Pulska izdavačka kuća Naklada Libro upravo je objavila knjigu intervjua 'Cervantesova djeca' Vujice Ognjenovića.

Crnogorski pisac i publicist Vujica Ognjenović tokom svog dugogodišnjeg spisateljskog i novinarskog rada susreo se i razgovarao sa mnogim poznatim intelektualcima - piscima, filozofima, povjesničarima - iz cijeloga svijeta.
Knjiga 'Cervantesova djeca' donosi izbor njegovih intervjua u kojima o književnosti, povijesti, pisanju i drugim aktualnim temama govore, između ostalih, i ovi autori :

David Albahari, Tariq Ali, Yuri Andrukovych, Ivo Brešan, Jevrem Brković, Tracy Chevalier, Harlan Coben, Paolo Coelho, Jim Crace, Zlatko Crnković, Branko Čegec, Filip David, Aleš Debeljak, Slavenka Drakulić, Daša Drndić, Peter Esterhazy, Zoran Ferić, Branislav Glumac, Aleksandar Hemon, Ivan Ivanji, Hari Kunzru, Guillermo Martinez, Kate Mosse, Tony Parsons, Joseph O'Connor, Edo Popović, Terrry Pratchet, Vedrana Rudan, Andrzej Stasiuk, Susanna Tamaro, Vladimnir Tasić, Ante Tomić, Krzystof varga, Dragan Velikić, Viewegh Michal, Vojnovič Nitkolajevič Vladimir, Vreeland Susan, Welborn Amy, Zeh Juli, Zeldin Theodore, Zimler Richard...
i još mnogi drugi poznati intelektualci, njih ukupno 80-tak.

Bilješku o piscu, predgovor, pogovor i recenziju knjige pročitajte na ovome linku

''Anastasia'' je druga prozna knjiga Dalibora Šimprage, u kojoj, nakon ''Kavica Andreja Puplina'', autor znatno širi i tematski svijet i repertoar stilskih postupaka. Riječ je o romanu koji zahvaća postratno hrvatsko društvo na razmeđu kaosa devedesetih i prvih specifičnih pitanja korporacijskog kapitalizma 2000-ih.
Kraj je stoljeća; na periferiji Europe, na zapadnom Balkanu, rat je pri kraju; u gradu Zagrebu, zaštićenom od ratnih razaranja, grupa bivših studenata od užasavajuće stvarnosti i nacionalnih sukoba bježi utapajući se u seksu i velikim količinama alkohola, vodeći naizgled besmislene rasprave i trošeći vrijeme kao neku »obezvrijeđenu valutu«. Među njima je i Goran Kanevski, mladić s diplomom povijesti umjetnosti, koji radi neki drugi, lukrativni posao, kao ekonomist u jednoj vinariji. Svoju želju da istodobno bude nevezan, ali i da ima redovit seksualni život, misli, pomirio je tako što je s jednom djevojkom godinama u aranžmanu »erotskog prijateljstva«. Ali ta su prijateljstva i ta veza s vremenom postali kavez iz kojeg je nemoguće izaći...
Pred Kanevskim je veliki životni zaokret: čitav sustav produženog djetinjstva, neobavezujuće ljubavi i intelektualnih prijateljstava se ruši. Eskapistički studentski život je na izdisaju, jer Gorana i njegove prijatelje društvena očekivanja uvode, jednog po jednog, u »svijet rada«, pa su se upravo, u svojim kasnim dvadesetima, zatekli u raskoraku između slobode na koju su naviknuti i zahtjeva »novog životnog poretka«: u tranziciji sve ide s odgodom, pa se i s odrastanjem ljudi suočavaju na pragu tridesetih.
U Goranovu slučaju, taj vanjski prijelaz iz jedne životne etape u drugu prati i unutrašnji: događa mu se nova, naizgled neostvariva ljubav, i susret s jednim psihijatrom, kojem se podvrgava na jungovsku analizu. Aresova je turneja na području bivše Jugoslavije privremeno prekinuta, i u slutnji da će se nastaviti u zemlji njegovih predaka, Makedoniji, Goran Kanevski odlučuje onamo otputovati, možda zadnji put; odlazak u Makedoniju, kojim kulminira ''Anastasia'', promijenit će iz temelja njegov život...

Dalibor Šimpraga rođen je 1969. u Zagrebu. Radi kao urednik u tjedniku Globus. Devedesetih je sustavnije pratio književnu produkciju mlađih pisaca, te s Igorom Štiksom priredio antologiju novih hrvatskih prozaika 90-ih ''22 u hladu'' (Zagreb, 1999). Pod autorskim imenom Andrej Puplin godinama je objavljivao prozni serijal u zagrebačkom slengu ''Kavice'', koje je 2002. objedinio u knjizi ''Kavice Andreja Puplina'' (Durieux, Zagreb). Odlomci serijala prevedeni su na engleski, slovenski, poljski, francuski i njemački, prema pojedinim je pričama glumac Hrvoje Zalar 1997. napravio monodramu, a režiser Branko Ištvančić 1998. snimio istoimeni film. ''Kavice'' su tema jednog doktorskog (Sankt Peterburg) i dva magistarska rada (Zürich, Varšava), a već su nekoliko godina i na popisu literature kolegija stilistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U studenome 2006. izbor priča iz ''Kavica'' uvršten je u antologiju ''Tales from Ten Cities'' u izdanju manchesterske izdavačke kuće Comma Press.

Izvor : Durieux

Zagrebački Konzor objavio je dvije knjige 40-godišnjeg pisca iz Šibenika Aljoše Antunca.

O romanu 'Poslije zabave' koji je prošle godine doživio premijeru u časopisu 'Libra Libera' možete se informirati na ovome linku dok o Antunčevoj knjizi kratkih proza 'Neka vrsta ljubavi' više možete saznati ovdje

Znalcima ne treba posebno napominjati kako se radi o nesvakidašnjoj, teže prohodnoj, asocijativnoj prozi nelinearne strukture, koja tematizira narkomanski milje.

Izašao je novi dvobroj časopisa za književnost, kulturološke i društvene teme 'Nova Istra' (1-2/2007.).

Novi dvobroj sadrži tri veće tematske cjeline.
Prva je posvećena nedavno preminulom Slavku Mihaliću, druga donosi cijeli niz eseja na temu ‘Ljubav i mržnja’ koje su Miroslav Bertoša, Alida Bremer, Ljerka Car Matutinović, Igor Grbić, Taja Kramberger, Laura Marchig, Siomne Mocenni, Aleksandar Prokopiev, Helena Sablić Tomić napisali (i čitali) na prošlogodišnjim 4.pulskim danima eseja.
Treća cjelina sadrži 10 književnih kritika i osvrta domaćih i stranih proznih i pjesničkih knjiga, iz pera Adriana Cvitanovića, Igora Grbića, Slavena Bertoše, Ružice Psihištal, Gordane Laco i moje malenkosti.

Časopis objavljuje Istarski ogranak DRUŠTVA HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA, Pula.
Glavni urednik Boris Domagoj Biletić
Cijena : 50,00 kn
Narudžbe na tel (385) 052/ 218-372
ili na mail istarski-ogranak-drustva@pu.t-com.hr

Izdavačka kuća V.B.Z.
poziva nas
na predstavljanje knjige poezije
Ervina Jahića
'Kristali Afganistana'

u utorak, 30.10.2007.
u Profil Megastoreu (Bogovićeva 7, Zg)
s početkom u 19 sati

Sudjeluju: Branko Maleš, Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Nenad Rizvanović i autor
Stihove čita Enes Kišević

Uredništvo časopisa Most/The Bridge, što ga izdaje Društvo hrvatskih književnika iz Zagreba, i sunakladnik, bolivijska kuća Correveydile iz La Paza zajednički su pokrenuli biblioteku 'Hrvatsko pjesništvo u prijevodima', u kojoj je upravo objavljena prva knjiga »Puentes. Poesía Croata: Diez poetas contemporáneos« (Mostovi. Hrvatska poezija: Deset suvremenih pjesnika).
U toj panorami naše suvremene poezije na španjolskom jeziku, u izboru i prijevodu ugledne hispanistice i književne kritičarke Željke Lovrenčić, zastupljeno je deset autora s po deset pjesama – Dragutin Tadijanović, Slavko Mihalić, Ante Stamać, Mladen Machiedo, Diana Burazer, Maja Gjerek, Diana Rosandić, Lana Derkač, Davor Šalat i Mila Pavićević.

Na poziv bolivijske nakladničke kuće Correveydile iz La Paza, 3. studenog ove godine u Boliviju (u La Paz i Cochabambu), na predstavljanje panorame 'Puentes. Poesía Croata: Diez poetas contemporáneos' putuju Željka Lovrenčić i Diana Rosandić.

PROFIL

Preostali izdavač iz 'velike trojke' (Školsku knjigu i Mozaik knjigunisam uzimao u obzir, tko prati izdavaštvo sigurno mu je jasno iz kojih razloga) s pravom nosi svoje ime – biblioteke su uistinu profilirane i kvalitetne.

Međutim proznu bi biblioteku ipak trebalo razdvojiti na domaćice i strance, baš kao što bi se trebali posvetiti i poeziji, domaćoj pogotovo.
Ne sjećam se da su izdali ijednu zbirku poezije (osim Carvera).

Jedno pitanjce : zašto nisu dosljedni u uvrštavanju pogovora (iz pera urednika ili prevoditelja) u knjige (rijedak primjer edicije Femina, ali su i kod nje odustali nakon nekoliko knjiga)?
Ustrajnost i dosljednost u tome bi možda rezultirali lančanom reakcijom, odnosno možda bi se takva praksa prometnula u dobrodošao trend koji bi pratili i drugi izdavači, što bi imalo višestruke pozitivne učinke.

Jedna VELIKA ZAMJERKA :
Lana Biondić ?!?!?!?!
Colonia ?!?!?!
SRAMOTA!!!!
Što je sljedeće, (auto)biografija M.P.Thompsona??? Seksualni memoari Vlatke Pokos?!?!

Mislim da Profil ima dovoljno love da izgura godinu i ostvari planirani izdavački program i bez objavljivanja takvih naslova. A i da nema, takve se stvari ne bi smjeli dozvoljavati.

U zadnjih par godina Profilu je uspjelo pod svoje okrilje staviti ''A reprezentaciju'' domaće proze. Nažalost, nauštrb opstanka nekih drugih, manjih domaćih izdavača. No, to je realnost aktualne situacije, i nije za zamjeriti, ali kao činjenicu ipak valja istaknuti. Uz žaljenje...

Kao što treba pohvaliti velike napore koje Profil ulaže u promoviranje svojih izdanja, posebno domaćih autora. Na tome skidam kapu Ivici Prtenjači.
(Na veliku žalost N.Antičevića - kloniranje još nije zaživjelo i Ivica Prtenjača je (još uvijek) samo jedan...).

V.B.Z.

Brojem objavljenih knjiga godišnje najbliži Algoritmu, ali kvalitetom naslova ih ipak za dva koplja šišaju. Međutim, i njima treba mnogoštošta prigovoriti.
Zašto pobogu ne profiliraju biblioteke, zašto u istoj ediciji objavljivati i domaću prozu, i poeziju, i stranu beletristiku, i publicistiku?
Npr, njihova edicija 'Ambrozija' (s bibliotekom '321' je ista stvar') : Rushdie, Šalković, 'Egiptolog', Zadie Smith, Šimlešina poezija, 'Ženski bullying', 'Da Vincijev kod' - sve strpano u isti koš.
Čemu toliko svaštarenje, pa razdvojite to pobogu (ali i throw out the garbage, Šalkovića ponajprije – slobodno ga prepustite Algoritmu, super bi se uklopio uz Lauren Weisberger i Kokoruša) – domaću poeziju u jednu biblioteku, domaću prozu u drugu, publicistika u treću, stranu prozu u četvrtu. E, ali kvaka svakako postoji – u tom bi slučaju trebalo osmisliti drukčiji dizajn za svaku ediciju! A to košta!

A kad smo kod dizajna – mislim stvarno, onaj barkod koji se na koricama proteže od 'stražnjice' preko hrpta pa na naslovnicu, ma šta je to ljudi moji dragi, zar barkod promičete u svoj logo? Svašta.
Ne vjerujem da se radi o nekakvoj 'kupi me – prodaj me' autoironiji, prije će biti glupavi dizajnerski gaf. A ako se ipak radi o pokušaju autoironije, svakako je promašeno i kvari izgled knjige.

A o prijevodnim, ali i gramatičko-pravopisnim i tiskarskim greškama po jedinici teksta (kartici ili stranici, svejedno) već je i vrapcima na granama dodijalo cvrkutati. Sve te silne pogreške - iako se svako VBZ-ovo izdanje u impresumu diči i lektorom/korektorom. Za što ti ljudi (iako je to najčešće uvijek jedna te ista osoba, stanovita Ivana Zima Galar) primaju plaće/honorare, da mi je samo znati?
Prejak igrač za toliko gafova, a koji su odraz nepoštivanja publike.

Inače, što se tiče odnosa 'cijena-kvaliteta' tu su Profil i Algoritam puno pošteniji, V.B.Z.-ove su cijene debelo prenapuhane.

Ovo je link pomoću kojega možete pročitati predavanje koje je Drago Jančar održao na nedavno održanim Danima eseja u Puli, a ne temu 'Provincija'

Ne propustiti!!!

ALGORITAM

Sjećate se one žabolike ministarske kreature koja je prije desetak godina, odrapivši knjizi PDV od 22 %, tu odluku argumentirala otprilike ovako (citiram prema sjećanju) : ''knjiga je proizvod kao i svaki drugi, ništa drugo nego hrpa stranica omeđenih koricama''. Ma koliko mi ta škegrolika nakupina bjelančevina bila antipatična (baš kao i stranka koje je članom), a njegova citirana tvrdnja iritantna (baš kao i stranka koje je članom), ne mogu se oteti dojmu da su Algoritmova izdanja upravo to : industrijski proizvodi.
One tvrdo ukoričene, lijepo (ali bez pretjerane kreativnosti) ušminkane cigle bude uvijek istu misao : ''ovo nije proizvod duha, ovo je produkt stroja''. Upravo me zato nimalo nije začudila vijest o mogućnosti suvlasništva s Todorićem - to će bit pravi tandem : kupiš kilo krumpira, dobiješ besplatnog Stephena Kinga, za dvije kile pomidora – gratis Kokoruš ili Dunning.

Algoritam vjerovatno izbacuje najveći broj naslova godišnje ali među tom silnom kvantitetom jako je malo istinske kvalitete, većinom se radi o populističkim štivima, uglavnom američkoj bezličnoj bestselerskoj konfekciji, pisanoj formulaično, bez strasti, kao po špranci i kao sa tvorničke serijske trake. Čak se i prvi naslovi koje je uredila Andrea Zlatar nisu odmakli daleko od toga. Šteta...

Osim toga, Algoritam je vjerojatno najjači domaći izdavač i svakako je neoprostivo što je tek ove godine ozbiljnije krenuo s izdanjima domaćih autora. ('Bolje ikad nego nikad', već čujem naivce.)
Također, tako jak izdavač trebao bi se puno ozbiljnije posvetiti promociji ono malo knjiga domaćih autora koje ipak objavljuje. Knjige iz Algoritmove edicije KaLibar koje nakon prelaska iz AGM-a uređuje Kruno Lokotar, medijski su puno slabije praćene nego što je to s AGM-ovim izdanjima istog urednika bio slučaj. To je još jedan odraz nedovoljne brige Algoritma oko domaćih autora.

U subotu, 27. 10.,
u čitaonici Gradske knjižnice Umag
u 19.00 sati,
književna večer s Vladom Bulićem
i njegovim urednikom
Krunom Lokotarom!

Vlado Bulić godine 2006. okrenuo je novu stranicu hrvatske književnosti: njegovo 'Putovanje u srce hrvatskog sna' (AGM, Zagreb, 2006) dobilo je Nagradu Jutarnjeg lista za knjigu godine, najugledniju hrvatsku književnu nagradu, te je tako Bulić postao njezin najmlađi dobitnik. Bulić je ujedno autentični predstavnik novog informatičkog doba: iste godine objavio je izbor svojih on-line kolumni 'Pušiona', kao jedan od najčitanijih blogera "hrvatskog dijela interneta".

Dobrodošli!

Portal MVinfo.hr ponovo se pokazao najagilnijim:

ovo je link putem kojega možete pogledati na koji su način Nenad Bartolčić i njegova ekipica predstavili moju knjigu, pruživši vam mogućnost da zavirite između korica i pročitate moje uvodne riječi

Eto, urednica mi javila da je MOJA KNJIGA jučer izašla iz tiska, i paket s primjercima već je krenuo na moju adresu!!

Da vas podsjetim, knjiga se zove 'Utočište od riječi' ( na ovome linku nalazi se intervju s mojom malenkošću u sklopu kojega je objavljen 'Uvod' iz knjige u kojemu objašnjavam odabir takvog naslova).

Knjiga sadrži 65 mojih kritika strane proze objavljene između 2002. i 2007.
Izdavač : Hrvatsko filološko društvo/Disput
Urednica : Irena Lukšić
Broj stranica : 248
Uvez : meki
Cijena : 120,00 kn

Novi broj časopisa 'Riječi'

Iz tiska je izišao novi broj 'Riječi' 4/2007., časopisa za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak
U ovog broju svojim značajem za Sisak ističe se tekst akademika Tonka Maroevića o Ivi Maroeviću povodom njegova cjelokupnog radu. U svom tekstu Tonko Maroević posebno se osvrće na knjigu Ive Maroevića ”Sisak – grad i graditeljstvo”. Ovu za Sisak izuzetno važnu knjigu Ivo Maroević napisao je i objavio za vrijeme svoga rada u Muzeju Sisak.
Od domaćih autora prozom se u ovom broju predstavljaju Ludwig Bauer, Sibila Petlevski, Miroslav Kirin i Olja Savičević-Ivančević, a poezijom Miroslav Mićanović, Kemal Mujičić Artnam i Nikola Petković.
Od filozofskih tema najzanimljiviji je esej Žarka Paića ”Suvremena moda”, te eseji Jadranke Pintarić o prozi Sunčane Škrinjarić i Miloša Đurđevića, i o poeziji Sibile Petlevski.
Temu ovog broja priredila je Ivana Šojat – Kuči predstavljajući u svom izboru recentne priloge suvremenih francuskih novelista. Od likovnih tema treba izdvojiti stručan, polemički intoniran, tekst Ivice Župana o postavi izložbe Vlade Kristla «Prije egzila - Radovi od 1943. do 1962.», održane u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, od 25. siječnja do 18. veljače 2007. godine.
U bogatom bloku kritika o recentnim knjigama domaće i strane proze i poezije pišu Darija Žilić, Božidar Alajbegović i Vlasta Markasović.
Ovim brojem navršava se devet godina nove serije Riječi utemeljenih 1969. godine.

Zanima li vas zašto smatram roman 'Sonnenschein' Daše Drndić vrhuncem ovogodišnje domaće prozne produkcije, prošećite s 10,00 kuna u ruci do najbližeg kioska po novi broj 'Vijenca' u kojem je objavljena moja kritika

HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: DAMIR RADIĆ, BORIS POSTNIKOV, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, SANJIN SOREL
TEMA: NOVE KNJIGE BORISA DEŽULOVIĆA, DAMIRA KARAKAŠA, ĐERMANA SENJANOVIĆA I TOMISLAVA ČADEŽA
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 27.10. 2007.
OD: 16 SATI

NAJAVA
«Poglavnikova bakterija» naslov je treće prozne knjige, a prve zbirke priča Borisa Dežulovića koja je objavljena u izdanju VBZ-a. Kao cjelina, Dežulovićeva zbirka izaziva podijeljene dojmove, tvrdi u svojoj kritici Damir Radić.
Boris Postnikov prikazuje zbirku priča «Eskimi» Damira Karakaša, koja je objavljena u izdanju Profila.
Božidar Alajbegović piše o knjizi novinskih tekstova Đermana Senjanovića koja je objavljena pod naslovom «Evo me u posteju» u izdanju Durieuxa.
«Liječenikatolik.hr» naslov je zbirke pjesama Tomislava Čadeža, u izdanju Durieuxa, o kojoj piše Sanjin Sorel.

Za početak tekst Damira Radića o zbirci priča «Poglavnikova bakterija» Borisa Dežulovića.

Uredila Gordana Crnković

Mozaik knjiga organizira druženje sa spisateljicom Julijanom Matanović na kojem ćete moći saznati sve o njezinom radu i čuti priču o nastajanju i 10-išnjem životu njezine uspješne knjige ''Zašto sam vam lagala''.

Družiti se s Julijanom možete u četvrtak, 25. listopada 2007. u 19:30 sati u velikoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu (Perkovčeva 2).

Autoričin rad i priču o nastajanju i 10-išnjem životu knjige ''Zašto sam vam lagala'' predstavit će Zoran Maljković, urednik i autorica Julijana Matanović.

Ulomke iz monodrame ''Zašto sam vam lagala'' izvest će dramska umjetnica Vlasta Ramljak.

Poseban gost večeri je Tedi Spalato.

Danas, s početkom u 19 sati
u Gradskoj knjižnici u Zaboku

održat će se
predstavljanje prvog romana
Zdenka Mesarića,
pod naslovom 'Garaža'

Svi ste pozvani!

'EX YU ROCK ENCIKLOPEDIJA'
promocija

četvrtak, 25.10.2007.
21.00 sat u Ghetto clubu, Split

organizator: knjizara UTOPIA

Gost i autor: Petar Janjatović
Moderator: Marko Tomas

Enciklopedija obuhvaća period jugoslavenskog rocka od samih njegovih
početaka (dakle ranih šezdesetih godina prošlog stoljeća), preko raspada
SFRJ, pa sve do 2000. godine. Osim posebnog dijela o tadašnjoj SR
Jugoslaviji, obrađeni su i pojedinci te bendovi i iz bivših jugoslavenskih
republika. Enciklopedija je ispisana na više od 700 autorskih stranica,
obrađuje preko 350 jedinica, a opremljena je sa 250 crno-bijelih
fotografija.

''Šundroman'' je zabavna, dinamična knjiga koja se čita u dahu, knjiga koja kao da je nastala na predlošku svih onih ludih, nezaboravnih avanturističkih romana koje smo čitali radije nego lektiru. Roman u kojem je glavni junak plaćeni ubojica meka srca, u kojem pršti od akcije, seksa, humora, a sve počinje slučajnim ubojstvom najpoznatijega njemačkog književnog kritičara, upravo u vrijeme Frankfurtskog sajma knjiga.
''Šundroman'' Bode Kirchhoffa, jednog od najboljih suvremenih njemačkih autora, majstorski je napisana knjiga koja zabavlja od prve do posljednje stranice.

Poetični triler, izvrsna hit-knjiga, žestoka komedija o ljubavi i nostalgiji.
Die Welt

Televizijski brz, domišljat i bogat motivima, pun seksa i zločina, uz nešto prave ljubavi, poprilično tjelesne boli i bezbroj slučajeva koji to nisu.
Frankfurter Rundschau

Kič o kojemu smo oduvijek sanjali, ali nismo ga se usudili tražiti… majstor forme pred kojim valja kleknuti.
Süddeutsche Zeitung

Vraški dobro napisano.
Neue Zürcher Zeitung

- na ovome linku ste u prilici pročitati dva eseja o čekanju ('Čekajući apokalipsu' i 'Čekajući bolji život') koji su dio veće cjeline 'Fenomen čekanja', iz pera 26-godišnje Snježane Beronje

- ovaj link vodi nas do odlomka iz novog romana Rade Jarka, njegove 'fikcionalne autobiografije' naslovljene 'Pustinje', koja bi trebala izaći iz tiska (vjerojatno u izdanju zagrebačkog Litterisa), tijekom 2008.

- ovdje je vrlo zanimljiv razgovor sa Darijom Žilić, pjesnikinjom i književnom kritičarkom, koja, između ostaloga, govori o ženskoj poeziji

SARASAN i Centar mladih RIBNJAK organiziraju radionicu pisanja poezije pod vodstvom književnice Dorte Jagić

Dovoljno je da na e-mail adresu sarasan@net.hr poslati svoju kratku biografiju, kontakt adresu i broj telefona te jedan tekst ili ulomak iz teksta, koji nije duži od dvije kartice.

Za sve obavijesti o radionici, zovite na tel. 01 2431 071 ili 091 5675140.

Osobno me jako veseli činjenica da je upravo Sanja Lovrenčić ove godine dobila nagradu 'Ksaver Šandor Gjalski', za svoju knjigu 'U potrazi za Ivanom' jer se radi o samozatajnoj i vrlo produktivnoj autorici čije knjige prolaze prilično nezapaženo, a svojom kvalitetom takvu sudbinu ne zaslužuju.

Portal knjzevnost.org objavio je razgovor sa Sanjom Lovrenčić, kojega svakako pročitajte na ovome linku

Predstavljanje novih izdanja Ogranka Društva hrvatskih književnika u Rijeci: Anica Gjerek: 'Račun srca', Maja Gjerek: 'Radiovizija', Diana Rosandić: 'Zvjezdani kaktus' i Rosario Jurišić Vrgada: 'Kolijevka ljubavi (pjesme iz ostavštine)' održat će se u prostoru DHK (Trg J.Jelačića 7/1, ZG) ,
u srijedu, 24. listopada, u 12 sati.

Knjige će predstaviti: Maja Gjerek, Kristina Posilović i Diana Rosandić.
Voditelj Tribine DHK je Tito Bilopavlović.

U četvrtak, 25.10.2007. u 19 sati
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb
održava se prva tribina pod naslovom KNJIŽEVNA KRITIKA I MEDIJI
(u ciklusu "Grički dijalog", voditeljice Jagna Pogačnik i Jadranka Pintarić).
Sudjeluju:
Branimir Donat, Gordana Crnković, Mirjana Jurišić, Katarina Luketić, Tatjana Jukić, Jagna Pogačnik i Jadranka Pintarić.

********

U Hrvatskom društvu pisaca 25.10.2007. započinje ciklus tribina «Grički dijalog» koje će se baviti aktualnim i problemskim, prije svega književnim, ali i širim kulturnim temama.
Polazna je teza kako trenutno u Hrvatskoj nedostaje mjesta za dijalog o književnim (kulturnim) problemima, koji su medijima uglavnom svedeni na nekoliko redaka ili tek pokoju sekundu u eteru, gdje gube bitku s, navodno, atraktivnijim temama. Stoga će Hrvatsko društvo pisaca nastojati ovim tribinama postati mjestom za javno iznošenje različitih mišljenja, forumom za detektiranje nekih važnih mjesta koja se tiču struke. U HDP-u žele da to bude i mnogo širi prostor razmjene stajališta, te možda i mjesto s kojeg će se potaknuti promjene u našem književnom/kulturnom prostoru.

Tribine «Grički dijalog» će se održavati dva puta na mjesec, u prostorijama Društva, Basaričekova 24. Osmišljavat će ih i moderirati književna kritičarka i urednica Jadranka Pintarić, te književna kritičarka i prevoditeljica Jagna Pogačnik.

Ciklus tribina započinje 25.10. u 19h temom Književna kritika i mediji i pokušat će odgovoriti na pitanja kao što su: odnos medija prema književnoj kritici, usporedba s kritikom drugih umjetnosti, forme književne kritike u medijima, prilagođavanje kritičara mediju, uredniku ili publici, utjecaj kritike na čitatelje/kupce, povjerenje u kritičara, kriteriji prema kojima se recenziraju knjige, postojanje (ili ne) povlaštenih nakladnika ili autora itd. O toj će temi razgovarati Branimir Donat, Gordana Crnković, Mirjana Jurišić, Katarina Luketić, Tatjana Jukić, Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik.

U nastavku ciklusa «Grički dijalog» moderatorice i njihovi gosti raspravljat će o temama kao što su – prezentacija književnosti na sajmovima knjiga, pisac kao brand, marketing i književnost, kako na inozemno tržište i koji nas pisci predstavljaju vani, književne nagrade, radionice kreativnog pisanja, današnji status poezije, male knjižare vs. megastoreovi, posao urednika knjige, književnost na internetu itd.

HDP poziva da prisusutvujete tribinama, jer bez glasa iz publike nema dijaloga!

Forum Svetknjiga.comorganizira natječaj za najbolju kratku priču, pjesmu ili dramski tekst pod nazivom "Tkalci riječi".

Natječaj je otvoren do 15.12.2007. i na njemu mogu sudjelovati svi registrirani članovi foruma Svetknjiga.com. Osim slanjem radova, registrirani članovi su dobrodošli da svojim glasovima pomognu u izboru za najbolje prijavljeno delo.

Vise o propozicijama natječaja mozete pročitati ovdje a registraciju izvršiti na ovome linku

Daša Drndić je za svoj roman «Sonnenschein» osvojila nagradu "Fran Galović" u okviru 13. Galovićeve jeseni.

Žiri u sastavu Božica Jelušić (predsjednica žirija), Andrea Zlatar i Astrid Pavlović svoju je odluku donio jednoglasno istaknuvši kako se roman "Sonnenschein" svojom temom, obradom teme, stilskim sredstvima i svim drugim romanesknim elementima izdvojio iz ovogodišnje i ne samo ovogodišnje produkcije.

Izvor : MVinfo.hr

U prostorijama Srpskog književnog društva u Beogradu 20. 10. 2007. dogovoreno je pokretanje novog časopisa za književnost i umetnost koji će nositi ime „Matoš“ – prema vlaku koji je vozio od Zagreba do Šida, i vozu koji je saobraćao od Šida do Beograda pre poslednjih balkanskih ratova.

Osnivači „Matoša“ su Hrvatsko društvo pisaca i Srpsko književno društvo.

Sastanku su prisustvovali Gojko Tešić, Duško Novaković i Slavoljub Đukić u ime SKD-a, Velimir Visković, Lucija Leman, Predrag Lucić i Milorad Stojović u ime HDP-a i Dušan Gojkov u ime BKD-a.
Kourednici „Matoša“ biće Gojko Tešić i Slobodan Šnajder.

„Matoš“ će u prvo vreme izlaziti šestomesečno, paralelno u Zagrebu i Beogradu, a Balkansko književno društvo će u svom glasilu, Balkanskom književnom glasniku , redovno objavljivati besplatnu, elektronsku - pdf verziju „Matoša“.

RADIO-ROMAN:

IVICA PRTENJAČA: "DOBRO JE, LIJEPO JE"

od pon. 22.10. do petka 26. 10. u terminu 09:30 do 09:55
na trećem programu Hrvatskog radija

Dramatizacija: Maja Gregl
Režija: Dejan Šorak

U utorak 23.listopada 2007, s početkom u 20h,
u prostoru Artnet Cluba, Preradovićeva 25 (naravno, zašto bi pisalo da je to u ZG, op.k.m.), započinje novi ciklus

blog večeri
"Virtually yours".

Ovog puta predstavit će nam se blogeri:

Sandra Obradović - heroine.blog.hr,
Deniver Vukelić Korvin - korvin.blog.hr
te Ivana Kolar Pečnik - zibaldone.blog.hr.

Svoju novu knjigu "Bestjelesna" koja je nastajala na blogovima bestjelesna.blog.hr i heidegger.blog.hr predstavit će naš poznati književnik

Alojz Majetić.

Gosti večeri su osnivači udruge Fotomaraton, koji će predstaviti udrugu i pokazati kako je bilo na prvom hrvatskom Fotomaratonu, održanom 15.rujna 2007.

U knjizi kolumni ''Stanje nacije'' Tarik Kulenović se u razdoblju od 2001. do 2006. bavi raznim fenomenima hrvatskog društva i suvremenog svijeta koje obrađuje kao kroničar zbilje i hrvatske svakodnevice. Široki raspon njegovih tema uključuje hrvatsko-srpsko-bosanske odnose, Domovinski rat i njegove posljedice, domaću politiku, čitavu galeriju likova, heroja i kukavica, dobitnika i gubitnika poput Janka Bobetka, Ante Gotovine, Ivice Račana, Branimira Glavaša i dr. Ive Sanadera, predvođenih dr. Franjom Tuđmanom. Neuobičajenim načinom, miješajući svakodnevne probleme preživljavanja prosječnog Zagrepčanina i visoku politiku s vijestima iz crne kronike i internetom, Kulenović pruža drukčiji pogled na našu stvarnost, omogućavajući nam perspektivu na kakvu nismo navikli i koja je, u hrvatskim uvjetima, temeljena na jedinstvenom iskustvu. Naime, Kulenović se usuđuje govoriti o raznim temama, uključujući smrt prostitutke zaražene AIDS-om, filmske i glazbene festivale, židove i homoseksualce, islam, sukob u Palestini i brojne druge događaje na koje se nitko ne osvrće. Iako bismo očekivali nadasve liberalnog, politički korektnog autora, umivenog rječnika, Kulenović u svojim tekstovima ravnopravno koristi "jezik ulice" sa znanstvenim dostignućima i vokabularom, uključujući politički nekorektan stav "macho" muškarca, zbunjenog ravnopravnošću spolova i drugim frustracijama koje suvremeni život donosi.

KRITIKA : Damir Radić - 'Lijepi i prokleti' (izd. NCL grupa, 2007.)


Tko slučajno ne zna, Damir Radić je 41-godišnji pjesnik s dvije objavljene zbirke, te filmski kritičar tjednika Nacional koji povremeno objavljuje i književne kritike, a nedavno se okušao i u prozi. Točnije, romanu.
Krajem prošle godine Nacional je objavio opširan intervju sa svojim stalnim suradnikom Damirom Radićem u kojemu se on žali kako se niti jedan hrvatski izdavač ne usuđuje objaviti njegov nedavno dovršeni roman "Lijepi i prokleti", i to iz dva razloga - rukopis naime obiluje eksplicitnim prizorima seksa, a uz to se u njemu, u formi romana s ključem, autor obračunava s FAK-om, odnosno najistaknutijim sudionicima tog književnog fenomena s kraja prošlog i početka ovog stoljeća. Suprotno najavama iz tog intervjua kako će Radić, ne uspije li naći izdavača, svoj roman besplatno objaviti na internetu, "Lijepi i prokleti" nedavno su izašli u tiskanom obliku u izdanju Nacionala. Nakon čitanja romana nameće se zaključak kako izdavači Radićev rukopis nisu odbijali zbog navodnog straha od zamjeranja ljudima koji bi se u romanu mogli prepoznati, kao niti zbog provokativnih opisa seksa, već ga nisu željeli objaviti naprosto zato što je roman izrazito loš. Tako se medijska buka stvorena oko Radićeva romana pokazuje tek prozirnom i ne pretjerano uspjelom Nacionalovom promotivnom manipulacijom. Ni prvi ni zadnji put, reći će poznavatelji Nacionalove novinarske prakse...

Roman "Lijepi i prokleti" sastoji se od tri sloja - erotskog, tračerskog i esejističkog, a koji su svi u funkciji egzibicionističkog privlačenja pozornosti - uokvirenih pričom o seksualnom četverokutu koji tvore urednik u nakladničkoj kući Ivor, njegova supruga, odvjetnica Petra, njezina majka Lucija, koja radi kao ekonomistica u poreznoj upravi, te Petrin očuh, novinar Borna.
Kao kontrapunkt FAK-ovcima koji za protagoniste najčešće uzimaju predstavnike tzv. proleterijata, Radić se u romanu bavi akademski obrazovanim pripadnicima građanske klase, kako bi, usuprot tvrdnjama Jurice Pavičića, pokazao da se može biti realističan i kada se ne piše o likovima koji slušaju Thompsona ili Magazin. Međutim, iako pri opisima inzistira na hiperrealizmu - pa svaki ambijent u kojemu se likovi nađu Radić vrlo iscrpno i nadugačko opisuje, ali bez suptilnosti "slikarskog oka" jednog Radeta Jarka primjerice, već pukim i nezanimljivim, banalnim nabrajanjem - likove autor ne uspijeva učiniti nimalo realističnima niti uvjerljivima. Svi oni do kraja ostaju tek isprazne jednodimenzionalne marionete, tzv. "talking headsi" s jedinom svrhom u iznošenju autorovih promišljanja i esejističkih ekpertiza, osim kad su u funkciji naumljene provokativnosti putem brojnih, eksplicitnih opisa njihovih krevetnih egzibicija u hetero, homo i mješovitim, grupnim kombinacijama.
Istina, naša književnost uistinu je oskudna eksplicitnim tretmanom seksualnosti, ali kod Radića, za razliku od njegova literarnog liblinga Milka Valenta, otvoreno opisivanje seksualnosti ne odmiče se od dosega petparačkog šunda, niti se nadaje logičnim izrazom i iskazom autorova senzibiliteta i svjetonazora, već je njegova isključiva funkcija u provokativnosti i porivu za šokiranjem, odnosno u autorovu privlačenju pozornosti na sebe i svoj roman. To posebno izraženo i evidentno biva u tračerskom sloju romana pisanom u formi romana s ključem, a u kojem se Radić bavi "Festivalom alternativne književnosti" (tzv. FAK koji je on, duhovitošću nezrelog pubertetlije, prekrstio u FUK). Međutim, iako je upravo taj segment najavljivan kao posebno intrigantan i provokativan, na kraju se ispostavlja krajnje benignim i posve nezanimljivim. Radić naime u svom tobožnjem "obračunu" s FAK-ovcima niti je posebno oštar niti iznosi nešto novo, dosad neizrečeno ili nenapisano; pri opservacijama kvalitativnih dometa FAK-ovaca Radić se ne odmiče puno dalje od zaključaka poput primjerice "Ante Tomić je puki zabavljač", "Ferićeve su poante promašene", ili "Jergović je arheumjetnik za široke mase koji je površan u tretiranju pop-kulturnih fenomena", te se sve na kraju svodi tek na već izraubanu tezu o medijskoj manipulaciji i pretjeranom favoriziranju određenih autora u tisku. Pritom Radić čak nije ni dosljedan pa nekim autorima, u maniri romana s ključem, mijenja imena (pri čemu se trudi da ostanu prepoznatljiva pa je Tomić – Ćimot, Jergović je Jergas, a Lokotar – Katanec, i sl.) a kod pojedinih autora, imena časopisa ili knjižara za tim postupkom i ne poseže. Radi li se tek o šlampavosti ili iza toga stoji neko načelo, nije poznato, ali treba reći da je krajnje licemjerno od Radića što javno zamjera FAK-ovcima poriv za samopromociju opanjkavajući ih zbog isticanja samih sebe kao "A reprezentacije hrvatske književnosti", kad on npr. u emisiji "Pola ure kulture" sam svoj roman proglašava kultnim! (Tako, iako ga Robert Perišić u svojoj kritici - a prema "ključarskom" postupku - zbog njegove naumljene provokativnosti naziva Radikalićem, Radić nažalost ipak prije biva - Redikulić)

Na kraju se jedinim čitanja vrijednim elementima romana ispostavljaju esejistički dijelovi u kojima Radić, najčešće kroz Ivorova usta, a rjeđe putem fusnota, iznosi nerijetko vrlo lucidna i visprena razmišljanja o raznim temama, od npr. analize šlagerskih opusa Ivice Šerfezija i Frane Lasića preko dajdžestirane povijesti pornografskog filma ili opservacija na temu pedofilije pa sve do specifikacije modusa kojima se opisuje kraj ljubavne veze u pjesmama tzv.narodne glazbe s prostora i iz vremena bivše Jugoslavije. Međutim, za razliku od Ellisova "Američkog psiha" po čijem je uzoru i posegnuo za takvim postupkom, Radićevi su esejistički ekskursi manje skladno srasli u rukopisno tkivo te se u najvećem broju slučajeva doimaju nakalemljenim, stranim tijelima u romanu, posebno kada su izneseni u dijaloškom obliku.

Ukratko, nemuštost opisa seksualnih činova ali i njihova hipetrofija pokazala se kontraproduktivnom, likovi nisu zaživjeli i ostali su posve neuvjerljivima u svojoj jednodimenzionalnosti i plošnosti, tračerski dio romana promašio je svrhu te se ispostavio nezanimljivim iskazom autorove "naknadne pameti", a esejistički su dijelovi zalutali u krivu knjigu. "Lijepe i proklete" shvatimo zato tek kao jednokratni egzibicionistički ispad autora koji svakako ima što za reći, ali - u esejistici, na temu filma, glazbe, književnosti i pop-kulturnih fenomena, a nikako ne u fikcijskoj prozi.

(napisao Božidar Alajbegović, svibnja 2007.
objavljeno na Kupus.net)

Ivo Brešan
KATEDRALA
Roman
Biblioteka: Biblioteka Otvorena knjiga
Izdavač: Naklada LJEVAK
Godina: 2007
Broj stranica: 377
Format: 14 x 21,5 cm
Uvez: tvrdi
Cijena : 149,00 kn
Narudžba preko weba izdavača: 134,00 kn


Posljednjih godina Ivo Brešan je u svoja prozna djela unio model fantastike što mu pruža mogućnost da o aktualnim ili povijesnim temama progovara s odmakom ili alegorijski.
Radnju ovoga romana Brešan je smjestio u Šibenik. Kroz sudbinu glavnog lika - profesora latinskog i grčkog jezika, djelatnika Šibenskog muzeja, Brešan je vrlo vješto opisao vrijeme naše novije povijesti i duboku prošlost u doba nastanka šibenske katedrale, vodeći nas kroz galeriju likova i njihovih sudbina...

Ulomak iz knjige
Pokucao sam na dovratak i glasno upitao: "Ima li koga?". Ali nije bilo odgovora, niti bilo kakvog pomaka koji bi nagoviještao nečiju nazočnost. Upitam se što ću ugledati ako uđem? Možda Klotildu u zagrljaju s Oracijem? Ili Loredana kako kleči pred njom? A možda i Lauru s gostima njezina salona? Ili neki prizor koji će me zapljusnuti užasom? I što je ovo što mi zamućuje pogled? Nije li to vremenska magla, koja bi me mogla odvesti u neko drugo doba, daleko od ovog u kojem sam? Ili veo koji je smrt već odavna razastrla po ovom salonu?
Uhvatila me jeza i javila mi se silna potreba da se okrenem i pobjegnem glavom bez obzira. Ali tada me zaustavi misao: možda ja sve ovo sanjam. U tom slučaju, ako uđem i ugledam nešto strašno, sve što mi se može dogoditi je da se probudim. Ovo me potakne da skupim hrabrosti i ipak se odlučim ući. Gurnuo sam rukom vrata, tako da su se širom rastvorila, i zakoračio - u neizvjesnost.

Sanja Lovrenčić dobitnica je ovogodišnje Književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski za djelo "U potrazi za Ivanom" u nakladi Autorske kuće iz Zagreba, objavljeno je jučer na konferenciji za novinare u zabočkom dvorcu Gjalski.

"U potrazi za Ivanom" knjiga je pisana vješto i dopadljivo. Iako se o životu i djelu Ivane Brlić Mažuranić podosta zna, Sanja Lovrenčić odlučila se za vrlo zahtjevan pristup. Naime, njoj je pošlo za rukom ono najteže: pisati uvjerljivo i jednostavno", istaknuo je predsjednik prosudbenog povjerenstva za dodjelu ove prestiže nagrade, Antun Pavešković.

Napomenuo je i da je autorica romana, izabranog među 53 prozna djela pristigla na natječaj, od početka odabrala moderan glas, blizak suvremenoj publici i usprkos povijesnoj temi, neopterećen historicizmom.

"Ponudivši umjesto uobičajenoga biografskog romana potragu za autentičnom Ivanom Brlić Mažuranić, autorica je na maestralan način iskoristila biografski i autobigrafski diskurs, ostavljajući hrvatskoj književnosti djelo diskretnih i istodobno snažnih poruka", zaključio je Pavešković.

Književna nagrada K. Š. Gjalski dodjeljuje su u sklopu tradicionalne kulturne manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, koja se svečano otvara u ponedjeljak izložbom "Supermen" Jadranke Končić u dvorani Elektre, nastavlja se nizom kulturnih događanja i zatvara 27. listopada svečanošću dodjele Književne nagrade u zabočkoj osnovnoj školi.

Više ovdje

Imam malu molbu :
Može li mi netko objasniti zašto primjerice izdavači u svojim promotivnim tekstovima o novim knjigama (ali često i unutar samih knjiga), u tzv.bilješkama o piscu autorova prijašnja djela navode bez da naslove tih knjiga stavljaju pod navodnike (tko je zaboravio, oni izgledaju ovako : "...").

(Pregledate li moj blog naći ćete mnogokoji promo-tekst izdavača ali znajte, u barem 80% slučajeva ja sam stavljao naslove pod navodnike jer ih u originalnom tekstu nije bilo).

Prosurfajte malo internetskim stranicama izdavača, i uvjerit ćete se (a posebno je zanimljiv i smiješan slučaj Algoritmovih stranica gdje je jedan naslov pod navodnicima, a drugi nije, pa treći opet jeste, itd.)

Čitam tako primjerice jučer u "Slobodnoj" recenziju novoga albuma Pipsa, a naslovi pjesama u tekstu otisnuti bez navodnika. To zna biti prilično zbunjujuće, naročito kad rečenica započinje upravo naslovom pjesme (knjige, filma, isl.).

Dobro, kurziv je kao nadomjestak (što je u zadnje vrijeme vrlo česta praksa, zavirite u "Zarez" primjerice) prihvatljiv, ali zašto pobogu i bez navodnika i bez kurziva?

Nije mi jasno... i prilično me iritira.

Je li stvar u uštedi prostora (jer svaki slobodan redak u novinama dobro dođe da se ugura kakva reklamica, zar ne?)?
Da li je možda neki od novih pravopisa zabranio/ukinuo upotrebu navodnika kod navođenja imena knjiga, pjesama, filmova?

Bilo kako bilo, nije dobro...
(Istina, ima i mnogo gorih stvari s kojima smo se već pomirili).

Nakon dužeg vremena Rade Jarak je na Knjigomatu 'odradio' novi intervju, ovoga puta sa književnom kritičarkom i pjesnikinjom Darijom Žilić.

Tema intervjua je 'ženska poezija'.

Ako ste čitali, mogli ste primjetiti da sam u oba svoja nedavna intervjua (Novi list ovaj link, Booksa ovdje)
na pitanje koje domaće kritičare cijenim, istaknuo upravo Dariju Žilić.

Pročitajte Knjigomatov intervju s Darijom na ovome linku i siguran sam da ćete u njezinim odgovorima prepoznati brojne kvalitete kojima je zaslužila moju podršku.

(Hvala joj na spominjanju moje neznatnosti, ne mogu reći da mi nije neugodno...)

U petak, 19. listopada, u 19 sati, u Hrvatskom društvu pisaca (Basaričekova 24, Zg) organizira se književna večer Renate Valentić.
O njezinoj poeziji i prozi govorit će kritičarka Darija Žilić, a voditeljica je Dorta Jagić.

Renata Valentić, rođena 1965. godine u Zagrebu, diplomirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nagrađena nagradom Goran za mlade pjesnike 1996. godine, a pjesme su joj prevođene na engleski, francuski i slovenski.

Objavila:
- 'Svoje druge oči', pjesme, SKUD I.G.Kovačić, Zagreb,1996.
- 'Slike odlaze', pjesme, Meandar, Zagreb, 2003.
- 'Možeš malo glasnije?', priče, Meandar, Zagreb, 2007.

Vlado Bulić, Daša Drndić, Ljiljana Filipović, Sanja Lovrenčić, Sibila Petlevski, Krešimir Pintarić i Edo Popović neki su od autora koji će sudjelovati 19. i 20.10.2007. na 13. Galovićevoj jeseni - festivalu književnosti u novim medijima

Detaljnije o programu manifestacije na www.galoviceva-jesen.com

Petak, 19. 10. 2007. K - dan!

Posjetite Katapultov info štand na riječkom Korzu, od 10:00 do 16:00 ispred Radio Rijeke, popričajte s Katapultovim volonterkama, prelistajte knjige iz edicije Katapult (te kupite poneku), poslušajte glazbu s pratećih mini CD-a, uzmite flajer ili, možda čak, plakat.

U 20:00 sati dođite na Arcu Fiumanu i kulturno ojačajte na književnoj večeri pretpremijere 10. knjige iz Katapultove edicije uz Ivu Pejković i njen roman "Mačka u čizmama".

U 21:00 prošećite do dvorane Stereo i za samo 20,00 kuna se obogatite zvukovima recentne riječke glazbene scene.

Sve zajedno u paketu projekta K-10.

O ovogodišnjoj dobitnici ugledne književne nagrade 'Man Booker', irskoj književnici Anne Enright, te njezinom nagrađenom romanu 'Okupljanje', za Vjesnik piše Lada Žigo.

Tekst Lade Žigo dostupan ovdje

Slavko Jendričko

POEZIJA OSLOBOĐENJA
(1967. – 2007.)

Zašto si se zaljubio u Staljina
koji me ugrize za šankom
uvijek kada pretjeram u piću.

Mogao si do kraja pokušati
osloboditi srce na starom
Norton motoru od 500 cc.

Ionako poezija oslobođenja
u konačnici poražava.
Nisi mi smjela kupiti
majicu s njegovim likom.

Dok su u Boliviji ubijali
mjesečara Che Guevaru
držao sam se za tvoje sise
i tepao im psići revolucije.

Debitantski roman Serdara Özkana 'GLAS RUŽE' uspješni je predstavnik suvremene turske književnosti na međunarodnoj pozornici. U samo godinu dana preveden je na 15 jezika. Osvajao je vrhove top lista u mnogim zemljama a njegov se dobar glas širi i dalje osvajajući nove čitatelje.
Ispreplićući različite kulture i filozofije s potkom suvremenog života, roman GLAS RUŽE svojevrsni je most između Istoka i Zapada. Slijedeći Dijanu, glavnu junakinju romana, čitatelj kreće na put od grčke mitologije do sufijskog pjesnika Yunusa Emrea, od Williama Blakea do Sokrata, od istočnjačkog misticizma do Malog Princa, od realnosti do metafizike, od Majke Marije do Nasrudin-hodže, od stvarnog svijeta do svijeta snova, i od San Francisca do Istanbula.
Ovaj iznimni roman prepun je simboličkih značenja nosi univerzalnu poruku o spajanju kultura, nadasve u svijetu gdje su sukobi u stalnom porastu.
GLAS RUŽE ima moć da nas ujedini, rekla je književna kritičarka Christine Michaud na kanadskoj televiziji.

Serdar Özkan rođen je u Turskoj u kolovozu 1975. U SAD-u je završio Robert College te dodiplomski studij marketinga i psihologije na Sveučilištu Lehigh u Pennsylvaniji. U Istanbulu, na Sveučilištu Bosphorus nastavlja studirati psihologiju. Pisanju kao profesiji u potpunosti se posvetio 2002. godine
Njegov je roman Glas ruže preveden na brojne strane jezike i hvaljen je od čitatelja i kritike diljem svijeta.

Profil nas poziva
na predstavljanje
knjige kolumni
Rujane Jeger 'Opsjednuta'

u srijedu, 17. listopada 2007. u 19:30 sati
u Profil Megastoreu, Bogovićeva 7.

Na promociji će uz autoricu sudjelovati
Andrea Zlatar, Slavica Josipović i Drago Glamuzina.

Stvarno mi nije jasno čime sam zaslužio takvu pažnju, ali, nedugo nakon mog intervjua u Novom listu, eto maila od Marije Mladine iz Bookse, sa molbom za razgovorčić.

Pristojan kakav jesam, nije mi bilo druge nego odgovoriti na pitanjca.

Iako su neka pitanja bila slična onima iz Novog lista, trudio sam se odgovoriti na drukčiji način, a Booksa je dobila i jednu pravu malu EKSKLUZIVU!!!


Dakle, Booksa pita, a ja odgovaram ovdje

Riječka udruga Katapult
otvara sezonu književnih večeri

(ZA)ŠTO PIŠEŠ? – OSTAVLJAM OTISAK...

u 'Teti Roži' (Rijeka)

Čast da probiju led imaju
Katapultove poetese:

Željka Horvat Zhe
Jelena J-zlo Tondini
Matija Vukušić Tegla

četvrtak, 18. 10. 2007, u 21:00.

U tjednu od 15. do 20. listopada Gradska knjižnica Rijeka organizira Tjedan obilježavanja 70. obljetnice rođenja riječkog pisca Srećka Cuculića: Jesen s barba Srećkom.
Program započinje u ponedjeljak stručnim skupom o djelu autora, a nastavlja se nizom različitih manifestacija.

Program događanja ovdje

AGM poziva na predstavljanje novih zbirki poezije objavljenih u biblioteci "Filter"- zbirki "Naizgled" Irene Matijašević i "Jesmo li se za to borili" Marija Kovača.

Predstavljanje će se održati u utorak, 16. listopada 2007., u 18 sati u prostoru Galerije Nova, Teslina 7 (atrij) u Zagrebu.

Na predstavljanju sudjeluju:
Nikola Petković, kritičar
i autori
Irena Matijašević
Mario Kovač

U AGM-ovoj Biblioteci "Filter" ove godine objavljene su zbirke pjesama:

Saške Rojc, PUZZLEROJC
Bojana Žižovića, U SLUČAJU DA NE POSTOJI
Irene Matijašević, NAIZGLED
Maria Kovača, JESMO LI SE ZA TO BORILI
Damira Horvata Zacskaia, ČARANJA

Uredništvo časopisa za književnosti, društvene i kulturološke teme 'Nova Istra' (kojega sam stalni suradnik već nekoliko godina) i Istarski ogranak DHK-a (izdavač časopisa)

organiziraju ''Dane 'Nove Istre' i Istarskog ogranka DHK''

Program će se održavati na različitim lokacijama u Puli, od danas do četvrtka (18.10.)

Pregled događanja na ovome linku

Od ponedjeljka (15.10.) do petka (19.10.) u terminu od 09:30 do 9:55, na trećem programu Hrvatskog radija bit će emitiran radio-roman Zvonimira Husića 'Smjer nepoznat'.

Moju kritiku tog romana u prilici ste pročitati ovdje

(Inače, taj je roman doživio i svoj nastavak, kojega je autor naslovio 'Mačak koji je sišao sa stabla i otišao u podstanare', te objavio 2003. g.
Moja kritika dostupna ovdje

Prstići su

u

zlatni oklop

pali...

Bez straha, sve ostaje po starom (osim što me ova gvožđurija na prstu malo žulja), moja najdraža Maja i ja ionako već više od 5 godina živimo skupa (ne, nisam vjernik i ne strepim pred ognjem paklenim ) pa ako je dosad trpjela moju skribomaniju i bibliofiliju, trpjet će je valjda i dalje.

Šala mala, bez njezine ljubavi i potpore, odavno bih digao ruke od svega ovoga...

Zato :

Ustvari, to je dobra tema za razmišljanje :
neki mi zamjeraju navodnu pretjeranu blagost u kritikama - možda je upravo harmonija i idila u kojoj, zahvaljujući svojoj, sad već eto supruzi , već dugo vremena uživam, kriva za tu moju, navodnu, blagost u kritičkim prosudbama.
(Valjda ćete se snaći među ovim silnim zarezima).

Dakle, drage moje autorice i nešto manje dragi pisci, sad znate kome morate zahvaliti ako sam, kojim slučajem, vašega pera djelo nahvalio preko mjere...



(Ovo je prvi i zadnji put da se služim ovim smajlićima!
Časna pionirska!)

U Lokotarovoj biblioteci KaLibar, Algoritam je objavio dva nova naslova, romane NEBO SU PREKRILI GALEBOVI autora Zorana Tomića
(meki uvez, 128 str., 79,00 kn) i roman GARAŽA Zdenka Mesarića (meki uvez, 132 str., 79,00 kn)

O prvome romanu informirajte se ovdje a o drugome ovđeka

Iako već legendaran i mnogima jako dobro poznat ali i neizmjerno drag blog, to ne znači da ga ne treba ponovo i iznova preporučivati.

Na koga je ovoga puta pao moj izbor u rubrici SURFAJ! na Kupus.net-u, a u kojoj predstavljam vaše blogove i internetske stranice, saznajte ovdje

Zanima li vas moje mišljenje
o romanu 'Oči' Ede Popovića
prošetajte do novinskog kioska
i kupite novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn)
u kojemu je objavljena
moja kritika

Propustili ste moj intervju u Novom listu?

Nevermind, dobar kakav jesam, potrudio sam se omogućiti vam da ga pročitate na webu.

Elem, klikajte po
ovome linku

Hvala Goranu Karanoviću na gostoprimstvu na njegovom portalu!

Britanska književnica Doris Lessing dobitnica je Nobelove nagrade za književnost u 2007. godini, objavila je Kraljevska švedska akademija znanosti. U obrazloženju nagrade Švedske akademije navode kako je nagrada pripala 'epskoj pripovjedačici ženskog iskustva, koja sa skepsom, žarom i vizionarskom snagom pomno ispituje podijeljenu civilizaciju'.

Nagrada Švedske akademije od 1,1 milijun eura pripast će književnici koja će idućeg tjedna napuniti 88 godina. Doris Lessing tek je 11. ženski Nobelov laureat za književnost od 1901., kada se počela dodjeljivati ta nagrada. Prošle je godine nagradu dobio turski književnik Orhan Pamuk, a zadnja žena kojoj je pripala prestižna nagrada je Austrijanka Elfriede Jelinek.

Doris Lessing rođena je 1919. god. Od roditelja Brintanaca, u Perziji (današnjem Iranu), a s pet gpdina preselila se u Južnu Rodeziju (današnji Zimbabve). Tamo je provela djetinjstvo na velikoj farmi i prvi put došla u Englesku 1949. Sa sobom je donijela rukopis svog prvog romana Trava pjeva, koji je tiskan 1950. i postigao velik uspjeh u Britaniji, Americi i deset europskih zemalja. Otada neprestano raste njen međunarodni ugled, i to ne samo kao spisateljice romana već i kao autorice novela i drugih proznih oblika.
Za zbirku novela 'Pet', 1954. dodijeljena joje nagrada Somerset Maugham. Dobitnica je austrijske državne nagrade za europsku književnost., i nagrade Shakespeare koju joj je 1982. dodjelila Federalna Republika Njemačka. Među njenim ostalim proslavljenim romanima su 'Zlatna bilježnica', 'Ljeto prije sutona' i 'Kako sam preživjela'. Njezine su kratke priče sakupljene u mnogim zbirkama, među kojima su 'Prema sobi devetnaest' i 'Iskušenje Jacka Orkneyja'; dok se njene afričke novele pojavljuju u zbirkama 'To je bila zemlja starog poglavice' i 'Sunce među njihovima stopalima'. 'Shikasta', prvi u nizu od pet romana pod zajedničkim nazivom 'Kanopus u Argu: arhivi', tiskana je 1979. Njezin roman ' Dobar terorist' 1985. osvojio je književnu nagradu W.H. Smith, a u Italiji nagradu Mondello, iste godine. 'Peto dijete' dobilo je talijansku nagradu Grinzane Cavour, za koju glasuju učenici završnih razreda srednje škole. Prema 'Stvaranje predstavnika za planet 8' nastala je opera s Philišom Glasom, libreto je napisala autorica, koja je premijerno izvedena u Houstonu. Njezini noviji radovi uključuju 'Afrički smijeh' i prvi svezak autobiografije 'Pod mojom kožom'.

Izdavačka kuća V.B.Z. objavila je 1999. godine autoričin roman 'I ponovno, ljubav' koji s neodoljivom strašću istražuje prirodu i porijeklo ljubavi i njene nesmiljene sposobnosti da nas preplavi i iznenadi. Kombinacija autoričine strastvene uključenosti i sposobnosti da se odmakne i sagleda ono što se zbiva, ili će se zbiti, nešto je što ne nalazimo ni kod jednog romanopisca današnjice, osim možda Saula Bellowa i pokojnog Anthonyja Burgessa

Izvor : V.B.Z.

Sajt posvećen unapredjenju spisateljskog zanata i promociji fantastične književnosti "Art-Anima" (http://www.art-anima.com) i kruševački tjednik "Grad" (http://www.krusevacgrad.co.yu) raspisuju stalni natječaj za kratku priču iz domena fantastike (naučne fantastike, epske fantastike, horora...).


PROPOZICIJE

Da bi bile uvrštene u izbor, priče moraju ispunjavati sve uslove natječaja:

- Dužina prica ne smije prelaziti 3.500 slovnih mesta (računajući i razmake)
- Sve priče moraju biti na srpskom jeziku, otkucane u Wordu (sa standardnim YU fontovima)
- Pravo sudjelovanja imaju svi radovi koji ranije nisu objavljivani u štampanom obliku
- Uz radove dostaviti osobne podatke autora: ime, prezime, adresu i broj telefona
- Priče slati na adresu: artanima_konkurs@yahoo.com
- Svaki autor može poslati neograničen broj radova


Svakog mjeseca tjednik Grad će objavljivati četiri najuspješnije priče, a po završetku ciklusa, tokom 2008. godine, najbolji od objavljenih radova naći če se u zajedničkoj zbirci.

Roman 'Zanat ubijanja' Norberta Gstreina koji je kod nas vrlo nedavno objavila Fraktura podigao je dosta prašine, kako u Njemačkoj, tako i kod nas. Kako je rekao Boris Perić, prevoditelj knjige, radi se o zanatski vrlo dobroj prozi koja udovoljava svim zahtjevima hrvatskog romana od početka rata naovamo. Gstrein iz svoje hamburške perspektive promatra naš rat ili točnije – opisuje opserviranje opservatora koji opservira pisanje o nama. Ovo dvostruko promatranje i u potpunosti drugačija promatračka pozicija nešto su novo za nas. „Ako želimo da se o našem ratu govori, a želimo,“ rekao je Perić, „dobili smo knjigu i to je velika stvar.“

U razgovoru prilikom nedavnog gostovanja u Booksi Gstrein je govorio o nesporazumima koji su nastali zbog pogrešnih interpretacija i iščitavanja knjige 'Zanat ubijanja'.

Razgovor pročitajte na ovome linku

HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: BORIS POSTNIKOV, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, SVJETLANA JANKOVIĆ PAUS
TEMA: ROMANI SLAVENKE DRAKULIĆ I DAŠE DRNDIĆ
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 13.10. 2007.
OD: 16 SATI

NAJAVA

Životna priča meksičke umjetnice Fride Khalo predmet je brojnih studija i biografija, a poslužila je i kao predložak za snimanje holivudskog hita. Slavenka Drakulić toj je priči, u skladu s vlastitim spisateljskim habitusom, pristupila iz nešto drukčijeg rakursa. Sugerira to i naslov knjige «Frida ili o boli»; piše Boris Postnikov u povodu petog romana Slavenke Drakulić u izdanju Profila. Roman «Sonnenschein» Daše Drndić tematizira slabo poznatu činjenicu Drugoga svjetskog rata – projekt «lebensborn djece» koji je podrazumijevao otimanje djece roditeljima i njihov odgoj da postanu arijevci. Novi roman Daše Drndić objavila je kuća Fraktura, a prikazuju ga Božidar Alajbegović i Svjetlana Janković Paus.

Za početak emisije tekst Borisa Postnikova o romanu «Frida ili o boli» Slavenke Drakulić.

Uredila Gordana Crnković

Promocija knjige “Eskimi” Damira Karakaša

Ogranizator: knjižara UTOPIA

Mjesto: club Ghetto

Četvrtak, 11.10.2007.

Start: 21.00 h

Gost: Damir Karakaš
Voditelj: Marko Tomaš

Damir Karakaš autor je hvaljene zbirke priča "Kino Lika", za koju je na koricama urednik biblioteke Robert Perišić upozorio da je treba držati izvan domašaja djece, ali i malograđana. I dok prema toj zbirci Dalibor Matanić snima film, Karakaš je objavio novu knjigu priča. Likovi iz "Eskima" naizgled su podrijetlom iz "Kina Like", ali više nisu na svom terenu i sad je sve drukčije: krenuli su hrabro naprijed, zauzimaju položaje, dozivaju se po gradu. Ipak, tim teškim karakterima teško se izraziti, oni pomalo lude u svojim stanovima, a kad napokon odluče reći nešto o sebi, onda već zamuckuju od bijesa.

Ivica Prtenjača je nakon više odličnih zbirki pjesama i jednog dobrog i lijepog romana (moja kritika dostupna ovdje) napisao i svoj prvi dramski tekst.
Drama nosi naziv 'Nedjeljni ručak' i krajem studenoga će na off-sceni riječkog HNK doživjeti premijeru.
Tim povodom Prtenjača je za Vjesnik dao intervju kojega možete pročitati ovdje i ovdje (PDF duplerica, predlažem printanje)

Onda, jeste li kupili današnji Novi list?

Za neupućene - u današnjem Novom listu objavljen je opširan intervju s mojom malenkosti (popraćen veeeeelikom fotkom!), povodom izlaska moje knjige kritika.

Pitanja postavljao Davor Mandić.

Jako bi me veselilo kada biste u komentarima iznijeli svoje mišljenje o nekoj od tema koje su u intervjuu dotaknute.

Načuh da je izašao novi broj časopisa Tema: , s glavnom temom broja : 'pisac kao brend'.

Časopis je dostupan besplatno ali , naravno, samo u zagrebačkim knjižarama.

Zašto bi ih uopće izdavač distribuirao npr. i u one dvije-i-pol riječke knjižare, pa mi smo u Rijeci ionako sve same nenačitane i nepismene budaletine, kaj ne?

(Inače, svojedobno sam u nekoliko brojeva Teme: objavio i nekoliko svojih kritika, dobrovoljno se odrekavši honorara, s obzirom da časopis navodno loše stoji, ali to izdavača Teme: nije ponukalo da me stavi na listu onih koji su zaslužili da im se pošalje po jedan primjerak svakog novog broja.)

Baš me zanima postoji li u ZG kakva dobra dušica koja bi mi doturila jedan primjerak novog broja (ako je moguće, molio bih i primjerke prethodna dva dvobroja 5-6/2006. i 7-8/2006. u kojima su glavne teme bili 'Eventualisti' i Autoreferencijalne strategije teksta).

Za svaki od tih brojeva u zamjenu poklanjam po 2 knjige (koje ta dobra dušica izabere s popisa knjiga kojeg joj dostavim).
Elem, u prilici ste 'osvojiti' čak 6 besplatnih knjiga...

Moj mail imate na desnoj strani.

Hvala unaprijed!


********

Bilo bi mi drago kad bi vas prethodnih nekoliko rečenica ponukalo na raspravu o nekim od tema kojih su se te rečenice dotakle, kao npr:

- hrvatska knjižarska mreža ('dvije-i-pol riječke knjižare')
- odnos metropola-"provincija"
- distribucija časopisa (i knjiga, naravno)
- odnos izdavača-urednika spram autora-suradnika
- 'pisac kao brend'

Po prvi će put u Hrvatskoj, tijekom pulskog Sa(n)jam knjige u Istri od 7. do 14. prosinca, američko-hrvatski pisac i profesor kreativnog pisanja Josip Novaković održati Tečaj pisanja fikcije temeljen na njegovoj, nedavno i na hrvatski prevedenoj, knjizi Radionica pisanja fikcije / Fiction Writer's Workshop.

Kako biste postali jedan od dvanaest polaznika potrebno je poslati 15-25 kartica svojih radova u word.doc formatu na e-mail sajam@sanjamknjige.hr

Polaznici sajma, kao novopečeni pisci, predstavit će se na završnoj prezentaciji radova polaznika Tečaja pisanja fikcije na velikoj pozornici Sajma 15. prosinca 2007. u 17 sati

Više o tečaju
ovdje

Povodom skorašnjeg izlaska moje knjige kritika strane proze, u 'Mediteranu' - tjednom kulturnom prilogu riječkogNovog lista - ove nedjelje 07.10. će izaći razgovor s mojom malenkosti.

Pitanja o mojoj knjizi, stanju hrvatske književne kritike, blog književnosti, 'Knjiškom moljcu' i još ponekoj knjiškoj temi postavljao mi je novinar Davor Mandić.

Ako vas ne zanimaju moja trkeljanja - intervju će biti popraćen i fotkom prekrasnoga i neodoljivoga mene.

Elem, sasvim dovoljno razloga da u nedjelju svratite do najbližeg kioska, po Novi list!!!!!!!!

U samo dva mjeseca od raspisivanja Natječaja V.B.Z.-a za najbolji neobjavljeni roman 2007. godine, do njegovog zaključivanja 23. kolovoza, stiglo je čak 98 rukopisa pod šifrom.

Iako se ne može suditi o kvaliteti ili sadržaju prijavljenih rukopisa neki od njih već svojim naslovima privlače pozornost.

Tako se na dugačkom popisu mogu pronaći i naslovi poput: Žena je gazda, Kako sam se glupo navukao, Mrakanovi najveći hitovi, Posljednjih 60 minuta u životu velikog hrvatskog književnika, Poslije Ilijade, Koji film sad vrtiš u glavi...

Članovi V.B.Z.-ovog žirija Miljenko Jergović (predsjednik žirija), Julijana Matanović, Zoran Ferić, Strahimir Primorac i Nenad Rizvanović najavili su da će uskoro objaviti nazive rukopisa koji će ući u uži izbor za nagradu.

Ime nagrađenog autora koji je svoj rukopis na natječaj V.B.Z.-a poslao anonimno, pod šifrom, bit će objavljeno na tiskovnoj konferenciji za vrijeme trajanja sajma Interliber od 7. do 11. studenog.

V.B.Z. će nagrađeni rukopis objaviti, a pobjedničkom autoru dodijeliti nagradu od 100.000 kuna.

Izvor : Net.hr

Dragi moji blogeri s književnim aspiracijama, prva zbirka Blog priča izašla je prije nekoliko mjeseci (moja kritika dostupna na ovome linku) a vrijeme je da okušate sreću ponovo i ugledate svoje kratkometražno čedo između korica novog izdanja Blog priča.

Natječaj je otvoren (do 15.01.2008.) a propozicije su dostupne ovdje

Sretno vam bilo!

Vjerovali ili ne ali hrvatska je književna scena od prekjučer je bogatija za još jedno književno društvo, koje će, kako osnivači vele, nastojati 'donijeti promjene' , a osnovano je zbog, kako isti ti osnivači ističu, 'nezadovoljstva sadašnjim stanjem u Društvu hrvatskih književnika (DHK), ali i u samoj hrvatskoj književnosti'.

O tome više ovdje

U Močvari, u četvrtak, 4.10., u 20h dođite na promociju 20. broja Libre Libere.

Na promociji će govoriti urednici i suradnici, a dijelit će se i besplatni primjerci najnovije Libre!

Nema puno književnih časopisa koji em izlaze redovito, em od samog početka imaju jasnu ideju kome se, kako i zašto obraćaju. Jedna od tih pre-rijetkih ptica je i Libra Libera - divlja, otkačena, uzbudljiva, (od svakog mainstreama kilometrima) pomaknuta tiskovina, tvornica dobrih tekstova i nesvakidašnjih tema, časopis koji nudi stvari o kojima drugi ne uspijevaju (ili se ne usuđuju) misliti ili pisati. Ta i takva Libra Libera, eto, slavi dvadeseti broj, a mi vas najsrdačnije pozivamo na gorespomenuti (rođen)dan oslobođenja i slavlje dobrog teksta, jerbo će se čut puno lipih stvari a
čitat će i govoriti: Aljoša Antunac, Marijo Brkljačić, Zoran Roško, Vlado Bulić i Katarina Peović Vuković (+ kao bonus za sladokusce, o središnjem bloku 20. Libre "Buffy ubojica vampira" - Igor Marković).

Vidimo se, dakle, u Močvari, u četvrtak, 4.10., u već znanih nam 20h.
Roman SImić Bodrožić

Tekst Barbare Matejčić objavljen u Vjesniku a u kojemu se autorica bavi skorašnjim potporama knjižarama za programe promocije knjige i čitanja, a koje će dodijeliti Ministrastvo kulture, pročitati možete na ovome linku

Austrijski pisac Norbert Gstrein, jedan od ponajboljih mlađih pisaca njemačkog govornog područja, povodom hrvatskog izdanja svoga proslavljenog, kontroverznog romana Zanat ubijanja gostuje u Hrvatskoj.

Norbert Gstrein promovirat će svoj roman
5. 10. 2007.u Lovranu
u Hotelu Bristolu u 20.00 sati
o romanu će govoriti autor i Seid Serdarević, urednik

i 9. 10. 2007. u Zagrebu
u književnom klubu Booksa
Martićeva 14b
u 20.00 sati
o romanu će govoriti autor i Boris Perić, prevoditelj

Fraktura moli novinare da se predbilježe za intervjue na mail fraktura@fraktura.hr

Gostovanje su zajednički omogućili
Austrijski kulturni forum
Booksa
Fraktura

Ovo je link putem kojega ste u prilici pročitati razgovor s Vladimirom Arsenijevićem i Borisom Dežulovićem, na temu post-jugoslavenske kulturne scene (Postoji li novi regionalni kulturni prostor?) , objavljen u Zarezu (broj 212-213)

Društvo hrvatskih književnika u srijedu, 3. listopada 2007., s početkom u 12 sati u prostorima DHK (Trg bana Josipa Jelačića 7/I ) organizira predstavljanje romana "Bestjelesna", nove knjige Alojza Majetića.

Riječ je o romanu o potrazi za jednadžbom ljubavi, a kojeg je objavila nakladnička kuća Altagama iz Zagreba.

Osim autora Alojza Majetića, na promociji će sudjelovat Branimir Bošnjak, Lada Žigo i dramska umjetnica Jadranka Krajina.

Voditelj Tribine DHK je Tito Bilopavlović.

Izvor : MVinfo.hr

U Francuskom institutu u Zagrebu u četvrtak, 4. listopada, u 19 će sati biti predstavljenje knjige pjesnika i pisca Tahara Bena Jellouna 'Rasizam objašnjen djeci' i ' Bujanje mržnji'.

Knjige će predstaviti književni kritičari Siniša Nikolić i Darija Žilić, dramski umjetnik Dubravko Sidor i predstavnik izdavačke kuće Biakova Ivan Bekavac Basić

Tahar Ben Jelloun marokanski je pjesnik i pisac. Od 1971. živi i radi u Francuskoj, gdje predaje socijalnu psihologiju i radi kao psihoterapeut.
Iako mu je maternji jezik arapski, piše uglavnom na francuskom. Njegovi radovi objavljeni su u više časopisa, naročito u francuskom dnevnom listu Le Monde.

Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci
poziva Vas na predstavljanje knjige u spomen pjesniku
"KOLIJEVKA LJUBAVI"
ROSARIA JURIŠIĆA VRGADE
koje će se održati u četvrtak, 4. listopada 2007. u 19 sati
u dvorani Filodrammatice, Korzo 28/II, Rijeka

Kroz program će vas voditi
Željka Kovačević Andrijanić

O knjizi će govoriti
Kristina Posilović i Diana Rosandić

Stihove će čitati Asim Bukva

U glazbenom dijelu nastupa Ernest Pavin, maestro na gitari

*****

O autoru:
Rosario Jurišić Vrgada rođen je 4.listopada 1959.godine u Zadru. Do 1968. godine živio je na rodnom otoku Vrgadi, gdje je pohađao prva dva razreda osnovne škole. 1968. godine doselio se u Rijeku gdje je dovršio školovanje i završio Prvu riječku gimnaziju. U hrvatskoj kulturnoj javnosti postaje poznat ponajprije kao osebujan likovni stvaralac nizom samostalnih izložbi ulja na platnu i akvarela.
Bio je dragovoljac domovinskoga rata, nositelj spomenice i tijekom 91/92. nalazio se na ličkom ratištu. Pjesme nastale tijekom domovinskog rata objelodanjene su mu u časopisima Rival (Hrvatska književnost i umjetnost u domovinskom ratu 1991.) i Dometi (Hrvatsko pjesništvo u ratu 1991/92.)
Za života je objavio: “Tkanina križa, masline i pusti otoci” pjesme, Rijeka 1992., “Sjen smrtni” pjesme - prva nagrada "Drago Gervais" Rijeka 1993., “Osvit čovječanstva” esej, Rijeka 1993., zatim “Tajna Srebrnog Mjeseca” roman, Rijeka 1994., “Palačinka” monodrama, Rijeka 1995. i “Plač za izvorima (Sveta neumrlost)” pjesme, Rijeka 1995.
Posthumno su objavljena sljedeća djela: roman “Objavljene svjetlosti” Rijeka 1996., zbirka pjesama “I u drivo i u kamen” Rijeka, 1997., “Jahači na Zelenku”, (Pjesme iz ostavštine napisane 1980. godine) Rijeka 2004., “Velika ponoć”, roman DHK Rijeka, 2005., “Omega – dnevnik moje smrti” roman, Rijeka 2005., «Spasonosna plima» poema, Rijeka 2006. i “Kolijevka ljubavi” DHK Rijeka, 2007.
Članom DHK postao je 4. listopada 1996. godine na svoj 37. rođendan, a 30. listopada iste godine preminuo je u Rijeci nakon kratke i teške bolesti. Pokopan je na rodnom otoku Vrgada.

Paulo Coelho jedan je od najpopularnijih pisaca na svijetu. Pa tako i u Hrvatskoj. Mnogi ga vole bezrezervno, ali je i puno onih koji njegovo pisanje ne smatraju nimalo kvalitetnim.
Stoga je T-portal odlučio pozvati one koji su pročitali neko od djela Paula Coelha da napišu zašto misle da je on dobar pisac, odnosno zašto im nakon čitanja jedne Coelhove knjige više ne pada na pamet uzeti neki drugi njegov naslov u ruke.
Vaše odgovore T-portal će objaviti, a šaljite ih na adresu kultura.tportal@t-com.hr . Najsretnije očekuju i nagrade. Nemojte zaboraviti ostaviti svoje podatke.


Opširnije
ovdje

Jedina aktualna monografija o glavnom gradu Hrvatske iz pera legendarnog Zvonimira Milčeca.

Tko bi mogao o Zagrebu još nešto novoga reći ako ne Zvonimir Milčec, najprepoznatljiviji purger među Zagrepčancima, najzagrebačkiji pisac među piscima?! On ovom knjigom ispisuje svoj Zagreb, ili ono što je ostalo od njega, kako u uspomenama i sjećanjima, tako i u našoj neposrednoj zbilji. «Volite li Zagreb?» miksa dokument i izmišljaj, faction i fiction, legendu i materijalne tragove kulture u maniri lagodnog i ležernog kulturnoga vodiča s odlikama literariziranog eseja.

Književnik i novinar Zvonimir Milčec u svojim pripovijestima o gradu počesto nam ustvari priča o tome kako Zagreb hoda, više zainteresiran za njegove ljude i »tiha mjesta« negoli za tzv. službenu povijest. Pa ipak, njegov tekst sadrži i optimalnu kvotu nezaobilaznog i temeljnog znanja o Zagrebu, koju nijedna ozbiljna knjiga na tu temu ne bi previdjela ili zanemarila. «Volite li Zagreb?» knjiga je pisca koji se nije libio kroz svoje sito prosijati velike i male teme grada, razabrati njegove snove i stvarnosti, uspone i padove, te silnice u kojima se u njemu sudaraju ono jučer i ovo danas. A možda prije svega – otkriti svome sugrađaninu ili slučajnom posjetitelju mjeru njegove važnosti unutar ovoga dijela Europe. I to ne, naravno, samo pukim opisom, nego i nekonformističnom i nekonvencionalnom hijerarhizacijom.

Veselin Gatalo ovogodišnji je dobitnik nagrade za poeziju Aleksa Šantić.

Kao se i priliči - da nam ne bi bilo dosadno, valjda - ni ova odluka nije prošla bez polemike Razlozi, vanknjiževni, naravno.

Više o tome ovdje

Sarajevski nakladnik ZORO pokrenuo je anonimni natječaj za neobjavljenu zbirku priča, s ciljem poticanja književnoga stvaralaštva Bosne i Hercegovine, te poboljšanja materijalnog položaja bosanskohercegovačkih pisaca.

Prikupljanje i ocjenjivanje natječajnih radova vršit će se kontinuirano preko cijele godine, a najkasnije do 31.12.2007.

Objavljivanje rezultata bit će u vrijeme održavanja Međunarodnog sajma knjige u Sarajevu, april 2008.

Cjelovit tekst natječaja dostupan ovdje