Marketing
ZNANSTVENO VIJEĆE ZA NAFTU I PLIN
UGLJIKOVODICI U ENERGIJI DO 65%
U palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu u okviru Znanstvenog vijeća za naftu i plin 24. travnja je dr. Zoran Čogelja održao predavanje pod naslovom DOPRINOS UGLJIKOVODIKA NA ENERGETSKI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE.
Dr. Čogelja je na predavanju istakao „Ugljikovodici (nafta, plin i kondenzat) u proizvodnji i potrošnji primarne energije u Republici Hrvatskoj sudjeluju u količini do 65%. Doprinos ugljikovodika na energetski razvoj RH promatra se kroz energetske i gospodarske učinke. Za stabilnost proizvodnje i potrošnje ugljikovodika bitne su bilančne rezerve ugljikovodika a za daljnju sigurnost potencijalne rezerve. Jedan od načina kako da se održe bilančne rezerve je istraživanje ugljikovodika na području Republike Hrvatske. Sam proces istraživanja i razrade ležišnih stijena zasićenih ugljikovodicima u najboljem slučaju traje pet godina, a da bi se ostvarila dobit iz proizvodnje i osam godina. Grafovi koji se na kraju gledaju kao krajnji rezultat, imaju dvije osi: uloženi novac i vrijeme povrata kapitala. Republika Hrvatska je perspektivna za daljnja istraživanja ugljikovodika. Do danas je proizvedeno oko 190 milijuna tona ekvivalentne nafte, a procjene istražnog potencijala ugljikovodika su mnogo veće. Kod svih ležišnih stijena zasićenih ugljikovodicima ključno je unapređenje ekonomične proizvodnje preko učinkovitih operativnih radova, proizvodnje i adekvatnih ekonomskih analitičkih modela. Briga za zdravlje, sigurnost ljudi i okoliša mora biti jedna od glavnih zadaća u istraživanju i proizvodnji ugljikovodika kako na kopnu tako i na moru .“
Prema riječima dr. Čogelje istražuju se Sjeverni, Srednji i Južni Jadran. U Sjevernom Jadranu istražuju se količine plina, jer se i sada u tom području crpi plin. U Srednjem i Južnom Jadranu nema indikacija na ugljikovodike u komercijalnim količinama tijekom testiranja bušotine. Za istraživanje Jadrana je 17.3 2014. raspisan javni natječaj. U Jadranu se nalazi 29 koncesija. Jadran se istražuje na dubini mora od 20 metara do 1200 metara.
Oznaka 2D predstavlja linijsko seizmičko snimanje iz kojeg se dobije samo jedna linija koja predstavlja snimljenu okomitu površinu seizmičkog vala.
Oznaka 3D seizmičko snimanje, pored linijskog seizmičkog snimanja obuhvaćamo i volumen.
Dr. Zoran Čogelja je zaposlenik kompanije INA d.d., Naftaplin. U INU je došao 1994. kao inženjer karotažnih mjerenja a od 2013. godine radi kao direktor Službe za procjenu formacije i geološko praćenje u Sektoru za geologiju i inženjering.Doktorsku disertaciju je obranio 2011. godine na RGN fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Identifikacija preostalih ugljikovodika u ležištu karotažom pobuđene radioaktivnosti.
Time je stekao akademski stupanj doktora znanosti iz naftnog rudarstva.
Post je objavljen 04.05.2014. u 08:15 sati.