MATIJEVIĆI I NERETVA
21.09.2011., srijeda
BIT ĆE VINA ZA NEBESKIH VISINA
|
Ovih dana se završava berba grožđa (u narodu zvana „trgačina“), ali je zato pravljenje vina u punom jeku. U Neretvi, nekad bogatoj nasadima vinove loze, gdje je od trajnih nasada prije 50 godina oko 70% trajnih nasada bila upravo loza, loza sada obuhvaća niti 1 % trajnih nasada. Razlozi za to su prije svega bolja isplativost voćnjaka, prije svega agruma, ali i drugih kultura. No jedan od razloga je i promjena klimatskih uvjeta koji su doveli do toga da loza zbog visokog stupnja vlage i veće pojave štetnika u Neretvi više nema uvjete kao što je nekada imala, posebno glede bijelih vinskih sorti grožđa koje su se pokazale slabije otporne na raznorazne štetnike. Slabo je poznato da je najveće vinogorje u Hrvatskoj upravo ono koje se nalazi u Pojezerju - između naselja Kobiljača, Otrić-Seoci, Dusina i Staševica. Tisuće tona grožđa iz tog područja je otišlo ili ide u pravcu cijele Hrvatske. Oni „snalažljiviji“ ga u Zagrebu prodaju pod neku od „otočkih ili poluotočkih“ sorti, a oni manje snalažljiviji ga (pro)daju Vrgoračkoj vinariji koja već godinama ne plaća novcem otkupljeno grožđe, već u materijalu – ponajviše umjetnom gnjojivu. Cijena kvalitetnijih sorti (Merlot) se držala oko 6 kn, dok je cijena neretvanske plavke bila oko 4 kn. Oni koji su svoje grožđe davali Vrgoračkoj vinariji prolaze najlošije jer je cijena manje od 3 kn, a isplata je upitna zbog velikih poslovnih poteškoća te vinarije koje traju godinama. U našim mjestima, u konobama koje održavaju tradiciju uzgoja vinograda i pravljenja vina, ovih dana je sve bilo užurbano. Bačve su se prale, bigunci i badnji pripremali, tražio se šećer... No šećer se ove godine manje tražio jer je slador bio bolji zbog izostanka kiše kroz dugo razdoblje. U Neretvi se slador uglavnom kretao od 18-19 gradi (stupnjeva),a i zdravlje grožđa je bilo na zavidnoj razini upravo zbog izostanka vlage. Sve to će obradovati vinopije (kako one okorjele, tako i one kojima vino služi kao dodatak hrani). Za napomenuti je da je po zakonu prodaja vina dopuštena onima koji imaju svoje vinograde, ali samo u konobi, dok je proizvodnja rakije potpuno zabranjena bez posebnih dozvola i plaćenih poreza (iako čisto sumnjamo da će to spriječiti sjedenje i guštanje u pravljenju rakije uz kotao ). Za kraj par fotografija iz Matijevića gdje se u konobi Mate Šprlje pravi crno vino pod njegovim budnim i revnim okom. Greške ne dopušta, a i savjetovanje s enologom nije izostalo pa je za očekivati povećan broj prijatelja iduću godinu. Konoba je spremna za pristizanje najomiljenijeg pića od Biblijskih vemena  Neki su se pobrinuli da bačve budu potpuno ispražnjene............   .... ali brinulo se o tome i da budu ponovno napunjene!   |
- 12:09 - Komentari (3) - Isprintaj - #
16.09.2011., petak
FOTOGRAFIJE S BOBAJA
|
Donosimo par fotografija s brda Bobaj samo 300-injak metara iznad mjesta Matijevića gdje je održana misa u šumi povodom blagdana Gospe žalosne. Više stotina vjernika, ponajviše iz Matijevića, Metkovića, Kule Norinska, oba Krvavaca, Momića, Podrujnice i Komina, sudjelovalo je u misi koju je predvodio župnik župe Vidonje sa župnikom župe Bagalovići. Prije mise nekoliko svećenika i iz drugh župa je ispovijedalo mnogbrojne vjernike. I ove godine su misno slavlje pratila oba zbora župe Bagalovići – onaj koji pjeva starocrkvene napjeve na tradicionalan način te mješoviti zbor župe Bagalovići.      Poslije i prije mise, mnogobrojni vjernici se mole za svoje nakane   |
- 12:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #
13.09.2011., utorak
NAJAVA BLAGDANA GOSPE ŽALOSNE
|
Na brdu Bobaj iznad Matijevića 15. rujna u četvrtak, održat će se u 17 sati misno slavlje povodom blagdana Gospe žalosne ispred istoimene kapelice. Od 16 sati nekoliko svećenika će ispovijedati, a od 16.30 će se moliti krunica. Župnik župe Bagalovići don Augustin Radović pozvao je vjernike cijele župe, ali i Neretve da prikažu svoje zavjete Gospi žalosnoj. Obzirom da je početak nove školske godine, Gospa žalosna je uvijek prigoda da velik broj djece sudjeluje u blagoslovu nove školske godine Svake godine više stotina vjernika iz župe Bagalovići, ali i iz cijele Neretve na taj dan od ranih jutarnjih sati hodočaste na malo brdo iznad Matijevića ispunjavajući svoje zavjete i učvršćivajući svoj vjeru pa se tako i ove godine uz dobro vrijeme očekuje velik broj vjernika. Inače kapelica je izgrađena navodno sredinom 19. stoljeća kao zavjet jedne žene kojoj su se rađala mrtva djeca. Nakon izvršenog zavjeta ostala djeca su joj se navodno rađala bez problema. I danas tijekom godine mnogi ljudi svoje zavjete prikazuju upravo na Bobaju u okružju prirode, u tišini šume gdje mogu dobro sabrati svoje misli. |
- 16:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #
08.09.2011., četvrtak
RUSI ŽELE SVU NERETVANSKU MANDARINU KUPITI VEĆ SADA!
|
U srijedu je u Opuzen došla delegacija ruskih poslovnih ljudi koji su prošle godine bili prezadovoljni neretvanskom mandarinom koju su iz Neretve uvezli u Rusiju. Tema sastanka je bila otkup neretvanske mandarine i povećanje njegova izvoza u Rusiju. Na sastanku su prisustvovali predstavnici otkupljivača iz Neretve, predstavnici proizvođača mandarine iz Neretve i ruski kupci. Inače u Rusiju je prošle godine izvezeno oko 30% neretvanske mandarine. Ove godine su Rusi planirali povećati uvoz neretvanske mandarine te su čak spremni otkupiti sav neretvanski urod. Iako je ova vijest sigurno dobra vijest za poljoprovrednike, ona nije baš dočekana od svih otkupljivača s odobravanjem. Naime prema neslužbenim informacijama Agrofructus (Konzum) neće pristati na to da svu otkupljenu mandarinu proda Rusima. Iako su navodno čak Rusi bili spremni platiti mandarinu odmah, pojedini otkupljivači mandarine prodaju mandarine isključivo Rusima ne vide kao dobru opciju jer se mandarina probila i na druga tržišta koja se za svaki slučaj želi sačuvati – prije svega tržište EU. Sve ovo prema najvama ipak neće bitnije povećati cijenu mandarine. Otkupljivači, naravno, žele mandarinu po što manjoj cijeni. Zaštitna cijena od 3 kune, ipak neće nadomjestiti poljoprivrednicima lošiji urod ove godine. Jedina nada koja ostaje poljoprivrednicima je da će 2 nova veća otkupljivača (NTL i Fragaria) donijeti i više potražnje na tržištu pa da će stoga gotovo monopolistički položaj Agrofructus (Konzuma) biti s već postojećih nekoliko manjih otkupljivača bar malo poljuljan. Inače neslužbeno se saznaje da će prodaja i otkup mandarine biti dozvoljeni od 15. rujna, a dožućivanje mandarine bi trebalo biti dopušteno u slučajevima kad mandarina dosegne oko 60% žutila jer se smatra da takva mandarina ima zadovoljavajuće omjere šećera i kiselina. Ove godine se urod mandarine zbog nepovoljnih vremenskih prilika i teške prethodne godine, očekuje oko 40.000 tona, a prema procjenama Neretvanske udruge voćara „Mandarina“ iz Opuzena urod mandarine do 2015. godine bi mogao narasti preko 100.000 –pa čak i do 150.000 tona zbog velikog broja novih nasada. |
- 16:45 - Komentari (3) - Isprintaj - #
06.09.2011., utorak
NAMJERNI POŽARI MALTRETIRAJU NERETVANE
|
Zadnjih 10-ak dana je na predjelu gornje Neretve izbilo više „močvarnih“ požara koji guše dolinu Neretve. Neugodan dim, uz nedostatak vjetra, visoku temperaturu te tlak zraka, neretvansko stanovništvo dovode do ludila zadnjih noćiju. Većina stanovništva spava s prozorima otvorenim po noći da bi se lakše podnijele vrućine, no zadnjih dana to jednostavno nije moguće. Osobe koje imaju dišnih problema su zadnjih dana pod posebnim stresom jer im ovakava situacija dodatno otežava ionako loše zdravstveno stanje. Tragom nekih od požara na terenu jasno se moglo uočiti da veći dio požara dolazi od namjerno zapaljenog blata od strane lovaca koji požarima pripremaju „plane“ - mjesta za pogodno lovljenje ptica. Naime „fantomsko“ pojavljivanje požara na predjelima gdje se priprema lov jasno govori tko je uzročnik većine tih požara. Iako je Neretva tradicionalni lovački kraj, lovačka praksa u Neretvi je katastrofalna. Lov u Neretvi se sve više može zvati krivolov, a sve manje lov. Lov na zabranjene vrste u zabranjeno vrijeme, sa zabranjenim alatima/oružjem raširen je do te mjere da i sami lovci (bar savjesni dio) apeliraju na poštivanje bar osnovih pravila lovstva. Iako policija s vremena na vrijeme uhvati u krivlovu nekog, uglavnom se takva uhićenja vrše za krivlov na predjelu „Parila“ u donjoj Neretvi (na ušću). U gornjoj Neretvi broj kazneno ili prekršajno prijavljenih osoba za krivolov je vrlo mali s obzirom na učestalost krivolova. Iako je kontroliranje močvarnog područja gornje Neretve teže izvesti upravo zbog specifičnosti terena, za očekivati je da će zbog problema koje (krivo)lov izaziva, pritisak stanovništva na policiju u razotkrivanju loše lovne prakse biti sve veći. Prema riječima Ivana Kaleba, zavpjednika DVD Kula Norinska, gotovo svakodnevno se zajedno s policijom izlazi na teren, no sam teren je nepristupačan, a za nadležne institucije utvrđivanje odgovornih osoba je težak posao jer je dokaza na terenu (ni)malo, a ako svjedoci i postoje, ne žele reći koga su vidili u paležu. Možda je vrijeme da i sami Neretvani podignu nivo svijesti i prijave one koji maltretiraju cijelu dolinu. Palitelji često pale blato tijekom cijele godine  ... a često nemaju obzira ni prema poljoprivrednim nasadima  |
- 20:14 - Komentari (8) - Isprintaj - #
05.09.2011., ponedjeljak
ZLATNI PIR MARTINA I ANKE NIKOLIĆ
|
Jučer su u župnoj crkvi Gospe Karmelske u Bagalovićima Martin i Anka Nikolić (rođ. Jovica) iz Matijevića obnovili svoje bračne zavjete povodom 50. godišnjice braka. Martin i Anka su proslavu svoj zlatnog pira zajedno sa svojom djecom, nevjestama i unučadi započeli obnovom bračnih zavjeta u župnoj crkvi na Bagalovićima da bi proslavu zatim nastavili zajedničkim ručkom. Iako su Martin i Anka najveći dio svog života proveli radeći u Njemačkoj, njihovo najveće blago nisu materijalna dobra, već njihova djeca - sinovi Domagoj, Joško i Tvrtko, nevjeste - Maja, Nenada i Sanja, te unučad - Martin i Ana, Marin i Antonio te Duje i Tomislav Nadamo se da će Martin i Anka dočekati i dijamantni pir, ali tada možda s pokojim praunukom. Obitelj Nikolić na okupu  Martin i Anka s unučadi (nedostaje Duje Nikolić koji zbog posla u Dubrovniku nije mogao prisustvovati)  |
- 16:08 - Komentari (3) - Isprintaj - #
02.09.2011., petak
PLINOVOD DO NERETVE
|
Diljem Hrvatske je u tijeku plinifikacija obzirom da je plin isplativiji energent od drugih energenata, pa su potrošači (i tvrtke i kućanstva) sve zainteresiranija za uvođenje plina u svoje kuće/tvrtke. Planovi plinifikacije Južnoeuropskog prstena (zapadnog Balkana), a time na lokalnom nivou i Dalmacije i Hercegovine, pomalo se implementiraju na terenu, a u ovom članku će obraditi planovi plinifikacije Neretve. Planovi plinifikacije regije  Izrada plinovoda do Splita je već u punom jeku i plin se u potrošnji putem plinovoda očekuje za otprilike 2 godine (u Dugopolju već iduće godine), a kako bi plin dobili i građani južno od Stobreča do Gradca, odnosno granice s Dubrovačko-neretvanskom županijom, morat će se uskladiti prostorno-planska dokumentacija, čije usklađivanje je u tijeku. Da se ne radi o pukim obećanjima jasno je iz već izvedenih radova i zanimanja investitora. Austrijska tvrtka ENV- AG (Energieversorgung Niederoesterreich AG) će sljedećih 30-ak godina biti najveći nositelj plinskog poslovanja u Dalmaciji. Naime riječ je o distributeru plina u Hrvatskoj koji je već dobio koncesiju za 3 dalmatinske županije: Zadarsku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku, a Dubrovačko-neretvanska županija će se također uskoro naći na “bubnju” za koncesionara” plinskog biznisa. Zasada ne postoji točan datum plinifikacije Neretve, ali se očekuje da bi plinovod do Neretve mogao stići čak do 2014. godine. Županija Dubrovačko-neretvanska se već angažirala u pronalaženju patnera za izradu idejnog projekta koji prethodi izdavanju lokacijske dozvole za gradnju plinovoda. U prvoj fazi projekta naglasak je stavljen na tri distributivna centra - Dubrovnik, Metković i Ploče. DNŽ je u Prostorni plan uvrstila magistralni jadransko-jonski plinovod, pa se u tom dijelu ne očekuju veći problem. Prema sadašnjoj prostorno-planskoj dokumentaciji plinovod bi išao trasom postojeće autoceste Split - Ploče što znatno pojeftinjuje i ubrzava izgradnju plinovoda. Duljina magistralnog plinovoda Split-Ploče bi bila 96 km. Kada dođe vrijeme izgradnje plinovoda do Neretve i iz drugog pravca (plinovod Albanija- Crna Gora-Dubrovnik-Ploče), opskrba ovog dijela Hrvatske, ali i drugih dijelova RH te dijela Evrope, vršila bi se iz Azije (Irana). U rujnu 2007. godine Albanija, Crna Gora i Hrvatska potpisale su Ministarsku deklaraciju kojom se iskazuje politička volja za provedbu projekta Jonsko Jadranskog plinovoda. Trasa plinovoda ide od albanske luke Fiere do Ploča, a povezuje hrvatski plinski transportni sustav s projektom TAP (Trans-Adriatic Pipeline) i time omogućava ostvarenje novoga dobavnog i tranzitnog pravca prirodnog plina iz kaspijske regije i Irana. Iako projekt još nije do kraja definiran, osim opskrbe regije (5 milijardi m3) nastoji se postići da to bude i tranzitni pravac za Europu. Osim povećanja sigurnosti opskrbe, značenje projekta je i u povećanju ekonomske učinkovitosti planiranih transportnih plinovoda u južnom dijelu Hrvatske. Da se ozbiljno radi na pripremi za dolazak plina prema Neretvi govore i radovi na terenu i aktivnosti na planiranju plinifikacije u Bosni i Hercegovini. Energetski institut “Hrvoje Požar” iz Zagreba je 2010. godine je u BiH predstavio predinvesticijsku studiju plinifikacije Hercegovine i povezivanje postojeće plinske mreže u Bosni i Hercegovini s plinskom mrežom Hrvatske, odnosno s južnoeuropskim plinskim prstenom. BiH je razradila temeljem te studije dvije varijante: 1. Granica RH -Čapljina-Mostar-Konjic-Visoko - spajanje na postojeći plinovod Sarajevo-Zenica Ovaj plinovod bi se u Hrvatskoj spojio na planirani plinovod kod Ploča. 2. Granica RH -Posušje-Tomislavgrad-Šuica-Kupres-Bugojno-Novi Travnik (spajanje na planirani plinovod Zenica-Travnik). uključujući izgradnju plinovoda Posušje-Grude-Široki Brijeg-Mostar Ovaj plinovod bi se spojio na planirani plinovod kod Imotskog. BiH je izabrala prvu varijantu jer u drugoj varijanti ima problema s Republikom Srpskom koja u pravilu opstruira projekte, pa je tako odlučeno da se izgradi prva - duža i skuplja varijanta. Izgradnja tog plinovoda kroz Hercegovinu bi trajala 9 i pol godina što je pak ovisno o dinamici plinifikacije Dalmacije, no sa hrvatske strane se očekuje brza izgradnja, pa se odlaganja, bar sa hrvatske strane ne očekuju. Investicijska vrijednost tog projekta, koji uključuje gradnju magistralnog plinovoda dolinom Neretve, iznosila bi 166,3 milijuna eura. Vrijednost samo dionice Mostar - Ploče je 17,6 milijuna EUR. Prikaz južnog dijela (dionica Mostar -Ploče) izabrane 1. varijante  U Neretvi se dakle, plinovod može očekivati već za 4 godine, ali ne treba očekivati već za 4 godine njegovo uvođenje u kućanstva obzirom da treba izgraditi i mrežu unutar naselja, što u pravilu ne ide tako brzo. U pravilu se plinska mreža unutar naselja prvo rješava za veće potrošače, odnosno za poslovne ili za veće gospodarske subjekte, pa tek onda za kućanstva pa je za očekivati da će kad plin stigne do Metkovića i Ploča, prvi na mreži biti “poslovni” dijelovi grada. |
