gospodarstva. Prijedlog Udruge je pravičan i u duhu politike EU.
PRIMJER FRANCUSKE.Ona je najsnažnija zemlja u EU na području poljoprivrede.Na njen je prijedlog u reformi ZPP 2013. osmišljen model plaćanja za prve hektare, kao bolji model nego što je to obvezna modulacija plaćanja. Smisao preraspodijele na prve hektare je taj da se izravna plaćanja ravnomjernije rasporede. Najveća gospodarstva imaju brojne prednosti koje proistiću iz ekonomije obujma. U hrvatskom slučaju te prednosti proističu iz mogučnosti iznimno visokih potpora (do čak 5 milijuna eura po projektu, prema sadašnjem prijedlogu) koje će im biti na raspolaganju iz programa ruralnog razvoja do 2020. godine. Francuska je model plaćanja za prve hektare obrazložila također i kao pomoć stočarima. Jer gospodarstva koja imaju stoku u pravilu imaju veći radni angažman i razmjerno manje poljoprivredne površine. Oni su se odlučili na plaćanje za prvih 52 ha i udio omotnice za ovu svrhu od 20% iznosi oko 1,5 milijardi eura. Pri tome je iznos plaćanja za prve hektare 157 eura /ha, što je vrlo slično prijedlogu Udruge, dok su iznosi za osnovno plaćanje i zeleno plaćanje, niži nego u Hrvatskoj.
OMOTNICU POVEĆATI S 373 MIL.EURA NA 423 MIL.EURA
U obrazloženju Ključnih prijedloga Udruge se dalje kaže, da prema projekcijama koje je Udruga napravila, uz predeloženi podjednak iznos omotnice za osnovno plaćanje i omotnice za prve hektare, sva gospodarstva do veličine od 54 ha dobivala bi veći prosjećni iznos nego bi to bio to iznosilo po radnom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede. Radi se o 98% gospodarstava koja koriste nešto više od 62% ukupnih površina u ARKODU.Najvećih 2% gospodarstava bi dobivalo proporcionalno manji prosječni iznos plaćanja. Međutim, budući da u pravilu ta najveća i najkonkonkurentnija gospodarstva imaju veći udio u povijesnim plaćanjima iz nacionalne rezerve, to će ovo umanjenje u stvarnosti za njih biti marginalno.
Udruga predlaže da PROIZVODNO VEZANA PLAĆANJA u ukupnoj omotnici budu 15% jer to odgovara hrvatskom povijesnom nasljeđu visoke vezane potpore u prošlosti. Od tih 15% potpore, 2% bi se obvezno odnosilo na proteinske uvjete što je obveza koja proizlazi iz novih pravila ZPP.Omotnica za proizvodno vezana plaćanja iznosila bi najmanje 56 milijuna eura. Naglašeno je da su svi navedeni iznosi prilagođeni na omotnicu od 373 milijuna eura kako bi ih se moglo usporediti s sprijedlogom Ministarstva.Proporcionalno povećanju ukupne omotnice na 423 milijuna eura, sve te pojedinačne omotnice je potrebno povećati.
ZELENA PLAĆANJA ZA POLJOPRIVREDNE PRAKSE KORISNE ZA KLIMU I OKOLIŠ („greening“)
Radi se o dodatnim zahtijevima u odnosu na višestruku sukladnost:
1.Raznolikost usijeva (najmanje dva ili tri usjeva)
2.Održavanje postojećih trajnih travnjaka
3.Minimalna ekološki značajna površina
ZPP EU nudi fleksibilnost za manja i srednja gospodarstva jer se obvezni uvjeti koje treba ispuniti za dobivanje zelenih plaćanja odnose u pravilu na gospodarstva s više od 10 ha, ili više od 30 ha, ovisno o pojedinim mjerama koje se primjenjuju.
Primjerice raznolikost usijeva nije obvezna na gospodarstvima koja koriste manje od 10 ha.Najmanje dva usijeva, od kojih jedan može imati najviše 75% moraju imati gospodarstva koja koriste od 10-30 hektara, dok je za gospodasrtva veća od 30 ha obvezno imati tri usijeva, pri čemu onaj s najmanjim udjelom mora sudjelovati barem s 5% u ukupnoj površini.
Minimalni udio EKOLOŠKI ZNAČAJNIH POVRŠINA od 5% u ukupnoj površini moraju imati gospodarstva s više od 15 ha, pri čemu su sva gospodarstva s ekološkom poljoprivredom automatski isključena od ove obveze, kao i gospodarstva na kojima je više od 75% obradivog zemljišta iskorišteno za proizvodnju trava ili druge travolike paše.
MALI POLJOPRIVREDNICI.Prijedlog Udruge je da se u skladu s prethodnim prioritetima još nešto smanji omotnica za ovu namjenu u odnosu na radni prijedlog Ministarstva poljoprivrede. Ta bi omotnica bila dovoljna u visini od 2-2,5% omotnice tako da cijeli izračun bude konzistentan. Udruga istiće da i unutar PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA 2014.-2020. treba predvidjeti shemu za male poljoprivrednike, kao posebnu mjeru obzirom da ta gospodarstva u pravilu neće sudjelovati u ostalim mjerama potpore iz ruralnog razvoja.
MLADI POLJOPRIVREDNICI definirani su kao fizičke osobe koje nisu starije od 40 godina u godini u kojoj podnose zahtijev i koji su upravitelji gospodarstva u sustavu izravnih plkaćanja u zadnjih pet godina prije podnošenja zahtijeva.Ovo plaćanje se dodjeljuje za najviše pet godina, a u pravilu je to za 25% uvećano prosjećno plaćanje i to za površine od 25-90 hektara. Udruga predlaže da to ogranićenje za mlade poljoprivrednike iznosi 50 ha, a ne 25 ha kao što sada piše u radnom prijedlogu Ministarstva poljoprivrede.
TEMELJNA NAČELA IZRAVNIH PLAĆANJA su osnažiti dohodak i zaštititi najugroženije proizvođače hrane, povećati razinu skrbi zajednice o poljoprivrednicima koja se može svesti pod termin „malog i srednjeg obiteljskog gospodarstva“ prema hrvatskim specifičnostima.
TEMELJNO NAČELO PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA kaže da treba uvažiti specifičnost pojedine zemlje i pri tome stupanj njene ukupne razvijenosti, posebno razvijenosti ruralnog prostora kako bi se potakla gospodarska, socijalna i demografska održivost te zaštitila priroda i okoliš cijelog teritorija.
OD STRANE RESORNOG MINISTARSTVA JE VAŽNO OSIGURATI pravodobnu dostupnost informacija poljoprivrednicima i javnosti, dosljednost u provedbi odabira mjera i njihove zakonitosti, poštivati rokove plaćanja i utvrđene visine potpora, kao i jasno definirati specifične potrebe zemlje za proizvodnjom, potrebe i prioritete poljoprivrednika i potrebe stanovništva u ruralnom prostoru.
MOGUĆNOST PREBACIVANJA SREDSTAVA IZ JEDNOG STUPA U DRUGI
Zajednoičkom poljoprivrednom politikom je omogućeno da se od 2014. godine sredstva potpora prebacuju iz jednog u drugi stup do najviše 15%. Hrvatska može prebaciti sredstva iz ruralnog razvoja u izravna plaćanja u visini od 5o milijuna eura, što bi ukupnu omotnicu za ta plaćanja povećalo na 423 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede predlaže da se sredstva umjesto toga koriste kao zamjena za domaća sredstva doplate (tzv. top-ups).Na taj bi se naćin država odrekla mogućnosti da isplati iznose poljoprivrednicima na koje imaju pravo na osnovu hrvatskih pristupnih pregovora. UDRUGA SE PROTIVI TAKVOM PRIJEDLOGU.
PRORAČUN EU. Republika Hrvatska uplaćuje oko 600 milijuna eura godišnje u proračun EU od čega se 41% preraspodjeljuje u potpore zazajedničku poljoprivredu, što je oko 240 milijuna eura. Za 2014. se procijenjuje da RH neće povući niti polovicu sredstava koje uplaćuje za Zajedničku poljoprivrednu politiku. Utoliko je važnije da se država u razdoblju prvih godina članstva u EU, u kome se događa najveći pad dohotka poljoprivrednih proizvođača, ne odriče isplate iznosa na koje ima pravo.
Post je objavljen 17.05.2014. u 13:39 sati.