morska iz dubina
nedjelja, 28.01.2024.
Čarobnjaštvo
U pravilu je nedjeljom prošireni obiteljski ručak. Ako netko ne može taj dan, dogovaraju se međusobno i biraju subotu. Meni ionako svejedno. Samo da dođu. Nek bude bučno, šušurno i veselo.
E, sad, šta im spremiti je pravo slalomsko velerješavanje za mene.
Stari voli sve na žlicu i da je mekano. I ono šta se jede perunom i nožem iz plitkih pjata da mu isto bude mekano pa da se može jest žlicom. Kolač, po mogućnosti, mekši od pamuka. Kuhanje za njega graniči s čarobnjaštvom.
ON ne bi nikakve juhe ni išta tekućinasto ali zato ide sve njokasto i naglašeno hrustavo, uz meso ili ribu. /Divan spoj sa Starim./ Od slatkog, ne rodilo šta ne voli. Čokoladasto ipak bez konkurencije. Tu sam najčešće mađioničar.
Starija je ponor bez dna. Na svoju mamu. Može jest ogromne količine, a kile nikad ne nabacat. To su te male privilegije pravih gastro kušača koji si mogu dat oduška, a na vagi uvijek malo fali. Ali, ne voli ona mljeveno, točeve i nikakve kremaste kolače. Samo suhe. S njom je, u pravilu, lako.
Mlađa je, kao bivša vrhunska sportašica, bila sljedbenica vege kulinarstva, ali udajom se tu sve izokrenulo. Zadržala si je gušt sa šta više povrća, salata, voća, šta manje tjestenine, a od mesa pileća prsa koja, uzgred rečeno, Stari ne može smislit. Slatko redovito preskače.
Zet je priča za sebe. Tjestenina na sve načine, al svako povrće i voće maknit šta dalje od njega, uključujući i fritule bez grožđica./Divan kulinarski spoj s Mlađom/. Palačinke s nutelom su hit ali i sve torte i kremasti kolači ako se ne osjete krupniji orašidi. Ovdje sam već vilenjak.
Mališi će pojest bakinu juhu. Sve dalje je plod moje mašte da umeljam sve potrebne namirnice u neke mafine, pogačice ili slično kako bi konzumacijom jednog unijeli sve šta treba. Torte, kremasti kolači, keksići, sve im je to voljena poslastica. Za njih bi dubila i na trepavicama. Ništa teško. Još manje preteško.
Ja sam vege tip pa za sebe uvijek iskemijam nešto brzo i jednostavno. Može i bez slatkog. Kad mi padne cukar, čokolada je nezamjenjivo slatko.
Dakle, treba složit ručak za 8 osoba, a da ne sliči na kondicijske pripreme za svjetsko prvenstvo.
Sva sreća da sam u dobroj kondiciji. Plivanje sam već popela na dva puta tjedno po 3.000 metara. I dok tako, plivajući leđno popravljam kralježnicu, kemijam i slažem vikend jelovnik.
I smješkam se.
Ne mogu oni bit toliko komplicirani koliko ja mogu pojednostavnit.
I stvorit iluziju kao da je sve po njihovom gastro guštu.
Jer druženje i smijeh su nam ipak na prvom mjestu.
