Moj pregled najznačajnijih prijevodnih proznih knjiga objavljenih tijekom 2019

četvrtak , 16.01.2020.

Na kioscima je
novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga

i moj pregled najznačajnijih
prijevodnih proznih knjiga
objavljenih tijekom 2019.


Novi "Vijenac" još donosi

- tekst Strahimira Primorca o hrvatskoj književnosti objavljenoj između Interlibera 2018. i Interlibera 2019.
- intervju s arheologom Marinom Zaninovićem
- kolumne Nives Opačić, Borisa Becka, Viktora Žmegača, Pavla Pavličića i Tomislava Šovagovića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Senke Slivar "Kantice u pijesku"
- tekst Krešimira Bagića o knjizi Zvonimira Baloga "Pjesnici ludovi"
- razgovor Petre Miočić s flamanskim književnikom Stefanom Hertmansom
- nova poezija Ane Horvat


te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, kazalištu, plesu, filmu, glazbi itd.

Nova knjiga Slavka Jendrička "Urlici snova"

subota , 11.01.2020.

Ugledni pjesnik iz Siska Slavko Jendričko u 2020.hgodinu ušao je s novom knjigom.

Slavko Jendričko rođen je 1947. u Komarevu kraj Siska.

Objavio je sljedeće knjige pjesama: Nepotpune dimenzije, 1969; Ponoćna kneževina, 1974.; Tatari/kopita, 1980.; Naslov, 1983.; Autoritratto con melo (izbor pjesama na talijanskom), 1983.; Crvena planeta, 1985.; Proroci, novci, bombe, 1986.; Svečanost glagoljice, 1989. i 1990.; Hrvatska sfinga, 1992.; To si ti, 1995.; Hrvaška sfinga (izbor pjesama na slovenskom), 1995.; Zimska katedrala, 1999.; Orguljaš na kompjutoru (izabrane pjesme 1969-1999.), 1999.; Podzemni Orfej, 2001.; Kada prah ustaje, 2005., U kući malih pustinja, 2007., Pacifička kiša nad Kupom, 2010., Diktatura ljubavi, 2010.; Diktatura ljubavi, Edicija poezije, Beograd, 2010.; Srijemske zamke, 2011.; Ovdje. Gdje?, 2011.; Kronika snobdije, odabrane pjesme 2001.-2011., 2012.; Evolucija ludila, 2013.; Vozni red, 2016.; Strieglovi hologrami, 2017.; Crni krugovi, 2017.; Magijsko zatvaranje krugova, 2017.; Simulacije, 2018.:; Crteži jelena, 2018.; Apostolke, 2018.; Logo/s, 2018.; Diverzant, 2018.; Suvozač, 2019.; Rezanja, 2019.; Postaje, 2019., Prazne cipele, 2'19., i knjigu političkih eseja Novčić za Harona, 1995.

Uvrštavan je u antologije, panorame i zbornike.
Uređivao Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost Matice hrvatske Sisak.
Dobitnik Nagrade Grada Siska za doprinos unapređenju kulturnog identiteta Grada (2000.), Plakete sv.
Kvirina za ukupan doprinos suvremenoj hrvatskoj poeziji (2006,)., orden Povelja Visoka žuta žita za životno djelo, Drenovci, 2011., dobitnik nagrade "Tin Ujević" za 2014. za zbirku pjesama „Evolucija ludila", Nagrade Grada Siska kao godišnje nagrade za 2014. godinu, te Nagrade Sisačko-moslavačke županije za životno djelo 2014.

Književna večer s turskom književnicom Leylom Karacom

petak , 10.01.2020.

Pozvani ste na književnu večer s književnicom Leylom Karacom, gošćom iz Turske,

u utorak, 14. siječnja 2020. u Kulturno-informativnom centru Hrvatsko-turske udruge prijateljstva, Savska 28 (prolaz Cibona), Zagreb, s početkom u 19,00 sati.

Književnu večer organizira Hrvatsko-turska udruga prijateljstva u suradnji s Hrvatskim društvom pisaca i izdavačkom kućom Shura Publikacije, u povodu izlaska hrvatskog izdanja Leylinoga romana "Nebo u tvom srcu".

S autoricom će razgovarati prevoditeljica romana Darija Žilić, bit će upriličeno i čitanje ulomaka iz romana a posjetiteljima će biti posluženi čaj, kava, lokum i baklava.

U glazbenom dijelu nastupit će Bruno Phillip na klarinetu.

Tekst Miljenka Jergovića o 30 najboljih knjiga prethodnog desetljeća

srijeda , 08.01.2020.

Tekst Miljenka Jergovića iz Jutarnjeg lista od 04.01.2020.
u kojem piše o najboljih 30 knjiga prethodne dekade i
o stanju u književnosti i izdavaštvu u tom razdoblju,

i u kojem spominje i moju malenkost

možete pročitati na ovome linku

Moja knjiga među najboljima u zadnje 2 godine, po izboru profesora osječkog Filozofskog fakulteta

četvrtak , 02.01.2020.

Sanja Jukić, Ružica Pšihistal, Goran Rem i Ivan Trojan, profesori osječkog Filozofskog fakulteta, u Glasu Slavonije su objavili izbor najboljih hrvatskih dvogodišnjih književnih ostvarenja, a među njima su izdvojili i moju 6.knjigu književnih kritika "LIBrIDO", o kojoj su napisali ovo :

"Božidar Alajbegović u esejima koji su samo vrlo formalno kritičarski tekstovi, a zajednički naslovljeni Librido, piše svoju opredijeljenu slobodu i samostalnost, jaku esejnu subjekturu punu jasne evaluacijske ugode u čitanju. Prema srednjestrujaškim popularnim novoklasicima je pristojan i opširan, prema novijim i vrlo produktivnim autoricama je hiperbolično gentlemanski raspoložen, a kolege po peru čita intenzivno i najpreciznije moguće, ne skrivajući kako bi im ukrao napravu kojom sjajno i najbolje u Hrvatskoj uopće čitaju književnost (Dario Grgić). Njegova esejistika ima svoj nezavisni svijet, likove autorstva u knjigama, bez sumnje u ikakve cehovske bliskosti ikome. Njegovoj je esejistici razvijen kulturnoknjiževni uvid i stilski mu je jaka skoro neprimjetna rečenica. Osjetljiva i prefina esejistika."

Cjelovit tekst je dostupan ovdje : http://www.glas-slavonije.hr/420351/5/Znalci-biraju-za-vas-Pripremite-se-dodati-jos-puno-vise-knjiga-u-svoju-hrpicu-za-citanje

Sretna nova!!

srijeda , 01.01.2020.

U 2020. vam želim
Dylana i Balaševića
barem onoliko koliko
vam je u 2019.bilo Škore!

Goodbye dvije-i-desete

ponedjeljak , 23.12.2019.

S 2019. ispraćamo i jedno desetljeće.

U njemu sam napisao 4 knjige (od svojih 6 dosadašnjih), napisao više od 300 književnih kritika, uredio 30-ak knjiga, ovjenčalo me nagradom Julije Benešić za najbolju knjigu književnih kritika i Nagradom Prim.-goranske županije za unapređenje kvalitete kulturnog stvaralaštva, napravio 30-ak intervjua s piscima, urednicima i prevoditeljima, u više navrata gostovao u kulturnjačkim tv i radio emisijama, uzeo neku lovicu na nekim tv-kvizovima, radio kao recepcioner i taksist... blogao i fejsbučio... i još svašta-nešto...

Ali sam prije svega bio SUPRUG jedne izuzetne žene i OTAC jedne fantastične kćeri.

Idemo dalje...

Moja kritika knjige Jorgosa Teotokasa "Putovanje na Bliski istok i Svetu Goru" u "Vijencu"

četvrtak , 19.12.2019.

Na kioscima je
božićno-novogodišnji
dvobroj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga

i moja kritika knjige Jorgosa Teotokasa
"Putovanje na Bliski istok i Svetu Goru"
(prev.Luka Vukušić, izd.Naklada Bošković, 2018.)

Novi "Vijenac" još donosi

- tekst Mire Muhoberac o 25.sajmu knjiga u Puli
- kolumne Nives Opačić, Borisa Becka, Viktora Žmegača, Pavla Pavličića, Mirka Planinića i Mladena Klemenčića
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Miljenka Stojića "Jednom"
- tekst Krešimira Nemeca o knjizi Dubravke Oraić Tolić "Citatnost u književnosti, umjetnosti i kulturi"
- temat povodom 150.godišnjice Vijenca sa sedam refererata sa simpozija održanog 9. i 10.10.2019.
- duhovna poezija Antona Tamaruta, Franje Džakule, Franka Sorića i Miroslava Radića
- tekst Josipa Lisca o momografiji Filipa Galovića "Govori otoka Šolte"
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Borisa Becka "Posljednja noć velikog pripovjedača"

te još pregršt tekstova o likovnoj umjernosti, kazalištu, plesu, filmu, glazbi itd.

Disput predstavlja dvosveščani dnevnik Zdravka Malića

ponedjeljak , 09.12.2019.

DISPUT

nas poziva

na predstavljanje dnevnika najvažnijeg hrvatskog polonista, profesora, prevoditelja, pjesnika, antologičara, urednika i dijarista Zdravka Malića (1933-1997), koji je Disput (skupa s Hrvatskim filološkim društvom) objavio u dva sveska, prvi "Stazom pored druma" krajem 2018., a drugi "Noć bez sna" prije mjesec dana.

Razgovor o tom fascinantnom djelu održat će se u ponedjeljak 9. prosinca 2019. u dvorani HKD Napredak – Napretkov kulturni centar /Bogovićeva 1, Zagreb/ s početkom u 19 sati.

O dnevniku Zdravka Malića govorit će Đurđica Čilić Škeljo, Miljenko Jergović, Dalibor Blažina i Josip Pandurić.

Istinski erudit, humanist enciklopedijskog znanja i nepopustljiva morala, Zdravko Malić gotovo dva desetljeća pisao je svoj intimni dnevnik. Riječ je o beskompromisnim, ni s čim usporedivim zapisima koji dvadeset i koju godinu nakon autorove smrti, bez ikakvih kraćenja, izlaze u javnost u dva sveska, od kojih prvi "Stazom pored druma" obuhvaća razdoblje od sredine 1981. do kraja 1989., a drugi "Noć bez sna" od početka 1990. pa sve do smrti 1997. godine. Malićeva bilježenja u kojima se rastvara jedan usamljenički život u kontekstu raspada Jugoslavije te predratnih, ratnih i poratnih zbivanja idu od klasičnih dnevnih reakcija na događaje u vlastitom domu do tema iz profesionalne djelatnosti, često ispresijecanih digresijama i zaronima u prošlo vrijeme. Malićev dnevnik tekst je o životu i njegovim formama, totalni tekst o svemu i svima koji su se našli u fokusu njegova senzibilna bića, tekst koji tumači prošlo vrijeme i anticipira buduće.

Moja kritika romana "Serotonin" Michela Houellebecqa u "Vijencu"

četvrtak , 05.12.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Serotonin" Michela Houellebecqa
(prev. Mirna Šimat, Litteris, Zagreb, 2019.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Marka Alerića o knjizi "Jeziku je svejedno" grupe autora (Starčević, Kapović, Šarić)
- razgovor s povjesničarom književnosti Slobodanom Prosperovim Novakom
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Zlatice Balas "Besedi za dotu"
- tekst Stjepana Damjanovića povodom zagrebačkog predstavljanja pretiska "Kotorskog misala sv.Jakova od Lođe"
- kolumne Viktora Žmegača, Marka Planinića, Mladena Klemenčića, Pavla Pavličića, Borisa Becka i Nives Opačić
- razgovor s ruskom književnicom Guzel Jahina
- tekst Strahimira Primorca o romanu Dina Milinovića "Marulov san"
- tekst Vinka Brešića povodom 200.godišnjice rođenja Ivana Trnskog
- razgovor s frontmenom Prljavog kazališta Jasenkom Hourom


te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.

Večer suvremene iranske ženske poezije

utorak , 03.12.2019.

"Divote" prekarnog rada

srijeda , 27.11.2019.

Malo samohvale...

ponedjeljak , 25.11.2019.

Prošle godine na današnji dan

subota , 23.11.2019.

Prošle godine na današnji dan
bio sam u Đakovu
gdje sam primio
Nagradu Julije Benešić
za najbolju knjigu književnih kritika.

Moja kritika romana "Anđeo zaborava" Maje Haderlap u "Vijencu"

četvrtak , 21.11.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Anđeo zaborava" Maje Haderlap
(prev.Dubravko Torjanac, izd.Hrv.filološko društvo i Disput, 2019.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Petre Miočić o 42. Interliberu
- razgovor s jezikoslovcem Mariom Grčevićem
- tekstovi Borisa B.Hrovata, Zvonimira Mrkonjića i Josipa Grozdanića, uz vijesti o smrti Mani Gotovac, Martina Sagnera i Branka Lustiga
- tekst Ivane Vilović o Svjetskom festivalu hrvatske književnosti
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Božice Brkan "Nemoj mi to govoriti"
- tekst Krešimira Nemeca o knjizi Michaela Martensa "U požaru svjetova. Ivo Andrić - jedan europski život"
- kolumne Pavla Pavličića, Borisa Becka i Nives Opačić
- tekst Mire Muhoberac o knjizi Antuna Paveškovića "Prispodobe"
- razgovor s dobitnicom nagrade Tin Ujevića za 2019, književnicom Božicom Jelušić
- temat : 150 godina Vijenca
- nova poezija Mile Stojića
- tekst Petre Miočić o predavanju u Matici hrvatskoj s temom "Književnost i glazba"

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.

Moja kritika zbirke priča Marije Pilić "Luđaci i djeca" na portalu Moderna Vremena Info

petak , 15.11.2019.

Na portalu Moderna Vremena Info

objavljena je

moja kritika
zbirke priča
Marije Pilić
"Luđaci i djeca"
(Disput, Zagreb, 2019.)

Pročitajte je na ovome linku

Predstavljanje knjige Žarka Paića "Neiskazivost" (Litteris, 2019.)

četvrtak , 14.11.2019.

LITTERIS

nas poziva na predstavljanje knjige
Žarka Paića "Neiskazivost".

Interliber, pozornica u paviljonu 6
15.11.2019. u 17 sati

Sudjeluju:
Žarko Paić
Željka Čorak
Dražen Katunarić

Pomaknuto čitanje jedne poslovice

srijeda , 13.11.2019.

Stihotron uživo: Krešimir Bagić, Kemal Mujičić Artnam, Dorta Jagić i Ružica Cindori

utorak , 12.11.2019.

Knjižnica Sesvete

poziva nas

na pjesnički susret sa suvremenim hrvatskim pjesnicima čije su pjesme, knjige i fotografije predstavljane na Stihotronu: Krešimirom Bagićem, Kemalom Mujičićem Artnamom, Dortom Jagić i Ružicom Cindori.

Stihotron uživo održat će se u četvrtak, 14.11.2019. u 18:00 sati u prostoru Čitaonice Knjižnice Sesvete.

Susret će dodatno glazbeno obogatiti Ivan Kapec.


Moderirat će Ivan Babić.

Novi roman Miljenka Jergovića "Herkul" (Fraktura, 2019.)

ponedjeljak , 11.11.2019.

MILJENKO JERGOVIĆ : "Herkul"
roman
Nakladnik: Fraktura
11/2019.
176 str., tvrdi uvez s ovitkom
Cijena: 129.00 kn

Riječ izdavača

Godina je 2020-i-neka, Hrvatska je i dalje članica Europske Unije, no njezino je gospodarstvo na koljenima, turizam se urušio zbog prekomjerne gradnje i epidemije trbušnog tifusa za koji su neprovjereno optuženi islamski teroristi. Jedina svijetla točka i dalje je nogometna reprezentacija, koja žanje uspjeh za uspjehom.

General, veteran i heroj ratova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj Anto Gavran, zvan Ćumur, u svojoj velebnoj kući na jadranskoj obali u mjestu Brižnik daje intervju upravo na dan važne nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Srbije. Istovremeno nakon više od trideset godina izbjeglištva i upornog izbjegavanja povratka u Sarajevo uspješni grafički dizajner i njegova supruga arhitektica odlučuju svojim jaguarom prvi put doći na odmor na jadransku obalu. Te večeri, na magistrali koja prolazi kroz Brižnik, dogodi se nesreća, s kojom započinje odvijanje jedne strašne, neželjene povijesti.


"Herkul" Miljenka Jergovića je kratak roman o opasnosti svakog fanatizma i prelaganog baratanja velikim riječima, istovremeno i mračna i smiješna, opominjuća satira kontra svakog, a posebno domaćeg, nacionalizma i lokalnog fašizma.

Miljenko Jergović (Sarajevo, 1966.) književnik je i novinar koji živi na selu nedaleko od Zagreba. Prvi novinski tekst objavio je 1983., a prvu pjesničku zbirku "Opservatorija Varšava" 1988. Kritičari smatraju da njegovom zbirkom priča "Sarajevski Marlboro" iz 1994. počinje trend tzv. stvarnosne proze. Zatim objavljuje još nekoliko zbirki priča (Mama Leone, Inšallah Madona, Inšallah) te desetak romana, među kojima su "Dvori od oraha" i "Ruta Tannenbaum". Poljski prijevod njegova romana "Srda pjeva, u sumrak, na Duhove" dobio je 2012. u Wroclawu književnu nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Europe. Djela su mu prevedena na više od dvadeset jezika.

Moja kritika romana "Ništa" Hanifa Kureishija u "Vijencu"

četvrtak , 07.11.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Ništa" Hanifa Kureishija
(prev. Borivoj Radaković, VBZ, Zagreb, 2019.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s povjesničarom umjetnosti i književnikom Dinom Milinovićem
- tekst Ljerke Car Matutinović o prijevodu na kajkavski "Malog princa" Antoinea de Saint-Exuperyja
- kolumne Pavla Pavličića, Borisa Becka, Nives Opačić, Viktora Žmegača, Mirka Planinića i Mladena Klemenčić
- tekst Strahimira Primorca o knjizi Siniše Glavaševića "Priče iz Vukovara"
- nova poezija Branka Maleša
- tema : Vatroslav Lisinski
- tekst Denisa Leskovara o autobiografskoj knjizi Brucea Dickinsona
- tekst Gabrijele KIšiček o knjizi Davora Nikolića "Između zvuka i značenja"

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.

Riječko predstavljanje romana Roberta Međurečana "Krletka za glinenog goluba"

srijeda , 06.11.2019.

Središnji odjel Filodrammatica Gradske knjižnice Rijeka, ovoga će četvrtka (07.11.) u 18,00 sati ugostiti književnika Roberta Međurečana koji će predstaviti svoju knjigu "Krletka za glinenog goluba".

Robert Međurečan (Zagreb, 1969.) je prvim romanom, drskim antiratnim pamfletom "Prodajem odličja", prvi vlasnik (2008.), zaslužio nominacije u svim natječajima za knjigu godine. Drugi roman "Kad jaganjci utihnu u Zdihovu" (2011.) literarno nastavlja obračun s devijacijama iz bliske prošlosti. Osim što piše romane, piše i scenarije, svira i sklada. Trenutno živi i radi u Münchenu. Kao sudionik u Domovinskom ratu, ponosan je što nije iskoristio niti jednu beneficiju koju je mogao.

"Krletka za glinenog goluba" krimić je koji grabi u mračne taloge hrvatske nedavne prošlosti u godini svjetskog nogometnog prvenstva na kojem Hrvatska postaje viceprvak svijeta, oslikavajući tako u kontralihtu sveopću euforiju i veselje i skrivene kosture koji čekaju da budu pokopani. Andrija Tomaš, osuđenik za ratni zločin, nakon godina potucanja po svijetu vraća se kući progonjen savješću i još nečim, mnogo materijalnijim i opasnijim. Istodobno, novopečena ministrica Katarina Jurić, vođena patološkim porivom, kreće u osobnu osvetu, sve ne bi li pronašla misterioznog Petra Tomu, čovjeka demonskih atributa. U ozračju “prošlost ovdje nikad ne završava“, ta dva fokusa priče međusobno se isprepliću, nadopunjuju intrigama, korupcijom, klijentelizmom i mrtvima, piše Gradska knjižnica Rijeka.

NOVO: Kristijan Vujičić "Kad su padali zidovi" (Fraktura, 2019.)

utorak , 05.11.2019.

Kristijan Vujičić
"Kad su padali zidovi"
roman
Fraktura
256 str., tvrdi uvez s ovitkom
Cijena: 139.00 kn

Riječ izdavača

Konac je 1980-ih, vrijeme kada Zagreb izranja iz sna, klubovi su prepuni, a noć se čini još itekako mlada. Dok velikani svjetske glazbe dolaze održati koncerte i demokracija kuca na vrata, budućnost se, barem većini, čini sretna i dobra. Istovremeno se osjećaju i promjene u zraku, koji se čak kao čisti prodaje u konzervama. Crni, glavni junak romana "Kad su padali zidovi", mladi je nadobudan dečko koji voli filozofiju i rock 'n' roll, odrasta u pomalo nesređenim obiteljskim odnosima u centru grada i asfalt je njegov drugi dom. On i njegovi prijatelji na kraju srednjoškolskog obrazovanja razmišljaju o djevojkama i o tome kako će promijeniti svijet.

"Kad su padali zidovi" autentičan je roman o odrastanju u Zagrebu krajem osamdesetih u kojem Kristijan Vujičić plastično i živo, s puno humora, opisuje dogodovštine gomile mladića i djevojaka u prijelomnim godinama njihovih života. Od euforije do straha, od neobuzdanih partijanja do zračnih uzbuna, od prijateljstava do mržnje, od ljubavi do bijega, od internacionalizma do nacionalizma, od komunizma do višestranačja – sve to sabijeno je u ovom romanu brzoga ritma.

"Kad su padali zidovi" kronika je odrastanja na gradskim ulicama u kojoj se ne štedi nikoga, ni djecu ni roditelje, jer svi moraju odrasti i promijeniti se da bi opstali u novom novom vremenu.

Kristijan Vujičić rođen je 1973. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu te diplomirao filozofiju i religiologiju na Zagrebačkom sveučilištu. Objavljivao je prozu i recenzije u više časopisa za kulturu i dnevnih listova. Radi kao književni urednik. Već desetak godina uređuje i vodi tribine društveno-humanističke tematike pod nazivom “Paralelni svjetovi” u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Godine 2017. primio je prvu nagradu na 51. natječaju Večernjeg lista “Ranko Marinković” za kratku priču “Zid mora pasti”. Dvaput je dobio Nagradu Kiklop: 2006. za roman “Welcome to Croatia i 2014. za urednika godine.

Do sad je objavio pet romana: “Welcome to Croatia: doživljaji jednog turističkog vodiča (napisan u suradnji sa Željkom Špoljarom, Nagrada Kiklop 2006.), “Gospodin Bezimeni” (uži izbor za Nagradu “Fran Galović” 2007.), “Udruženje za mravlje igre” (uži izbor za Nagradu SFERA 2009.), “Ponavljanje: zaigranost proljeća i života” (polufinalist nagrade Tportala 2012. za roman godine) i “Knjiga izlazaka: Izvještaj Odjela za ćudoređe” (uži izbor za Nagradu Ksaver Šandor Gjalski 2016.).

Štrajk, honorari...

ponedjeljak , 04.11.2019.

Predstavljanje romana Mihaele Gašpar NEMIRNICA (Disput, 2019)

četvrtak , 31.10.2019.

DISPUT

nas poziva

na predstavljanje romana
Mihaele Gašpar
NEMIRNICA
/Disput, 2019/

Predstavljanje će se održati u Knjižnici “Bogdan Ogrizović”
/Zagreb, Preradovićeva 5/

u ponedjeljak 4. studenoga 2019. u u 20 sati.

Uz autoricu Mihaelu Gašpar
knjigu će predstaviti Dorta Jagić, Darija Žilić i Josip Pandurić,
a dijelove iz romana pročitat će
Vilim Matula

MOJE KRITIKE romana Borivoja Radakovića i Damira Pilića u novome broju časopisa "Kolo" (br.3/2019)

ponedjeljak , 28.10.2019.

U izdanju Matice hrvatske objavljen je novi broj časopisa "Kolo" (br.3/2019, gl.ur. Ernest Fišer), a u njemu, između ostaloga i

DVIJE MOJE KRITIKE :
romana Borivoja Radakovića "Hoćemo li sutra u kino?" i Damira Pilića "Kao da je sve normalno"

Novi broj "Kola" još donosi:

- osvrt Zdenke Weber na 44. Osorske glazbene večeri
- tekst Stijepa Mijovića Kučana o dramskom programu 70. Dubrovačkih ljetnih igara
- poeziju i prozu Luke Paljetka, Nikole Đuretića, Ivana Klarića, Dorte Jagić, Mirne Weber
- kratke poetsko-prozne zapise Simone Škrabec (slovenske spisateljice koja živi u Španjolskoj i piše na katalonskom), u prijevodu Tonka Maroevića
- književne kritike : tekst Maria Kolara o romanu Gorana Tribusona "Otac od bronce", tekstovi Dunje Detoni Dujmić o knjizi Julijane Matanović: LJUTA GODINA, zapisi internetske novakinje" i romanu "Proslava" Damira Karakaša, tekst Branka Maleša o knjizi Darije Žilić "Svanuće", tekst Andrijane Kos-Lajtman o romanu Julijane Adamović "Divlje guske", tekst Stijepa Mijovića Kočana o knjizi Miraša Martinovića "Glasovi iz Doklee", tekst Nataše Ilić o knjizi Maria Crvenka "Traženja / Die Suche", tekst Ivane Buljubašić o knjizi Josipe Gogić "Žena žutih očiju", tekst Irene Rosandić o knjizi Franje Deranje " Tunin poučak" i tekst Josipa Sanko Rabara o romanu "Sunce u garaži" Ružice Martinović-Vlahović
- ogled Hrvoja Magdića "Utjecaj Olge Herak na Matoševo književno stvaralaštvo"
- temat u povodu 100.obljetnice rođenja Jure Kaštelana, s tekstovima Ivana Boškovića, Ante Stamaća, Antuna Paveškovića, Željke Lovrenčić i Božidara Petrača

Novi broj "Kola" možete pročitati ovdje

Poziv na upis u CeKaPeovu radionicu eseja

subota , 26.10.2019.

Esej je kraća prozna vrsta koja je otvorena i prema književnosti i prema znanosti. U njemu se interpretira i analizira, a kao postupci se spominju n i rasprava. Naziv „esej“ dolazi od francuske riječi essai, što znači ogled. U eseju obično dolazi do izražaja osobni stav pisca eseja, a izbor problema o kojem se piše mora uz vlastiti način izlaganja, ipak poštovati i određene doslejdnosti u zaključivanju.

Na radionici ćemo raditi intepretativne eseje u kojima se analizira tekst, pjesma ili neki ulomak, a isto tako bavit ćemo se i raspravljačkim esejem. Teme tih eseja odnose se na aktualne događaje ili na događaje koji su važni za povijest, kulturu, umjetnost, sport, medije. Posebna pažnja bit će posveća književnom eseju i povijesnom eseju. Danas je također snažna historiografija, no historičari koji imaju puno povijesnih znanja, trebaju ponekad i poduku iz pisanja, jer prije pisanja eseja važo je sastaviti nacrt, odrediti temu, tezu, napisati detaljnu razradu. Bit će riječi i o načinu pisanja putopisnih eseja. Budući da je esej vrsta u kojoj svoja znanja moraju pokazati i učenici, radit ćemo i primjere školskih eseja.


Termin: srijeda 18.00 – 20.15

Početak sljedećeg ciklusa:13.11. 2019.

Fond sati: 30 školskih sati

Trajanje: 10 tjedana

Cijena: 1500 kn

Voditeljica : Darija Žilić

Prijaviti se možete pomoću obrasca na ovome linku

Moja kritika romana "Moja majka" Georgesa Bataillea u "Vijencu"

četvrtak , 24.10.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Moja majka" Georgesa Bataillea
(prev. Marija Paprašarovski, Hrv.filološko društvo i Disput, 2019.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Dražena Katunarića o dodjeli Nobelove nagrade Peteru Handkeu
- tekstovi Svjetlana Lacka Vidulića i Mladena Martića o ovogodišnjim dobitnicima Nobelove nagrade za književnost Peteru Handkeu i Olgi Tokarczuk
- razgovor s dekanom Učiteljskog fakulteta Sinišom Opićem
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi suvremenih kubanskih kratkih priča "Zvijezda modroga neba"
- kolumne Pavla Pavličića, Borisa Becka, Nives Opačić, Viktora Žmegača
- tekst Strahimira Primorca o knjizi priča Marine Šur Puhlovski "Treći život druge violine"
- nova poezija Natalije Fabić
- tekst Petre Miočić o znanstvenom skupu u povodu 150 godina od prvog broja Vijenca

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.

Predstavljanje zbirke kratkih priča „ZIDODER" književnice Diane Rosandić Živković

ponedjeljak , 21.10.2019.

22. listopada 2019. u 18 h,

povodom „Mjeseca knjige"

Gradska knjižnica Rijeka u središnjem odjelu Filodrammatice

organizira

predstavljanje zbirke kratkih priča „ZIDODER" književnice Diane Rosandić Živković.

Tom prigodom bit će izložene originalne slike s ovitka u tehnici kombinirani kolaž.

Prezentaciju će voditi dr.sc. Anita Rončević, a ulomke iz knjige će čitati glumac Ranko Lipovšćak.

O slučaju silovanja u Zadru

srijeda , 16.10.2019.

U Zagrebu gostuje Donal Ryan

utorak , 15.10.2019.

Nova sezona književne Europee, koja se održava sedmu godinu zaredom, započinje od Irske, gostovanjem nagrađivanog autora Donala Ryana, u srijedu 16. listopada u 19 sati u Booksi (Zagreb, Martićeva ul. 14d).

U svojem virtuoznom debitantskom romanu "Metalno srce" (prijevod: Dean Trdak, Naklada Ljevak, 2018), koji je dobio nekoliko prestižnih književnih nagrada (među kojima "Guardianovu" nagradu za najbolju debitantsku knjigu, Nagradu EU za književnost te nagradu Festivala knjiga u Dublinu, na kojem je "Metalno srce" proglašeno knjigom desetljeća), koristeći se glasovima 21 protagonista, autor sklapa razlomljenu sliku zajednice...
Ryanov prvi roman "Metalno srce" povezan je s njegovim drugim romanom "S prosincem" (prijevod: Ivana Ostojčić, Naklada Ljevak, 2018) u kojem se radnja zbiva se u istom gradiću u ruralnoj Irskoj. Ta se dva romana zapravo mogu promatrati kao cjelina jer prate zbivanja u istoj ruralnoj zajednici u razmaku od jednog desetljeća usredotočujući se na učinak ekonomske situacije na njihove protagoniste.

Donal Ryan rođen je 1976. godine u irskom gradiću Nenagh. Diplomirao je pravo na Sveučilištu u Limericku i više od desetljeća radio kao pravni savjetnik u irskom Nacionalnom vijeću za prava zaposlenih. Nakon što je 2012. god. objavio prvi roman, "The Spinning Heart" (Metalno srce), koji je osvojio publiku i književnu kritiku te dobio nekoliko prestižnih nagrada, Donal Ryan posvetio se isključivo pisanju. Godine 2013. objavljen mu je roman "The Thing About December" (S prosincem), a 2015. roman "All We Shall Know". Godine 2016. roman "Metalno srce" proglašen je na Festivalu knjiga u Dublinu irskim romanom desetljeća. Tema Ryanovih romana ruralna je irska zajednica i ekonomska situacija koja određuje sudbine protagonista njegove proze.

Moj tekst o njegovim romanima "Metalno srce" i "S prosincem" čitajte na ovome linku

O najavljenim promjenama u državnoj maturi

ponedjeljak , 14.10.2019.

Na prošloj državnoj maturi, u sportskoj disciplini pisanja tzv.eseja, učenici su postigli sramotno loše rezultate.

Zašto?

Jer je naše dično školstvo zakazalo u možda i najvažnijoj zadaći školstva uopće: opismenjavanju mladih generacija.

I sad, umjesto da naše dično školstvo na čelu s blaženom ministranticom Divjak Blaženkom upregne sve snage u bolje opismenjavanje učenika, u ministarstvu odlučiše da pisanju eseja na državnoj maturi dokinu važnost.

Zašto?

Jer su loši rezultati učenika na državnoj maturi dokaz loših školskih programa, loše organizacije školstva i lošeg rada čitavog obrazovnog sustava, na čelu s blaženom Blaženkom Divjak, a mogućnost dokazivanja svog lošeg rada treba spriječiti, onemogućiti, zatrti u korijenu.

Ali, ima tu još nešto : sve je to u skladu s onim nedavnim Kolindinim upozorenjem mlađariji da dobro razmisle koji fakultet upisuju, jer "moraju misliti i na tržište".

Tj., drugim riječima, vlast nam poručuje : što će tzv. tržištu itko tko dobro piše eseje, i zato - koji će nam ku..c uopće pisanje eseja na maturi?

Da se mene pita, matura bi sadržavala samo pisanje eseja i to pisanje 3 eseja o 3 zadane teme, jer esej pokazuje jako puno toga : pokazuje učenikovu sposobnost artikulacije, bogatstvo vokabulara, razinu pismenosti, domišljatost, svjetonazor i najvažnije : pokazuje da li je učenik uopće sposoban razmišljati.

Ali oni dokidaju važnost pisanju eseja i ustrajavaju da se matura bazira na besmislenom bubačenju nepotrebnih podataka.

Moja kritika romana "Konobar" Matiasa Faldbakkena u "Vijencu"

četvrtak , 10.10.2019.

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika romana
"Konobar" Matiasa Faldbakkena
(prev. Munib Delalić, Fraktura, 2019.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- tekst Mire Muhoberac i Gee Vlahović o 4. Zagrebačkim književnim razgovorima
- razgovor s akademikom Josipom Bratulićem
- tekst Petre Somek o knjizi Dragutina Feletara, Hrvoja Petrića i Nevija Šetića "Zrinski & Frankopani: 100 godina od povratka u domovinu"
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Dunje Kalilić "Nima Splita brez Splita"
- kolumne Nives Opačić, Pavla Pavličića, Borisa Becka, Tomislava Šovagovića, Mladena Klemenčića, Mirka Planinića i Viktora Žmegača
- Tekst Ivane Vidović Bolt o 7. Hratskom slavističkom kongresu u Šibeniku
- tekst Strahimira Primorca o knjizi priča Maše Kolanović "Poštovani kukci i druge jezive priče"
- razgovor s Josipom Mlakićem, književnikom i dobitnikom nagrade "Mirko Kovač"
- tekst Dubravke Oraić Tolić "Matoš i Vienac", uz Vijenčevu 150.godišnjicu

te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.

NOVO: Boris Perić "Zagabrijel II" (Edicije Božičević, 2019.)

srijeda , 09.10.2019.

Boris Perić
"Zagabrijel II"
roman
Izdavač: Edicije Božičević
Godina izdanja: 2019.
Urednik: Josip Ivanović
Pogovor: prof. dr. sc. Tomislav Pletenac
Prijelom i naslovnica: Iva Mandić
Cijena: 120,00 kn
Broj stranica: 126
Format: 13x20 cm
I


Roman Zagabrijel II drugi je dio trilogije u čijem je središtu grad Zagreb i njegov tamni anđeo zaštitnik. Kombinacija je to povijesnog trilera, lingvističkog krimića i kolaža suvremenih književnih tehnika, u kojoj autor za pozadinu uzima međunarodnu lingvističku konferenciju u Zagrebu, uoči koje se dogodi umorstvo na Institutu za etnologiju i folkloristiku. Nevjerojatni junaci romana igrom slučaja će postati asistentica preminulog znanstvenika, njemački slavist, lički policajac pred mirovinom sa zagrebačkom adresom i komunalni čistač Stjepan Mrak, poznat i kao Štefek Kmica. Za vrijeme istrage umorstva čitatelji će polako pronicati u tajnu povijest grada Zagreba i njegovog imena, otkriti mračna tajna društva u njegovom podzemlju, i približiti se najbolje čuvanoj tajni hrvatske metropole, koja golica maštu istraživača još od navodnog prolaska svetog Franje kroz Zagreb. Nakon pravog cliff-hangera na kraju prvog dijela, Perić se vraća u drugi nastavak prepoznatljivom hiperinflacijom referenci i sve više zalazeći u rimu, koju pripisuje shizofreniji pripovjedača.
Perić se svojim dosadašnjim djelima pokazao kao neupitan majstor stila (ili, bolje rečeno, stilova) i književnog eksperimenta, a trilogijom Zagabrijel dosiže potpuno novu razinu i jednog i drugog. Kombinirajući lingvistiku, suvremene prevoditeljske prakse, sociolingvističke teorije te priče i legende o povijesti grada Zagreba i njegova imena, stvara roman koji narativnom strukturom odgovara najuzbudljivijim popularnim kriminalističkim romanima, ali i postmodernističkim pripovjedačkim eksperimentima. Mapiranje mentalnih procesa preko psiholingvističkih teorija daje djelu izniman metatekstualni potencijal za aktivnijeg čitatelja, dok će i svi ostali moći uživati u kriminalističkoj priči u temelju djela, a i prepoznati mnoge elemente iz hrvatske svakodnevice.

„Osim ovakvih teorijskih, metatekstualnih matrica, koje Perić koristi u svom pisanju, svaki pozorniji čitatelj otkrit će u romanu gotovo nevjerojatan leksikon popularne kulture. Kako se već odlučio za roman u rimi, asocijacije na rock i pop kulturu bile su neminovne. Utjecaji u njegovom tekstu bit će prilično raznovrsni, primjerice, grupa Film i njihova balada „Mi nismo sami“, koja u njegovu prepjevu zvuči prijeteće, jer ako nismo sami, to znači da postoji još netko ili nešto što je tu pokraj nas, a nismo ga svjesni. Ili himna plavog žapca, koja je zapravo prerađen prepjev poeme „Slavlje guštera“ grupe The Doors. Ali to je samo mala naznaka svega što se krije u knjizi i gotovo da bi se mogla izdati kompilacija pjesama kojih se Perić dotiče u svom pi-romanu. A ako su reference na popularnu kulturu šarolike, one na povijest književnosti su neprebrojive. Mislim da nitko osim možda Perića samog ili, pak, nekog detaljnog analitičara književnosti poput Zdravka Zime, nije u stanju pobrojiti sve reference. Neke su toliko začahurene u tekst da je pitanje je li ih i sam Perić namjerno ubacio ili su proizvod nekog šireg i većeg utjecajnog stroja, koji proizvodi i Perićev tekst. A to bi samo moglo značiti da doista nismo sami.“
iz pogovora prof. dr. sc. Tomislava Pletenca

O AUTORU

Boris Perić (1966., Varaždin) diplomirao je germanistiku i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i otad se bavi književnošću, prevođenjem i novinarstvom. Radio je za cijeli niz glasila, a prozna djela i prijevode objavljivao je u Hrvatskoj i inozemstvu. Uvrštavan je u niz antologija, a njegov roman Vampir jedan je od prvih velikih uspješnica poslijeratne hrvatske književnosti. Za roman Povratak Filipa Latinovića ušao je u uži izbor t-portalove nagrade za najbolji roman godine. Urednik je biblioteke Prezreni na svijetu, a nedavno je ostvario veliki uspjeh s prijevodom Balada Petrice Kerempuha na njemački jezik. Radio je kao savjetnik za medije pri Kontaktnom uredu grada Beča u Zagrebu. Trenutno se posvetio prevođenju s njemačkog i na njemački te pisanjem nastavaka romana Zagabrijel i Vampir.

NOVO od Disputa i Hrv.filološkog društva: vo Horvath + Camus - Grytten

četvrtak , 03.10.2019.

Tri odlična nova naslova u ediciji "Na tragu klasika" Disupta i Hrvatskog filološkog društva :

- Odon von Horvath - Mladež bez boga

- Frode Grytten - Muškarci koji nikome ne trebaju

- Albert Camus - Naličje i lice

Informacije o knjigama otvaraju se klikom na pojedini naslov.

40. Zagrebački književni razgovori (ZKR)

srijeda , 02.10.2019.

Jubilarni 40. Zagrebački književni razgovori (ZKR) s temom „Što je književnost danas? / What is Literature Today?“ održat će se od 2. do 5. listopada 2019. u prostoru Društva hrvatskih književnika u Zagrebu.

Riječ je o međunarodnoj manifestaciji koja promiče suvremenu hrvatsku književnost te istražuje njezinu budućnost u dinamičnom okruženju. Na ovogodišnjim susretima sudjeluje 16 autora, od kojih 10 stranih: Maciej Czerwiński (Poljska), Magdalena Dyras (Poljska), Leszek Małczak (Poljska), Tihomir Glowatzky (Njemačka), Endre Szkárosi (Mađarska), Michael Dudley (Kanada), Francisco Javier Juez Gálvez (Španjolska), Peter Kovačič Peršin (Slovenija), Marina Milivojević Mađarev (Srbija), Antun Lučić (Bosna i Hercegovina), te domaći: Miro Gavran, Jasna Horvat, Mladen Machiedo, Ivica Matičević, Ivana Šojat i Davor Velnić.

Cjelovit program dostupan je ovdje

Predstavljanje knjige priča Marije Pilić "Luđaci i djeca" (Disput, 2019.)

utorak , 01.10.2019.

DISPUT nas poziva

na predstavljanje knjige priča

MARIJE PILIĆ
"LUĐACI I DJECA"
/Disput, 2019./

u četvrtak, 3. 10. 2019. u 19 sati u Knjižnicu Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, Zagreb.

Uz autoricu, knjigu će predstaviti Tomica ŠĆAVINA i Matija JANEŠ.
Priče će čitati Alan KATIĆ.


Bizarni i groteskni likovi, motivi i fabule, nejasne i poremećene relacije i stanja, osjećaji nelagode, paranoje i straha, poveznice su koje bi se mogle uočiti između priča sabranih u zbirci Luđaci i djeca te barda fantastične književnosti E. A. Poea, koji po svemu sudeći nije slučajno istaknut kao jedan od naslovnih junaka jedne od priča. No, ono što ih, između ostaloga, razlikuje jest to da Poe u svojemu tipičnome, a opet osebujnome romantičarskom stilu radnje smješta u gotske prostore, dok se radnje priča Marije Pilić koje se na ovaj ili onaj način otvaraju fantastičnome odvijaju u ambijentima koji podsjećaju na recentnu, blisku i poznatu stvarnost. (…)
Osim narativnih tehnika, jezika i stila, priče Marije Pilić, i one koje se iscrpljuju u simuliranju stvarnosti i one koje se poigravaju s fantastikom, povezuju i likovi koji su situirani na margine društva ili su na vlastitome rubu (…) Povorku takvih likova, koji mogu i ne moraju biti vidno socijalno marginalizirani, prate i naizgled manje ekscesivni, (samo?) psihički ili emotivno pomaknuti ili uzdrmani pojedinci iz susjedstva te bi se svi zajedno mogli svesti pod zajednički nazivnik luđaci, kojemu su u naslovu zbirke pridružena i djeca, u čije bismo, pak, konotativno polje mogli smjestiti i likove staraca i bolesnika (zbog nemoći, nevinosti ili naivnosti kojima su okarakterizirani – također na svoj način djecu).
/iz pogovora Suzane Coha/

MOJ NOVI POSAO

ponedjeljak , 30.09.2019.

Lea je sad već dovoljno zrela da bude sama u stanu poslije škole pa ja od nedavno ponovo imam poslodavca.

(Ili je zapravo točnije da on ima mene? )

To je Taxi Cammeo Rijeka.

Radno mjesto : vozač taksija.
(Inače, to je već sedmo različito radno mjesto na kojem sam dosad imao čast i zadovoljstvo rabotati ).

Don't worry, s čitanjem i pisanjem kritika nastavljam nesmanjenom dinamikom : imam već napisane tekstove za tri naredna broja Vijenca, također tri teksta za časopis Kolo, a dva moja teksta već čekaju svoj red za objavljivanje u Bibliovizoru.

O Greti Thunberg

četvrtak , 26.09.2019.

Šesnaestogodišnja ekološka aktivistkinja Greta Thunberg nedavno je održala vrlo zapažen govor pred UN-om. Nažalost, doživjela je brojne kritike i optužbe da je izmanipulirana, da je iskorištavaju iz lukrativnih pobuda isl.

Ako Greta i jest izmanipulirana i ako na njoj netko zaista i zarađuje - to je potpuno nevažno!!!

Jer ona ne manipulira niti je ona neiskrena i jer je rekla ono što je trebalo reći i jer je izazvala pozornost i jer su njezine poruke doprle do ljudi!!!

Lijepo je vidjeti da još postoje idealisti poput nje, ali ne vjerujem da će to imalo pomoći.

No, s obzirom na svoje pohlepom i glupošću vođeno ponašanje prema planeti koja mu je jedino stanište, čovjek ni ne zaslužuje drugo nego da izumre.
A i zašto mislimo da bi trebalo biti drukčije?
Čovjek je samo jedna od životinjskih vrsta na planeti Zemlji i nema pravo na prirodu ništa više od bilo koje druge životinjske vrste. A tisuće je već životinjskih vrsta izumrlo upravo zbog pohlepom i glupošću vođena djelovanja čovjeka, pa zašto ne bi i ljudska životinjska vrsta izumrla upravo zbog svog ponašanja?

Zar nismo svi za pravdu?
Ili smo za pravdu ali samo do granice kad se posljedice pravde obijaju nama o glavu?

Karma. Vrč ide na vodu dok se ne razbije.

Zapravo bi za planetu Zemlju bilo najbolje da čovjek što prije izumre - prije nego potpuno uništi prirodu - jer su onda veći izgledi za opstanak Zemlje i regeneraciju prirode. Pa se onda za koju stotinu tisuća godina možda ponovo pojavi životinjska vrsta zvana čovjek, i dobije novu priliku, i tada odigra pametnije.

MOJA KRITIKA knjige priča Eve Menasse "Životinje za napredne" u "Vijencu"

Na kioscima je novi broj "Vijenca"
a u njemu, između ostaloga,

i moja kritika knjige priča
Eve Menasse
"Životinje za napredne"
(prev. Andy Jelčić, izd. Leykam International, 2019.)

Novi "Vijenac" još donosi:

- razgovor s američkim piscem Paulom Beattyjem
- tekst Mire Muhoberac o Festivalu svjetske književnosti održanom u Zagrebu početkom rujna
- razgovor s redovnikom i psihologom Fra Šimunom Šito Ćorićem
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi Jure Kaštelana "Sklad urlik"
- kolumne Nives Opačić, Pavla Pavličića, Borisa Becka, Mladena Klemenčića, Mirka Planinića i Viktora Žmegača
- tekstovi Stjepana Damjanovića i Matea Žagara uz 90.rođendan akademika Eduarda Hercigonje
- tekst Strahimira Primorca o romanu Gorana Tribusona "Otac od bronce"
- tekst Branka Maleša o knjigama Miroslava Kirina "Lirka" i "Malešne"
- tekst Radoslava Tomića o knjizi Enrica Lucchesea "Nicola Grassi"
- razgovor s Ivanom Trojanom, novim predsjednikom ogranka Matice hrvatske u Osijeku


te još pregršt tekstova o likovnoj umjetnosti, glazbi, filmu, kazalištu, plesu itd.

7. KaLibar bestiVal

srijeda , 25.09.2019.

7. KaLIbar bestiVal
26.09. do 28.09. 2019
Varaždin, Centar za mlade

PROGRAM


Četvrtak, 26. 9.
19.30 h – otvorenje festivala i uručenje Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2019. Lidiji Deduš i predstavljanje zbirke „Mogućnost povremenih oborina“ dobitnika 2018. Mladena Blaževića; predstavljaju: Kruno Lokotar, Stanislava Nikolić Aras i Darko Cvijetić
20.45 h – Predrag Ličina: „Bljuzga u praskozorje“ i film „Teleport Zovko“; predstavlja Kruno Lokotar
21.45 h – Marko Tomaš: „Trideset deveti maj“ (i druge pjesme) – poezija na sav glas

Petak, 27. 9.
19.00 h – Andrijana Kos Lajtman: „Teleidoskop“ i Dinko Kreho: „Bio sam mladi pisac“ i „Simptomi“; predstavlja Stanislava Nikolić Aras
20.00 h – Darko Cvijetić: „Schindlerov lift“ i „Snijeg je dobro pazio da ne padne“; predstavljaju Nikola Leskovar, Mladen Blažević i Andrijana Kos Lajtman
20.45 h – Damir Karakaš: „Proslava“; predstavljaju Nikola Leskovar i Kruno Lokotar
21.45 h – „Med zidima“, kazališna predstava grupe GLLUGL, red: Selma Spahić

Subota, 28. 9.
19.30 h – Denis Ćosić: „Crveno prije sutona“ i Monika Herceg: „Lovostaj.“; predstavljaju Lidija Deduš i Stanislava Nikolić Aras
20.30 h – Maša Kolanović: „Poštovani kukci“; predstavljaju Tomislav Brlek i Kruno Lokotar
21.30 h – Damir Avdić, koncert

Moje mišljenje o slučaju ACAB

utorak , 24.09.2019.

Pjesma Slavka Jendrička posvećena slikaru Slavi Strieglu

Pozivnica na izložbu slika akvarelista Slave Striegla i pjesma Slavka Jendrička posvećena tom slikaru :