INTERVJU: Boris Domagoj Biletić

petak , 22.02.2019.


Pjesnik, esejist, književni kritičar, antologičar, publicist, polemičar, prevoditelj, kulturni djelatnik, urednik i nakladnik, danas jedno od najistaknutijih imena suvremenoga hrvatskog pjesništva i među vodećim imenima hrvatske književnosti u Istri, sve je to Boris Domagoj Biletić.

U razgovoru za portal Kulturistra s njim je razgovarala Paola Albertini.

Razgovor čitajte ovdje

"Stihovnica Siska" : Darija Žilić

četvrtak , 21.02.2019.




Nova Stihovnica Siska održat će se u subotu 23. veljače s početkom u 19 sati, u Matici hrvatskoj (Rimska 9).

Gostuje ugledna, višestruko nagrađivana pjesnikinja iz Velike Gorice - Darija Žilić. Publici će predstaviti svoju najnoviju poetsku zbirku ''Svanuće'' (Biakova, Zagreb 2018.) i prenijeti dio svoga bogatog iskustva okupljenim pjesnicima, kojih u Sisku zadnjih godina doista ne nedostaje.

Darija Žilić rođena je u Zagrebu 1972. godine. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu povijest i komparativnu književnost. Piše poeziju, prozu, kritiku i esejistiku, a mnogo puta se istaknula i stručnim prijevodima knjiga inozemnih autora. Sudjelovala je na brojnim književnim festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Pjesme su joj prevođene na talijanski, slovenski, slovački i engleski jezik te objavljivane u brojnim domaćim i inozemnim književnim časopisima. Dobitnica je i brojnih renomiranih nagrada i priznanja. Dugogodišnja je suradnica Hrvatskog radija te voditeljica zapaženih književnih tribina.

Stihovnicu moderira Siniša Matasović.

NOVO od LITTERISA: Dimitrije Popović, Jasminka Domaš, Henri Michaux, Alexandra Laignel-Lavastine


Dimitrije Popović
"Labirinti sjećanja"


"Labirinti sjećanja" je knjiga zapisa i eseja o osobama koje je Dimitrije Popović susreo tijekom života,
s kojima je surađivao i prijateljevao, koje su ga nadahnjivale, koje je posebno volio i cijenio.
Ta sjećanja na osobe koje, svaka na svoj način, zauzimaju posebno mjesto u autorovu životu
bude u njemu čitav niz asocijacija i razmišljanja o raznim područjima, od filozofije i religije,
estetike i metafizike, stvarnosti i imaginacije. Riječ je o vrlo emotivnim i dirljivim zapisima koji su,
poput čitave knjige, mješavina dokumentarnog, esejističkog i poetsko-refleksivnog žanra.
Šarmantan začin knjizi daju opisi Popovićevih dogodovština s putovanja i zanimljivih susreta
s raznim poznatim i manje poznatim ljudima, a kroz nju se diskretno provlači
i priča o ljubavi Dimitrija i Jagode Popović.


***

Jasminka Domaš (priređivač)
"Ako tebe zaboravim.
Prilog istraživanju povijesti židovskih obitelji"


Knjiga "Ako tebe zaboravim" treća je u trilogiji koju još čine naslovi "Obitelj-Mišpaha" i "Glasovi, sjećanja, život”.
U trilogiji se otkriva ukupno stotinjak životnih priča potomaka židovskih obitelji, koje u biografskim
i autobiografskim esejističkim zapisima oživljavaju prošlost i izvještavaju nas o današnjici potomaka tih
obitelji. Ove će knjige mnogima pružiti brojna znanja o bujnom židovskom životu do Holokausta
i o nenadoknadivom europskom gubitku koji je on izazvao, o bespovratnom urušavanju duhom
toliko bogatoga svijeta koji je postojao do Drugoga svjetskog rata.
Ovi tekstovi potomaka nekada sretnih i produktivnih židovskih zajednica pružit će svima i više
temelja za izgrađivanje osjećaja sućuti, za empatiju, koju sve većim udaljavanjem od toga doba
srećemo sve rjeđe. Namijenjene su svakom čitatelju, podjednako Židovu i nežidovu.
Uz osobito dojmljivu likovnu opremu ovih knjiga, najdragocjenije su brojne raritetne fotografije,
koje potječu iz na razne načine spašenih obiteljskih albuma.

***

Henri Michaux
"Pjev u labirintu"



Henri Michaux je kao malo koji pjesnik 20. stoljeća obuhvatio bitne krajnosti i raspone misaone
i osjećajne angažiranosti u našem vremenu. Kod njega nalazimo ono što je nevidljivo za nas same,
ono što se i sami sebi ne usuđujemo priznati, što bismo najradije sakrili.
Otkrivamo naše biće u njegovoj apsolutnoj nagosti, slabosti, ranjivosti, osamljenosti, neprilagođenosti;
otkrivamo poniženje, gorčinu, nemoć i čitav niz egzistencijalnih osjećaja i reakcija.
Zato nas i zadivljuje poražavajuća iskrenost Michauxovih tekstova. Oni nas ne odvode ni u ljepotu,
ni u spoznaju: oni nas čine spremnijima i hrabrijima da sami sebi pogledamo u oči.

***

Alexandra Laignel-Lavastine
"Duhovi Europe"


Knjiga "Duhovi Europe", koja je dobila niz europskih nagrada od kojih je najpoznatija Charles Veillon
(2005.), želi osvijetliti filozofsku poruku Srednje Europe iz razdoblja prije pada Berlinskog zida.
Akribičnom analizom djela i djelovanja vodećih disidenata toga doba, Jana Patočke, Czslawa Milosza,
Istvana Biboa, Karola Kosika, Thomasa Venclove, Zbigniewa Baumana i drugih ona pokazuje
u kojoj je mjeri disidencija neraskidivo povezana s kulturom i idejom Europe, odnosno kritičkim razmišljanjem
o modernoj civilizaciji i otuđenju pojedinca sučelice hipertrofiji vlasti. Alexandra Laignel Lavastine
nam prenosi vjeru u Europu unatoč svim kritikama, Europu koja za nju predstavlja čudesno
jedinstvo u heterogenosti, ukoliko ga imamo snage obnoviti.


NOVO: Aleksandar Flaker : "Bez linije" (Durieux, 2018.)




Durieux je objavio knjigu dnevničkih i putopisnih zapisa Aleksandra Flakera "Bez linije"

Izdavač knjigu predstavlja ovako:

"Bez linije" — »Volendamom« iz Nizozemske u Sjevernu Ameriku 1950. i 1951. zapisi su s dvaju putovanja po zapadnoj Europi prema Sjevernoj Americi Aleksandra Flakera. Napisani u heterogenoj žanrovskoj formi dnevničkih zapisa, putopisa, izvještaja i eseja, njihovoj zanimljivosti uvelike pridonose autorove ilustracije koje prate zapise s putovanja iz 1951. Objavljivanje ovih dvaju, iz logike putovanja međusobno povezanih rukopisa, doista možemo smatrati pravim otkrićem. Riječ je o tekstovima osobite literarne, kulturološke i povijesne vrijednosti, važnih ponajprije zbog posredovanja jednoga osebujnog intelektualnog pogleda na domaće i svjetske prilike sredinom proteklog stoljeća. Flakerova putovanja odvijala su se, poslužimo li se formulacijom britanskog povjes-ničara Erica Hobsbawma, u višestruko interesantnim vremenima: tijekom godina kada je socijalistička Jugoslavija svježe napustila sovjetsko bratstvo te tražila svoj autentičan politički, ekonomski i kulturni put u komunizam dok svjetsku političku scenu potresaju krize (hladnoratovsko propagandno djelovanje obiju strana; separatističke pobune i proturežimsko djelovanje islamističkoga pokreta 1950. u Indoneziji; Korejski rat i dr.). Kao takvi, zapisi će zasigurno zaintrigirati povjesničare književnosti, historiografe i sve one koji se zanimaju za putopisnu, političku i povijesnu publicistiku druge polovice 20. st. Vrijedilo bi ih također u njihovoj specifičnoj političkoj, pa i utopijskoj dimenziji, uključiti u promišljanje naše suvremenosti kao i »svijetle budućnosti kapitalizma«, pri čemu velik broj Flakerovih zapažanja ponovno postaje itekako aktualan

Tribina "Bookvica" : Mihaela Gašpar

srijeda , 20.02.2019.



U najnovijem izdanju Bookvice (Split, klub Quasimodo, 21.02.1019. od 20:30 h) gostuje još jedna vrsna hrvatska književnica, MIHAELA GAŠPAR, čija djela hvali i publika i kritika.

Ona će nam predstaviti svoju četvrtu knjigu, roman "Spori odron" (Disput, 2017.), slojevitu priču o sudbinama nekoliko obitelji u jednoj kući, koja duboko uranja u ljudsku psihu i dočarava već prepoznatljivi autoričin mračni poetski svijet.

S autoricom će razgovarati Katja Grcić, a najsretniji/-a iz publike dobit će roman "Spori odron" na dar.


*Bookvicu podržavaju Grad Split i Hrvatsko društvo pisaca.

"Stihotron" : Ana Brnardić, Dorta Jagić, Milko Valent, Miroslav Mićanović


Knjižnica Sesvete

poziva nas na novo izdanje STIHOTRONA,
susreta s nekim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika.

Sudjeluju:
Ana Brnardić, Dorta Jagić, Milko Valent, Miroslav Mićanović.

Susret će glazbeno obogatiti Ivan Kapec.
Voditelj je Ivan Babić.

Stihotron će se održati u četvrtak, 21. veljače u 18:30 sati u Čitaonici Knjižnice Sesvete.

STIHOTRON je prijestolje stiha, odnosno središnje izložbeno mjesto u Knjižnici Sesvete (tj. u Republici Stiha) na kojemu se dvotjedno smjenjuju stihovi najznačajnijih hrvatskih pjesnika.

Tribina Hrvatskog PEN-a povodom Međunarodnog dana materinskog jezika

utorak , 19.02.2019.



Hrvatski PEN

nas poziva

na tribinu povodom Međunarodnog dana materinskog jezika

u četvrtak, 21. veljače 2019. u 19 sati, u Knjižnici
Marije Jurić Zagorke
, Krvavi most 2, Zagreb.

O tome kako društvene mreže mijenjaju jezik i komunikaciju
razgovarat će Tomica Bajsić, Luiza Bouharaoua, Nadežda Čačinovič,
Monika Herceg, Sibila Petlevski i Neven Vulić.

O ŠKOLSKOJ LEKTIRI...

ponedjeljak , 18.02.2019.

O ŠKOLSKOJ LEKTIRI...

Mene uopće ne čudi što je "Ježeva kućica" izbačena iz lektire.

Pa izbačena je jer Ćopić promovira vrijednosti koje nisu u skladu s grabežnim kapitalizmom.

Ježurka Ježić promovira poštenje i skromnost i oponira pokvarenoj liji, grabežnom vuku, pohlepnom medi i nezasitnoj divljoj svinji.

Branko Ćopić dakle u tom remek-djelu anticipativno osuđuje društvo bazirano na pljački i pohlepi kakvo nam je hadezeovska vlast stvorila i u kakvom već 25 godina živimo.

Eto zašto ga izbaciše iz lektire, uplašiše se da će djeca, čitajući djela poput "Ježeve kućice", steći naviku kritičkog mišljenja.
A vlastodršcima ne trebaju oni koji misle, štoviše, takvi su im prijetnja; njima trebaju tupavi poslušnici, licemjerni oportunisti, ljigavi konformisti. Ali i nezasitni potrošači.

Ali njima ne trebaju ni izraziti individualci koji žive po svom, slobodni i nezavisni, razmišljaju svojom glavom i nisu skloni kolektivizmima, a upravo takav je Ježurka, i po svemu tome on je potpuna suprotnost kolektivističkoj nacionalističkoj agendi koja je ovdje na snazi već skoro tri desetljeća.

Kao što nas vlastodršci već desetljećima lažu o koječemu drugome, tako je također lažna i njihova tobožnja zabrinutost zbog toga što djeca i odrasli sve manje čitaju.

Stvarajući generacije ljudi koji čitaju, oni bi smanjili mogućnost svog daljnjeg opstanka na vlasti. Dakle, njihovo djelovanje u tom smjeru bilo bi njihovo djelovanje protiv vlastitih interesa.

Zato je glupo vjerovati da je trenutačna vlastodržačka garnitura iskreno zabrinuta zbog toga što ljudi u Hrvatskoj sve manje čitaju.

Da su oni zaista i iskreno oko toga zabrinuti ne bi iz lektire izbacivali upravo sve one knjige koje su djeca s guštom desetljećima čitala i koje su mnogokoje dijete pretvorile u doživotnog čitatelja (Ćopić, Pipi Duga Čarapa, Mali Princ, Tom Sawyer, Junaci Pavlove ulice itd.)


14. Međunarodni književni natječaj Lapis Histriae za kratku priču

nedjelja , 17.02.2019.

Kao najava 20. Međunarodnih pograničnih susreta Forum Tomizza raspisan je 14. Međunarodni književni natječaj Lapis Histriae za kratku priču.

Ovogodišnja tema natječaja je HRABROST.

Koliko je hrabrosti potrebno prognaniku, izbjeglici za put u nepoznato, prema imaginarnom zapadnom boljem životu? Kakva je hrabrost potrebna industrijskim radnicima, žrtvama tranzicije za protest i štrajk? Kakva je hrabrost potrebna novinaru, piscu, umjetniku za javni istup i glasno NE fašizmu, eksploataciji i medijskoj manipulaciji?

Uvjeti natječaja dostupni su ovdje

Predstavljanje novog broja časopisa "15 dana" posvećenog Predragu Luciću i predstavljanje njegove knjige "Cervantesov trg

petak , 15.02.2019.



Subota, 16.2.2019. u 12 h
Antikvarijat Ex libris, Rijeka

Predstavljanje novog broja časopisa za kulturu "15 dana", posvećenog Predragu Luciću

i
predstavljanje knjige sabranih drama i songova Predraga Lucića, "Cervantesov trg".

Sudjeluju: Boris Dežulović, Tomislav Brlek i Kruno Lokotar

Dobro došli!

<< Arhiva >>