MATIJEVIĆI I NERETVA
31.10.2011., ponedjeljak
OPUZEN IZGUBIO PRVU RUNDU BITKE S PLOČAMA
|
Općinski sud u Metkoviću donio je danas privremenu mjeru zabrane raspolaganja (dakle i prodaje) poljoprivrednim zemljištem na dijelu zemalja oko kojih se spore Grad Ploče i Grad Opuzen, a za koje je Grad Opuzen raspisao natječaj za prodaju. Naime radi se o 35 čestica u k.o. Komin koje su ukupne površine 368.209 m2, i prodajne vrijednosti 1.137.080,94 kn (navedena u natječaju iako je stvarna vrijednost višestruko veća). Prema navodima Grada Opuzena te čestice nisu unutar administrativnog područja Grada Ploča, već na području Grada Opuzena. No Grad Ploče ne prihvaća takvu argumentaciju navodeći da su granice Opuzena i Ploča u sporu pa da treba pričekati rješenje od Vladinog povjerenstva za utvrđivanje granica jedinica lokalne samouprave. Stvarno stanje je uistinu takvo da granice katastarskih općina i administrativne granice općina diljem Neretve nisu podudarne (niti moraju biti podudarne), ali je i stanje takvo da se Grad Ploče i Općina Kula Norinska bune na granice s Gradom Opuzenom, (posebno na predio “Luke” između Komina i Krvavca,a Grad Ploče i na predio Jasenska i rubna područja tzv. “imanja PIK-a” gdje dva grada graniče) pa je čak pokrenut postupak za rješavanje tog spora koji godinama stoji u ladicama Vladinog povjerenstva. Ovom odlukom je zadan težak udarac Gradu Opuzenu i njegovom programu rapolaganja proljoprivrednom zemljištu, odnosno prodaji zemljišta. Obzirom da je u tijeku osnivanje, odnosno obnove zemljišne knjige za k.o. Opuzen i k.o. Opuzen II, a koje obuhvaća najveći dio poljoprivrednog zemljišta koje se misli prodati u ovoj prodaji, struka je bila podijeljena oko toga da li je potrebno pričekati završetak osnivanja zemljišnih knjiga jer se ne zna tko je stvarni vlasnik praktički do kraja osnivanja zemljišne knjige. Uz to, ugovori o zakupu državnog poljoprivrednog zemljišta koji su sklapani s Gradom Opuzenom vrijede do 2016. godine jer su sklapani 2006. godine na vrijeme od 10 godina. Malo tko se zapitao što će se dogoditi ako se neka parcela proda jednoj osobi, a druga osoba ima pravo zakupa na istoj do 2016. godine. Praktički u toj situaciji kupac bi imao nominalno pravo pravnim putem istjerati zakupca, ali bi zakupcu Grad Opuzen, odnosno Republika Hrvatska odgovarali za propuštenu dobit koju ne može ostvariti zbog toga. Grad Opuzen je očekivao da će svi zakupci zapravo otkupiti svoje zemljište, no pitanje je da li za takvo što imaju baš oni uvjete i pravo prvenstva (uvjete možete pročitati na službenoj stranici Grada Opuzena) Problemi se javljaju i za zahtjevima za povrat nezakonitno oduzetog privatnog poljoprivrednog zemljišta od strane nekadašnje Jugoslavenske vlasti, a koji još nisu u cijelosti riješeni u Uredu državne uprave u Metkoviću pa postoji određena pravna nesigurnost oko toga što je čije vlasništvo na mnogim česticama koje se vode kao vlasništvo Republike Hrvatske. Borba za zemlju koja je proteklih desetljeća, čak odmah nakon završetka drugog svjetskog rata, uzrokovala velike podjele među stanovništvom, nastavlja se i danas, a trajat će sigurno još neko vrijeme dok se stanje u pravnom smislu ne sredi. Iako je Vlada RH donijela još 2000. godine Odluku o mjerama za sređivanje imovinskopravnog, geodetskokatastarskog i gospodarskog stanja u dolini Neretve (NN 126/00). koja je sadržavala rokove (31.prosinca 2004. godine), prema procjenam stručnjaka ovim tempom se sređivanje stanja po toj Odluci može očekivati u najboljem slučaju 15, a realnije tek za nevjerojatnih 30 godina! o čemu je pisano na Matijevići i Neretva blogu |
- 15:58 - Komentari (5) - Isprintaj - #
26.10.2011., srijeda
GRANIČNI PRELAZ ZA LJUDE ILI VEPROVE?
|
Granični prelaz koji se gradi u Novim Selima vodit će prema svemu sudeći neko vrijeme u - šikaru! Naime granični prelaz u Novim Selima, koji će biti jedan od najvećih u Hrvatskoj, i čije je otvaranje predviđeno za lipanj iduće godine, otvorit će se do granice Bosne i Hercegovine, a s druge strane će biti kamenjar i šikara jer Uprava za neizravno oporezivanje u BiH, u čijoj je nadležnosti izgradnja graničnog prelaza s BiH strane, još nije ni dokumentaciju projektirala unatoč tome što je dogovoreno s RH da se radovi na ovom važnom graničnom prelazu odvijaju istodobno i završe do 30. lipnja 2012. godine. Tako će se u lipnju dogoditi da će oko 2 kilometra duga cesta koja će se spojiti u Novim Selima na buduću autocestu, odnosno čvor Kula Norinska (spoj autoceste i graničnog prelaza) i interregionalni čvor autoceste Metković (spoj koridora VC – Budimpešta-Sarajevo-Ploče i autoceste Zagreb-Ploče) voditi u prazno! Republika Hrvatska, a ni njene institucije ni Hrvatske autoceste nisu krive za ovakvo stanje, ali će Neretvanima stvoriti nepotrebna oduljivanja sa stvaranjem novih radnih mjesta. Na ganičnom prelazu Nova Sela se u raznim službama (policija, carina…) planiralo zaposliti oko 35 ljudi, što će sada biti dovedeno u pitanje. Otezanje sa izgradnjom prelaza sa BiH strane neće donijeti ništa dobra ni planiranoj poslovnoj zoni Kula Norinska koja je u dokumentacijskom dijelu poprilično odmakla te se traže investitori po principu javno-privatnog partnerstva koji vole čuti izraz “prelaz je gotov”, a ne “prelaz se planira”, posebno kad se nešto planira u BiH zbog njezine poznate političke nestabilnosti i nepouzdanosti  S BiH strane se konačno ipak nešto pokrenulo glede autoceste kroz Hercegovinu. Na poddionici trase budućeg koridora VC Bijača - Kravice dugoj 4 kilometara, počeli su i zemljani radovi. Ponude po natječajnoj dokumentaciji na drugoj poddionici prema Međugorju (Kravice – Zvirovići dužine 5 km) se očekuju do kraja studenog. Rok za izgradnju ukupno 9 km dionice Bijača-Kravice je dakle 2 godine (kraj 2013. godine). . Bosni i Hercegovini su inače dodijeljeni vrlo povoljni krediti od Europske banke za obnovu i razvoj za izgradnju dionice od Mostara do Bijače, no ti krediti stoje neiskorišteni jer dio bošnjačkih struktura nastoji svim silama skrenuti trasu što više na istočnu (svoju) stranu tvrdeći da autocesta (moste preko Neretve) ne smije proći kraj Počitelja jer bi to uništilo njegovu vizuru starog grada. Europski investitori su jasno dali do znanja da neće tolerirati promjene trase, no to očito nije utjecalo na jak lobi u bošnjačkim strukturama koji nastoji “srušiti” ovu dionicu i premjestiti je gotovo cijelu na istočnu obalu Neretve. Zbog ovih problema rok izgradnje cijele dionice Mostar – Bijača ne usude se predviđati ni ciganske gatare. |
- 16:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #
24.10.2011., ponedjeljak
POČINJE LEGALIZACIJA KUĆA (ZGRADA) DILJEM NERETVE
|
Sukladno novom Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, građani diljem Hrvatske su dobili priliku legalizirati svoje kuće/zgrade iako su izgrađene nezakonito. Sukladno tom zakonu svi gradovi i općine su dužni uputiti javne pozive za legalizaciju nezakonito izgrađenih zgrada/kuća. Ovo je jedinstvena prilika da se nezakonito izgrađeni (ili nadograđeni!) objekti (bez građevinske dozvole) legaliziraju na relativno brz način. Rok za podnošenje zahtjeva je 31. prosinca 2012. godine. Zanimljvo je da su dosada javne pozive putem svojih službenih medija objavili tek Općina Kula Norinska, Općina Slivno i Grad Opuzen. Obzirom da su tekstovi javnih poziva uglavnom slični, prenosimo javni poziv općine Kula Norinska iz kojeg građani i ostalih općina/gradova (Metkovića, Ploča, Zažablja i Otrić-Seoca koji nisu objavili pozive, te Opuzena i Slivna koji jesu objavili pozive) mogu vidjeti uvjete za legalizaciju, a klikom na obrazac možete preuzeti i obrazac zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju jednak u cijeloj Neretvi . Načelnik Općine Kula Norinska, svim vlasnicima/investitorima nezakonito izgrađenih zgrada na području Općine Kula Norinska upućuje JAVNI POZIV ZA LEGALIZACIJU NEZAKONITO IZGRAĐENIH ZGRADA U “Narodnim novinama” – službenom glasilu Republike Hrvatske, broj 90/11 od 2. kolovoza 2011. godine objavljen je Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (dalje: Zakon). Zakon je stupio na snagu dana 10. kolovoza 2011. godine. U svrhu provedbe ovog Zakona Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o naknadi za zadržavanje nezakonito izgrađenih zgrada u prostoru. Uredba je objavljena u “Narodnim novinama”, broj 101/11 od 07. rujna 2011. godine. Sukladno odredbi članka 28. stavka 1. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, jedinice lokalne samouprave dužne su najkasnije do 31. prosinca 2011. godine, pripremiti popis svih onih nezakonito izgrađenih zgrada na svom području, za koje već imaju saznanje na temelju prijava građana, postupanja komunalnih redara i drugih izvora. Popis zgrada sadrži ime vlasnika/investitora zgrade i podatke o lokaciji (k.č. br., k.o. i/ili adresa). Sukladno odredbi članka 28. stavka 2. Zakona, pozivaju se svi vlasnici / investitori nezakonito izgrađenih zgrada na području Općine Kula Norinska, da Općini Kula Norinska Jedinstvenom upravnom odjelu, Rujnička 1, 20 341 Kula Norinska, dostave podatke o: - nezakonito izgrađenoj zgradi (lokaciji), - vlasniku ili investitoru (ime i prezime i adresa), - vlasnički list, - posjedovni list, - prepis katastarskog plana M 1:2880 radi pripreme (ustrojavanja) popisa nezakonito izgrađenih zgrada na području Općine Kula Norinska. Nadalje, sukladno članku 7. Zakona, pozivaju se svi vlasnici/investitori nezakonito izgrađenih zgrada na području Općine Kula Norinska da Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša DNŽ, Ispostava u Metkoviću, Kralja Zvonimira 22, 20350 Metković, podnesu zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju (na obrascu Zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju potrebno je navesti podatke o podnositelju zahtjeva, adresu i telefon za kontakt) Obrazac za podnošenje zahtjeva može se preuzeti u pisarnici na navedenoj adresi, gdje se ujedno i predaje kompletirani Zahtjev (ili dostavlja preporučeno poštom). Također je navedeno koju je osnovnu dokumentaciju uz zahtjev potrebno priložiti. Zahtjev se podnosi najkasnije do 31. prosinca 2012. godine i protekom tog roka zahtjev se više ne može podnijeti. Nezakonito izgrađenom zgradom u smislu Zakona, smatra se nova zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1: 5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske do 21. lipnja 2011. godine, ako su do toga dana izvedeni: - svi građevinski i drugi radovi, te ako se koristi ili se može koristiti, - svi grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji, zidovi, odnosno stupovi s gredama i stropovi) sa ili bez krovišta i ako su u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađeni u skladu s prostornim planom uređenja Kule Norinske, koji važi na dan stupanja na snagu ovog zakona. Zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju podnositelj prilaže slijedeću dokumentaciju: - geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda i kojeg je prema pravilima koja uređuju topografsku izmjeru i katastar, izradila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu, - arhitektonsku snimku izvedenog stanja, koju je izradio ovlašteni arhitekt, - dokaze o ispunjenom bitnom zahtjevu mehaničke otpornosti i stabilnosti izrađenima po ovlaštenom inženjeru građevinarstva, uvjerenje policijske uprave/postaje o mjestu prijavljenog prebivališta do 21. lipnja, 2011.godine, za nezakonito izgrađene zgrade iz članka 5. stavka 1. podstavka1. i članka 17. stavka 4. ovog Zakona, - uvjerenje policijske uprave o mjestu prijavljenog prebivališta do 21.lipnja 2011.g., za nezakonito izgrađene zgrade iz članka 5.stavak1.podstavak 1 i članka 17.stavak 4. Zakona. - dokaze u svrhu obračuna naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru (izvod iz zemljišne knjige ili drugi odgovarajući dokaz da ima pravo graditi – sudsko rješenje, ugovor, suglasnost suvlasnika, dokaze o vremenu građenja). Dodatna pojašnjenja i informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za prostorno uređenje i graditeljstvo, Dubrovačko-neretvanske županije – Ispostava u Metkoviću (tel:676-450, 6 |
- 19:52 - Komentari (5) - Isprintaj - #
21.10.2011., petak
„MINIRANA“ BRANA IZMEĐU OPUZENA I KOMINA
|
Kako se neslužbeno saznaje stanovništvo Komina je nakon žestoke i uporne borbe, zajedno s nekolicinom drugih aktivista uspjelo srušiti projekt izgradnje brane na Neretvi koja se trebala graditi između Opuzena i Komina. O samom projektu brane je detaljno pisano na stranicama bloga „Matijevići i Neretva“ (vidi link Navodnjavanje doline Neretve - cijev, kiša ili suša) Iako je Ministarstvo dalo pozitivno mišljenje na studiju utjecaja na okoliš o toj brani, Europska unija, koja je stajala iza projekta sufinanciranja obnove i izgradnje sustava navodnjavanja doline Neretve, nakon što je saznala da se stanovništvo Komina, Udruga „Lijepa naša“, te niz stručnjaka i pojedinaca žestoko protive izgradnji brane, donijela je preko svojih tijela odluku da se obustavi financiranje projekta navodnjavanja Neretve, odnosno izgradnje brane. Kao razlog se navodi (kako neslužbeno doznajemo) očite manjkavosti u načinu na koji se navodnjavanje planira izvesti. EU je neslužbeno objasnila da neće financirati projekte kojima se stanovništvo protivi jer je to suprotno osnovnim načelima demokracije. Unatoč tome što službeno vijest još nije stigla do svih nadležnih institucija Republike Hrvatske koje su uključene u projekt izgradnje brane, vijest će sigurno obradovati stanovništvo Komina i stanovništva nizvodno od Komina. Jedna od najzaslužnijih osoba za ovu pobjedu nad Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva je Ana Musa, ekologinja iz Ploča, predsjednica Uruge „Lijepa naša“ Ploče koja je upornom borbom došla u veljači ove godine zajedno s nekoliko drugih ekoloških udruga do samog Šefa Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Paula Vandorena i predala mu prigovore stanovništva, te dokumentaciju protiv projekta izgradje brane obrazloživši mu problem koje će ta brana uzrokovati za Neretvu. Ovakvo stajalište Europske unije je zapravo veliki udarac (da ne kažemo šamar) Ministarstvu zaštite okoliša, protornog uređenja i graditeljstva, koje je dalo pozitivnu mišljenje na studiju utjecaja na okoliš, ali i Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva koje je svesrdno podržavalo ovaj projekt. “Padom” brane na Neretvi je doveden i cijeli projekt navodnjavanja Neretve u pitanje jer je brana bila jedna od okosnica cijelog projekta. Sad je na projektantima da iznađu druga rješenja koja će biti prihvatljivija svim Neretvanima (što dosada nije bio slučaj) ukoliko niije prokockana povjesna prilika za rješavanje navodnjavanja doline Neretve. Brana koja ide u povijest iako nikad nije ni izgrađena  |
- 06:36 - Komentari (4) - Isprintaj - #
19.10.2011., srijeda
JAMBO I KERUM NEĆE ZAJEDNO
|
Jambo i Kerum ipak neće koalirati u 10. Izbornoj jedinici koja obuhvaća birače od Solina do Prevlake (dakle praktički Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju) Iako je Stipe Gabrić Jambo kao glavni čovjek HSS u južnoj i sjevernoj Dalmaciji najavljivao koaliciju Hrvatske seljačke stranke i Kerumove Hrvatske građanske stranke , Kerum je proteklih dana svojim neistupanjem i nevoljkim davanjem izjava dao naslutiti da ipak nije sve gotovo. I danas je konačno obznanjeno – Kerum ne želi s HSS-om u koaliciju ni u 10. ni u 9.izbornoj jedinici. Iako mu je Stipe Gabrić Jambo davao prvo mjesto na listi za obe izborne jedinice, Kerum je izračunao da bi mu bolje bilo ići sam jer HSS nema dovoljnog biračkog tijela u Dalmaciji. Da li mu je izračun točan pokazat će tek izbori, ali s ovim je HSS sigurno izgubio jer uistinu u Dalmaciji HSS nije ni približno jak kao na sjeveru Hrvatske. Sve stranke u Dalmaciji su bile u strahu od ove koalicije jer se vjerovalo da će Kerum pokupiti glasove u središnjoj Dalmaciji – prvenstveno Split, a Jambo na jugu Dalmacije - prvenstveno dolina Neretve i dio Pelješca, pa da će ostale stranke ostati bez velikog biračkog tijela uslijed nezadovoljstva građana s aktualnom vlašću, ali i neuvjerljivom oporbom Ako se podsjetimo HSS-ov zastupnik Stipe Gabrić Jambo je ušao u Sabor 2007. godine jedva prešavši prag od 5% u 10. Izbornoj jedinici , a tada je bio praktički na vrhuncu svoje ekonomske moći. 4. godine kasnije Stipe Gabrić ima znatno veću političku moć u centralnoj državi (ministarstva, uprave, agencije....), ali znatno, znatno manje uposlenih radnika u svojim tvrtkama čime je izgubio znatan dio biračkog tijela. Izbori su vrlo blizu i sastavljanje listi i koalicija je u punom jeku, pa ne ostaje previše vremena da se pronađu novi partneri. Pitanje koje se javlja kod mnogih Neretvana je tko će biti „pokrovitelj“ Neretve ako u Saboru od oko 150 zastupnika nitko više ne bude iz Neretve? Tko će se boriti za projekte od životne važnosti za Neretvu. U samim ministarstvima ima nekoliko Neretvana, ali vrlo malo na pozicijama na kojima se donose odluke o projektima. Politička moć i Luke Bebića i Stipe Gabrića Jambe će zasigurno neko vrijeme opstati i ako i ne budu u Saboru, ali kolikog je vijeka ta moć? Ovi izbori će u Neretvi biti zanimljivi ne samo zbog borbe Neretvana da se bilo tko u bilo kojoj stranci izbori za dobro mjesto na listi za Sabor, već i zbog napetih međustranačkih odnosa u Neretvi koji su došli proteklih godina do usijanja. Napeti odnosi na relaciji HSS i HDZ u Metkoviću i okolici, HDZ i SDP u Pločama i okolici, te svi skupa na razini Neretve uz pojavu manjih stranaka koje nastoje pomrisiti račune velikima (HSP i AHSP Ruže Tomašić) jamče zanimljivu jesen u Neretvi u kojoj sigurno neće izostati kaznene prijave, mahanje dokumentima "slučajno nađenim tek sada", pozivanje i prozivanje, obećanja i ostalog predizbornog folklora. |
