_ _ _ _ _ _ promina.blog.hr

Dali ste zadovoljni s radom naših općinara?

Još je jedna anketa završena.
Na pitanje iz naslova: "Dali ste zadovoljni s radom naših općinara?"
dobili smo sljedeće odgovore:

NE------ 80.4% ***45
DA-- ----12.5% ***7
I da i ne --7.1% ***4

Ukupno glasovalo: *56 glasača

Broj glasača nije baš nešto prevelik, što možda pokazuje da koliko nije Općina nekad zainteresirana što misli "narod", toliko pokazuje ni da narod nije zainteresiran za rad Općine.

Oznake: općina promina

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 6.dio

U Matasima je 1735. popisano 9 rodova s 19 obitelji te ukupno 110 stanovnika.









Bili su to:


Adamović- 1 stanovnika- 1 dim;
Ciganović-1 obitelj- 12 članova;
Dumiak-1 obitelj- 6 članova;
Fališijić (Validžić)- 4 obitelji- 18 članova;
Godina-1 obitelj- 2 člana;
Knežević- 1 obitelj-7 članova;
Svetina- 2 obitelji-13 članova;
Šundić- 1 obitelj- 12 članova;
Vučić- 7 obitelji- 39 članova;

Dio mjesta s obitelji Matas bio je iskazan u popisu stanovnika Bobodola, ali je u kasnijim popisima u sastavu mjesta Matasi.
Tako se u sudskim spisima iz 1816. spominju još u Matasima obitelji Barišić, Matas, Sangut i Zelić.

To je i posljednji spomen prezimena Matas, koje potom nestaje, ali očito je da se ono sačuvalo i danas u imenu mjesta.



Za Mratovo takav popis trenutno nedostaje.
No u sudskim spisima iz 1814-16. u njemu se navode ove obitelji:
Bakmaz, Dragarić, Džaja (Žaja), Čilaš, Martinović, Mlinar, Perica, Radas i Sičić.



U Nečvenu je 1735. popisano 18 rodova s 25 obitelji, te ukupno 182 stanovnika.

To su bili:

Benešić, Bilomavionić, Blažević, Bosić, Bračić, Burmanović, Burgnaćia, Dogan, Guberina, Katić, Miačić, Mihailović, Perinić, Perišić, Poić, Saksić, Šundov i Žepina (Džepina).

Prema sudskim podacima u Nečvenu su 1811-15 živjele još slijedeće obitelji:
Aralica, Perica, Sičić i Svetina.


Za Puljane popis trenutno nedostaje, a prema sudskim spisima nastalim između 1809. do 1815. g. Spominju se slijedeće obitelji:
Aralica, Bračić, Burnać, Crnogorac (1739), Čilis?, Dogan, Gojčeta, Maksim, Parać, Perica, Pokrovac, Šundov i Đižanusić?



dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Matasi, Mratovo, Puljane

Proračunu Općine Promina za 2007. godinu

Konačno sam uspio pronaći proračun Općine Promina na početku godine za koju se isti donosi.
Tako sad možemo znati kako će se trošiti "sredstva poreznih obveznika", odnosno u kojim segmentima života u Pormini možemo očekivati napredak i ulaganja.

Nisam pronašao odgovor Bogatićanina kad će započeti uređenje ceste Čitluk-Mratovo-Bogatići (bar za sada), ali sam pronašao sljedeće:

Plan nabave roba i usluga za 2007.godinu:

1. Intelektualne osobne usluge- obavljanje stručnog nadzora ** 39.344
2. Uredska oprema i namještaj ** 24.590
3. Nabavka osobnog automobila ** 114.754
4. Izrada projekta izgradnje infrast.u poduzetničkoj zoni ** 163.934
5. Izrada projektne dokumentacije ** 163.934
6. Precrpna stanica Lukar ** 177.459
7. Autobusna stajališta ** 57.377
_____________________________________________________________

UKUPNO

Plan nabave roba i usluga za 2007.godinu

1. Izgradnja komunalne infrastrukture u zoni ** 819.672
2. Izgradnja cesta ** 327.869
3. Izgradnja nogostupa ** 409.836
4. Uređenje objekta dječjeg vrtića ** 327.869
5. Dodatna ulaganja na objektu kulturnog centra ** 245.902
6. Oprema za održavanje i zaštitu (kontejneri) ** 204.918
_____________________________________________________________

UKUPNO ** 2.336.066

Oznake: općina promina

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 5.dio

U Lukaru je 1709. popisano 14 rodova i 32 obitelji, s ukupno 150 stanovnika.









Bili su to:

Klarišić- 1 obitelj- 7 članova;
Dizdar- 1 obitelj- 2 člana;
Draganić- 1 obitelj- 3 člana;
Fališijić (Validžić)- 3 obitelji- 8 članova iako imovinu nisu još podjelili;
Medić- 5 obitelji- 29 članova;
Milašević- 1 obitelj- 7 članova;
Novaković- 1 obitelj- 9 članova;
Panić- 2 obitelji- 7 članova;
Prgeša- 1 obitelj- 6 članova;
Perić- 2 obitelji- 20 članova;
Petropoljac Novak 1 obitelj- 3 člana;
Sarić- 3 obitelji- 37 članova-harambaša;
Scrbaz- 1 obitelj-2 člana;
Čulina- 7 obitelji-10 članova-imovinu nisu podjelili;


U Lukaru su još obitelji Duić, Vulić, Džepina (dvije) i Bielanović imale imovinu, ali nisu tu živjeli.

Nakon 100 godina, prema dokumentima, u Lukaru su živjele i slijedeće obitelji:

Babić, Čavlina, Čipin, Franić, Galić, Mandarić, Mazar, Novak, Parać, Stojanović i Vučić.



U Ljubotiću je 1735. popisano 7 rodova s 27 obitelji te ukupno 160 stanovnika.

To su bili:

Bilušić- 6 obitelji- 48 članova;
Klarić- 2 obitelji- 3 člana:
Jurić- 3 obitelji- 22 člana;
Knežević- 4 obitelji- 20 članova;
Lučić- 2 obitelji- 8 članova;
Vukiša- 2 obitelji- 11 članova;
Čavlina- 9 obitelji- 49 članova;


Posjede je tu imala i obitelj Brajković, ali nije tu živjela.
Prema sudskim spisima iz 1815. tu je živjela i obitelj Škrgić.



dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Lukar

Plinifikacija Promine?

Lutajući internetom pronašao sam dokument sa sljedećim naslovom:

«Pripreme plinifikacije Dalmacije-Studija plinskih sustava gradova Šibenika, Knina i Drniša»

Dokument koji je tema ovog posta možete pročitati pod linkom.

Dokument je malo "poveći" za skidanje, ali koga zanima bit će uporan...

Ukratko,

Sam pogled na fotografiju u postu jasno daje do znanja svima da će budući plinovod svojom trasom prolaziti kroz Općinu Promina.

Čitajući cijeli dokument možete naići i na dio u kojem se navodi:

«Značajan udio u investiciji (odnosno definiranim promjerima plinovoda) imaju okolna naselja.
Poželjno je izvršiti optimiranje i ispitati ekonomičnost razvoja plinskog sustava do svih naselja i u skladu s rezultatima provjeriti mogućnost dodatnog optimiranja investicijskih troškova».



Svi smo svjesni činjenice da cijene energenata u zadnje vrijeme dosežu svoje maksimalne vrijednosti, ali za Hrvatsku je važna činjenica da ima velike prirodne zalihe plina.
Nažalost, plin se jako malo koristi u Hrvatskoj, ali je ipak dobro da se rade projekti za plinifikaciju Dalmacije.

U cijeloj priči i Promina bi morala pronaći svoj interes.
Pogotovo kad se vidi da će nam plin prolaziti doslovno pored kuće, a mi ga nećemo imati!

Možda sad zvuči glupo, ali vjerujte brzo će doći dani kad će u Hrvatskoj nastati pomanjkanje el.energije zbog brzog rasta broja potrošača.

Promina svojim geografskim položajem i već razvijenim el. energetskim sustavom zbog HE Miljacke, mogla bi postati lokacija za gradnju plinske elektrane.

Znam da će sad svi reći da je to čista glupost, ali kad budemo plaćali europsku cijenu struje, brzo će mo zaključiti da nam je potrebna gradnja naših vlastitih izvora el. energije.

Vjerujem da će naša Općina zaključiti koliku bi korist mogli imati plinifikacijom Promine, i uključiti se u županijske projekte aktivno dok je još vrijeme.

Ustvari, nikad nije kasno, ali dobro bi bilo da u nečemu budemo i prvi!

Oznake: općina promina, plinifikacija promine, Život u Promini

Natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta na području Promine

Pronašao sam na internetu jednu odluku "Općinskog vijeća općine Promina".
Čini mi se da se ta odluka odnosi i na bajeme u Gluvačama, ali nisam siguran.
U svakom slučaju, koga zanima, raspitat će se o čemu se radi ( ako već nije kasno).

ODLUKU o raspisivanju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu
Republike Hrvatske na području Općine Promina

I.
Predmet javnog natječaja za zakup je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na području Općine Promina u katastarskim općinama :
Matase, Oklaj i Razvođe, koje je programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu
države na području Općine Promina predviđeno za zakup.


II.
Popis poljoprivrednog zemljišta koje se izlaže zakupu, označeno kao popis čestica ( blokova I samostalnih čestica ), prilaže se ovoj odluci i čini njezin sastavni dio i bit će objavljen na oglasnoj ploči Općine Promina, a uvid se može izvršiti u vremenu od 7 do 15 sati svaki radni dan.

III.
Poljoprivredno zemljište daje se u zakup ovisno o vrsti korištenja zemljišta na rok od 25 godina za sadnju voćnjaka, vinograda i lavande, a na rok od 50 godina za sadnju maslinika, dok za ostale vrste korištenja na rok od 10 godina.
Ako na zemljištu već postoje nasadi rok zakupa je dok nasadi ne budu amortizirani, a najduže 25 godina.

IV.

Postupak javnog natječaja provest će Općinsko vijeće Općine Promina.
Tijelo iz stavka 1. ove točke objavit će javni natječaj u “Narodnim novinama”, a rok za dostavu ponuda na javni natječaj za zakup je 15 dana od dana objave u istom.
Općinsko vijeće Općine Promina donijet će odluku o izboru najpovoljnije ponude na natječaju u roku 30 dana nakon isteka roka za prikupljanje ponuda.

V.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja I objavit će se na oglasnoj ploči Općine Promina.

Klasa : 320-02/06-01/4
Ur.Br : 2182/09-06-01
Oklaj, 13.studenoga 2006.
OPĆINSKO VIJEĆE
OPĆINE PROMINA
PREDSJEDNIK
Pavao Džapo, v. r.
_________________

Oznake: Gluvače, općina promina

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 4.dio

U Čitluku je 1735. g. Popisano 25 rodova s 33 obitelji s ukupno 258 stanovnika.







To su bili:

Anić, Antolović, Bandalović, Bilonjić, Deves, Duić, Dumniak, Fališijić (Validžić), Kinjano, Geleđo, Godinović, Inkulco Jurinović, Knežević, Kovačević, Ljubičić, Marić, Miroslavić, Pešić, Radoević, Svetinović, Vuić, Vučić, Žiljević i Žepina (Džepina).

Tu su tada imali posjede Grgić, Perić, Prgeša, Sarić i Čulinović svi iz Lukara, ali u Čitluku nisu živjeli.

Treba reći da je Čitluk tada bio ne samo središte Župe Promina već i upravnih venecijskih vlasti zbog čega i nalazimo naprije navedene obitelji s talijaniskim prezimenima.

Prema sudskim spisima iz 1816-28.g u Čitluku se spominju još obitelji: Adamović, Čilaš, Duvnjak i Kardov.



U mjestu Fališ/i/jić-u (Validžiću), kasnijim Podima, uključenim u novije vrijeme većinom u sastav Čitluka, a manjim dijelom u sastav Oklaja, 1735. popisano je 10 rodova i 18 obitelji te ukupno 160 stanovnika.


To su bili:

Adamović-1 obitelj- 5 članova;
Dumiak- 1 obitelj – 8 članova;
Faližijić tj Validžić (koji su imali prve i glavne posjede u Lukaru)-3 obitelji-32 člana;
Fustarović- 1 obitelj- 10 članova;
Ivandina- 1 udovica;
Knežević- 1 obitelj- 20 članova;
Perić- 1 obitelj- 5 članova;
Godina- 1 obitelj- 7 članova;
Vucić- 6 obitelji- 41 član;
Svetina- 2 obitelji- 23 člana;

Tada su tu u Podima; Bandalo, Kuronja, Čavčić i Dizdar imali posjede ali nisu tu živjeli.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Čitluk, Podi

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 3.dio

U Babodolu (Bobodolu) koji je uz današnji Bobodol tada u popisu 1709. obuhvaćao Marasovine i dio Matasa, popisano je 7 rodova i 24 obitelji s ukupno 165 stanovnika.







To su bili:

Bartan- 1 obitelj s 4 člana;
Ćorić-1 obitelj s 7 članova;
Janković-5 obitelji s 53 člana;
Matas-6 obitelji s 46 članova;
Miljezović-2 obitelji s 7 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Vranješević-4 obitelji s 33 člana;

Istodobno su tu imali posjede još obitelji Jurić i Čavlina, ali nisu tu živjele.

U popisu iz 1735. uz sve ranije rodove i obitelji nalazimo i dvije nove i to:

Jelinić-1 obitelj s 2 člana;
Klepo-1 obitelj s 5 članova;

Iz sudskih spisa iz 1809-15. nalazimo u zaseoku Marasovinama nastanjene obitelji Čavlina, Čulina, Jurić i Ujaković, dok su u Bobodolu Vranješevići skratili prezime i od 1815. pišu se samo Vranješ, a obitelji s prezimenom Matas su nestale, ali je ostalo u nazivu mjesta.



U Bogetiću (Bogatiću) prominskom 1735. popisano je 7 rodova s 21 obitelji i ukupno 99 stanovnika.

To su bili:

Bagić-4 obitelji s 21 članom;
Dogan-4 obitelji s 12 članova;
Gluić- 3 obitelji s 7 članova;
Parania-2 obitelji s 9 članova;
Popović-1 obitelj s 11 članova;
Škarica- 3 obitelji s 21 članom;
Žepina (Džepina)-4 obitelji s 18 članova;

Dvadeset godina ranije u mjestu se spominje i obitelj Divić (Diviz), ali je više nema.
Na katarstarskom posjedu obitelji Gluić tada se navodi i posjed Svačica-što upućuje na stari plemićki rod Svačića, vladara Bogočina i Promine, od kojih je i posljednji hrvastki kralj narodne krvi Petar Svačić (1903-1097.) po kojem je na klub dobio ime.

dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Bobodol, Marasovine, Matase

Dr Zdravko Dizdar-«Upoznajmo naš stari zavičaj» 2.dio

U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo 188 stanovnika, raspodijeljenih u 13 rodova (onih s različitim prezimenima) te 26 obitelji ( koje su imale svoj dim-tj. Kuću).






Bile su to obitelji:

Žulj-6 obitelji (Bare, Frane, Jakov, Jere, Luke i Stipan) s ukupno 42 člana;
Džepina-4 obitelji (Dijana, Lovre, Marka i Tomice) s 28 članova;
Marić-2 obitelji (Krisana i Marka) s 19 članova;
Plavšić zvan Dizdar-2 obitelji (Đardija/Andrije/ i Frane) s 18 članova;
Jurinović-1 obitelj (Krisana) s 12 članova;
Sredoe-1 obitelj (Frane Rančića zvanog Sredoe) s 10 članova;
Bandalo-3 obitelji (Jure, Martina i Tome) s 10 članova;
Blagoe-1 obitelj (Posana) s 9 članova;
Ljubičić- 1 obitelj (Marka) s 8 članova obitelji;
Rančić-1 obitelj(Đakoma) s 8 članova;
Lasić-1 obitelj (Stipana) s 5 članova
Kovačević- 1 obitelj (Vučena) s 4 člana.

Prema tom istom popisu u Oklaju su imali svoje posjede obitelji;

-Mate i Marka Antulova;
-Mihe Bandala;
-Petra i Frane Kneževića;
-Grge Vulića svi iz Suknovaca,
te Krisan i Ivan Sarić iz Lukara gdje su isti živjeli.

Popis iz 1735. uz naprijed navedene navodi u Oklaju i dvije nove obitelji i to;

-Ivana Žulja s 10 članova;
-Mate Bikića s 7 članova;

Dok kod Plavšića nestaje to prezime i ostaje im od tada pa sve do danas samo raniji nadimak Dizdar, kao novo prezime.

Iz spisa Kotarskog suda Knin iz 1816. utvrdio sam nastanak dvaju novih prezimena u Oklaju.
To su nadimak Čveljo, te njegovi potomci prema dokumentima od tada nose to prezime, a Ante Žulj je imao nadimak Džapo, pa i njegovi potomci od tada nose to prezime.

A tada, 1816., u Oklaju žive i obitelji s novim prezimenima i to:

-Bilandžić (Bilandžija),
-Ćorić
-Svetina.

U Babodolu (Bobodolu) koji je………


dr Zdravko Dizdar dio govora održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Nastavlja se…..

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine, Oklaj

Dr Zdravko Dizdar-Upoznajmo naš stari zavičaj 1.dio

Već sam pročitao dosta knjiga u kojima se barem malim dijelom spominje Promina.

Pomoću tih knjiga stvaram sebi sliku kako se i od čega živjelo u ovim našim krajevima, odakle se u Prominu dolazilo i gdje se iz nje odlazilo-iseljavalo.

Jedan mi je prijatelj jednom spomenuo kako naš povjesničar Dr Zdravko Dizdar ima jako puno dokumenata (20000 stranica teksta) vezanih uz prošlost Promine, te da će jednog dana objaviti knjigu s povijesnom tematikom vezanom uz prošlost Promine.
Jedva čekam tu knjigu koja će opisati bogatu prominsku povijest, koja se mnogima čini puno «tanja» nego što u stvari jeste.

Jutros mi je jedan prijatelj koji zna koliko me zanima prošlost Promine donio govor dr Zdravka Dizdara održan 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».
(Inženjeru hvala na pomoći…..)

Govor je prilično dug, tako da ću ga raspodijeliti u nekoliko postova.

Prvi dio govora dr Zdravka Dizdara održanog 17. veljače 2001. u Zagrebu u Hotelu «I».

Drage Prominke i Prominci te prijatelji Prominaca!

Neobično mi je drago da Vas mogu najsrdačnije pozdraviti na ovoj našoj tradicionalnoj prominskoj noći, koju s malim prekidom tijekom rata (1992-1997). održavamo od 11.01.1983.
Kako ne bismo zaboravili naše korijene to smo, prema odluci Izvršnog odbora Prominskog zavičajnog kluba «Petar Svačić», pri ovim susretima unijeli točku pod nazivom: «Upoznajmo naš stari zavičaj».
Do sada smo čuli čitav niz povijesnih značajki i zanimljivosti iz preko2000 godina pisane povijesti Promine.
Na zamolbu skupine naših Prominaca večeras ćemo Vas upoznati s prominskim obiteljima popisanim od venecijske vlasti 1709. i 1735. godine prilikom izrade katastra.

Mnogi od nas se pitaju od kada se njihove obitelji pojavljuju u Promini?

Dio odgovora daju nam i ovi venecijski popisi nastali nakon protjerivanja Turaka 1688. iz Promine.

U vrijeme njihovog nastanka završen je povratak malobrojnih izbjeglih Prominaca, ali i glavna seoba novog pučanstva u Promini tada krajem 17. i početkom 18. stoljeća .

Tada je u 11 prominskih naselja (bez Mratova i Puljana) popisano 133 roda podijeljenih u 291 obitelj s ukupno 1972 stanovnika, uglavnom katolika, pošto se pravoslavni u tim popisima ne spominju.

Od tada se u Prominu doseljava ili je napušta tek poneka obitelj.
Tako se potomci gotovo svih današnjih obitelji nalaze i na tim venecijskim popisima od prije gotovo tristo godina.

U Oklaju je prema popisu iz 1709. živjelo………………

Nastavak u sljedećem postu….

Oznake: dr Zdravko Dizdar, Prominsko, Povijest Promine

Tko se krije iza imena komentatora?

Pišući ovaj blog svakodnevno se susrećem i sa mnogim komentatorima.
Imena komentatora su razna….
Neki se javljaju češće neki u trenutcima kad oni smatraju da ih se sadržaj posta tiče, što je sasvim normalno.
Većina ljudi pišući komentar na moj post, vjerojatno ima i predodžbu mene kao osobe, odnosno veliki broj komentatora mene (barem ja tako mislim) i poznaje osobno.
Nažalost ja poznajem samo one komentatore koji su kroz svoje komentare, ili u privatnom životu dali do znanja da su oni npr. Optimista, Mario, Ima jedan svijet…. sa promina.blog.hr-a.

Primijetio sam da veliki dio komentatora misli da i ja njih poznajem osobno, što nažalost nije istina.
Osim već navedenih komentatora, ja Vas ostale osobno ne poznajem, i jedino što znam to je eventualno Država, grad… županija iz koje komentirate.
Kad kažem ne poznajem, želim reći da ime komentatora ne uspijevam povezati sa osobama iz «svakodnevnog života».

Dobar primjer jednog takovog nesporazuma je Škundre, kojeg ja izgleda poznajem iz svakodnevnog života kao i on mene.
I evo što se događa kad dođe do jednog takvog nesporazuma kad se mi «poznajemo» i ujedno moj odgovor Škundri na njegov komentar:


«Ovo je bilo jako nisko od čovieka koji me poznaje i zna da je napisa nešto što nema veze sa mnom i mojim životom, ali tako je to s čovjekom koji je u stanju neutemeljeno prozivati nekoga kome je bez razloga brisao komentare, jer mu nisu bili po volji».

Škundre, zbrisao sam ti jedan jedini komentar zbog toga što si njime vrijeđao sudionike koji ne dijele isto mišljenje s tobom.
Na kraju ispada da sam ti zbrisao tko zna koliko komentara.

Pročitaj svoje komentare koje si do sada napisao na Blogu i pokušaj se staviti u moju poziciju i iz njih zaključiti tko si, što si, te koja mišljenja zastupaš.

Svoje zaključke o tebi donio sam na osnovu tvojih komentara, ali i sam vidiš da nisam jedini koji tako misli.

To što se po tvojoj priči znamo iz svakodnevnog života, ja sa imenom komentatora Škundre nisam u nijednom momentu povezao i zaključio tko si!

Pa valjda bi ja znao da imam «prijatelja» Škundru?

Ljudi moji da do ovih situacija ne dođe, najbolje da koristite makar svoje osobno ime…
Inače moramo svi biti spremni na «ovakve» situacije u kojima o Vama samima najviše govore komentari koje ste sami potpisali, bilo da ste ih pisali u šali ili ste u njima najozbiljnije branili svoje stavove.

Varaždinsko smeće u Knin, a za koju godinu Oklaj?

Čitam u Večernjem listu od 13.04.2007 temu pod naslovom:

Bogati šalju siromašnima smrdljive bale-Varaždinsko smeće u Knin

Sad bi netko rekao da je sve slučajno, i da Oklaj i Promina s ovim člankom nema nikave veze.
Briga nas za Knin i smeće iz Varaždina.

Varate se gospodo.
Sve se to itekako tiče Promine i Oklaja.

Kako?

Priča bi mogla krenuti i ovako:

Hrvatski sabor na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosi:

ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU MEMORANDUMA O FINANCIRANJU USUGLAŠENOG IZMEĐU EUROPSKE KOMISIJE I VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O DODJELI POMOĆI IZ INSTRUMENTA ZA PRETPRISTUPNU STRUKTURNU POLITIKU ZA SLJEDEĆU MJERU REGIONALNI CENTAR ZA GOSPODARENJE OTPADOM BIKARAC, U ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI, HRVATSKA

Cijela Odluka i Zakon može se pročitati pod linkom.

Kad malo bolje pročitate cijeli tekst doći će te i do ovog odlomka:

"nijedno od postojećih odlagališta otpada u županiji (Šibensko-kninskoj op.a) ne ispunjava zakonske i ekološke uvjete EU-a i Hrvatske",

Sukladno tome kaže se i slijedeće:

Pored izgradnje novoga R(egionalnog) C(entra) za G(ospodarenje) O(tpadom)-a, Regionalnim planom se predlaže izgradnja dvije prekrcajne stanice za otpad na području Pirovca i Oklaja, smještenih u sjeverozapadnom, odnosno središnjem dijelu županije.

Te stanice primat će otpadni materijal iz okolnih područja koja se nalaze daleko od RCGO-a.
Taj će se otpad zatim pomoću posebno nabavljenih vozila prevoziti u RCGO Bikarac na
preradu.

Nakon svega pročitanog, lako se može zaključiti da će smeće iz Varaždina do izgradnje RCGO Bikarac završavati ne u Kninu, nego pod Prominom na granici općina Promina i Biskupije, a nakon toga u Oklaju u prekrcajnoj stanici koja se tek treba izgraditi.

Vratimo se na Večernji list.

Gradonačelnica Knina naša Prominka Josipa Rimac kaže slijedeće:

"Zasad samo pregovaramo. Varaždin i Knin suglasni su, a imamo i načelnu suglasnost načelnika Općine Biskupija – rekla je gradonačelnica Rimac".

U današnjoj Slobodnoj možemo pročitati da vijećnici Knina i Biskupije nisu oduševljeni, ali gradonačelnica ipak zaključuje:

"Knin ovim poslom nema što izgubiti, ali može samo dobiti"

Rezultat pregovora uopće nije upitan. Tko njih što pita, ako je "Viša" politika tako odlučila?

Već sam spomenuo da "nijedno od postojećih odlagališta otpada u županiji (Šibensko-kninskoj op.a) ne ispunjava zakonske i ekološke uvjete EU-a i Hrvatske", a pod tim se misli i na kninsko odlagalište otpada u Biskupiji-pod Prominom.

Kako protumačiti dovoženje otpada iz Varaždina pod Prominu nego običnu dvoličnost svih koji o tome iti malo odlučuju.

Zašto?

Kad se na Krki pojavila "naftna mrlja" svi ti "ekolozi" su se skočili na noge tražeći krivca i procjenjujući do čega bi sve zagađanje Krke moglo dovesti.
Sad kao da nisu svjesni činjenice da oborinske vode ispiru naveženi otpad-i buduće varaždinsko smeće, a slivne vode silaskom sa padina Promine u Kosovo polje završavaju u riječici Kosovčici koja je pritok rijeke Krke.

Kako kaže Edo Majka: "Care care... sve za pare".

Lako je prodati nešto što vam ne pripada, jer "nemate što izgubiti, ali može samo dobiti"!

Pretovarna stanica za smeće u Oklaju tema je o kojoj sam nekoliko puta pisao pod linkom.

Članak koji me potakao na ovaj post možete pročitati u Večernjem listu.

Nažalost članka iz "Slobodne dalmacije" još nema na web stranici.

Oznake: Pretovarna stanica Mala Promina

Hvala Smrika… fotografije Uskrsa….. feminizam u Promini

Lijepo je pročitati komentar koji izaziva osmjeh na licu.
Baš osmjeh iz duše… reakcija na nešto što Vas iskreno obraduje.

Možda je Smrika i pretjerano pohvalila moj rad na Blogu, ali ima tu dosta zanimljivih sitnica za razmišljanje.

«Urednik im je ostavio dovoljno prostora protekli dana da se iskažu na ovom blogu sa prilozima ili slikama oko uskršnjeg slavlja, ali ti koji blate sve, pišući po ovome blogu, nemaju znanja ni volje da se uključe u rad i razvesele mnoge Prominjce».

Ove godine na Veliki Četvrtak i Veliki Petak za razliku od prijašnjih godina kad sam sve tri večeri Uskrsnog slavlja provodio fotografirajući, bio sam «samo» vjernik, samo jedan mali sudionik u molitvi.

Iz te pozicije, cijeli događaj se vidi jednim sasvim drugim očima.

Primjetio sam da je bilo dosta fotografa i kamermana, pa sam se ponadao da će možda netko poslati «link» na svoje fotografije….
Nažalost ove godine ni Anči, Prominka koja je lani fotografirala događaj i poslala link, nije ništa fotografirala….barem se meni tako čini…bila je kao i ja «jedan običan vjernik».

Inače kad smo kod fotografiranja ili snimanja nekog događaja, a pogotovu događaja u crkvi…
Nešto što mi je najodvratnije je kad ljudi s kamerom ili fotoaparatom doslovno trče kroz crkvu, preskaču oltar, ometaju stalnim šetanjem po oltaru molitvu…
Stanu Vam sa kamerom pred facu i uporno snimaju, kao da ste kip, a ne čovjek.
Ponašaju se kao da su oni «zvijezde» večeri.

Kupio «faca» kameru, i neka cijelo selo zna da je on gazda.
Još se «nabaci» odijelo kupljeno za selo, za ovakve prigode, pa nek' svi znaju da je on netko!

Za takve ljude imam izreku koja im dobro stoji:

«Odjelo ne čini čovjeka, ali Ga zavarava».

Oni su u debeloj zabludi!

Sa takvom kamerom i odjelom u ZG-u, Splitu, Zadru su nitko, ali kad se dođe na selo, e tu si onda «zvijezda».

Ipak, čovjek koji za vrijeme Mise ulazi i izlazi iz crkve kao iz gostione… izađe pred vrata… zapali duvan…. Povuče dva dima da Ga svi dobro uoče…
Samo što na glas ne zapita: «Ajmo… tko je sad veći lola u selu», baci napola popušeni duvan pred vrata crkve… pljune frajerski… te se vrati u «gostionu» nastaviti svoju predstavu za selo….

Za mene je običan Glumac…

Moram se osvrnuti na feminizam u Promini i razmišljanja Škundre.
Kad malo bolje razmislim Škundre je i statistički u pravu kad su odnosi muškarca i žene u ovim našim krajevima u pitanju.(?)

Nedavno se moglo u jednom dnevnom listu pročitati kako najviše neženja živi na selu, a djevojke sa sela mahom odlaze (bježe) u grad.

Škundrini istomišljenici radije će čekati ženu spremnu da trpi i pati, ponizno sluša svoga «Gazdu», nego da priznaju da je davno došlo vrijeme u kojem su muškarac i žena u braku, životu, ravnopravni partneri.
Mnogi su čekajući dočekali i starost, ali svoje mišljenje neće promijeniti.

Na koncu cijela priča nije krenula kao borba jedne feministice, nego samo kritika izjave koja nije u skladu sa stavovima koje propovijeda Crkva.

Oznake: religija, Život u Promini

Postupanje inspekcije zaštite okoliša u pogonu za održavanje vučnih vozila u Kninu

Inspekcija zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva provodi postupak radi onečišćenja tla u Pogonu za održavanje vučnih vozila u Kninu, Đerekova 6.

Inspekcija zaštite okoliša naložila je pravnoj osobi OVV - Održavanje vučnih vozila d.o.o sa sjedištem u Zagrebu, Strojarska bb, zastupanoj po direktoru Niki Ujakoviću da izvrši sanaciju tla onečišćenog ugljikovodicima.
Sanacija onečišćenog tla je započela a inspekcija nadgleda tijek do njenog okončanja.
Ako tvrtka OVV ne završi sanaciju do 16. travnja Inspekcija zaštite okoliša preuzet će izvršenje sanacije o trošku tvrtke OVV.

Do onečišćenja je došlo uslijed nepropisnog postupanja s otpadnim uljima i zauljenom ambalažom. Inspekcija zaštite okoliša podnijela je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravne i odgovorne osobe radi povreda Zakona o otpadu.

Postupak sanacije onečišćenja vodotoka i uljnog separatora vodi vodopravna inspekcija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva.


Zagreb, 11. travnja 2007. godine

Ured glasnogovornice

Ali nigdje ni spomena o "naftnoj mrlji na Krki u dužini od 1,5km?"

Oznake: NP Krka

Nova anketa

Kad sam postavio pitanje u prošloj anketi:

"Da li Općina Promina dovoljno informira stanovništvo o svom radu?"

Prvi Vaš komentar je bio (dio komentara):

"Možda bi bilo bolje da je pitanje: Dali smo zadovoljni s radom naših općinara?.
Valjda je to pitanje malo jasnije.
Znam da im neće biti drago ni ovo postavljeno, bit će raznih komentara".

Slažem se da je to pitanje puno bolje za anketu, ali mene je baš zanimalo koliko ljudi stvarno misli da je dobro informirano o radu i planovima Općine.

Malo sam se zamislio nad Škundrnim djelom komentara koji glasi:

"Osim toga i prije sam zna napisat i teži komentar, ali na račun općine, i to je moglo proć. Ispada da je bitno samo ić uredniku niz dlaku i sve o.k.!"

Prema ovom komentaru, da se naslutiti da ja svojim radom potičem "blaćenje" Općine i općinara, što mi nikako nije cilj.
Dalo bi se zaključiti da ja optužujem Općinu neutemeljeno ( a isto kao očekujem i od posjetitelja Bloga), a ti ljudi maksimalno dobro rade svoj posao.
Ja nastojim realno opisati situaciju u Promini, bez obzira o kome se u postu radi.
Nekad događaji u Promini nekome idu na ruku i sve je OK, ali kad se u postu spomene koja kritika, onda nastaju problemi.

Kako ocjeniti zadovoljstvo radom Općine?

Vrlo jednostavno. Pregledom arhive promina.blog.hr-a (koji radi samo dvije godine) lako se može vidjeti što se u Promini planiralo ili planira napraviti, a što se stvarno i napravilo.

Pa krenimo redom:

01.05.2005. Općina Promina postaje županijski centar etnoturizma i gastronomije
Lijep naslov, ali od realizacije nažalost do dana današnjeg ništa.

30.09.2005. Poduzetnička zona Promina
Osim što je teren "poravnat" nikakvih promjena u "Poduzetničkoj zoni" nema. Jedino ovce sad lakše hodaju preko krša.

20.09.2005. Kreće izgradnja vodovoda za Marasovine-Matase-Zeliće
Veliki dio posla na tom projektu je napravljen, ali ljudi kako stvari stoje još zadugo neće dobiti vodu.
Premda je dio vijesti glasio: "radove će dovršiti do svibnja 2006. godine."
Računica: 15km vodovoda gradi se već 556 dana, znači 0,026km dnevno.

15.11.2005. Započelo uređenje nogostupa u Oklaju
Ovom projektu također fale neki radovi da bi mogao biti proglašen završenim.
Zašto?
Na putu prema Kuljači kod Mihovila i dalje na privatnoj parceli stoji nekoliko kamiona materijala koji je izvođač trebao odvesti.
Nasuprot kuće Drage Dunjaka trebao je biti travnjak, ali od njega još ništa, jer taj dio nije uopće nasut zemljom kako je planirano.
Sav otpadni građevinski materijal odvezen je nasuprot Sintala i baš me zanima koja je njegova namjena... zašto nije makar poravnat.....

srijeda, 07.12.2005. Slobodni stanovi u Oklaju
Općina još nije uspjeća obnoviti zgradu u centru Oklaja, te riješiti problem praznih stanova koje bi kad bi se uredili sigurno netko zaželio kao svoj dom.

19.01.2006. Bademi u Gluvačama-priča bez kraja

Vlasništvo badema u Gluačama rješavaju se godinama, ali "sad će se" izgleda uskoro riješiti.

17.03.2006. Iznajmljuju se poslovni prostori u Oklaju

Ovaj potez Općine je za svaku pohvalu jer je iznajmljivanjem "Zadružne gostionice" Dadi, Oklaj konačno dobio jedan pristojan kafić u koji Vam je ugodno ući. Dani Uskrsa koji su iza nas to najbolje dokazuju.


24.05.2006. Ležeći policajci na cesti ispred osnovne škole

Ako je Općina u ovom sudjelovala, i ovaj potez zaslužuje svaku pohvalu.

16.07.2006. Odigran Street basket challenge u Oklaju

Sve pohvale Općini na sudjelovanju u organizaciji Street basket challenge u Oklaju.
Općina je obećala, i kupila koš za Street basket, ali još stoji neraspakiran u Općini.

15.08.2006. Narodne igre i fešta povodom Velike Gospe u Promini

Sve pohvale Općini na uloženom trudu u organizaciji "Narodnih igara", a posebno Zeli i Agiću... jer njima se sigurno nitko do sada nije zahvalio, a ljudi su se trudlil.

04.08.2006. Uređeno krovište OŠ Oklaj

Projekt završen, krovište sanirano i više čistačice ne čekaju kišu sa 50 praznih posuda.

30.10.2006. Općina Promina dobila Prostorni plan

Rješeno.

2002-2007. Starački dom još se otvara!!!!!

Nije riješeno!!!

08.10.2006. Asfaltiranje lokalnih cesta u Promini.

Ove godine u asfaltiranje lokalnih cesta uloženo je približno milijun kuna, što je za svaku pohvalu.

2007. Što je sve planirano u 2007. provjerite pod linkom.

Ja ću navest samo neke stavke plana:

-izrada projektne dokumentacije kao osnova za obnovu, odnosno izgradnju sportskog centra «Žagra»,(?)
-izgradnja sanitarnih čvorova te uređenje interijera u Domu kulture-za sad ne primjetim pomake
-uređenje i opremanje novog prostora dječjeg vrtića, (nekadašnje kancelarije OPZ Promina op.a.)
-uređenje fasade Doma kulture te popravak središnjeg trga (fontana, klupe, rasvjeta)--za sad ne primjetim pomake
-uređenje igrališta za predškolsku djecu iza Doma kulture--za sad ne primjetim pomake
-izgradnja precrpne stanice u Lukaru--za sad ne primjetim pomake
-nabavka i ugradnja montažnih autobusnih stajališta--za sad ne primjetim pomake

Eto, ja sam naveo sve za što mislim da bi Vam moglo pomoći u ocjeni rada Općine Promina.
Valjda će Vam odgovor na pitanje iz anketa sada biti lakše donijeti.

Anketa sa pitanjem:"Dali ste zadovoljni s radom naših općinara?", nalazi se na lijevoj strani web-a.

Oznake: općina promina

Vinovita 2007

Zahvaljujem se "Bogaćaninu" na komentaru u kojem je skrenuo pažnju na:"13. međunarodni sajam vina i opreme za vinarstvo i vinogradarstvo -Vinovita 2007".







Evo cijelog komentara Bogaćanina:

Vinari nagrađeni na 2. susretu vinara Šibensko-kninske županije sudjeluju na Vinoviti 2007.
Jedna od nagrada na 2. susretu vinara i vinogradara Šibensko-kninske županije koju sponzorira HGK – Županijska komora Šibenik je prezentacija vinara na Vinoviti 2007.

Pobjednici u kategoriji flaširanih bijelih i crnih vina sudjelovat će na Vinoviti 2007.
HGK –Županijska komora Šibenik, jedan od suorganizatora 2. susreta vinara Šibensko-kninske županije najboljim vinarima osigurala je štand tijekom ovogodišnje Vinovite te snosi troškove ocjenjivanja vina.
Na ovogodišnjem susretu ocjenjeno je ukupno 59 uzoraka vina od čega 48 uzoraka u kategoriji otvorenih vina i 11 uzoraka u kategoriji flaširanih vina.
Susret je ove godine trajao 3 dana, od 21. – 23. ožujka.
U srijedu 21. ožujka u Oklaju na OPG-u Jure Čvelje prezentiran je rad sa traktorskim i leđnim prskalicama.
U hotelu „Skradinski buk“ u Skradinu 22. ožujka proglašeni su pobjednici u kategoriji otvorenih vina, a održana su i prigodna predavanja.
Pobjednici u kategoriji flaširanih vina proglašeni su 23. ožujka u hotelu „Imperial“ u Vodicama.
Iste večeri vinari su prezentirali svoja vina, a sponzori i predstavnici MPŠVG-a, HZPSS-a i HZVV održali su kratka prigodna izlaganja.
Podijeljeno je 86 svjedodžbi vinarima koji su tijekom veljače pohađali izobrazbu za voditelje podruma.

Nagrađeni u kategoriji otvorenih vina su:

bijela vina:

1. Ivan Grozdanić – Dubravice,
2. Grgo Birin – Vodice,
3. Mile Gojanović – Dubrava kod Šibenika,

crna vina:

1. Grgo Birin – Vodice,
2. Ante Pižić – Skradin,
3. Marjan Trcin – Zaton

Kategorija flaširanih vina.

bijela:

1. Ivica Džapo – Oklaj,
2. Joso Sladić – Plastovo,
3. Ante Ivić – Drinovci

crna.

1. Josip Žuvan – Primošten,
2. Leo Gracin – Primošten,
3. Marko Duvančić - Oklaj


Organizatori ovog susreta pored HZPSS- a, bili su HOK – Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, Grad Skradin, Županija Šibensko-kninska.

Suorganizatori: HGK – Županijska komora Šibenik, Udruga vinogradara vinara i maslinara Primošten, pokrovitelji: Općine Pirovac i Primošten, Jolly-JBS. Najbolji vinari dobili su i nagrade koje će moći koristiti u svojim vinogradima i podrumima a koje su sponzorirali: PA-VIN, Syngenta, Chromos agro, AgroChemMA

Uredniče ovo sam našao pa ti šaljem nek se zna (Bogaćanin 11.04.2007. 17:19)

Zahvaljujem se Bogaćaninu, i svima koji su spremni na ovaj način podupirati rad promina.blog.hr-a.

Više o "Vinoviti 2007" saznajte pod linkom.

Oznake: Prominski vinogradari, Ivica Džapo, Marko Duvančić

Prominci na smotri Žudija u Vidu

Već sam najavio u jednom od predhodnih postova odlazak prominskih Čuvara Kristva groba u Vid, na smotru Žudija Dalmacije.

Što su zapravo Žudije, ali po prominski Čuvari groba?

Evo teksta sa web portala Vida.

Što znači riječ "žudije"?
Naziv je grčko-romanskog podrijetla i vjerojatno znači "Židov".
To su čuvari Kristova groba koji u dane Velikog tjedna čuvaju Kristov grob uprizorujući tako događaje Isusova uskrsnuća.

Odjeveni u odore rimskih vojnika 12 stražara sa trinaestim vođom tzv. "judom" izlaze na Veliki četvrtak pred oltar. Tako stražare izmjenjujući se po četvorica.
Na polnoćki, na Veliku subotu prilikom uskrsnuća oni popadaju od straha kao što su to radili rimski vojnici prije 2000.godina kad su čuvali Isusov grob.

Običaj čuvanja Kristova groba na Uskrs, u Metković je početkom devetnaestog stoljeća donio Ante Gluščević iz Loreta a odatle se proširio po Neretvi.
S vremenom, svaka je župa iznjedrila svoje običaje tako da se danas ti običaji međusobno razlikuju po svojim specifičnostima.

U Dalmaciji su danas najpoznatije vodičke žudije koje učestvuju na većim smotrama i svetkovinama, u Vrlici čuvari su odjeveni u narodne nošnje...

U svim župama doline Neretve njeguje se ovaj običaj. U gornjoj Neretvi (od Metkovića, Zažablja do Krvavca) čuvari Kristova groba su Žudije obučene u odore rimskih vojnika, dok su u donjoj Neretvi (od Opuzena do mora) donedavno to uglavnom bili čuvari odjeveni u mornarske odore s drvenim puškama. U novije vrijeme i tu žudije "mijenjaju" mornare.

Web stranicu mjesta Vid možete posjetiti pod linkom.

Na istoj web stranici možete pronaći i fotografije "Smotra žudija-Vid, 9.04.2007.godine-II", ali i još jako puno zanimljivih fotografija.

Evo nekoliko fotografija naših momaka:

Foto 1.

Foto 2.

Foto 3.

Foto 4.

Evo još nekoliko koje su nastale za vrijeme smotre:

Foto 1.

Foto 2.

Foto 3.

Foto 4.

Ali ako Vas zanima još više fotografija, onda je najbolje da posjetite link, na kojem se nalaze svi albumi sa fotografijama.

Moram Vas upozoriti jedino da se fotografije malo sporije otvaraju zbog veliko interesa i posjeta spomenutoj web stranici.

Kad Strikoman objavi svoju "Milenijsku fotografiju", sa istom temom, objavit ću link na njegovu web stranicu.

Oznake: Čuvari groba Promina, religija

Da li Općina Promina dovoljno informira stanovništvo o svom radu?

Sa današnjim danom završena je anketa sa pitanjem iz naslova posta.

Rezultati su sljedeći:

Anketa (29.03.2007.-10.04.2007.)

Da li Općina Promina dovoljno informira stanovništvo o svom radu?




NE 77.4% 41

DA 22.6% 12

Ukupno glasovalo: 53 posjetitelj.

Broj glasača nije baš nešto velik, ali i ovaj mali broj onih koji su se odazvali anketi "nešto" govori.

Oznake: općina promina

Uskrs u Promini-Sretan Vam Uskrs

Prije svega, želim sretan Uskrs svim ljudima dobre volje koji navraćaju na promina.blog.hr.

Većina posjetitelja vjerojatno očekuje da će i ove godine, kao i većinu prijašnjih godina na mom Blogu pronaći fotografije od Uskrsa u Promini.
Ovu godinu za razliku od prijašnjih kad sam znao svaku večer napraviti preko 300 fotografija, nisam napravio niti jednu fotografiju.
Zašto?
To i onako sad nije bitno, fotografija nema.

Sad razmišljam i odabirem misli i riječi kako bi Vam opisao svoje viđenje Uskrsa u Promini ove godine.
Uskrs je jedan od nekoliko dana u godini kad svi oni koji stvarno vole Prominu, ako ikako mogu dođu na svoja "ognjišta".
Vrijeme je to kad se studenti vraćaju na "materinu" spizu, kad se viđaju prijatelji iz škole, kad bake vide svoje unuke i sinove, kćeri...
Vrijeme je to za jedno lijepo druženje.

Svake godine je svakako najveće iznenađenje i najčešće pitanje u Promini:

"Tko ove godine čuva Grob, i koliko ima grobara?"

Premda je najavljivana brojka od čak 26. momaka koji će čuvati Gospodinov grob, ja sam uspio prebrojati njih 22.

Po mojoj procjeni, ove godine je na Veliki Četvrtak i Veliki Petak bilo manje ljudi u crkvi sv. Mihovila, nego prijašnjih godina.

Barem ja imam takav osjećaj....

Prošle godine uz Grobare, u crkvi su ova tri velika dana bile i Prominke u narodnim nošnjama, što je zračilo nekom pozitivnom energijom.
Energijom koja Prominu budi u njenom nekadašnjem starom sjaju....

Kako stvari stoje, članovi KUU "Promina" večeras bi trebali zaplesati kolo ispred crkve, nakon Misnog slavlja.

Često znamo reći da je sve to svake godine uvjek isto i da se ništa ne mjenja, ali ipak...

Prva asocijacija na spominjanje Uskrsa ove godine bila mi je jedna fotografija od lani.
Na fotografiji pokojni Joko Bronić i Gašo pale baklje kako bi procesiji osvjetlili put kojim će hodati...

" 'Oće mo i mi na internet'" pitao me Joko dok sam ih fotografirao?
" 'Oćemo, 'Oćemo", rekao je Gašo....

Da nas nema kud' bi oni išli, svi bi se izgubili?

Sreo sam jučer Pajku i Gašu kako se pripremaju za paljenje baklji za put kojim će krenuti procesija.
Odmah smo se sjetili Joke.
Tad je Pajka rekao :"Gleda nas naš Joko odozgo, dok mi njegov posa' radimo".
Pogleda sa suzama u oku u nebo iznad Mihovila, i zamahnu rukom kao da maše Joki, da zna da će sve bit u radu sa bakljama i ove godine.

Eto, nema više Joke, ali mnogi nisu ni znali da je Joko taj koji im je "osvjetljavao" put za procesiju kroz Oklaj sve ove godine.

Joko je svakako zaslužio da Ga se sjetimo za Uskrs.

Slava mu.

Oznake: religija

Župan Goran Pauk u Promini

Tek sam danas pronašao službenu informaciju o posjetu Šibensko-kninskog Župana Gorana Pauka općini Promina.
Službene stranice naše Županije nam tako donose sljedeći članak vezan za situaciju u Promini:

Šibensko-kninski župan Goran Pauk posjetio općinu Promina i grad Drniš

22.03.2007

U sklopu svojih redovnih posjeta općinama i gradovima šibensko-kninske županije, župan Goran Pauk, sa suradnicima posjetio općinu Promina i grad Drniš. Dana 21. ožujka 2007. godine u općini Promina župana je primio načelnik općine Žarko Duvančić.
Na sastanku se govorilo o bitnoj problematici potrebnoj za kvalitetno funkcioniranje općine.
Kao glavna dva problema koji se javljaju u općini Promina su gospodarska zona i Dom za starije i nemoćne osobe.
Problem gospodarske zone je u tome što su se Hrvatske šume uknjižile 2005. godine kao njihovo vlasništvo.
Dom umirovljenika koji je završen 2002. godine do danas nije otvoren, a kompletno je uređen sa svom pripadajućom opremom. Problem koji se pojavio oko privatnog vlasništva na djelu zemljišta nije riješen, stoga nije ni moguće izdati potrebne suglasnosti i dozvole.

Oko ova dva navedena problema župan će pokušati iznaći rješenje preko nadležnih ministarstava kako bi ove bitan problem za ovaj kraj uspješno riješili.

Sad nam samo predstoji vrijeme čekanja da Župan svoje obećanje ispuni.

Nadam se da će se spomenuti problemi brzo riješiti.

Oznake: Dom za starije i nemoćne osobe u Oklaju, općina promina

Diva Grabovčeva

Prije nekoliko mjeseci odlučio sam pročitati Araličinu knjigu "Graditelj svratišta".
Nakon nekoliko pročitanih stranica shvatio sam da je to nastavak priče o obitelji Grabovac iz Rame, o čijim precima se može čitati i u knjizi "Duše robova", koja je također jedna od po meni jako lijepih Araličinih knjiga.
Čitajući obe navedene knjige možemo pratiti "lutanje" jedne obitelji nošene vjetrovima koje su podizali razni osvajači koji su jahali ovim krajevima.

Jedan od zanimljivijih odlomaka knjige "Graditelj svratišta" je svakako onaj koji se odnosi na Divu Grabovac, ili kako je još zovu Divu Grabovčevu.

Vjerojatno većina mladih danas pjeva refren Thompsonove pjesme sa njegova novog albuma, a da uopće nije svjesna tko je bila "Diva Grabovčeva".
Čitajući odlomke Araličine Knjige koji su posvećeni Divi, malo tko može ostati ravnodušan.

Pronašao sam jednu web stranicu koja se bavi temom Dive Grabovčeve i inače porijeklom prezimena Grabovac.

Donosima Vam dio teksta koji se odnosi na Divu:

"Kako je vrijeme prolazilo 'Diva' je sve više stasala u lijepo, nježno, uslužno, čisto i iskreno žensko čeljade, kakvoga nije bilo u okolici Rame i šire.
Nakon nekog vremena, spazio ju je i Tahirbeg, (on je bio sin Džaferbega Kulenovića, vlasnika i upravitelja mnoge lijepe beglučke zemlje i dosta kmetskih kuća onoga kraja i šire, a osim toga, bio je i dizdar Kupreškoga grada, pa bi mu 'timar' zbog toga godišnje donosio lijepu svotu novca) te se odmah u nju zaljubio. Htio ju je, po svaku cijenu, posjedovati, (a ne voljeti jer to nije znao) kao što je to mogao sa bilo kojom curom u Ramskom kraju, (jer je bio moćan (naravno, zbog oca) i utjecajan u tome kraju i šire) te je onda i imati, ako bi to želio, za jednu od svojih žena.

Ali Diva je bila iz Grabovčeve kuće, koja je bila vjerna Kristu - svojoj pradjedovskoj kršćanskoj vjeri, te nikako nije mogla otići za 'nekrsta', a osim toga nije ga ni voljela.
On je, ipak, uz pomoć svojih 'siledžija', pokušao na silu osvojiti ju. Ali kada to nije išlo kako su oni zamislili, Tahirbeg u poplavi bijesa i zvijerstva, razočaran što nije dobio ono što je tražio, nožem smrtno rani Divu Grabovčevu. Ona je tako radijee položila svoj mladi život, nego prekršila kršćansku vjeru i ljubav svojih otaca. Ujedno je, svojim činom, ostala dosljedna i vjerna svojim idealima, te idealima i vrijednostima svoje obitelji: poštenju, pravednosti, čistoći, istini, dobroti, milosrđu i molitvi.

Nakon njenog ubojstva, koje je bilo očito nasilničko, nepravedno i nepotrebno, stari arslanaga, pripovijedač ove priče, navodno, je osvetio nevinu krv Divinu.
Slijedeće godine, na njenu godišnjicu, prvi tijedan u srpnju, pa sve do dana današnjeg odlaze žene mlade i stare, djevice, supruge i udovice na 'Divin grob' u 'Brajin dolac', (kod Rame) da bi iz godine u godinu, po svojim molitvama tražile zagovor te planinske Dive - pomoćnice djevojaka koje drže do svoga djevičanstva, da im ona kod Krista izmolili milosti, te nađu utjehu i riješenje svojih problema.
Mnoge su, zaista, svedočile i dalje svjedoče da ih molitva na 'Divinu grobu' okrepljuje i u tuzi tješi.
Vjera u tu 'zaštitnicu djevojaštva' se toliko proširila, da je sasvim normalno, za djevojke onoga kraja i šire, posjetiti 'Divin grob', prilikom važnih odluka i situacija u kojima se nađe ženski stalež; - bilo da se radi o vjenčanju ili smrti, kakvim bolestima ili nevoljama, tuzi, nesrećama ili drugim raznim potrebama."

Ako Vas zanima malo "dublja" analiza ove priče, posjetite link1 i link2

Eto, sad kad čujete Thompsonovu pjesmu, sjetite se ove priče o Divi Grabovčevoj.

Oznake: Ivan Aralica

RODA SLOMLJENE NOGE?

Danas sam pregledavajući komentare pod postovima, pročitao jedan koji svakako zalužuje cijeli post.
U zadnje vrijeme prominski blog posjećuje "Žena", koja me svaki put obraduje sa jako kvalitetnim komentarima.

Njen zadnji komentar ostavljen je pod postom "Anketa o radu Općine Promina" i ja sam odabrao jedan dio komentara koji je "gađa" u bit problema:

Evo dijela komentara:

"Čak ni nekoliko nemuštih rečenica na radiju nisu informacija vrijedna pažnje, npr. ona da će se, eto,graditi dječji vrtić (100%)...

NAS ŽENE to zaista zanima, ali ne znamo ništa pouzdano.
Priča se.
Gradit će ga na katu kod knjižnice.

Da je to služberno objavljeno mi bismo se namah skočile, osnovale udrugu "RODA SLOMLJENE NOGE" potpisale kakvu peticiju, priupitale kome je takva suluda zamisao pala na pamet, jesu li konzultirali struku...?

Ovako ne moramo time zamarati svoje lijepe glavice prije nego što vrtić osvane. Gotov.

(žena 02.04.2007. 10:28)

Do mene je također prije određenog vremena stigla informacija da će se započeti sa uređenjem dječjeg vrtića u bivšim "kancelarijama zadruge", na katu iznad Dadina kafića...

Po meni glavni problem tog projekta je što na kat vode jako strme stepenice.
Prostor je iznad kafića, što je nespojivo sa vrtićem.
Planira se uređenje vrtića za tri dobne skupine, a sad u vrtiću ima 4. predškolca i 7. djece ostalih dobnih skupina!
Ukupno 11.djece!
Osim tri tete, vrtić bi morao imati i svu ostalu administraciju potrebnu za njegovo vođenje.
Potreban je ravnatelj, kuharica, čistačica... jer se Općina davno odlučila sa vrtićem osamostaliti-odvojiti od Drniškog dječjeg vrtića pod čijom je nadležnosti Oklajski vrtić.
Dado muku muči sa kanalizacijom iz kafića, kad se još vrtić spoji na isti crnu jamu-to će biti stvarno super...

Kad vrtić bude završen opet se neće otvarati godinama!

Zašto?

Pa tko bi normalan dao novac da se otvori takav dječji vrtić u kojem će biti više "administracije" nego djece?
Ali onda će se Općina pravdati da se pobunio netko od vlasnika, da netko ima nešto protiv Promine....

Baš me zanima zašto vrtić ne može ostati tamo gdje je?
Ako se pad broja djece nastavi ovim tempom, vjerojatno će se početi sa spajanjem razreda, te će nastavnik učiti istovremeno dva-tri razreda.
Kad dođe do toga za godinu dvije, onda će u školi biti još više praznih razreda.
Ali onda će biti djece za vrtić toliko, da će svi zajedno moći stati u čajnu kuhinju i igrat se bez iti malo gužve.

Zašto se ne može urediti dječje igralište kod škole, postaviti tobogani, ljuljačke, tribine pored igrališta, rasvjeta?


Zašto se netko nije sjetio i taj novac uložio za rješavanje nekih drugih važnijih problema.

Kojih?

Zašto se nije formiralo npr. jedno "novo" naselje u Oklaju za obitelji koje žele iskoristiti zakon o područjima od posebne Državne skrbi, te započeti gradnju obiteljske kuće u Oklaju?

Zar je moguće da Općina nije u stanju pored tolike vlake i krša, naći mjesto za npr. deset građevinskih čestica za mlade obitelji koje nemaju riješeno stanbeno pitanje?

Koliko imamo mladih bračnih parova za čiju djecu Općina planira graditi taj vrtić?

Slušaju li kad Općinari "Statistiku fra Šime"?

Oznake: općina promina, Dječji vrtić Oklaj