Oganj.blog.hr

Veliko nije uvijek dobro, ali
DOBRO JE UVIJEK VELIKO
ponašanje ljudi u ovim potresima to najbolje pokazuje.
SRETNIJE VAM NOVO 2021. LJETO
SRETNIJE VAM NOVO DESETLJEĆE
Prošlo je pri kraju, bilo je i boli , bilo je i tuge, bilo je i suza,
tragovi ostaju i danas.
Dao Bog da nam slijedeće desetljeće bude bolje. Spoznajom
istine, svojih prava i demokratskim djelovanjem i sami moramo
tome pridonijeti.
Domoljublje mora pobijediti.
Tako nam Bog pomogao.

Branko Smrekar
U Brdovcu, 31.prosinca 2020.

S ponosom gledamo uspješno djelovanje naših interventnih službi i udruga u spašavanju života i očuvanju zdravlja ljudi pogođenih u jakom potresu na područjima: Petrinje, Siska, i brojnih drugih mjesta. Uz redovite profesionalne službe zdravstva, vatrogasaca,
Hrvatske vojske, civilne zaštite, komunalnih službi i drugih.

Posebno divljenje zaslužuju brojni volonteri, dragovoljci: Hrvatske gorske službe spašavanja, dobrovoljni vatrogasci, aktivisti Crvenog
Križa, građevinski stručnjaci za prosudbu statičke sigurnosti razrušenih kuća i zgrada i drugi.

Nadahnjuju i brojna skupljanja i dovoz na mjesto nesreće, materijalnih , dobrih ljudi diljem Hrvatske, brojni davatelji krvi i drugi pojedinci i udruge, županijske, gradske i općinske vlasti, koji su se na bilo koji način pomogli ili pomažu sanaciji naše teške nesreće.

Pomoć koja nam se pruža iz EU, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Boke Kotorske i drugih zemalja, pogotovo iz onih gdje žive Hrvati pokazuje da svugdje ima dobrih ljudi.

O sustavu upravljanja ovom krizom ovog puta neću zboriti, ali sam siguran da će i ovo iskustvo, pridonijeti poboljšanju sigurnosti našeg življa.

Za pozdraviti je i reakcija naših vlasti i to ne zbog promičbenih procesija po stradalim područjima i strahovito važnih intervjua već i po novčanoj pomoći za postradale. Novac, naravno, za razliku od pojedinaca u puku, ne daje ni premijer ni Vlada, oni samo, raspoređuju novac poreznih obveznika.

Gade mi se „prebrojavanja krvnih zrnaca“, koristoljubivog, remetilačkog faktora skladnih odnosa većinskog Hrvatskog naroda i manjine Srba u Hrvatskoj. Da nije takav podržao bi 12.600
Hrvatskih branitelja pravoslavaca.

Svezom toga, na kraju zaključujem: Hrvatski narod je rogožar ljubavi. Naravno, i pameti za sve, osim za sebe.

Branko Smrekar
U Brdovcu, 30. prosinca 2020.

Nakon što sam u posljednje vrijeme, vrlo brzo, napunio alikvot informacija o Trumpu, Bidenu, koronavirusu, hospitaliziranim respiratiziranim, Andreju, Viliju, Krunoslavu, brojnim, često oprečnim, mišljenjima znanstvenika, a onda o cjepivima i načinima njihove distribucije--- uz svu zahvalnost i poštovanje prema svima koji na bilo koji način doprinose borbi protiv opake nemani, posebno zdravstvenim junacima, ta mi je tortura postala dosadna pa sam radije, uz ostalo, u ugodi toplog obiteljskog gnijezda, na brojnim programima, gledao ljubiće, s puno romantike, često prinčeva i budućih princeza, bajkovitih dvoraca, glamura, svile i kadife.
Pritom se sjetih i brojnih znamenitih dvoraca i njihovih prekrasnih okoliša, koje imah prigodu vidjeti.
Već s 10 godina bijah u obilasku, baroknog Bavarskog dvorca Nimfenburg, Njemačkog kralja Ludviga II. Potom sam uz brojne naše, obišao dvorac kralja Nikole, kraljice Jelene, u Crnoj Gori, Versaj u Francuskoj, vidio Westminstersku palaču…
Svugdje se, turisti divimo ugođaju, arhitekturi, unutarnjem uređenju, blještavilu, prekrasno uređenom okolišu. Zlatu i sjaju, svili i kadifi, ali kad sam ušao u konjušnicu Engleskog dvorca Warwick, uz simulirani blagi miris stajskog amonijaka, vidio izbe za služinčad, prošao skladišta, kuhinju i nusprostorije velebnog dvorca Neuschwanstein, ekscentričnog, tragično preminulog Njemačkog kralja Ludviga II, pomislih koliko je znoja, krvi, suza i tužnih sudbina utkano u ljepotu kojoj se tako divimo.
Nisam našao na podatak koliko je pri izgradnji ljudi ozlijeđeno. koliko smrtno stradalo, ali je, primjerice, znano da je pri izgradnji Sueskog kanala, iz raznoraznih razloga, umrlo čak 20. 000 ljudi.
Navijek postoje dvije strane. Jedna manja, privilegiranija, bogatija uzvišenija, slavnija, i ona druga, veća, iskorištena, jadna, besperspektivna, bespomoćnošću indoktrinirana masa, čestitih ljudi.
Da li se od srednjeg vijeka što promijenilo? U to se ne bih kladio.
Neki s ushićenjem gledaše otvorenje gradonačelnikove, „rastegene stalaže“ ispred derutnog Paromlina. Dobiše čak i blagoslov najviše razine, no nisam siguran da li su se svi ti uglednici jednako tako založili za, postpotresno, tužno stanje obitelji, u kontejneru na Markuševcu.
Navijek će biti: quod licet Iovi, non licet bovi, ali samo o nama ovisi u kojoj će mjeri postojati ta, danas, brutalna razlika.
Uz vatrogasni pozdrav: Boga slavi, bližnjega izbavi, želim nam malo promišljanja o svemu što se, unas, zbog naše indolentnosti događa.

Branko Smrekar
U Brdovcu,28. prosinca 2020.

Krajem prosinca 2018. godine, na fb stranici: Branko Antonela Smrekar, objavih svoje razmišljanje o političkoj zbilji, pod naslovom:
PREOKRET
INICIJATIVA, ZA NACIONALNO OPREDJELJENJE, ZA POBOLJŠANJE ŽIVOTA I OČUVANJE STRATEŠKIH VREDNOTA NAŠE DOMOVINE, NAZIVA: PREOKRET

Reče nedavno jedna od naših rijetkih političkih ruža: „Narod ima vlast kakvu zaslužuje!“
Kod nas je drugačije! Narod ima vlast koja mu se nametnula, koristeći domoljublje i naivnost hrvatskog puka.
A vlast redovito obmanjuje, vara, laže, skriva istinu, neargumentirano se hvaleći svojim uspjesima koji to nisu, cirkusira i s nevjerojatnim tezama: javno poduzeće bit će jače ako mu uzmemo četvrtinu prihoda, to je kao vjerovati da će konj, nakon odrezane noge biti brži nego kad je imao četiri.
Slijede pokvarenosti poput: ministar financija se izuzima iz problematike katastrofalne afere koncerna u kojem je radio, dok se ministra gospodarstva izuzima iz rješavanja problematike posrnulog naftnog diva, jer joj suprug u njemu radi kao jedan od čelnika.
Zašto to čine? Očito imaju putra na glavi. To je, kao da bi se ministar obrane zbog „prigovora savjesti“ izuzeo iz rješavanja vojne problematike. Ma kakvo izuzeće. Pa ti koji su se izuzeli plaćeni su za područja iz kojih se izuzimaju.
Tko to dopušta? Vladajući. Što bi s dogodilo da se varilac izuzme od varenja? Pa dobio bi otkaz. Zašto to ne vrijedi za sve?

U Hrvatskoj imamo korumpiranu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. One su međusobno povezane, čineći vrhovnu političku močvaru, kojoj je temeljna zadaća skrivanje krađa u pretvorbi i privatizaciji, otuđivanje narodnih novaca na inozemne račune, utaje poreza i druge kriminalne radnje.
Imamo vlast koja ne vlada u ime naroda već nad narodom.
A narod? On šuti. Boji se. Kako i ne bi, 1 240 000 umirovljenika strepi za mirovine, više od 70 000 državnih i regionalnih službenika i namještenika je zadovoljno stalnim i sigurnim poslom, mladi ne vide perspektivu pa masovno napuštaju Zemlju, Akademičari šute. Čuvaju svoje fotelje, mirovine i druge beneficije. Crkvu (kler) kao da se to ne tiče…

Hrvatskoj je potrebna moralna lustracija i promjena vlasti.
Nova treba odmah vratiti ukradeno, neutralizirati vječnu velikosrpsku, tobože projugoslavensku, zmiju koja je javno protiv služenja vojnog roka i jačanja obrambenih oružanih snaga i narodu omogućiti perspektivu i bolji život.
Tko to može učiniti? Oporba sigurno ne. Novi, neovisni, pošteni, nekorumpirani, naročito sposobni stručnjaci dobrih namjera i ideja. Hrvatska je, (izim sporta i kulturnih događaja), potonula u svim područjima, ali vlast skriva ono što više ne može sakriti.
Osnovna pitanja koja treba riješiti:

-Hitna promjena zakonodavstva, s primarnim ciljem oduzimanja svih otuđenih, otetih vrednota. Bez bilo kakve zastare.
Zastare su plod korumpiranosti sudstva i utjecaja “politike“.
Spriječiti odugovlačenje sudskih procesa.
“Maknuti ladice iz sudskih stolova“. Okončati današnji cirkus gdje je prodaja jednih traperica „rušenje ustavnog poretka“, a krađa milijuna nikad pravomoćno osuđeno djelo

- Postupak povrata svih oblika ukradenog (novac, poduzeća, privatna imovina, bez obzira da li se nalaze u Zemlji ili inozemstvu.

- Određivanje strategije gospodarskog razvoja RH
-Strategija poljoprivredne proizvodnje i ribarstva
-Smanjenje fiskalnih i poreznih davanja na razinu drugih europskih zemalja, kako bismo bili konkurentni za ulaganja te skratiti proces dobivanja svih potrebnih dozvola za ulaganja kapitala.
-Strategija razvoja brodogradnje
-Reforma ministarstva unutarnjih poslova
-Strategija zdravstva i socijalne skrbi
-Ozbiljna reforma znanosti i školstva
-Jačanje demografske obnove
-Stvaranje uvjeta da naši stručnjaci ne bježe u inozemstvo
-Što se više povezati s našom dijasporom i konačno priznat njihov veliki doprinos u Domovinskom obrambenom ratu.
- Uređenje bankarskog sustava i sprječavanje lihvarskog odnosa prema građanima
-Strategija energetskog sektora
-Strategija vodnog gospodarstva
Odrediti strategiju razvoja Države.
Uz turizam razvijati djelatnosti u njegovoj potpori. Turizam ne smije biti jedina grana razvoja.
Posebnu pozornost dati poljoprivredi, stočarstvu, svinjogojstvu, prehrambenoj industriji, proizvodnji umjetnih gnojiva, i sredstava za zaštitu bilja, drvnoj industriji, vodnom gospodarstvu, elektroenergetskom sustavu, naftnoj, kemijskoj industriji, IT tehnologiji, brodogradnji i metaloprerađivačkoj industriji i dr.

-Zabraniti prodaju neobrađene drvne mase, vode, zemljišta i drugih nacionalnih vrednota.
-Stabilizirati zdravstveni i mirovinski sustav te snižavanjem poreza omogućiti povećanje visina plaća.
-Proučiti hrvatsku povijest i osnažiti domoljublje stanovništva te zakonski urediti isticanje nacionalnih simbola za svih blagdana.

Često imamo prigodu slušati o nekim od navedenih pitanja, ali obećanja su virtualna, verbalna, neprovediva i bez pokrića.

Program treba imati čvrstu podlogu baziranu na povratu svih ukradenih vrijednosti, naplatu utajenog poreza i potpunom uklanjanju kriminala, korupcije i nepotizma.

Treba uvesti neovisnost zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
Ne sumnjam da se u tome može uspjeti.
Naravno ne osnivanjem novih stranaka već samo nacionalnim pokretom, jer u svakoj stranci ima vrijednih i čestitih ljudi, kao i u cijelom Hrvatskom rodu.
Branko Smrekar

Kako je danas?
Ne bih se kladio da je bolje i to ne samo radi koronavirusa, koji je još više pogoršao našu groznu zbilju. Namjerno nisam napisao: usložnio, jer ne želim uljepšavati istinu, kao naši vladajući. Zašto?

U osnovnoj smo školi čitali životopis Ante Kovačić. Pisalo je da je umro pomračenoga uma. A onda nam je legendarni, profesor hrvatskog jezika i učitelj života, Branko Pilaš, de mu Bog mir Božji, rekao: „Ljudi vole uljepšavati činjenice. Ante Kovačić je, zapravo, poludio“.

Jesmo li i mi? Ne znam, ali ako ne dođemo pameti, imamo „sjajnu“ prigodu da se to dogodi.
Hoće li nam opet drugi biti krivi?

Završavam starim vatrogasnim pozdravom: Pomoz Bog.

Branko Smrekar
U Brdovcu;21.prosinca 2020.

Bravo naše heroine, bravo treneru Šoštarić, bravo Hrvatske žene, bravo naše rukometašice, bravo sportska Hrvatska.

Ovo me podsjeća na briljantne uspjehe naših vatrenih nogometaša u Parizu i Moskvi i brojne uspjehe naših rukometaša.

Konačno malo radosti i svjetlobe u našim ranjenim dušama i sjajan uvod u, naš najradostniji blagdan, Božić.

Živjela Hrvatska, ti Zemljo svih Hrvata.

Branko Smrekar
U Brdovcu; 20. prosinca 2020.

Zbog ovakvog Isključivog gospodarskog pojasa, nakon davne inicijative, mnogima omiljenog Tončia Tadića, Ruže, Mire i drugih, uz potporu domoljuba te zakašnjelog, izvanjski isprovociranog preokreta i „inicijative“ vladajućih, uz potporu, promašenih predhodnika, danas doživljavam istinsko sladostrašće.

Više je tome razloga:

Prvo prvi put u povijesti, bit ćemo u prigodi izgraditi svoj prvi umjetni otok. Bit će nam to, uz 524 otočića i 642 hridi, 79. otok. Sjajno. A onda očekujem obećanje da ćemo na njemu izgraditi svemirski centar, naš Cape Canaveral, i stvoriti sve uvjete za uzgajanje tratinčica na Marsu, nakon čega bi, nakon antologijskog poslovnog uspjeha, pitali: Pošto Nizozemska? Koliko? Sitnica! Kupujemo.

I onda povećamo broj vjetrenjača. Iskustva s vjetroelektranom Krš - Pađene već imamo.

Naravno, tu su u prigodi hidoelektrane na plimu i oseku. Mi imamo iskustva i s jednim i drugim. Imamo plimu gadosti, pokvarenosti, lopovluka, gluposti i bedastoća, a oseku zdrave pameti, vjere i ljubavi.

Da imam adresu Miguel de Cervates Saavedra, predložio bih vlastima da otok, obzirom na naša „ respektabilna“ iskustva s koncesijama, darujemo samom plemiću Alonsu Quijada, zvanom Don Quijote i njegovom štitonoši Sancho Panzi. Neka se barem oni bore, makar i s vjetrenjačama, kad se već Hrvatski narod neće ni sa čim.

I konačno oduševljen sam i mogućnošću da mi s ničim, možemo loviti ribe u talijanskom „ničem“ ( 30% ribljeg fonda), a Talijani s nečim, mogu, bez ikakve kontrole, loviti u našim Europskim, nekad Jadranskim, vodama.

Tu nacionalnu izdaju, presudno umanjuje mogućnost, da ja i moj prijatelj Štef, z Bedekovčine, s drvenim koritom za furbanje pajcekof, kojih, zbog naše politike, ima sve manje, možemo loviti ribe, primjerice, u Španjolskoj. Jedino ne znam hoće li nam prijatelj Šimun, korito odvesti kombijem ili budemo preveslali preko Europskih voda u Meditran.

Sve me to podsjeća na pokvareni, bezdušni i tendenciozni embargo na uvoz svih vrsta oružja i vojne opreme u Jugoslaviju, koju je 25. rujna 1991. godine, rezolucijom 713, donijelo Vijeće sigurnosti Ujedinjeni naroda.

Embargo na kupnju oružja u Domovinskom ratu, u trenutku kad je fašistički agresor imao sve , a mi „samo“ Dragog Boga, ljubav prema Domovini i srce junačko.

Ali podsjeća me to i na to da smo se na ogromnoj novčanoj pomoći u Domovinskom ratu, našoj dijaspori „zahvalili“ time što u Saboru Republike Hrvatske, za njih nismo osigurali ni jedno zastupničko mjesto.

Tako danas, po popisu stanovnika iz 2011. godine, 196. 633 Srba u Hrvatskoj ima pravo na tri, a naša dijaspora, s, po nekim prosudbama, dvadesetak puta više Hrvatskih domoljuba, ni jedno mjesto u Saboru Republike Hrvatske. Domicilni Hrvati izvan sadašnjih granica Hrvatske nisu iseljeništvo.

Treba nam novi Franjo Tuđman, koji je ujedinio partizane i Hrvate.

Treba nam državnik koji će ujediniti domicilne i iseljeničke Hrvate, koji će prije svega, uz poštovanje drugih, najviše, djelom, a ne samo verbalno, voljeti Hrvatsku.

Ako to, brže ne shvatimo i ne zdignemu se, prešli bumo, kak bi to mi na Brdovcu, a moguće i na Zdenci i h Javorju, rekli:po riti kmaši. Čisto sumnjam da je to Božja volja.

Branko Smrekar
U Brdovcu;19.prosinac 2020.

Oduševljen propovijeđu velečastnog Pjotra Maj, u Crkvi Rođenja Marijina, na Svetoj misi, održanoj 13. prosinca ove godine, jučer opet slušah propovijed svećenika Maj.
Ovog puta o Rodoslovlju Isusa Krista.
Podsjetio me na propovijed uzoritog, Vojnog ordinarija u miru, Juraja Jezerinac i objave, od 22. kolovoza 2020. godine, pod naslovom:

BEZ INTIMNE BLIZINE BOGA, ČOVJEK SE RASPADA

Bijah često na misama, uzoritog vojnog ordinarija Juraja Jezerinac.
Jednom počne o Kraljevskom rodoslovlju Isusovom:

Rodoslovlje Isusa Krista. Abrahamu se rodi Izak. Izaku se rodi Jakov. Jakovu se rodi Juda i njegova braća. Judi Tamara rodi Peresa i Zeraha. Peresu se rodi Hesron. Hesronu se rodi Ram. Ramu se rodi Aminadab. Aminadabu se rodi Nahšon. Nahšonu se rodi Salma. Salmi Rahaba rodi Boaza. Boazu Ruta rodi Obeda. Obedu se rodi Jišaj. Jišaju se rodi David kralj.
Davidu bivša žena Urijina rodi Salomona. Salomonu se rodi Roboam. Roboamu se rodi Abija. Abiji se rodi Asa. Asi se rodi Jozafat. Jozafatu se rodi Joram. Joramu se rodi Ahazja. Ahazji se rodi Jotam. Jotamu se rodi Ahaz. Ahazu se rodi Ezekija. Ezekiji se rodi Manaše. Manašeu se rodi Amon. Amonu se rodi Jošija. Jošiji se rodi Jehonija i njegova braća u vrijeme progonstva u Babilon.
Poslije progonstva u Babilon Jehoniji se rodi Šealtiel. Šealtielu se rodi Zerubabel. Zerubabelu se rodi Abiud. Abiudu se rodi Elijakim. Elijakimu se rodi Azor. Azoru se rodi Sadok. Sadoku se rodi Akim. Akimu se rodi Elijud. Elijudu se rodi Eleazar. Eleazaru se rodi Matan. Matanu se rodi Jakov. Jakovu se rodi Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus, koji se zove Krist.

Na kraju postavi pitanje: „Da li je vama ovo dosadno“? Svi šutimo, nitko se ne ufa ni pisnuti, a ordinarij na opće iznenađenje: „Meni je to prvi put bilo jako dosadno, a onda sam proučio… „

Hoćemo li i mi, danas, proučiti ovo:
Demokršćanstvo ili kršćanska demokracija je naziv za razne političke ideologije, pokrete i stranke koje se zalažu za oživotvorenje kršćanskih vrijednosti u političkom životu društva te nastoje pomiriti kršćanska vjerska, etička i društvena načela s institucija suvremene demokratske države.

One bi, po vokaciji, trebali poštovati i Deset zapovjedi Božjih:
1. Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemoj imati drugih bogova uz mene! 2. Ne izusti imena Gospodina, Boga uzalud!
3.Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji!
4. Poštuj oca i majku da dugo živiš i dobro ti bude na zemlji!
5. Ne ubij!
6. Ne sagriješi bludno!
7.Ne ukradi!
8.Ne reci lažna svjedočanstva!
9. Ne poželi tuđeg ženidbenog druga!
10. Ne poželi nikakve tuđe stvari.
Baš mi se ne čini da ih se svi u cijelosti pridržavaju.
Inače Europska pučka stranka (EPP) je europska politička stranka osnovana 1976. godine okupljanjem nekolicine demokršćanskih stranaka. Naknadno su se članstvu pridružile neke konzervativne stranke i druge stranke desnoga centra.

A odnos prema kršćanstvu najbolje je, povijestnim riječima, opisao ondašnji kardinal Joseph Ratzinger, budući papa Benedikt VI:

»Odbacivanje poveznice s Bogom ili s kršćanstvom u ustavu EU-a nije izraz tolerancije (!) kojom se žele zaštititi osjećaji neteističkih religija i dostojanstvo ateista i agnostika, nego je zapravo izraz savjesti koja želi vidjeti Boga konačno izbrisanoga iz javnoga života ljudi i potisnuti ga u svijet ostalih kultura prošlosti. Europa, na žalost, sve više zaboravlja svoje kršćanske korijene“.

Dosadno nije, ali zabrinjavajuće svakako je.
Bez Dragog Boga za Europu neće biti budućnosti. Udaljujući se od Boga udaljuju se od sebe. Kad će to shvatiti?

Branko Smrekar
U Brdovcu;18.prosinca 2020.

Denes sem zbiljam vesel. Biv je lepi sunčani dan. Nakon popodnevnoga španciraja po Zaprešićkoj šetnici i črne kave, z belim šlagom, doma sem se malo stopiv i pogledav intervju našeg premijera.

Drago mi je da se oporaviv. Takaj mi je drago mi je da sem glediv, jer sem svativ da smu u semu super, da bumo z Europe dobili čudaj penez, da bumo kupili vojne eroplane, da se fantastično borimo protiv korone, bolše nemre bit.

I unda mi nekak na pamet opala jedna ideja, Kaj nebi bilo lepo da mi taj intervju, makar platili, objavimo u stranjskim medijima? Obećana Zemlja! L(j)udi bi knam nahrupili kaj muhe na… Mam bumo imali bar duplično stanovnikov, a unda ona naša: „Kaj nam pak moreju…“

A ja bedak čitam stranjske medije, pratim usporedne statističke podatke, po terima smu, skoro po semu najzadji. Lažeju. Lažeju kaj cucki. Vrag im mater…

I na kraju još nekaj neznam. Neznam jer je gospon premijer, za vreme tavana, imav dirigenstski tečaj ili je, kak sem vučiv o neverbalnoj komunikaciji, za vreme intervjua, biv malo živčen?

Se me je to malo podsetilo na ono kad su Dudek i tetec prodavali bogečku kravicu i kad ju je tetec, na placu, tak nafaliv, da mu je Dudek rekev: „Tetec, će je pak tak dobra, onda ju rajši nebi prodal“.

Neznam će su ju prodali, a još maj znam, jer bu negdo, do kraja, prodav Hrvatsku?

Kak da nas to ni brige. A trebalo bi.

Sad sem kaj političar: trebalo ovo, trebalo bi ono, bumo ovo , bumo ono. Neznam će buju, ali se vuto nebi kladiv. A vi?


Branko Smrekar
U Brdovcu;16.prosinca 2020.

Velika vijećnica Sabora Republike, potpuni broj zastupnika.
Ironični saborski zastupnik:

„Poštovani gospodine predsjedniče Sabora Republike Hrvatske, taj i taj,
poštovani gospodine potpredsjedniče Sabora Republike Hrvatske, taj i taj,
poštovani gospodine potpredsjedniče Sabora Republike Hrvatske, taj i taj,
poštovani gospodine potpredsjedniče Sabora Republike Hrvatske, taj i taj,
poštovani gospodine potpredsjedniče Sabora Republike Hrvatske, taj i taj,
poštovani gospodine saborski zastupniče, taj i taj
poštovani gospodine saborski zastupniče, taj i taj,
poštovani gospodine saborski zastupniče, taj i taj,
poštovani gospodine saborski zastupniče, taj i taj,
poštovani gospodine saborski zastupniče, taj i taj,…

Predsjednik Sabora Republike Hrvatske: „Uvaženi zastupniče, vaše vrijeme je isteklo“.
Ironični zastupnik: „Ali nisam gotov. Imam za pozdraviti još dva zastupnika“
Predsjednik Sabora Republike Hrvatske: „ Ništa ja ne znam. Gotovi smo“.

Bogu hvala, konačno.

I onda se probudim. Ajoj, to je bio samo san. Šteta.

Uistinu, do ironije, pretjeruju s tim početnim pozdravljanjima, pogotovo trajno dežurne ulizice.
A da se oni u zbilji, na početku svakog dana zasjedanja skupno pozdrave?
Predsjedatelj: „Pozdrav Domovini“
Svi nazočni: „Pozdrav“
I nastave, bez međuosobnih vrijeđanja, podmetanja, laži, prozirnih branjenja nečega što braniti se ne može, dosadnih i do zadnje kitice predviđenih nastupa, sramotnih nadmudrivanja i neciviliziranih blamaža.

Njihove plače, dodatna primanja, kako legalna, tako nažalost i ona ilegalna te neprispodobivo visoke mirovine, od njih zahtijevaju konstruktivan rad, isključivo na dobrobit Hrvatske.

Žao mi je da to većina birača Hrvatske, i to na svoju, ali i našu štetu, nikad nije razumjela.

De im Bog pravičnu pamet.

Branko Smrekar
U Brdovcu;16.prosinca 2020.

1. Tko je napisao Krležinu Ledu?

2. Koje su se dvije vojske sukobile u Rusko - Turskom ratu 1815.godine?

3. Za što se rabi šećerna trska?

4. Gje se nalazi Splitska riva?

5. Da li vatra grije ili hladi?

6. S koje strane puše jugo?

7. Kakvog je okusa slatko voće?

8. Kakvog su oblika orahove okruglice?

9. Kakve je boje zelena trava?

10. Gdje je, 12.studenog 1920.godine, potpisan Rapallski ugovor?

11. Iz kojeg se voća dobiva jabučni sok?

Nakon pisanog ispita sastaje se Povjereništvo za prosudbu i zaključuje da su pitanja preteška. Poništava pisane odgovore i traže odgovor na 12., odlučujuće pitanje:

12. Imate li stranačku iskaznicu?


Pošteno, nema što. A i sve po propisima.

Nema tu posla za „institucije sistema“.

Sve je čisto. Do boli.

To smo i htjeli. Zar ne?

Branko Smrekar
U Brdovcu; 14. prosinca 2020.

Drugi Englez kaj se cepiv protiv koronvirusa je navodno neakvi Viljem Šekspir.

Toga ne poznam, ali un drugi mi se fest zamiriv.

Jen dan, dok smu još rajzali po otoku, skočimo vu Stratfordord na Avonu. Dojdemo mi oko podneva pred Šekspirovu hižu i čekamo da ga pozdravimo, a jenga, ni i ni.

Pod večerku mimo hiže prolazi jen čovik.
Pitamo ga: „kada pak Vili dolazi domom“?
“A večeres sigurno nebu. Nebu nigdar. Un vam je već hmrv“.

Kaj, bezobraznjk jen. Pa nimi niš javiv.

Čudni su mi ti Englezi. Nisu nomalni.
A mi smu? Kaj vi mislite?

Branko Smrekar
U Brdovcu;13. prosinac 2020.

Kad sam 1981. šćapiv tada malodobnu, buduću suprugu, bilo mi je dost važno dopast se i jezinima, posebno dedi, starom atetu Franclu: slikaru ( Crkva Sveti Križ, Marićina Marija Gorica), režiseru, scenaristi, maleru, glazbeniku (fligehorn), ali i neostvarenom kmetu.

Jihov prvi dolazak v našu hižu, a mi pri praznom vuglu.
I unda se setim da mi predivni sused Viktor ima plemensku prasicu, tešku oko tristo kil. Posudim prasicu i dopelam ju f kotec.

Obed i štimung su bili super, sviralo se i popevalo, ali najbolše je bilo kad sem dedi pokazav prasicu.
. Kad sem otprv vratica, deda je skoro opau h nesvest.

Prasica je bila veća odjenga, a duga tak da je morala stat napošrek.
Još, pri vračaju, nisu došli do vojske (kilometer) ja sem z Viktorom prasicu već vrniv.

Antonella se je, normalno, vrnila ze svojima, domom. Ali najveći uspjeh dogodiv se drugo jutro, kad je deda nuki komentirav: „ To su pa res gazde“

I tak sem se ja oženiv, a bogi, pokojni, deda još den denes ne zna za tu prevaranciju, a kak zgleda ni nebu.

Inače kolije smo imali u društvu familije, a se vrime nam je mesariv, voljeni, vujča Željko (ekonomist i tehnički direktor jednog poduzeća) No kad je vujča, de mu Bog mir Božji, hmrv, za mesariju mi se ponudiv prijatel Števica.
Znaš? „Joj, kaj me to opće pitaš, kaj sem jenput klau“.
Mislim si, Bog bogova.
„
Števica de zemi jen falaček za trihomonijazu, praf za praf , trihinelozu“ Dojdem na veterinarsku Zaprešić. Si me malo čudno glediju, „To ni pravi komad za analizu“.
„Števica de nekaj drugo. “Znam, znam“. Drugi put, pak niš. Mislim si: Treći put Bog pomaže. Ali pri nas ni.
Idem četrti put.
Veterinari se podsmihavaju, a mene sraam.
Sad već žifčen, dojurim domom, zafinfam meso f zid, prekunem i odlučim, više nedem.
Krepam, krepam. Izgleda da nis.

Je, ti pajceki. Se vas bum pojiv.

Rado sam, u ranoj mladosti, slušao tečeka Vjekoslava Blažić, starijeg gospodina, purgera, bonvivana „Bečke škole“, privatnog stomatologa, glazbenika (dobih gitaru i violinu), odličnog poznavatelja starog Zagreba i prijatelja kardinala Franje Šepera.

Izdvajam dva njegova sjećanja: U jednom druženju na Kaptolu, sjeda teček za klavir i veli: Sad vam bum ja odsviral „Ave Miciku“, a kardinal ga prijekorno pogleda i blago ukori : „No, Baso“

I drugo: Dolazi stranac, vlakom na Glavni kolodvor, siđe, izlazi iz zgrade i pita prvog prolaznika kako doći do Jelačićevog trga.
A ovaj uljudno pokaže rukom prema sjeveru: „Glečte, predite ravno prek ove šume i vi ste na Jelaćić placu.

Slično je i danas. Sjeverno od kolodvora sve je lijepo uređeno, a južno katastrofa. Derutna zgrada Zagrebačke banke, betonska ploča, s meni preveč rastegenim Spomenikom domovini, park plac pa ostaci Paromlina.

Čujem da sad hočeju prodat „Zagepčanku“, „Gredelj“ i Paromlin pa si mislim kako bi bilo lijepo da budućim generacijama ostavimo malo slobodnih površina za njihove kreacije, kako bi, ako ništa drugo, ovim uspješnicima podigle Spomenik zahvalnosti.

A što se Paromlina tiče mislim da ima dovoljno prostora za izgradnju radnog prostora svih naših triju državnih vlasti, pri čemu bi se prostori na Trgu Svetog Marka, oslobodili za kulturnu i turističku svrhu: „Zagreb noću“ s lokalima, glazbom i specijalitetima svih naših krajeva.

Jučer gledah „Otvoreno“: prozirno, bijedno i dosadno, otkrivanje tople vode. Vidljiva sprega interesnih stranaka.

I nemojmo se čuditi skupoći sifončeku od 44 000 kuna. Pak je to samo 115 grama zlata. Kaj misliš.

I još nešto: oni koji su tu predstavu gledali s malo manje strasti, mogli smo vidjeti za koga druče HRT.Jedna od slika gospodina gradonačelnika, na ekranu, je iz prošlog stoljeća.

Sam Bog da sem z Brdovca.

Branko Smrekar
U Brdovcu, 20. prosinca 2020.

Na terminskom tržištu roba na Wall Streetu od ovoga tjedna trguje se vodom, a njezina će cijena varirati poput cijena nafte, zlata ili pšenice, izvijestila je najveća svjetska burza financijskih derivata CME Group.
Financijski stručnjaci uvjeravaju da će dolazak vode na robno tržište omogućiti bolje upravljanje budućim rizicima povezanima s tim ključnim prirodnim resursom.

Plati Bog dosadašnjim vlastima i biračima koji ih izabraše, Hrvatska je „potpuno spremna.“

Hrvatski krški pašnjaci
·
STRANCI NAM UPRAVLJAJU IZVORIMA PITKE VODE I POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM !!!
Premda stranci formalno ne mogu kupiti poljoprivredno zemljište ili neki izvor,rijeku ili jezero,oni to rade "zaobilaznom privatizacijom" na način da postanu vlasnici trgovačkog društva ili zadruge.
Tako je i srpski kralj mesa,Predrag Matijević,kupnjom od Envera Moralića,preuzeo zadruge Jankovci i Negoslavci s 1500 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Tako je de facto postao vlasnik nacionalnog bogastva koje se po važećim zakonima "ne može" prodati strancima.
Baranja je preuzimanjem Agrokora od strane Fortenove pripala rusima,istočna Slavonija kanađanima.
Ista je špranca i sa izvorima pitke vode.
Izvori u Lipiku,Janinu vrelu,Svetom Roku i Cetini također su prešli u ruke strancima.
Koprivnička "Podravka" svojedobno se odlučila odreći poslova s vodom pa je brend "Lipički studenac" s pripadajućim pravima crpljenja na izvoru, prodala "Radenskoj" iz Slovenije,koju su prije te transakcije prodali Česima.
Koncesionar nad izvorom "Sveti Rok" pokazao je iznimnu uspiješnost u ishodovanju prava na dugogodišnju koncesiju nad izvorom,ali kada je krenuo u eksploataciju izvorišta,na nikomu shvatljiv način upao je u velike gubitke i ubrzo je "Sveti Rok" prešao u vlasništvo kupca iz Saudijske Arabije.
Janino vrelo bio je ponos Ivice Todorića.Kada je Agrokor upao u probleme,za njegovo servisiranje starih kredita i uzimanja novih,založena je i "Jamnica".Strane banke su postale vlasnici brenda ali i vlasnici koncesije na korištenje Janina vrela.
Na širem Sinjskom području pokrenuta je obiteljska manufaktura koja se razvijala,izgradila prepoznatljiv brend pakiranja vode u staklene i plastične flaše.Sve se to vodilo po starom hrvatskom receptu "koncesija na 50 godina",na temelju "hrvatskog domoljublja",a onda je u konačnici cijela operacija završila preuzimanjem izvora "Cetina" od strane off shore kompanije iz američke savezne države Delaware!!
Ako je voda i poljoprivredna zemlja strateški nacionalni interes,kako se to deklarira,onda bi se u Hrvatskom saboru trebali i morali predložiti zakonska riješenja po kojima stranci ni u kojem slučaju ,po bilo kojoj špranci,NE MOGU biti vlasnici našeg nacionalnog bogastva.
Svjedoci smo da to nismo napravili i da stranci, korak po korak,preuzimaju vlasništvo nad našim vodama i poljoprivrednim zemljištem.
Možda baš domišljatošću onih koji su još 2009g pripremali zakon o privatizaciji hrvatskog vodnog gospodarstva i poljoprivrednog zemljišta!!??
izvor:Slobodna Dalmacija

Branko Smrekar
U Brdovcu, 9.prosinca 2020.

Još sredinom devedesetih, prijatelj Josip, doktor znanosti, civilna žrtva drugog svjetskog rata, istraživač u Republičkom zavodu za ispitivanje i kontrolu lijekova, čelnik za međunarodne odnose Ministarstva unutarnjih poslova, od prvog saziva Vlade Republike Hrvatske do mirovine, praktičan vjernik i domoljub, s velikim mi je poštovanjem govorio o stavovima prof.dr sc. Slavka Kulić, slobodnomislećeg intelektualca s četiri fakulteta, izim ostalih Oxforda i Cambridge-a, autora 400 znanstvenih radova…

Naravno, pratio sam njegov daljnji rad pa i intervju objavljen na YuTube, u emisiji Podcast Velebit, od 24.studenog 2020. godine.

Predlažem svim fb prijateljima da pogledaju ovaj intervju.
Uvjeren sam da će, u korist Domovine, barem malo promijeniti svoj dosadašnji način razmišljanja.

Branko Smrekar
U Brdovcu,, 8.prosinca 2020.

HRVATSKA – SRBIJA 25 : 24

Bravo djevojke , bravo stručno vodstvo i zahvala svima koji su doprinijeli ovom uspjehu.
Treća pobjeda na prvenstvu Europe u ženskom rukometu.

Kako bi bilo lijepo da smo u ova teška, siva, turobna i krizna vremena imali prigodu iskazati malo ljubavi prema ovoj napaćenoj, izmrcvarenoj, jadnoj, ali ponosnoj domovini Hrvatskoj i unijeti malo svjetlosti i sreće u sebe i svoje obitelji.
Nismo bili u prigodi.
Imamo li mi uopće nacionalnih televizija?

Branko Smrekar
U Brdovcu, 8. prosinca 2020.

Ugodno me danas pjesmom: Od Konavala do Vukovara, iznenadio dugogodišnji prijatelj, bivši ministar – savjetnik u Veleposlanstvu Crne gore, i podsjetio na tužnu sudbinu naših dviju država zbog stoljetnih napadaja Srpske pravoslavne crkve, Srpske akademije nauka i umetnosti, svih dosadašnjih srpskih vlasti i brojnih velikosrba.

Sjetih se ih se i riječi, pokojnog prijatelja Milenka, čijeg sam sina, ročnika JNA, devedesetih, ilegalno, mimo službenog graničnog prijelaza, prebacio u Sloveniju, čovjeka koji je bio prvi političar koji je u Skupštini Crne Gore, predložio njeno odvajanje od Srbije.

Sjetih se i skrivanja Crnogorskih vojnih obveznika JNA, kako ne bi sudjelovali u ratu protiv Hrvatske, bacanja mobilizacijskih poziva, prije njihovih uručenja, muka Crnogorske pravoslavne crkve, uostalom kao i Hrvatske pravoslavne crkve, zbog sebičnog neargumentiranog protivljenja Srpske pravoslavne crkve, srpskih vlasti i njihovih poltrona te nedomoljubnih vlasti dviju država.

Sjetih se i pobunjeničkih srpskih „mitinga istina, zločinačkih srpskih zločinačkih napadaja, naših mrtvih, ranjenih, nikad pronađenih grobova junaka, i svih zala koja nam srbi učiniše.

Tužne su sudbine Hrvatske i Crne Gore, ali kad stoljećem ugnjetavani narodi, promjene primitivni, podanički i podilazečki mentalitet i više ne budu spremni na trpljenje, ostvarit će svoje vjekovne snove o svojoj neovisnosti.

Dosadašnji političari nisu bili dorasli svojoj zadaći, zato nam trebaju novi „Apostoli domoljublja“.
0:52 / 1:36
Note Života
r6tf.m lcdmfecnSSeposnmbgahgstorlr u a09:4ede1smd ·
H g[NX `WRP
N[WN [N [NWaRgR _NgN_N[WR HA8F6B gN`aVP
R[R `aN_R T_NQ`XR WRgT_R 7bO_c[VXN b ]cVWR`aV, [N OYNTQN[ `cRaT AVXYR, 06. ]_`V[PN 1991. Q `a_N[R =A4, =E@, =EM, V PRa[VPXV ]`a_WOV.
H O_N[V 7bO_c[VXN ]TV[bY WR Q 01. YV`a]NQN 1991. Q 26. `cVO[WN 1992. cV`R Q 400 O_N[VaRYWN V cV`R Q 90 PVcVYN.
IWRP[N VZ `YNcN V cNYN, YNXN VZ OVYN _cNa`XN T_bQN.
CPVcNYV b ZV_b 5gWRZ Oo
#7bO_c[VX

Branko Smrekar
U Brdovcu, 8. prosinca 2020.

Adventski vijenac simbolizira Kristovu pobjedu i zadobiveno spasenje. On je znak Božje vjernosti zadanim obećanjima.

Čine ga dva temeljna simbola - krug i svijeće, odnosno svjetlo. Krug ili prsten, iz zimzelena, je simbol vječnosti i vjernosti.
Došašće ili Advent, je vrijeme pripreme za Isusov dolazak, rođenje Isusa Krista. Svake nedjelje u Adventu pali se po jedna svijeća.

Prva svijeća je postilica ili prorokova svijeća - simbolizira nadu i iščekivanje.
Druga svijeća je pomirilica ili betlehemska - označava mir.
Treća svijeća je pastirska - slavi radost i veselje.
Četvrta svijeća je svijeća anđela i donosi - ljubav.

Danas smo, uz molitvu, zapalili drugu svijeću.
Gledam danas središnje informativne emisije, države koja prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 86,4 % katolika i njihov odnos spram Došašća:

HRT 1 Dnevnik 2 - Adventski vijenac sa neupaljenim svijećama.
N 1 Dnevnik - bez Adventskog vijenca.
RTL Danas – bez Adventskog vijenca.
Dnevnik Nove TV – bez Adventskog vijenca

Vijenac bez paljenja svijeće nije znak iščekivanja Božića, on je samo ukras, dekorativni element, znak konzumerističke kulture. On je, moguće i ne slučajni, poticatelj odvajanja od Boga.

Dao Bog da to nisu dalekovidnice, već privremene, jadne, kratkovidnice.
Do promjena kupujem televizor. U prahu. Tako nam Bog pomogao.

Branko Smrekar
U Brdovcu;6.prosinca2020.

Drag mi je pokojni glumac Mustafa Nadarević. De mu Bog mir Božji. U zadnje vrijeme ga nisam gledao, ali bio mi je impresivan u Kiklopu, Velom Mistu i posebno, u filmu: Gospoda Glembajevi.
Gledah ga i u jednoj reklami, ne znam čega, ali mi je ostala u sjećanju jedna rečenica. Punoljetni mladić, oduševljen jednom igračkom, nori po sobi, a Mustafa “u glavu“ : „ A da si nađeš curu?“
To me potiče na našu zbilju i postavljanje pitanja:

A DA VRATITE POKRADENO?
Od stvaranja Hrvatske u njoj je počinjeno jako puno kriminalnih radnji. Neke su počinitelji otkriveni, neki ne. Poneki sudski procesi, najvećih kaznenih djela, zbog političkih, materijalnih i nematerijalnih interesa, postaju bezsramno dugi, nepošteni, pokvareni i izazivaju revolt i žalobnost hrvatskog puka. Brojna kriminalna djela ostaju nekažnjena, novac se iznosi iz Zemlje, zabašuruju afere, postavljaju podobni, struka gura u drugi plan…
U cilju sprječavanja navedenih zala, trebalo bi:

UBRZATI SUDSKE PROCESE I POVEČATI NJIHOVU UČINKOVITOST
Ubrzati sudske procese, spriječiti zavlačenje sudskih sporova. U tijeku brzih procesa zalediti svu nepokretnu i pokretnu imovinu optuženih, bez obzira na mjesto gdje se nalazi te provjeriti osobe u okruženju, rodbinu , prijatelje, a po osnovi sumnje učiniti isto kao i s okrivljenikom.

UKINUTI SUDSKE ZASTARE I PREISPITATI DOSADAŠNJE
Time bi se dokinule brojne sudske malverzacije i podignuo moral naroda.


RIJEŠITI PITANJE POREZNIH DUŽNIKA

Zakonodavno i provedbeno, represijom, žurno riješiti pitanje, posebno velikih, poreznih dužnika. Porezni dužnici ne mogu biti nositelji državnih, lokalnih i javnih funkcija. Nema oprosta poreznog duga nesocijalnih kategorija građana.

PROVESTI REVIZIJU
svih davanja koja nisu stečena uplatama u Državni proračun, pogotovo onih koja se daju iz pokvarenih, kalkulantskih, protuhrvatsko političkih razloga.



POKRENUTI POSTUPKE Z NADOKNADU UKUPNE RATNE ŠTETE U DOMOVINSKOM RATU
Andrija Hebrang: Po podacima stručne skupine, prosudba izravne i neizravna šteta u Domovinskom ratu iznosi oko 252 milijardi dolara.
Prema podacima Državne revizije za popis i procjenu ratne štete izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM.

DRUGE NEGATIVNOSTI

Vladimir Čavrak, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu: Moglo bi se reći da je ukupan gubitak Hrvatske u pretvorbi i privatizaciji do 50 milijardi dolara, gledajući prema padu BDP-a.
Ivan Lovrinović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu: Porezni dug je oko 28 milijardi kuna, a otpisano je najmanje 30 milijardi kuna.

BRUNO BUŠIĆ , disident, novinar, književnik, povijesni istraživač, karizmatični prognanik 1970-ih godina i politički vođa hrvatske emigracije:
„Da smo složni i čestiti davno bi imali državu… Kad se oslobodimo srpskog ropstva i stvorimo državu, vidjet ćete kako naši kradu… Svak nas je krao i potkradao, a najteže će biti kad nas naši budu krali i prodavali svjetskim jebivjetrima makro lopovima. Navalit će na nas velika ptica grabljivica.
Kako tada nas spasiti od nas?”

INTELLIGENTI PAUCA

Branko Smrekar
U Brdovcu;3.prosinac2020.

REFERENDUM?
Moja fb objava od 23. studenog 2020.godine.

Branko Bačić: HDZ će do kraja ovog zasjedanja proglasiti isključivi gospodarski pojas u Jadranu. Slovenija će biti upoznata s tom odlukom. Klub zastupnika HDZ-a, 1. prosinca 2020.

Dao Bog da tako bude i s Hrvatskim jezikom (imenovanjem Vijeća za normu hrvatskog standardnog jezika i donošenjem Zakona o javnoj uporabi Hrvatskog jezika),

sankcioniranjem kriminala i donošenjem učinkovitih mjera za njegovo sprječavanje,
pravičnijim odnosom prema svim Hrvatskim braniteljima, i njihovim obiteljima, potporom Udruzi Hrvatskih branitelja pravoslavaca,

priznanjem Hrvatske pravoslavne crkve i još puno neriješenih pitanja, čijim će se rješenjima značajno doprinijeti jačanju materijalnog i moralnog stanja Republike Hrvatske.

Branko Smrekar
U Brdovcu;2.prosinca2020.