Marketing
PLINOVOD DO NERETVE
Diljem Hrvatske je u tijeku plinifikacija obzirom da je plin isplativiji energent od drugih energenata, pa su potrošači (i tvrtke i kućanstva) sve zainteresiranija za uvođenje plina u svoje kuće/tvrtke.
Planovi plinifikacije Južnoeuropskog prstena (zapadnog Balkana), a time na lokalnom nivou
i Dalmacije i Hercegovine, pomalo se implementiraju na terenu, a u ovom članku će obraditi planovi plinifikacije Neretve.
Planovi plinifikacije regije
Izrada plinovoda do Splita je već u punom jeku i plin se u potrošnji putem plinovoda očekuje za otprilike 2 godine (u Dugopolju već iduće godine), a kako bi plin dobili i građani južno od Stobreča do Gradca, odnosno granice s Dubrovačko-neretvanskom županijom, morat će se uskladiti prostorno-planska dokumentacija, čije usklađivanje je u tijeku.
Da se ne radi o pukim obećanjima jasno je iz već izvedenih radova i zanimanja investitora. Austrijska tvrtka ENV- AG (Energieversorgung Niederoesterreich AG) će sljedećih 30-ak godina biti najveći nositelj plinskog poslovanja u Dalmaciji. Naime riječ je o distributeru plina u Hrvatskoj koji je već dobio koncesiju za 3 dalmatinske županije: Zadarsku, Splitsko-dalmatinsku i Šibensko-kninsku, a Dubrovačko-neretvanska županija će se također uskoro naći na “bubnju” za koncesionara” plinskog biznisa.
Zasada ne postoji točan datum plinifikacije Neretve, ali se očekuje da bi plinovod do Neretve mogao stići čak do 2014. godine. Županija Dubrovačko-neretvanska se već angažirala u pronalaženju patnera za izradu idejnog projekta koji prethodi izdavanju lokacijske dozvole za gradnju plinovoda. U prvoj fazi projekta naglasak je stavljen na tri distributivna centra - Dubrovnik, Metković i Ploče. DNŽ je u Prostorni plan uvrstila magistralni jadransko-jonski plinovod, pa se u tom dijelu ne očekuju veći problem.
Prema sadašnjoj prostorno-planskoj dokumentaciji plinovod bi išao trasom postojeće autoceste Split - Ploče što znatno pojeftinjuje i ubrzava izgradnju plinovoda. Duljina magistralnog plinovoda Split-Ploče bi bila 96 km.
Kada dođe vrijeme izgradnje plinovoda do Neretve i iz drugog pravca (plinovod Albanija- Crna Gora-Dubrovnik-Ploče), opskrba ovog dijela Hrvatske, ali i drugih dijelova RH te dijela Evrope, vršila bi se iz Azije (Irana).
U rujnu 2007. godine Albanija, Crna Gora i Hrvatska potpisale su Ministarsku deklaraciju kojom se iskazuje politička volja za provedbu projekta Jonsko Jadranskog plinovoda. Trasa plinovoda ide od albanske luke Fiere do Ploča, a povezuje hrvatski plinski transportni sustav s projektom TAP (Trans-Adriatic Pipeline) i time omogućava ostvarenje novoga dobavnog i tranzitnog pravca prirodnog plina iz kaspijske regije i Irana. Iako projekt još nije do kraja definiran, osim opskrbe regije (5 milijardi m3) nastoji se postići da to bude i tranzitni pravac za Europu. Osim povećanja sigurnosti opskrbe, značenje projekta je i u povećanju ekonomske učinkovitosti planiranih transportnih plinovoda u južnom dijelu Hrvatske.
Da se ozbiljno radi na pripremi za dolazak plina prema Neretvi govore i radovi na terenu i aktivnosti na planiranju plinifikacije u Bosni i Hercegovini.
Energetski institut “Hrvoje Požar” iz Zagreba je 2010. godine je u BiH predstavio predinvesticijsku studiju plinifikacije Hercegovine i povezivanje postojeće plinske mreže u Bosni i Hercegovini s plinskom mrežom Hrvatske, odnosno s južnoeuropskim plinskim prstenom.
BiH je razradila temeljem te studije dvije varijante:
1. Granica RH -Čapljina-Mostar-Konjic-Visoko - spajanje na postojeći plinovod Sarajevo-Zenica Ovaj plinovod bi se u Hrvatskoj spojio na planirani plinovod kod Ploča.
2. Granica RH -Posušje-Tomislavgrad-Šuica-Kupres-Bugojno-Novi Travnik (spajanje na planirani plinovod Zenica-Travnik). uključujući izgradnju plinovoda Posušje-Grude-Široki Brijeg-Mostar Ovaj plinovod bi se spojio na planirani plinovod kod Imotskog.
BiH je izabrala prvu varijantu jer u drugoj varijanti ima problema s Republikom Srpskom koja u pravilu opstruira projekte, pa je tako odlučeno da se izgradi prva - duža i skuplja varijanta. Izgradnja tog plinovoda kroz Hercegovinu bi trajala 9 i pol godina što je pak ovisno o dinamici plinifikacije Dalmacije, no sa hrvatske strane se očekuje brza izgradnja, pa se odlaganja, bar sa hrvatske strane ne očekuju. Investicijska vrijednost tog projekta, koji uključuje gradnju magistralnog plinovoda dolinom Neretve, iznosila bi 166,3 milijuna eura. Vrijednost samo dionice Mostar - Ploče je 17,6 milijuna EUR.
Prikaz južnog dijela (dionica Mostar -Ploče) izabrane 1. varijante
U Neretvi se dakle, plinovod može očekivati već za 4 godine, ali ne treba očekivati već za 4 godine njegovo uvođenje u kućanstva obzirom da treba izgraditi i mrežu unutar naselja, što u pravilu ne ide tako brzo. U pravilu se plinska mreža unutar naselja prvo rješava za veće potrošače, odnosno za poslovne ili za veće gospodarske subjekte, pa tek onda za kućanstva pa je za očekivati da će kad plin stigne do Metkovića i Ploča, prvi na mreži biti “poslovni” dijelovi grada.
Post je objavljen 02.09.2011. u 17:51 sati.