Web stranica spisateljice Marine Šur Puhlovski

petak , 30.11.2007.



Marina Šur Puhlovski rođena je u Zagrebu, 20. IX 1948. gdje je završila gimnaziju, te komparativnu književnost i filozofiju na filozofskom fakultetu.
Piše romane, pripovijesti, pjesme u prozi, putopise, eseje, zapisničku prozu…
Dosad objavila četiri romana, više zbirki priča, pjesama i putopisne proze.

Zahvaljujući Branki Slijepčević nedavno saznah da Marina Šur Puhlovski ima i svoju web stranicu, vrlo bogato opremljenu : osim autoričine biografije tu su i brojne recenzije njezinih knjiga, fotografije i slike kao i ulomci iz knjiga. Web stranica također omogućava čitanje cijelog niza Marininih kratkih priča i pjesama, u PDF formatu.

Vidi ovdje



Kako je biti pjesnikinja u Hrvatskoj?


Rantalica Rant dobila i šalje dalje :



Dragi pjesniče/pjesnikinjo!

Moje ime je Ana Božičević-Bowling; mlada sam pjesnikinja podrijetlom iz Hrvatske, no već deset godina živim, pišem i objavljujem u Sjedinjenim Državama, gdje sam zaposlena pri američkom PEN-u. Član sam novog projekta iniciranog od strane dvije američke pjesnikinje, Juliane Spahr i Stephanie Young, koje pripremaju publikaciju o ženama-pjesnicima diljem svijeta. Ova inicijativa nastavak je vrlo uspješnog istraživanja u kontekstu američke poetske scene, objavljenog u studenom u znamenitom časopisu *The Chicago Review* ( vidi ovaj link).

Kao dio projekta, vršimo pismenu anketu žena-pjesnika sa slijedećim pitanjima:

*Hrvatske pjesnikinje, kažite nam!*
Grupa smo pisaca i feministkinja koja želi uspostaviti dijalog s hrvatskim
pjesnikinjama i saznati sve o tome kako je biti žena-pjesnik u Hrvatskoj.

- Što možete reći američkim pjesnicima o životu i radu hrvatskih pjesnikinja?
- Što bi se još moglo učiniti, i ima li mjesta za suradnju?

Šaljite dojmove i odgovore (idealno u formatu sažetih, kratkih eseja) Ani Božičević-Bowling na adresu anabobo@gmail.com.

Po završetku projekta, rezultirajuća publikacija će biti naširoko
publicirana, i ovo će biti odlična prilika za promociju hrvatske poezije u
Americi. Pišite nam i podijelite naša pitanja s drugim pjesnicima i
pjesnikinjama!

Lijep pozdrav iz New York-a,

Ana Božičević-Bowling




NOVO : Marina Šur Puhlovski - 'Nesanica' (Profil, 2007.)




Marina Šur Puhlovski
'NESANICA'

roman
izd. Profil
format: 14,5x19,5 cm
uvez: meki
broj stranica: 220
cijena: 179,00 kuna

Riječ izdavača


Mjesto radnje: Zagreb, vrijeme: tri sata ujutro, 1. travnja 2000. i neke godine…
U noći svoje nesanice 57-godišnja Sofija, dobro situirana Zagrepčanka, obavlja inventuru svog života, ali i svojevrsnu inventuru 20. stoljeća. Roman o majci? O odrastanju? O životnim razočarenjima? O nemogućnosti ljubavi? O alkoholizmu? O kućnom seksualnom nasilju? O povijesti? … Roman mnoštva tema, prožet humorom na vlastiti račun, pisan svakodnevnim govornim jezikom, izuzetnog tonusa i energije, zbog čega se čita u jednom dahu poput krimića…


Roman Marine Šur Puhlovski 'NESANICA' počinje kao priča 57- godišnje spisateljice, situirane Zagrepčanke, u drugom braku i majke odrasle kćeri, s književnim djelom iza sebe koje ju nije doduše učinilo slavnom, ali kojim se ipak uspjela realizirati i konstituirati kao subjekt. Međutim u času kad počinje pisati 'NESANICU', čije se vrijeme pričanja zbiva od kasno-večernjih do rano-jutarnjih sati, u jednoj noći, pred praskozorje, kad smo ranjivi i depresivni, pogotovo ako patimo od nesanice, i ako smo na najboljem putu da se propijemo, njezin život više «ne štima»: radi se o velikom pospremanju i bacanju iluzija u kantu za smeće…Od uvodne potresne epizode umiranja oca od alkoholizma i ciroze priča ide u smjeru samoispitivanja, međutim, pripovjedačica ne upada u egotistički narcizam nego se uvijek bavi i drugima, prije svega majkom, koja je glavni lik priče. Matrilinearnost sudbina koja vodi od prabake do majke pripovjedačice povlači u svom toku sve ostalo: prostore, epohe, partnere, rodbinu, susjede, djecu, pravdu i krivdu, više nesreće nego sreće i upornu žilavu volju za preživljavanjem…Riječ je dakle o izvrsnom «rodnom» romanu pisanom u ženskom ključu ali bez klišeja ženskog diskursa, romanu koji se, unatoč ozbiljnosti tema (socijalnih, filozofskih, seksualnih, itd..) čita u jednom dahu, kao dobar krimić… Taj rijetki spoj «napetosti» i «ozbiljnosti» autorica je postigla kako majstorskim baratanjem izmjenama očišta, tj. JA-ONA-MI perspektive koja znači oscilaciju subjekta pripovijedanja između pojedinca i grupe, unikatnosti i paradigme, tako i neuobičajenim stilom: koristi se posve govorni idiom (stiliziran, naravno) u funkciji umjetničkog izraza; on naime nije rezerviran samo za dijaloge, nego se pojavljuje i kao jezik naracije. To nije dijalekt, niti argot, nego famlijarni, svakodnevni (čak ne ni zagrebački) govorni jezik, u osnovi demokratičan. On je izvrsno prilagođen toj priči bez hijerarhije kulturnih i socijalnih vrijednosti, dok je rečenica niz nezavisnih rečenica, dakle, paratakse, koja se pokorava istom načelu ravnopravnosti segmenata. Priča bi mogla biti napisana u jednom dahu bez točke i zareza, u prividnoj spontanosti bunovnog, misaonog i jezičnog kovitlaca, kad se riječi roje kao pljeva, kao «meljavina uma», prije nego propadnu u mrak, u šutnju, u ništa. To je snažan i osoban tekst koji bridi svakovrsnim prekoračenjima ali i odiše svježinom i velikom stvaralačkom energijom u jednom teškom žanru već jako opterećenom klišejima autobiografske, ispovjedne, ženske i obiteljske priče. U tom možda najiskorištavanijem od svih modela, autorici uspijeva na vrlo osoban način na svakom koraku pretvoriti «istinu» u misao, u izraz i u simboličko, a da ona pri tom uvijek ostane – istina.



Večer starih bogova u Puli

četvrtak , 29.11.2007.




Da Svarog, Perun, Svantevid, Morana, Bjesomar, Rusalke, bjesovi, vile, divovi i cijelo to društvo u koje su vjerovali naši daleki preci, nije izumrlo, te da su ih osim Ivane Brlić Mažuranić znali "probuditi" i neki nama suvremeni ljudi od pera i tipkovnice, pokazao je ovoljetni Festival fantastične književnosti u Gračišću, i njemu u čast objavljena zbirka "Priče o starim bogovima" (u izdanju Pučkog otvorenog učilišta u Pazinu).

Kako se staroslavenska mitologija sljubljuje s modernom znanstvenom fantastikom i fantasyjem, dođite provjeriti

u subotu, 1. prosinca u 21 sat
u caffe-bar P-14 u Puli, Preradovićeva 14

Zbirku "Priče o starim bogovima" predstavljaju njen urednik Davor Šišović, te autori Robi Selan, Ivana Pomazan, Mirko Grdinić i drugi. Priče nadahnute staroslavenskom mitologijom začinit ćemo vinom "Perun" vinarije Putinja iz Gračišća. Svi ste pozvani!

Veselimo se vašem dolasku!

P. S. Ako je još netko od autora u to vrijeme negdje u Istri, bit ćemo sretni da nam se pridruži u programu.

Davor Šišović
davor.sisovic@pu.htnet.hr
bookaleta.blog.hr



Izašao novi 'Quorum'




Nakon promjene nakladnika i u proširenom redakcijskom sastavu objavljen je novi broj časopisa 'Quorum'.

Kao izdavač aktualnog, prvog broja za 2007. godinu potpisan je Centar za knjigu, a osim glavnog urednika Miroslava Mićanovića, novu redakciju čine izvršni urednik Slađan Lipovec, Luka Bekavac, Maša Grdešić, Ivan Kapec, Branislav Oblučar, Marko Pogačar, Zoran Roško, Damir Šodan i Vladimir Končar, koji je novi 'Quorum' redizajnirao i podario mu novi vizualni identitet.

Novi broj i sadržajno slijedi bogatu tradiciju koju časopis ima, istodobno otvarajući prostore za nove teme i nova autorska i urednička viđenja, nastojeći na hrvatsku književnu scenu unijeti aktualnosti iz područja književne i kulturalne teorije, donoseći prijevode novih radova autora koji su domaćoj čitateljskoj publici već poznati, ali i onih koji tek u 'Quorumu' prvi put progovaraju hrvatski.
Kao časopis koji sustavno želi pokrivati domaću književnu scenu, novi 'Quorum' otkriva i objavljuje radove autora koji stupaju na književnu pozornicu s već poznatim i priznatim i nagrađivanim autorima.

U ovom broju čitatelje očekuje temat o Vladi Buliću, s autorovim tekstom o vlastitoj poetici i procesima pisanja te novim pričama, uz kritički osvrt Marka Pogačara na Bulićeve ranije radove.
Od domaće poezije tu su tekstovi Ivana Rafaja, Ane Anić i Damira Šodana, a u prijevodima Ede Fičora i Miloša Đurđevića 'Quorum' objavljuje poeziju Tomaža Šalamuna i Jamieja McKendricka.
Čitateljima su ponuđene nove priče Nenada Stipanića, Morin Kudić i Vedrana Premuža, a Zoran Roško predstavlja Dodie Bellamy, američku autoricu iznimno zanimljiva i provokativna iskaza. Na granicama su proznog, poetskog i esejističkog čitanja i učitavanja novi tekstovi Branislava Oblučara, Leonardo Kovačević priredio je teorijski blok Tijelo i pismo, a na kraju čitatelji mogu zaviriti i u djevojačke sobe kroz kulturalnoteorijsku prizmu Maše Grdešić.

'Quorum' možete kupiti u knjižari Meandar u Kaptol centru, a od idućeg tjedna i u svim većim knjižarama.



Izvor : Tportal

NOVO : Ludwig Laher - 'Degeneracija srca' (Disput, 2007.)


Ludwig Laher
'DEGENERACIJA SRCA'

S njemačkoga preveo Sead Muhamedagić
izd. Disput
176 str, 12,5 x 20,5 cm
tvrdi uvez
Cijena : 100,00 kn

Riječ izdavača



Povijesni roman 'Degeneracija srca' radikalno ponire u neprobavljenu austrijsku prošlost iz razdoblja od 1940. do 1955. godine. Riječ je o nacističkome radno-odgojnom logoru za “asocijalne” i o logoru za Rome koji su bili otvoreni početkom četrdesetih u gornjoaustrijskom selu St. Pantaleonu u blizini Braunaua, rodnoga gradića Adolfa Hitlera. Ondje počinjene zločine, posebice nad Romima, nakon rata je naime progutala opća amnezija austrijske javnosti.
Autor je podrobno istražio golemu građu zataškanih istražnih izvješća o postupcima nacističke birokracije i užasnim mučenjima logoraša koji su svojim čuvarima bili izloženi na milost i nemilost. Čitatelj nikako ne može ostati distanciran i ovu šokantnu priču – koja meandrira graničnim područjem između literarne fikcije i dogođene (dokumentirane) zbilje – doživjeti isključivo kao povijesno štivo, kao hladnu analizu smrtonosnoga kružnog toka ozakonjene samovolje i životnih okolnosti potpuno obespravljenih žrtava. U najdojmljivijim dijelovima knjige Laher na cinizam svojstven postupcima dužnosnika nacističke stranke, političara, državnih i policijskih službenika, sudaca, liječnika (primjerice, izraz odabran za naslov dijagnoza je uzroka smrti jedne logorašice Ciganke!) odgovara istim sredstvima, ali ne poseže za propagiranjem antifašističkih slogana.
Pripovjedač nam se najčešće obraća u prvome licu množine. Ne želi se time prikriveno apelirati na svijest o kolektivnoj odgovornosti, nego se prije svega ide za tim da se i čitatelja uprisutni, kako bi, zahvaćen maticom potresne priče, oćutio dubinsku, blagotvornu katarzu koju je službena Austrija predugo i tvrdokorno odbijala. Ona se poslije rata, naglašava autor, vrlo brzo emocionalno i juridički "prestrojila", zaogrnuvši se naizgled nepropusnim habitom žrtve. Bilo je, doduše, intelektualaca koji su tu, u to doba "državotvornu" strategiju jasno dijagnosticirali, ali je njihov kritički glas ipak bio preslab. Proces mučnog obračuna s nacifašističkom prošlosti, što su ga početkom 70-ih inaugurirali Thomas Bernhard, Peter Turrini, Elfriede Jelinek i Alfred Kolleritsch, ali koji je kasnije posustao, ovim se Laherovim romanom ponovno intenzivirao.




Ludwig Laher, autor romana 'Degeneracija srca', gostovat će na pulskom festivalu knjiga i autora "Sa(n)jam knjige u Istri" i u ponedjeljak 10.12. u 13 sati (INK, Foaje) predstaviti navedeno djelo. O knjizi će, osim autora, govoriti Alida Bremer, Daša Drndić, Damjan Lalović i Sead Muhamedagić.

Svetislav Basara i Veselin Gatalo u Zagrebu

U sklopu 'Dana srpske kulture' u Zagrebu :



U BP Clubu 4. prosinca održat će se književna večer Svetislava Basare, autora više od 20-tak romana, zbirki, pripovjedaka i eseja. Basara je dobitnik nekoliko nagrada za književnost, a njegov roman 'Fama o biciklistima' smatra se najboljim romanom desetljeća.

Pjesnička zbirka 'Vrijeme mesinganih perli' otkrit će tko je Veselin Gatalo, dobitnik ovogodišnje nagrade za poeziju 'Aleksa Šantić'. Književna večer održat će se 6. prosinca u dvorani Srpskoga kulturnog društva 'Prosvjeta'.




Autorstvo, individualnost, društvo

srijeda , 28.11.2007.




Četvrtak, 29. 11. u 19:00 sati

Molekula, Delta 5/1, Rijeka

AUTORSTVO, INDIVIDUALNOST, DRUŠTVO


U kojoj mjeri se isprepliću individualnost, umjetničke konvencije i društveni utjecaji u stvaranju umjetničkog djela?
Koliko je autor neovisan, a u kojoj mjeri je podložan utjecaju umjetničkih trendova, ali i drugim društvenim utjecajima, prije svega onim ekonomskim i političkim?
U kojoj mjeri diktat tržišnog uspjeha, ali i estetskih pravila ograničavaju autorstvo, a u kojoj mjeri su neophodni s obzirom da je interpretacija umjetničkog djela kolektivni čin?


O ovim temama raspravljat će Velid Đekić, Daša Drndić i Igor Eškinja. Raspravu će moderirati Davor Mišković.






Predstavljanje knjige 'Dubrovnik otvoreni i zatvoreni grad'




Predstavljanje nove knjige biblioteke 'Razotkrivanja' Naklade Ljevak «Dubrovnik otvoreni i zatvoreni grad : Studije o dubrovačkoj književnoj kulturi» Dunje Fališevac, održati će se u četvrtak 29. studenoga u 18 sati, u Gliptoteci u Zagrebu (Medvedgradska 2).

O knjizi će govoriti:
Davor Dukić
Zoran Kravar
Dunja Fališevac
i urednica Nives Tomasević



O knjizi:

U knjizi Dunje Fališevac 'Dubrovnik - otvoreni i zatvoreni grad' dominiraju teme u vezi s književnošću ranonovovjekovnog Dubrovnika. Tematskom jedinstvu knjige oponira mnoštvenost stajališta s kojih autorica pristupa svojim temama. Dok su neki članci zamišljeni kao cjelovite analize individualnih opusa ili koherentnih vrstovnih tradicija, neki se bave neispitanim sadržajima i aspektima dubrovačke književnosti, često i onima koji svjedoče o autoričinu odmaku od tekstualno orijentirane povijesti književnosti prema otvorenijoj heuristici kulturalnih studija. U ovoj se knjizi Dunja Fališevac očituje kao znanstvenica koja se pera ne laća olako, nego kad naiđe na neistražena pitanja ili na teme kojima su potrebna nova tumačenja, kadšto i u opoziciji s proširenim stereotipima. Članci su pisani vrsnom znanstvenom prozom iza koje se osjeća autoričino iskustvo, komponirani su svrsishodno, a imponiraju i svojim spoznajnim rezultatima.
Zoran Kravar



Izvor : MVinfo.hr

NOVO : Slobodan Prosperov Novak - '101 Dalmatinac i poneki Vlaj' (V.B.Z., 2007.)


Slobodan Prosperov Novak:
'101 Dalmatinac'

izd. V.B.Z.
Biblioteka: Ambrozija
Uvez: meki
Format: 15,5 x 23,5
Broj stranica: 248
Cijena : 49,00 kn

Riječ izdavača



U novoj knjizi '101 Dalmatinac i poneki Vlaj' pisac i sveučilišni profesor Slobodan Prosperov Novak literarnim, ali vrlo lapidarnim stilom s mnoštvom provjerenih povijesnih podataka i anegdota pripovijeda detalje iz života i djela najznamenitijih Dalmatinca.
Obrađene su osobe u dijapazonu od cara Dikolecijana i Marka Marulića do Jeronima Dalmatinca i Marina Držića, od Jurja Dalmatinca i Nikole Božidarevića do Miroslava Radmana, Ante Tomića i Borisa Dežulovića.

U knjigu je uvršten i niz dalmatinskih političara koji su obilježili njezinu povijest od Demetrija Hvarskog do Mihovila Pavlinovića, Frana Supila i Iva Sanadera.

Ova važna (i duhovita) knjiga Slobodana Prosperova Novaka još je jedan osebujni dokaz njegove zaista nesvakidašnje erudicije.
Izrađena na način drevnih karakteroloških biografskih zbornika, odlikuje se miješanjem sasvim provjerljivih podataka i onih koji su autorove konstrukcije ili su pak temeljeni na anegdotama, manje ili više općepoznatim ocjenama.

Knjiga eseja '101 Dalmatinac', prvi dio duologije kojoj se drugi dio zove '101 Dalmatinka', opskrbljena je izvornim fotomaterijalom, ilustracijama umjetničkih djela što su ih stvorili likovi ove knjige.



PROMOCIJA : Stjepan Balent - 'Zbiljna drogerija' (AGM, 2007.)





U zagrebačkoj Knjižnici Ivana Gorana Kovačića,
Ulica grada Vukovara 35,
u četvrtak 29. studenog 2007.
u 19 i 30

održat će se
predstavljanje zbirke poezije
"Zbiljna drogerija"
Stjepana Balenta.


Dugoočekivanu drugu knjigu pjesama Stjepana Balenta, koju je početkom mjeseca objavio zagrebački AGM, predstavit će Stjepan Balent i Miroslav Mićanović.

Pjesme Stjepana Balenta ujedno su i kratke priče iz kojih je moguće iščitavati neke pojedinačne sudbine i opću povijest prolaznosti. Da bi ih uobličio ponekad stvara nove kovanice. Ipak, njegov svijet ponajprije je stalan dijalog tradicionalnih poetskih slika u koji se uvukla suvremenost sa svojim vizualnim i tehnološkim mogućnostima, s percepcijom novog u trajnom, sa slutnjom drukčijeg u heraklitovskom ponavljanju vode i vatre postojećeg svijeta, njegove emocionalnosti i osamljenosti podjednako.

Stjepan Balent rođen je 1969. godine u Čakovcu. Studirao je u Zagrebu i Mariboru. Od 2002. je urednik na portalu Net.hr. Autor je natječaja za kratku priču Ekran priče, rezultat kojeg su tri istoimene knjige u izdanju Naklade MD, dok je "Ekran priče_04" objavio Profil International. Pjesme i priče, koje su mu prevođene na više jezika, objavljivao je u književnoj periodici, na radiju i internetu.
Do sada je objavio: "Kako sada stvari stoje?" (s Ivanom Jašić i Tihanom Jendričko), pjesme; SKUD I.G. Kovačić, Zagreb 1995.; "Voda", pjesme; Naklada MD, Zagreb 1998.






''Zagrijavanje...'' : Marija Andrijašević, Slađan Lipovec, Barbara Plejić i Zoran Tomić




"Zagrijavanje do 27",
u petak, 30. 11.
s početkom u 19:30
,
u knjižnici Bogdan Ogrizović.
Vodi Roman Simić,
a nastupaju
Marija Andrijašević, Sladjan Lipovec, Barbara Plejić i Zoran Tomić, autor već hvaljenog romana "Nebo su prekrili galebovi".



NOVO : Pavao Pavličić - 'Vukovarski spomenar' (Matica hrvatska, 2007.)

utorak , 27.11.2007.


Pavao Pavličić
'Vukovarski spomenar'

izd. Matica hrvatska
tvrdi uvez s ovitkom
306 str.
17×24 cm
cijena: 340 kn


Riječ izdavača


Prozni zapisi 'Vukovarski spomenar' najnovije je djelo Pavla Pavličića i četrnaesta objavljena knjiga u biblioteci Matice hrvatske 'Redovita izdanja za članstvo'. Pavličićevi zapisi o Vukovaru u kojemu je proživio djetinjstvo i mladost, posvećeni su osebujnim pejzažnim, povijesnim i ljudskim posebnostima i vrijednostima toga grada.

Otkriti što je to doista vukovarsko u samome Vukovaru, kako napominje izdavač, pokazuje se autoru kao trajni zadatak i, što je paradoksalno, koliko god se autor trudi biti lokalan u svojim vukovarskim pričama, njegovim se čitateljima svagda upravo te priče pokazuju univerzalnima.

Pavličiću se njegov rodni grad čini poput rudnika u kojemu se kriju dokazi o neobičnom, slikovitom, pa i simboličnom životu, iz kojega se može štošta naučiti, i koji u sebi krije neki dublji smisao.

Pravi je spomenar Vukovar sam - on je omašna, bogato uvezana knjiga s mnogo zanimljivih zapisa, u koju se u ovom trenutku, kako napominje Pavličić, mnogi upisuju pomažući Vukovaru da se digne iz pepela. 'Vukovar je u Hrvatskoj ono što je Hrvatska u svijetu - nepoznata vrijednost koju istom treba iznijeti na vidjelo', kaže autor.

Knjiga 'Vukovarski spomenar' (306 str.) ilustrirana je s 86 slika, a sadrži i ljetopis grada Vukovara koji je sastavio Mirko Sardelić.



Na ovome linku u prilici ste pročitati autorov uvodnik i poglavlja 'Dunavski esperanto' i 'Dunavuka'


Književna večer Snježane Pejović Petraček




'Domino i Povratak' (izd. Kulturni centar Kalliopa, Našice, 2007.) naslov je nove prozne knjige bujske književnice i knjižničarke Snježane Pejović Petraček.
Tim povodom Knjižnica će ugostiti autoricu te kroz razgovor i čitanje predstaviti njezin književni opus.
U predstavljanju će sudjelovati i izdavači Katarina Kolarić-Jerković i Ilija Matić.
Ujedno će biti prezentirano i novo izdanje Gradske Knjižnice Umag kao nakladnika: izbor radova s međunarodnog književnog natječaja 'Lapis Histriae 2007'. Na tom je natječaju, naime, bujska spisateljica osvojila prvu nagradu!

Vrijeme zbivanja: 29. 11. u 20:00 h, Gradska knjižnica Umag



Snježana Pejović Petraček (1965.) književno je ime koje sigurno poznaju oni bliže poeziji i bliže Istri. To su domene gdje je njezin trag prisutniji i življi. U Istri, naime, živi i radi 18 godina. Živi u Bujama, iako – rođena je u Rijeci; radi u Gradskoj knjižnici, iako – magistrica je pedagogije; voli se nazivati pjesnikinjom, iako – piše i prozu. Kao spisateljica objavila je knjige poezije 'Kao Ajrin' (1994., u koautorstvu s Mirelom Jovičić) i 'Ptice od straha lete' (2006.), i dvije prozne knjige: 'Paralelni slalom' (2002., u koautorstvu s Mirelom Jovičić) i najnoviju 'Domino i Povratak' (2007.) Pored toga, objavljivala je po časopisima, osvojila nagradu' Laurus nobilis 2002'. godine na natječaju u Poreču te pobijedila na Međunarodnom književnom natječaju 'Fulvio Tomizza: Lapis Histriae 2007.'


'Može li se brendirati pisca?'





U četvrtak, 29. studenog, s početkom u 19 sati, u Društvu hrvatskih pisaca (Basaričekova 24, Zg)
u sklopu ciklusa 'Grički dijalog' održava se tribina 'Može li se brendirati pisca?'.

Na tribini će se raspravljati o 'vrućim' pitanjima kao što su:

- je li pisac-brand samo jedna od roba na tržištu ili može stvoriti i umjetnost?
- ako su pisci puke robne marke, traju li jednako tako samo nekoliko sezona?
- ne čini li vam se da su se žene bolje izbrendirale, prokužile marketinške štosove?
- hmm… ali nije li iza svake brand-spisateljice moćan muž, otac, medij, ljubavnik...?
- što sve čine marketinški šamani samo da bi prodali robu?
- mora li brendiranje pisca nužno rezultirati trivijalizacijom i površnošću?
- postoji li brendiranje sa i bez pokrića?
- donosi li brendiranje piscu samo medijsku ili i širu, društvenu moć?
- i koje su, naposljetku, tipične hrvatske posljedice te globalne pojave?

O tim i drugim temama razgovarat će moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik, te njihovi gosti: pisci: Sanja Pilić, Zoran Ferić, Simo Mraović, Boris Beck, brand-urednik i kritičar Velimir Visković, stručnjak za marketing i brendiranje Drago Perić.


Josef Haslinger dolazi u Hrvatsku!




Jedan od najzanimljivijih i najboljih suvremenih austrijskih pisaca Josef Haslinger dolazi u Hrvatsku, u Zadar, Zagreb i Osijek, gdje će predstaviti svoj najpoznatiji roman ‘Bal u operi’.
Roman ‘Bal u operi’ nedavno objavljen u Hrvatskoj u izdanju zaprešićke Frakture, fascinantno je i napeto štivo koje govori o terorističkom napadu desničara na bečku operu prigodom slavnoga Bala u operi, a Hasslinger je svojom temom i intrigantnim načinom pisanja najavio najveću opasnost dvadeset i prvog stoljeća - terorizam. U izvrsnom prijevodu Ane Šunjare ovaj roman već je zainteresirao i brojne hrvatske čitatelje, sada je prilika da zvijezdu suvremene njemačke književnosti vidite uživo i pitate ga sve o književnosti i terorizmu.

ZADAR
četvrtak 29. 11. 2007. u 12.00 sati
Gradska knjižnica, Stjepana Radića 11b
Govore: Josef Haslinger, Ivan Pehar, Silvija Kabić, Seid Serdarević i Christian J. Ebner

ZAGREB
četvrtak 29. 11. 2007. u 20.00 sati
Booksa, Martićeva 14b
Govore: Josef Haslinger, Ana Šunjara, Seid Serdarević i Christian J. Ebner

OSIJEK
petak 30. 11. 2007. u 18.00 sati
u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici, Europska avenija 24
Govore: Josef Haslinger, Dragutin Katalenac, Vlado Obad, Seid Serdarević, Ana Šunjara i Christian J. Ebner

Dolazak Josefa Haslingera u Hrvatsku organizirali su Austrijski kulturni forum, Goethe-Institut Hrvatska, Gradska knjižnica Zadar, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, književni klub Booksa i nakladnička kuća Fraktura.



Uskoro tri knjige iz Algoritmove biblioteke poezije

ponedjeljak , 26.11.2007.




USKORO, u prosincu,
izlazi prvo kolo
Algoritmove biblioteke poezije
'na vrh jezika'
a donosi naslove:

MARKO POGAČAR: ''POSLANICE OBIČNIM LJUDIMA''
OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ: ''KUĆNA PRAVILA''
LJUBA LOZANČIĆ: ''VJENČANJE U ŠUMI''

Tim povodom donosim jednu novu pjesmu Olje Savičević Ivančević :



/san velikog bijelog medvjeda/

trebaš nešto toplo i mekano da pomiri južni i sjeverni spol:
pazuh pingvina ili utrobu ženke tuljana, eskimkino vruće stopalo kad je jutros bosa, dražeći svoga lijepog muža istrčala na snijeg iz iglua.
svaki put kad pregrizeš kost ledene ribe, osjetiš tu staru medvjeđu potrebu
da pustiš život iz neke kožnate posude, razdereš očnjakom modru venu žudnje
i da sav taj beskraj, neviđena bjelina u kojoj i sam bijel i posve beskrajan
koračaš sporo i prepun uzaludne snage, da sve to prekine jedna krvava fleka
prema kojoj će se ustrojiti arktik, prema kojoj ćeš na kraju krajeva moći trčati neprekidno
s jedne strane ledene sante na drugu;
dok ne padne novi snijeg, dok te ne napusti snaga
– u svakom slučaju dok ne prođe još jedno polarno ljeto.
(iz ciklusa Arktik)
Olja Savičević Ivančević



PROMOCIJA : Aleš Šteger - 'Katkad je siječanj usred ljeta' (Meandar, 2007.)




U Booksi će se u utorak, 27. srudenog 2007., u 19 sati održati promocija knjige slovenskog pisca Aleša Štegera «Katkad je siječanj usred ljeta» (Meandarmedia, 2007).

Na promociji, uz autora Aleša Štegera, sudjeluju: prevoditelj Edo Fičor, Miroslav Mićanović i Branko Čegec... uz posebne goste, grupu INTI RAIMI koji će izvoditi južnoameričku glazbu.

Aleš Šteger rođen je 1973. u Ptuju. Osim knjige «Katkad je siječanj usred ljeta» (Včasih je januar sredi poletja, 1999), objavio je pet pjesničkih zbirki: «Šahovnice ur» (1995), «Kašmir»(1997), «Protuberance» (2002), «Kamen» (CD s izabranim pjesmama, uz glazbu Petera N. Grubera i slike Dušana Fišera, 2005) i «Knjigu reči» (2005). Ove je godine objavljena i njegova druga prozna knjiga pod naslovom «Berlin». Za prvu je dobio Nagradu slovenskog sajma knjiga za najbolji književni prvijenac, a za drugu Veronikinu nagradu. Uvršten je u više pjesničkih antologija.

Petnaestak izdanja njegovih knjiga pojavilo se u prijevodu na strane jezike, od istočnoeuropskih zemalja do Njemačke, SAD-a i Meksika. U Meandru je izašla i njegova pjesnička knjiga «Protuberance» 2003. godine.

Više o knjizi ovdje



Izvor : MVinfo.hr

NOVO : Mario Vargas Llosa - 'Raj iz drugog ugla' (Vuković&Runjić, 2007.)


Mario Vargas Llosa
'Raj iza drugog ugla'

prijevod: Tamara Horvat Kanjera
izd. Vuković & Runjić
368 str. , meki uvez s klapnama
cijena: 129,00 kn

Riječ izdavača



U ovome se romanu veliki peruanski pisac uhvatio priče o slikaru Paulu Gauguinu, pripovijedajući usporedo o životu njegove hrabre, lijepe i beskompromisne bake Flore Tristán, koja je bila među prvim ženama koje su se davnih pedesetih godina 19. stoljeća borile za prava radnika i žena. Vargas llosa je isprepleo poglavlja o njezinim političkim aktivnostima i patnjama s onima u kojima opisuje Gauguinov gotovo jednako buran i nepredvidljiv život.
Temeljen na povijesnim činjenicama, koje pisac vješto nadograđuje fikcijom, roman se čita kao napeta intriga upravo zbog neukrotivih ličnosti Flore i samoga Gauguina, jednog od najosebujnijih likova među slikarima s kraja 19. stoljeća.
Naslovom aludirajući na utopije o autentičnom životu koji je uvijek tu iza drugog ugla, Vargas Llosa supostavlja socijalni idealizam Flore Tristán Gauguinovim maštanjima o primitivnoj, egzotičnoj, nepatvorenoj umjetnosti koja se može pronaći jedino na dalekim južnim morima, gdje europska civilizacija još nije sve pokorila i podredila zapadnokršćanskom moralu i kodu ponašanja.


***

Mario Vargas Llosa jedan je od najzanimljivijih pripadnika «latinskoameričkog booma» , a osobito je poznat po romanima «Rat za kraj svijeta», «Tetka Julija i piskaralo», «Pohvala pomajci» te «Don Rigobertove bilježnice». Opsežni spisateljski rad Vargasa Llose prati i neumorno pojavljivanje u političkoj i književnoj javnosti. Godine 1986. primio je jedno od najuglednijih priznanja hispanofonog svijeta, španjolsku nagradu Prěncipe de Asturias», a 2002. godine dodijeljena mu je nagrada «Nabokov» američkog centra PEN-a.

Izvor : MVinfo.hr



Moja kritika romana 'Jarčevo slavlje' Maria Vargasa Llose dostupna na ovome linku


NOVO : Dževad Karahasan - 'Izvještaji iz tamnog vilajeta' (Profil, 2007.)

nedjelja , 25.11.2007.



Dževad Karahasan
'Izvještaji iz tamnog vilajeta'

Profil International
176 str. , meki uvez s klapnama
cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača


Djela Dževada Karahasana posljednjih su petnaestak godina doživjela mnogobrojna izdanja u svijetu i dobila brojne nagrade i prestižna priznanja. Za toga uglednog bosanskog i svjetskog pisca Zagreb je, po njegovu osobnom izboru, svojevrsni književni zavičaj: «Izvještaji iz tamnog vilajeta», zbirka pripovijesti, koja paralelno na njemačkom izlazi u izdanju uglednoga njemačkog izdavača Suhrkampa, deveta je Karahasanova zagrebačka knjiga.
Ona se sastoji od pet pripovijesti koje su ciklički povezane. Događaju se u različitim povijesnim razdobljima i na različitim mjestima (od otomanskog dvora iz 19. stoljeća do ratnog Sarajeva), ali unatoč tematskoj raznorodnosti, među tematiziranim zbivanjima uspostavljaju se brojne analogije.
U osnovi je knjige traganje za korijenima ratne kataklizme koja je Bosnu zadesila potkraj 20. stoljeća. Karahasan temi pristupa kao vrhunski europski intelektualac, dobar poznavatelj i filozofske i teološke tradicije, tako da njegovo pripovijedanje o konkretnim zbivanjima vrlo često dobiva formu esejizirane proze.

***

Dževad Karahasan rodio se u Tomislavgradu (Duvno) 1953. godine. U rodnom je gradu završio osnovno i gimnazijsko školovanje. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, studij komparativne književnosti i teatrologije, a doktorirao u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Radio kao dramaturg u Narodnom pozorištu Zenica i Narodnom pozorištu Sarajevo; kao urednik u reviji "Odjek" i časopisu "Izraz" te kao profesor na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Filozofskom fakultetu u Sarajevu, te kao lektor na Univerzitetu Goettingen. Bio je gostujući profesor na sveučilištima Salzburg i Innsbruck.

Objavio je romane: "Istočni divan" (1989), "Stidna žitija" (1989), "Stid nedjeljom" (1990), "Šahrijarov prsten" (1994), "Sara i Serafina" (1999). Pripovjetke: "Kraljevske legende" (1980), "Kuća za umorne" (1993). Drame: "Kralju ipak ne sviđa se gluma" (1983), "Misionari" (1989), "Koncert ptica" (1997), «Sara i Serafina» (1999), «Noćno vijeće (2005), te brojne eseje i terijske i kritičke studije. Knjige su mu prevedene na njemački, francuski, talijanski, španjolski, engleski, češki, poljski, slovenski, nizozemski. Dobitnik je više međunarodnih knnjiževnih nagrada. Živi u Sarajevu i Grazu. Predaje na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.



Izvor : MVinfo.hr



Napustio blagostanje, postao beskućnik i napisao uspješnu knjigu

subota , 24.11.2007.





U izdanju čuvene talijanske izdavačke kuće Feltrinelli, nedavno je objavljena knjiga 'Fanculopensiero', čiji je autor Maksim Cristan. Budući da je riječ o djelu koje je talijanska književna kritika pohvalila i o kojem je bilo govora i u raznim TV emisijama, odmah je postalo primamljivo za čitanje. I tu smo došli do novog iznenađenja - autor je Puljanin te u knjizi, autobiografskoga karaktera, opisuje kako je napustio blagostanje da bi otišao put Milana, gdje je započeo novi život, a dom mu je postala – ulica. Preživljavajući nekoliko godina na ulici s klošarima, došao je do zamisli da napiše knjigu u svome životu. I tu je knjigu objavio prestižni izdavač. S autorom je novinarka Glasa Istre kontaktirala putem e-maila, i pristao je odgovoriti na nekoliko pitanja, ne želeći međutim (raz)otkriti svoj pravi identitet, ističući da je za čitatelje jednostavno – Maksim Cristan.

Intervju dostupan ovdje




KRITIKA : Edo Popović - 'Oči' (OceanMore, 2007.)




KRITIKA : Edo Popović - 'Oči' (OceanMore, 2007.)

Godinu 2007. Edo Popović zasigurno će pamtiti kao vrlo uspješnu – nakon što je njemački prijevod njegova romana 'Izlaz Zagreb jug' kod tamošnje kritike dočekan pohvalama, postigavši također solidnu prođu u njemačkim knjižarama, domaća je kritika njegov novi roman 'Oči' jednoglasno proglasila vrhuncem njegova dosadašnjeg spisateljskog rada. S takvom bih se ocjenom složio; premda mi je 'Kameni pas' i dalje najdraži, 'Oči' su svakako najambiciozniji i najuspjeliji Popovićev rukopis, unatoč tome što je ponovno riječ o urbanoj, generacijskoj priči sa zagrebačkog asfalta punoj autobiografskih silnica, koja se ni atmosferom, ni tematikom ne odmiče daleko od prethodnih autorovih djela. Ipak, jedna razlika svakako postoji – izmjene pripovjednih perspektiva, odnosno monolozi više pripovjedača, u novome su romanu zamijenjeni ispovjednim iskazima jednoga lika, fotografa Ivana Kalde.

Njegov četrdesetak godina dug životni put autor razlaže u dvije narativne linije – jedna u obliku svojevrsna Bildungsromana prati junakovo djetinjstvo i odrastanje u okrilju disfunkcionalne obitelji, dok druga sižejna linija donosi Kaldino sada i ovdje. Da je junakova opora i mučna svakidašnjica obilježena raspadom braka i narušenim zdravljem, dok su njegov samotnjački karakter i društveno–socijalna neuklopljenost odraz nesretna djetinjstva i odrastanja uz nezainteresirana oca i neprijateljski raspoložena očuha te majku koja »nije živjela, nego je podnosila život«, čitatelju Kalda otkriva iz horizontale psihoanalitičarskoga kauča. Popović ponovno rabi dinamično, filmsko pripovjedanje, a, unatoč fragmentaciji, obje se pripovjedne linije razvijaju linearnom progresijom da bi se na kraju stopile u skladnu, zaokruženu cjelinu.

Ispovjednom karakterizacijom – uobičajenim instrumentarijem egzistencijalističke proze korpusu koje 'Oči' svakako pripadaju – dojmljivo je ocrtan Kaldin psihološki portret koji obilježavaju nezadovoljstvo, neambicioznost i bezvoljnost, dok je sužena perspektiva junakova subjektivnog motrišta kao i njegova ravnodušnost spram okružja i ljudi alibi površnu pristupu ostalim likovima, o kojima čitatelj premalo saznaje. Dakako, junakovo samotnjaštvo, pasivnost i besperspektivnost moguće je iščitavati i kao ironičnu opreku sveopćem domoljubnom zanosu i zajedničarenju, kojih se – budući da se radnja proteže od kraja pedesetih pa sve do sredine devedesetih godina prošlog stoljeća – u junakovim iskazima autor također dotiče. No, bolni su učinci nesređenih obiteljskih odnosa ipak u prvome planu dok su opresivne značajke društveno–socijalne i političke zbilje (kako socijalističkog poraća tako i prvih godina mlade demokracije) uglavnom u funkciji kontekstualizacije, ali i odapinjanja pokoje satirizacijske strelice.

Najjačim Popovićevim oružjem ponovno se iskazuje njegov izričaj, asketski pročišćen, jezgrovit, lapidaran i lucidan, često aforističan (osobito u dijalozima), ali i poetičan. Riječ je o poetici urbane melankolije (više na tragu npr. Velibora Čolića i Mihajla Pantića negoli Carvera, s kojim Popovića uobičavaju uspoređivati), lišenoj rustikalnosti, hermetizma, patetike i kićenja; to je lirika prigušene i zatomljene, ali iznimno snažne emocije, lirika gubitništva, osame i neuklopljenosti, čiji su proplamsaji u nekoliko navrata u romanu čak posredovani i u stihovanom obliku, što je nedvojbeno dobrodošlo iščašenje, jer se u autora Popovićeva habitusa ipak očekuje veći stupanj anarhičnosti, odnosno ne baš toliko izražena pedantnost u smislu skladnosti arhitektonike prozne građe, kao što je to kod novoga romana slučaj.
Popovićeva literarizacija gubitništva i mitologizacija besmisla lišena je pretencioznosti, što je postignuto obilnim nanosima ironije, kojoj, pak, svrha nije u buntu, jer je Popovićev Kalda bliži rezignaciji negoli pobuni ili negaciji. Ironija se tako ispostavlja štitom od svijeta, u kojemu se junak ćuti suvišnim, jer, kako na jednome mjestu veli, »da je mogao birati, ne bi se rodio«. No, kad se to ipak dogodilo, onda će »nastojati ostati na nogama, šuteći i gutajući svoj poraz«, što Kalda i čini, potpuno izbjegavajući samosažaljenje i lamentaciju bilo koje vrste. No, osim kuknjave pripovjedač prigodom reminiscencija izbjegava i nostalgične primjese, što je i razlog (od kritičara već zapažena, ali neelaborirana) preskakanja osamdesetih godina prošloga stoljeća. Novovalna bi događanja naime – u slučaju da autor želi ostati dosljedan – negativan emocionalni saldo sjećanja približila pozitivi, a to bi destruiralo pomno građeno ozračje depresije i bezvoljnosti.

Za razliku od većine egzistencijalističkih romana, Popović 'Oči' lišava esejističkih ekskursa, razlog čega se ponovno krije u junakovoj osobnosti; kao što sam naslov, ali i junakova snimateljska profesija govore, Ivan Kalda je promatrač, on gleda i uočava, ali odveć ne komentira – komentari podrazumijevaju analizu koju redovito slijedi pokušaj promjene kao svojevrstan iskaz pobune i nemirenja s postojećim, čemu Kalda u svojoj rezignaciji nije sklon, svjestan vlastite, ali i opće nemoći u popravljanju svijeta (pa čak i vlastite pozicije u njemu). Elem, junakova gubitnička pozicija potencirana je sviješću o njoj. No, rekonstrukcija prijeđena puta naposljetku ipak dovodi do određene (samo)spoznajne evolucije (u smislu odbacivanja suvišna tereta posredovanjem barem djelomična oprosta ocu, ali i uz otrežnjujuće prepoznavanje sebe u njemu) pa otvoren kraj sugerira i optimističnu mogućnost Kaldine reaktivacije, odnosno konačno dokinuće samoizopćenja i prestanak življenja u leru.
A upravo te, zaključne stranice romana otkrivaju i emocionalniju stranu Popovićeva izričaja, dosad skrivanu iza naglašene nonšalancije i šeretske – ponekad čak i afektirane – kulerštine, svrha kojih je bila u svojevrsnoj automistifikaciji. Stoga će svakako biti zanimljivo vidjeti kojim će smjerom krenuti Popovićevo buduće pismo, te hoće li autor iznaći novu tematsku okosnicu budući da je luzerštinu sa zagrebačkog asfalta već dobrano izraubao (ali na književno uspješan i dojmljiv način)...

napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu', broj 355, listopad 2007.



PROMOCIJA : Ivan Vidić - 'Violator/Ona govori' (Algoritam, 2007.)

petak , 23.11.2007.




ZNAJTE DA STE DOBRODOŠLI...
u utorak 27. 11.
u Novinarski dom,
Perkovčeva 2,
od 19 sati,
na promociju knjige
Ivana Vidića
''Violator / Ona govori''


Predstavljaju:
Nada Gašić, Rade Dragojević i Ivan Vidić;
odabrane ulomke čita,
na sav glas,
ako treba kao Majakovski stihove:
Vili Matula



Raspisan natječaj za nagradu 'Goran za mlade pjesnike'



Studentsko kulturno-umjetničko društvo Ivan Goran Kovačić organizira književnu manifestaciju 'Goranovo proljeće'. U nizu programa 45. Goranovog proljeća – 2008. tridesetdrugi put raspisuju i natječaj za mlade pjesnike.

Uvjeti natječaja:

1. U natječaju mogu sudjelovati pjesnici do 30. godine, koji nisu objavili knjigu poezije
2. Na natječaj treba poslati cjelovit rukopis pjesničke zbirke
3. Uz rukopis treba poslati kratku biografiju i točnu adresu stanovanja (Rukopisi se ne vraćaju)
4. Žiri sastavljen od suvremenih hrvatskih književnika predložit će najboljeg mladog pjesnika za nagradu "Goran". Nagrada je objavljivanje prve knjige mladom autoru
5. Osim nagrađenog autora, sudionici se neće pojedinačno izvještavati o ishodu natječaja
6. Rok za slanje pjesama je 20. prosinca 2007.
7. Pjesme treba poslati na adresu:
SKUD Ivan Goran Kovačić (za natječaj)
Opatovina 11, 10000 Zagreb, Hrvatska

ili na e-mail: info@igk.hr



Izvor : Net.hr

OFF VU




OFF VU ?!?

Zvuči poznato?

Osvježite sjećanje na ovome linku




Razgovori s Algoritmovim autorima

četvrtak , 22.11.2007.





Povodom objavljivanja knjiga Ivana Vidića, Marijane Ogreste, Andree Pisac, Zorana Tomića i Emira Imamovića Pirkea, Algoritam je na svom
Predlistu objavio razgovore s autorima :



- razgovor s Ivanom Vidićem ovdje
- razgovor s Marijanom Ogrestom ovdje
- razgovor s Andreom Pisac ovdje
- razgovor s Emirom Imamovićem Pirkeom ovdje
- razgovor sa Zoranom Tomićem ovdje



Moja nova kritika u 'Vijencu'



Ako vas zanima
kakvo je moje mišljenje
o pisanju
Đermana Ćiće Senjanovića
prošećite do prvog kioska
po novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn)
u kojem je objavljena
moja kritika
Senjanovićeve knjige
'Evo me u posteju'





Kao i svaki, i ovaj broj 'Vijenca' donosi cijeli niz odličnih tekstova posvećenih književnosti ali i drugim umjetnostima : opširan razgovor s Borisom T.Matićem, ravnateljem Zagrebačkog filmskog festivala; kritike novih knjiga Daniela Načinovića, Michela Houellebecqua, Vjerana Zuppe, Darka Gašparovića; kolumne Pavla Pavličića i Stjepana Malovića; cjelovitu priču Marijane Ogreste povodom izlaska njezine zbirke priča 'Koliko košta gram', odličan tekst Branimira Donata na temu veze hrvatskog filma i književnosti te još cijeli niz tekstova posvećenih teatru, slikarstvu, arhitekturi i filmu iz pera uglednih hrvatskih autora.


Nikolaidis opet osuđen zbog "Dželatovog šegrta" - klevetanja Kusturice





Andrej Nikolaidis, poznati crnogorski književnik, ponovno je osuđen zbog klevete Emira Kusturice, kojeg je još 2004. godine "skicirao" u svome komentaru znakovito nazvanom "Dželatov šegrt". Poznati publicist tako bi Kusturici, koji se na sudu prikazivao kao mirotvorac što nikada nije pravdao srpske zločine, trebao platiti 5.000 eura ili otići iza rešetaka na vrlo kratki period, od samo pola godine.

Prvu presudu Osnovnog suda u Podgorici, koju naziva "farsom", nakon uložene žalbe prije tri je godine ukinuo Viši sud i cijelu priču vratio istom sudu na ponovno suđenje. No, svoju prvotnu odluku ta je institucija i ovaj put ponovila.

Više o svemu pročitajte na ovome linku gdje su dostupni i izvatci iz sporne Nikolaidisove kolumne


'Na tragu klasika'




Kao što vjerovatno znate, Irena Lukšić je urednica biblioteke 'Na tragu klasika' (koju već nekoliko godina izdaju Disput i Hrvatsko filološko društvo) te je jedna od nominiranih (uz Seida Serdarevića i Dragu Glamuzinu) za nagradu 'Kiklop' za najboljeg urednika.

Nagrada će biti dodijeljena na pulskom Sajmu knjiga, početkom prosinca 2007.

Tim povodom donosim nekoliko linkova :
- klikom na ovaj link možete pročitati ulomak iz nedavno objavljenog romana 'Sveta knjiga vukodlaka' Viktora Pelevina koji je u prijevodu Irene Lukšić izašao u biblioteci 'Na tragu klasika'

- kliknete li ovdje možete pročitati ulomak iz “Memoara” Živjet ćete u Moskvi! poznatog ruskog neoavangardnog pisca Dmitrija Prigova koji će uskoro biti objavljeni u biblioteci Na tragu klasika Hrvatskog filološkog društva i Disputa iz Zagrebu, u prijevodu Irene Lukšić koja je i urednica knjige

- na ovome linku nalazi se kritika zbirke priča Banane Yoshimoto 'U dubokom snu' iz pera Đurđice Čilić Škeljo, knjige također objavljene u sklopu biblioteke 'Na tragu klasika'






Mala škola SF-a

srijeda , 21.11.2007.




U četvrtak, 22. studenog, u 20:00, u prostorijama Kino-kluba Zagreb, Trg žrtava fašizma 4, održat će se prvo u nizu multimedijalnih predavanja pod nazivom "Mala škola SF-a".

U ovom prvom predavanju Boris Švel, urednik SFerinog glasila Parsek, ispričat će vam sve o tome kako se suvremena znanstvena fantastika oblikuje radovima Vernea i Wellsa, odrasta u djelima što su uređivali Gernsback i Campbell, sazrijeva kroz 'Novi val', odnosno humaniste i cyberpunkere, sve do današnjih dana kad se još više diversificira i sve više postaje dijelom književnosti matice. Svi oni koji bi željeli čitati znanstvenu fantastiku, a ne znaju odakle bi počeli i što točno im bi se moglo svidjeti, ne smiju propustiti ovo predavanje.



Više na www.sfera.hr

NOVO : Bohumil Hrabal - 'Prvo šišanje' (Hena com, 2007.)


Izašla je nova, četvrta u nizu knjiga iz edicije djela Bohumila Hrabala, u izdanju zagrebačkog Hena com-a :


Bohumil Hrabal
'Prvo šišanje'

prijevod: Sanja Milićević Armada
izd. Hena com
139 str. , meki uvez s klapnama
cijena: 85,00 kn

Riječ izdavača


«Prvo šišanje» pripovijetka koja je napisana 1970., a objavljena 1976., prva je u nizu proza kojima je Bohumil Hrabal opisao Nymburk, gradić u kojemu je proveo djetinjstvo. U središtu događanja je Maryška, vesela, dinamična i lakomislena mlada žena koju njezin ozbiljni muž Francin, upravitelj pivovare, uzaludno pokušava obuzdati. Kad k njima dođe Francinov brat Pepin, u kratki posjet koji će potrajati nekoliko desetljeća, Maryška u njemu pronalazi zanimljivog sugovornika i partnera za razne ludorije, među kojima je i penjanje na dimnjak pivovare.
A kad u gradić stigne prvi radio, Maryška zaključuje da je došlo vrijeme za skraćivanje suknje i kose... Premda je priča ispričana iz perspektive Hrabalove majke Maryške, idilični gradić i tajanstveni prostori pivovare viđeni su očima djeteta koje u običnim, svakodnevnim stvarima i događajima neprestano otkriva čarolije.

Godine 1981. «Prvo šišanje» je ekranizirao Jin Menzel.

***
Bohumil Hrabal, rođen 1914. u Brnu, jedan je od najvećih i najosebujnijih europskih pripovjedača druge polovice 20. stoljeća. Svoj književni rad počinje još 30-ih godina u krilu češkoga nadrealizma poezijom koja je publicirana tek u Sabranim djelima 90-ih godina. Šezdesetih objavljuje zbirke pripovjedaka: «Biser na dnu», «Pabitelji», «Plesni tečaj za stanje i napredne», «Moritati i legende», «Oglas za kuću u kojoj više ne želim živjeti»... Sedamdesete godine obilježava velika stvaralačka aktivnost koja iznjedruje nekoliko iznimnih proza; «Postignuće», «Gradić gdje je vrijeme stalo», «Prebučna samoća», «Dvorio sam engleskoga kralja», «Nježni barbar»... Svoje pripovjedno stvaralaštvo praktički zaključuje s trilogijom «Pirovanje», «Vita nuova», «Praznine» te esejistikom, feljtonistikom i drugim žanrovski teško odredivim tekstovima («Čarobna frula», «Pisma Dubenki»...).
Dužom, donekle netipičnom novelom «Strogo kontrolirani vlakovi» doživljava svjetsku slavu, a istoimeni film J. Menzela nagrađen je Oscarom. Stanovito vrijeme radio je teške fizičke poslove, među ostalim na željeznici, u rudniku, željezari... Umro je 1997. godine u Pragu pri, čini se, namjernom padu s bolničkog prozora.



Izvor MVinfo.hr

Nova knjiga poezije Slađana Lipovca





Treću po redu zbirku pjesama Slađana Lipovca, izašlu u biblioteci Moderna poezija urednika Miloša Đurđevića, naslovljenu 'Rijeke i mjesečine' , zajedničkim su snagama objavili Hrvatsko društvo pisaca i Durieux.

Na ovome linku u prilici ste pročitati više informacija o knjizi a ovaj link omogućava vam čitanje pet pjesama iz zbirke

Frédéric Beigbeder u Zagrebu

utorak , 20.11.2007.





Poznati francuski književnik Frédéric Beigbeder boraviti će tijekom ovog tjedna u Zagrebu u okviru promocije svojeg novog romana "Upomoć, molim oprost!", u izdanju nakladničke kuće OceanMore. G. Beigbeder će u četvrtak u Zagrebu održati promociju svoje knjige, u subotu će istu potpisivati, a u nedjelju, 25. studenog, gostovati će u emisiji Aleksandra Stankovića ‘Nedjeljom u 2'!

***
Gospodin Beigbeder će doputovati u Zagreb letom Air France-a iz Pariza, u četvrtak 22. studenog 2007. u 11.30 sati. Istog dana u 21 sat održati će se promocija knjige "UPOMOĆ, MOLIM OPROST!" u zagrebačkom restoranu PLATO u Centru Kaptol.
Promociju će voditi te svoja stajališta s piscem sučeliti DANIELA TRBOVIĆ.
Obzirom na činjenicu da se radnja nove knjige odvija u Rusiji i bavi svijetom mode, u okviru promocije posluživat će se votka, kavijar i šampanjac, a uz virtualne modne revije predstaviti će se i novi Dieselovi modeli.
Očekuje se da će nakon promocije, poslije ponoći, Monsieur Beigbeder nastupiti kao DJ.

U subotu, 24. studenog 2007., u 12 sati, Frédéric Beigbeder će potpisivati svoje knjige u PROFIL Megastore-u, u Bogovićevoj 7 u Zagrebu.

Tijekom boravka u Zagrebu gospodin Beigbeder će biti i GOST emisije Hrvatske televizije "Nedjeljom u 2" autora Aleksandra Stankovića, koja će se emitirati u nedjelju, 25. studenog 2007. u 14 sati na prvom programu HTV-a.

"Upomoć, molim oprost!" peta je knjiga g. Beigbedera koja je, u izdanju istog nakladnika, objavljena u Republici Hrvatskoj. Ovih dana Naklada OceanMore objavit će i peto izdanje njegovog svjetskog bestselera "129,90 kn".

Novinari koji bi željeli intervjuirati g. Beigbedera mogu se javiti na e-mail: gordana@oceanmore.hr

Izvor : MVinfo.hr



Moja kritika Beigbederova romana 'Windows on the world' na ovome linku



Macanova radionica kreativnog pisanja znanstvene fantastike




U utorak, 20. 11. 2006., u 20:00h, počinje upis u "Macanovovu fantastičnu (m)učionicu II". Pod tim imenom Društvo za znanstvenu fantastiku SFera, organizira radionicu kreativnog pisanja znanstvene fantastike. Kako samo ime radionice govori, voditelj će biti kultni hrvatski autor stripova i znanstvenofantastičnih priča, Darko Macan, koji je svojom prošlogodišnjom (m)učionicom oduševio polaznike. Ove je godine Macan za svoje (m)učenike smislio uzbudljivi novi program u kojem će se polaznici pod njegovim oštrim uredničkim okom okušati u nizu podžanrova znanstvene fantastike, napisati 13 žanrovskih priča i, kao uvijek, iskusiti kako je to primati kritiku od najkrvožednijeg kritičara pisane riječi u Hrvatskoj.

Radionica će se održavati utorkom u prostorijama društva SFera, na Kajzerici (IV. Podbrežje 5). Broj plaznika je ograničen, a zainteresirani se mogu prijaviti osobno na samoj radionici u utorak, 20. 11. 2007, te u utorak 27. 11. 2007. ili na e-mail mmp@sfera.hr. Radionica, koja stoji 300 kuna, počinje u utorak, 27. 11. 2007. i trajat će do 25. 03. 2007. Rad radionice svi zainteresirani koji ne mogu ili se ne usude sudjelovati moći će pratiti na blogu sferadionica.blog.hr



"Hrvatska književnost u istarskim časopisima druge polovice 20.stoljeća"




Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Rijeci
poziva Vas na predstavljanje knjige
"Hrvatska književnost u istarskim časopisima
druge polovice 20. st."


(˝Istarski borac˝/˝Ibor˝, ˝Istarski mozaik˝ i ˝Istra˝)

autorice Dolores Petrinić

u petak, 23. studenog 2007. u 19 sati
u MALOJ dvorani Filodrammatice, Korzo 28/II, Rijeka

Uvodnu riječ će dati Bože Mimica, predsjednik Ogranka
Kroz program će vas voditi Željka Kovačević Andrijanić
o knjizi će govoriti
Diana Rosandić, urednica
i akademik Josip Bratulić




SURFAJ!

ponedjeljak , 19.11.2007.



Kao što vjerovatno znate
na portalu za kulturu Kupus.net
u rubrici SURFAJ
već neko vrijeme predstavljam
vaše blogove.


Klikom na ovaj link
možete saznati kojemu je blogu
pripala čast
da ga počastim
prvom deseticom



INTERVJU : 'Idemo prema sveopćem uništenju civilizacije'





Osim što su mu u izdanju Algoritma prije dva tjedna izašle dvije novele 'Ona govori / Violator', Ivanu Vidiću, jednom od najzanimljivijih i najboljih hrvatskih dramatičara, prošli mjesec Kazalište Virovitica praizvelo je prvo u Ljubljani, a onda i Virovitici, suvremenu dramu 'Život u sjeni banane'.

Bio je to povod za razgovor kojega je s autorom za 'Vijenac' vodio Andrija Tunjić.

Čitati
ovdje



'Alabama song' uskoro u hrvatskom prijevodu

nedjelja , 18.11.2007.




Ovogodišnji Goncourt - najuglednija književna nagrada u Francuskoj, pripao je Gillesu Leroyju za roman "Alabama song", a hrvatski se prijevod knjige očekuje u proljeće 2008. godine. Kao i u slučaju prošlogodišnjeg Bookera (roman 'More' Johna Banvillea), čast (i nadamo se poslovni uspjeh!) pripao je već potvrđenoj nakladničkoj "kombinaciji" Disput - Hrvatsko filološko društvo, koji će "Alabama song" objaviti u svojoj već afirmiranoj biblioteci "Na tragu klasika".

"Alabama song" je roman koji priča o nesretnoj sudbini Zelde Fitzgerald, supruge američkog pisca Francisa Scotta Fitzgeralda.

Gilles Leroy (48) je autor desetak romana i drugih književnih djela. Nakon novinarskih početaka potpuno se posvetio pisanju, prvi roman "Habibi" objavio je 1987., nakon čega nastavlja objavljivati romane i novele.



Izvor : MVinfo.hr

NOVO : Alfred Jarry - 'Nadmužjak : Moderni roman' (Disput/Hrv.filološko društvo, 2007.)

subota , 17.11.2007.


Alfred Jarry
'Nadmužjak : Moderni roman'

prijevod: Marija Paprašarovski
izd. Disput/Hrv.filološko društvo
138 str. , meki uvez
cijena: 100,00 kn

Riječ izdavača


Alfred Jarry, autor slavnoga «Kralja Ubua», rodio se na blagdan Male Gospe 1873. Djetinjstvo i srednjoškolske dane proveo je u Bretanji, da bi se kasnije preselio u Pariz. Osim literature zanimao ga je i sport: iskazao se, štoviše, kao vrstan ribič, veslač, mačevalac i biciklist. Godine 1896. vozio je najnoviji model veoma brzog i elegantnog bicikla "Clément luxe". Pisao je, kao što je i živio, strastveno, ubojito i nepredvidljivo.
Središnje mjesto u autorovu proznome opusu svakako zauzima djelo «Junačka djela i mišljenja doktora Faustrolla, patafizičara, neoznanstveni roman» (Gestes et Opinions du docteur Faustroll, pataphysicien, roman néo-scientifique, 1898), dok je možda "najotkačenije" «Nadmužjak, moderni roman» (Le Surmâle, roman moderne, 1902).
Koristeći se svojim prepoznatljivim načinima izražavanja, provokacijom i groteskom, Jarry u potonjemu govori o ljubavi kao čisto mehaničkoj pojavi i ljudskom tijelu kao stroju. Stvarni ili izmišljeni, strojevi lete, jure, prijete, nalikuju ljudima, ali i ljudi se pretvaraju u njih, u humorom začinjenom tekstu koji i kada nedvojbeno upućuje na vezu Erosa i Thanatosa zadržava svoj razigrani, ludički ton čak u toj mjeri da ga se ne može lako pohvatati, da djeluje nepovezano i vragolasto, apsurdno i nevjerojatno, upravo onako kako su suvremenici doživljavali i samog Jarryja.
U romanu se lako mogu uočiti autorova opsjednutost znanošću i fantazijom, ali i prepoznati neke njegove vještine: vratolomije s pištoljem i biciklizam. Kao i Faustroll, i "nadmužjak" André Marcueil utjelovljuje zamisao o granicama ljudskih mogućnosti, o želji da ih se neprestano nadmašuje i tako ono moguće sve više približava onom nemogućem izazivajući i oslobađajući neslućenu energiju koja je u nama i u svemiru.
Kao priča koja izdiže ljudsku izdržljivosti do kulta, «Nadmužjak» spaja želju za beskrajnim i beskrajnost želje: djelo svojim radikalizmom na temu seksualne predoziranosti najavljuje suvremena pornografska odstupanja, ali i brojne druge teme što ih ovaj provokativni pisac, ljubitelj jezičnih iskrivljenja i eliptičnog izraza, naoko nasumice i nesuvislo nabacuje.

Alfred Jarry umro je razoren alkoholom i tuberkulozom u dobi od samo trideset četiri godine, na dan Svih svetih 1907.


IzvorMVinfo.hr


KRITIKA : Ernesto Sábato - 'Tunel', (prev. Dinko Telećan, izd. SysPrint, 2006.)


Ovih dana u knjižare stiže Sabatov roman 'O herojima i grobovima', u izdanju SysPrinta.

Tim povodom :



KRITIKA : Ernesto Sábato - 'Tunel', (prev. Dinko Telećan, izd. SysPrint, 2006.)

Premda autor samo tri romana (i niza knjiga eseja i kritika), Ernesto Sabato (rođ. 1911) smatra se, uz Borgesa i Cortazara, najvažnijim argentinskim književnikom. U debitantskom, egzistencijalističkom romanu 'Tunel', pisanu u obliku monološke ispovijedi ubojice, Sabato progovara o nemogućnosti komunikacije između ljudskih bića kao otponcu za put ka ludilu i (samo)uništenju.
Već naslovnim motivom tunela Sabato apostrofira svoju tematsku preokupaciju — ljudsku alijeniranost, nepristupačnost, izdvojenost i učahurenost u vlastitu samoću. Sabatova je pesimistična, mizantropska teza da ljudi žive svako u svome tunelu staklenih stijenki, a prozirnost njegovih zidova daje im iluziju mogućnosti komunikacije i međusobna sjedinjenja. No upravo je ta staklena opna, taj providni zid ono sudbonosno mjesto loma u komunikaciji, ona letalna prozirna nepropusna prepreka koja ljude zauvijek onemogućava u približavanju jednih drugima, koja njihove međusobne odnose izobličava, a namjere izokreće. Gledane kroz staklenu membranu, tuđe grimase gnušanja i nesklonosti često se čine facijalnim izrazima simpatije i dostupnosti, pa tako, jer nisu drugo doli izobličeni izrazi prijezira i mržnje u začetku, postaju uzrocima fatalnih nesporazuma i skorašnjih emocionalnih lomova.

Svako je umjetničko stvaranje stanovit (neki čak kažu patološki) tip pokušaja komuniciranja s drugima, a u sadržaj svog artefakta svaki umjetnik (uglavnom svjesno, ali velikim dijelom i bez namjere) upisuje svoje viđenje svijeta, odnosno sama sebe, i svoga mjesta u svijetu, pa je recipijentovo prepoznavanje toga za umjetnika najizrazitiji znak bliskosti i srodnosti. Upravo se iz toga razloga Sabatov antijunak, slikar Juan Pablo Castel, impulzivno zaljubljuje u djevojku koja jedina na izložbi pomnu pozornost pridaje skrivenu, a ključnom detalju na njegovoj slici — motivu prozora u kutu slike koji predstavlja umjetnikov pogled na vanjski svijet iz mračna, samotničkog tunelskog prostora u kojemu on (i svi mi, po njemu) obitavamo. Sabato u romanu vrlo dojmljivo dočarava gradaciju slikarevih emocija i postupnu transformaciju njegove ljubavi u opsesivnom, bolesnom ljubomorom uzrokovanu mržnju, koja ga naposljetku pretvara u ubojicu svoje muze i ljubavnice.

Sabatov slikar, kako sam kaže, »ne gaji prevelike iluzije prema čovječanstvu« i »ljude vidi prljavima, pokvarenima, kukavnima, gramzljivima, ružnima i zlima«. No, shvaćajući da je i sam sastavni dio takva svijeta, često ga obuzima bijes samouništenja, a njegovu mizantropiju ni ljubavni emocionalni zanos ne uspijeva otkloniti. Usto je i hipersenzibilan, vrlo nepovjerljiv, sumnjičav i odveć analitičan, svaku rečenicu ili gestu sugovornika on je spreman u detalje raščlanjivati, tražeći u slučajnu podizanju obrve ili titraju usne skriveno, protiv sebe upereno značenje, što uz emocionalni kaos izazvan ljubavlju ubrzo dovodi do ubilačke paranoje.

Sabato se izražava kratkim, jezgrovitim, jednostavnim rečeničnim sklopovima, lišenim pretjerana kićenja i elaboracija i izraženima u monološkom, kontemplativnom obliku Castelove struje svijesti. U 'Tunelu' on istražuje neistražene, mračne zakutke svijesti, dojmljivo dočaravajući grčevitu umjetnikovu borbu s vlastitim unutrašnjim demonima i opsesijama teško dokučiva podrijetla. Ukupan dojam nespoznatljivosti i postupnu prevlast iracionalnog autor naglašava oniričnom, snovitom atmosferom, pa je često teško razlučiti stvaran događaj od Castelova umišljaja ili snoviđenja.
Slikar Castel tipičan je egzistencijalistički junak, neuklopljeni individualist, (samo)izopćeni intelektualac čiji nonkonformizam autoru služi za iskazivanje vlastita svjetonazora i kritičkog stajališta spram tadašnje argentinske društvene zbilje, a to posebno prepoznajemo u dvije duhovite sekvence — prigodom Castelova susreta s Marijinim rođacima na ladanju Sabato ismijava buržoasku skorojevićku snobovštinu, dok se birokratskoj okoštalosti i nefleksibilnosti ruga komičnom epizodom u pošti. Slijedom toga podrazumijeva se da je rukopis premrežen brojnim esejističkim dionicama, od kojih se najzanimljivijima ispostavljaju raščlamba odnosa dobra i zla, autoironična analiza ljudske (i umjetnikove, autorske) taštine i oholosti te duhovit, cinično–prkosan Castelov odnos spram kritičara, kao »pošasti koju nikad nije uspio shvatiti«.
'Tunel' je prvi put objavljen 1948. kao prvi dio Sabatove kultne trilogije o mračnim stranama ljudske psihe, te nam ostaje nada da ćemo od SysPrinta uskoro dobiti i ostatak Sabatova troknjižja, romane 'O herojima i grobovima' i 'Anđeo uništenja'.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu', broj 321, lipanj 2006.



Nova 'Moderna poezija'



U biblioteci 'Moderna poezija' Hrvatskog društva pisaca i Durieuxa, koju uređuje Miloš Đurđević, upravo su izašle nove knjige poezije:

- Slavko Jendričko: «U kući malih pustinja»
- Slađan Lipovec: «Rijeke i mjesečine»
- Predrag Lucić: «Ljubavnici iz Verone»
- Nikola Petković: «Odisejev pas»




Izvor : MVinfo.hr

Natječaj za kratku priču 'Panonski šund'

petak , 16.11.2007.




Od četvrtaka, 15. studenog, otvoren je natječaj za kratku priču pod nazivom 'Panonski šund'. Natječaj traje do 20. prosinca, a pravo sudjelovanja imaju svi koji su zainteresirani.

'Panonius Magazin' poziva sve kreativce i one koji se tako osjećaju na natječaj za kratku priču. Pokrenite sive stanice i napišite urnebesnu priču koristivši ponuđene riječi:
Most, magla, gliste, rakija, strugati, uništeno, pipkati, puniti, mekano, patliđan, Rambo, mrlja, Crvenkapica, ovlaš, ajvar, šunjati se, pušiti, letjeti, fazor, sjena, đaba, štrumfastično, đezva, žaluzine, usijavati, kurtizana, špahtla, tabađija, troskok, sarma, čevabđinica, harakiri, hozntreger, kurbla i sokna.

Nagrade su primamljive, a ako budete među nagrađenima, slijedi vam lansiranje u orbitu popularnosti.

Pravila:

• Trajanje natječaja je od 15. studenog do 20. prosinca
• Pravo natjecanja imaju svi građani Republike Hrvatske i građani iz inozemstva koji pišu hrvatskim jezikom
• Žanr priče nije određen
• Uz riječi po vlastitom izboru, potrebno je iskoristiti i sve ponuđene riječi te one moraju biti povezane u smislenu cjelinu
• Natječaj je javan. Autori uz priču trebaju napisati svoje puno ime i prezime, telefon (mobitel) i adresu. Priče pod pseudonimom neće se objavljivati
• Prve tri priče po ocjeni stručnog žirija biti će nagrađene, a nagrađene priče bit će po završetku ciklusa objavljene na 'Panonius Magazinu'
• Priča može imati najviše dvije kartice teksta (cca. dvije stranice A4 formata)
• Sve priče treba slati na ps@panonius.com

Više na Panonius.com



Književna večer Rujane Jeger




U petak, 16. 11. 2007. u 19 sati,
u HDP-u, u Basaričekovoj 24, Zagreb,

- književna večer Rujane Jeger,
autorice knjige kolumni 'Opsjednuta' i romana 'Darkroom'.

O knjizi će govoriti književna kritičarka Jagna Pogačnik.
Voditeljica tribine Dorta Jagić

NOVO : Marijana Ogresta - 'Koliko košta gram' (Algoritam, 2007.)



Marijana Ogresta
'Koliko košta gram'

izd. Algoritam
biblioteka Mali KaLibar
stranica: 116
uvez: meki
cijena 79,00 kn

Riječ izdavača


Prva zbirka priča Marijane Ogreste 'Koliko košta gram' donosi dvanaest priča za brzo čitanje i dugo uživanje. Njezin pomaknuti smisao za humor, zvrk u glavi, se u pričama zbirke skladno pretapa s mini-studijama međuljudskih odnosa u kojima Ogresta pokazuje svoju “žensku” stranu. Ona emocije zahvaća duboko, ruje po duši kao po naftnoj bušotini, ponekad ne preže od prikazivanja međuljudskih odnosa kao pritajeno sado-mazohističkih, kao procesa koji traju ali uglavnom imaju jasan cilj – snalaženje, razumijevanje i uvažavanje, što je drugo ime ljubavi.

Ogrestine simpatije su na strani neprilagođenih, nekonvencionalnih likova, ljudi koji u licemjernom svijetu nastanjuju marginu, samo zato što su drugačiji, premda su često i bolji ili barem manje opasni, od poželjnog (malo)građanina. Njezini patuljci, bakice, Kinezi, roditelji hendikepirane djece, vrhunski manageri s dušom djeteta, poštari-redatelji amateri, djeca s jasnim idejama o reformi papinstva, djevojčice koje se boje da će kornjače eksplodirati su, zapravo, ljudine u svijetu ljudi. Ljudine su rijetka i iznimna pojava u svijetu, baš kao što je to i poetika Marijane Ogreste, ničije sestre – kako je to rekla Olja Savičević Ivančević, autorica koja je na Proza(c) natječaju također zaslužila prvu proznu knjigu – u svijetu domaće književnosti. Možda su joj tek bratići u drugom koljenu Davor Slamnig i Zoran Ferić, a baka Ćićo Senjanović.

Knjigu je ilustracijama za naslovnicu i za svaku priču opremila Dunja Janković.



'Revija malih književnosti'



Festival 'Revije malih književnosti' održava se od 2005. godine, a do sada su vrlo uspješno predstavljene književne scene Bosne i Hercegovine i Slovenije.

Ovogodišnja 'Revija malih književnosti' održati će se od 20. do 23. studenog 2007. u književnom klubu Booksa i predstavit će sedam mladih književnika iz Crne Gore:
Ivanu Vojvodić, Draganu Tripković, Jovanku Uljarević, Vladimira Đurišića, Jelenu Nelević Martinović, Nikolu Nikolaidisa i Vladimira Vojinovića. Goste su izabrali Nikola Nikolaidis i Ognjen Spahić koji su već poznati hrvatskoj književnoj publici.

U sklopu 'Revije malih književnosti' održat će se tri književne večeri s pozvanim gostima te dvije javne tribine na temu „Književne suradnje između Crne Gore i Hrvatske" te „Mlade crnogorske književnosti". Gosti javnih tribina biti će Andrej Nikolaidis (književnik), Balša Brković (književnik), Jovanka Uljarević (književnica), Marinko Vorgić (književni kritičar), Nenad Popović (izdavačka kuća Durieux) i Žarko Paić (izdavačka kuća Antibarbarus).



Cjelovit program događanja na Festivalu dostupan ovdje .

Novi broj 'Zareza' donio je opširan temat posvećen Festivalu, sa proznim i poetskim radovima svih autora.

INTERVJU : Antun Pavešković

četvrtak , 15.11.2007.



Antun Pavešković, povjesničar hrvatske književnosti i književni kritičar u prilično provokativnom intervjuu za 'Vijenac' govori o književnim nagradama, kritici, podjelama među hrvatskim piscima i još mnogočemu vezanom za hrvatsku književnu scenu.

Razgovor dostupan ovdje

NOVO : Ivan Vidić - 'Ona govori / Violator' (Algoritam, 2007.)

Ivan Vidić
'Ona govori / Violator'

izd. Algoritam
biblioteka KaLibar
stranica: 188
uvez: tvrdi
cijena 109,00 kn

Riječ izdavača


'Violator' i 'Ona govori' su dva teksta Ivana Vidića iz prve polovice 1990-ih od kojih je 'Ona govori' bio objavljen u časopisu Ka/Os, a ''Violator nigdje do sada.

'Violator' je duža novela ili kraći roman – teško je i nepoželjno o tom ludom tekstu pametovati jer je, baš kao i lirska proza 'Ona govori' – teško odredljiva žanra, roda i granica.
Junak 'Violatora' završava u ludnici, ali to za njega nije kazna, dapače, kao da se tek tu, nadziran i kontroliran, osjeća potpuno slobodan, čak društveno aktivan, on predvodi bune i revolucije, cereka se i baš dobro zabavlja – kad ne pati.
Različitost svijeta onkraj gumenih i mekih zidova ludnice je malena, nebitna, pa se 'Violator' alegorijski proteže sve do u naše domove i glave. A kategorije unutarnjeg i vanjskoga se nevidljivo miješaju, kao infuzija i krv.
'Violator' govori i škrguće o slomljenim dušama i zubima – i o korijenima njihovih lomova – začuđuje nas i iščašuje pogled na svijet, centrifugira “zdrav razum” dok ga ne provali kao konstrukciju klimavih temelja, zahrđalih i nestabilnih skela na kojima, dok vjetar udara i jača, ekvilibriramo.
Vidićeva poetika je začeta u ognjici njemačkog romantizma, u nju je onda pod visokim tlakom ubrizgana ruska strast, revolucionarni zanos i socijalna osjetljivost, a sve ne bi li se junačka bitka s aždajom nihilizma dobila. Figure Prokletog pjesnika, Ukletog Holandeza i Generatora kaosa u njegovu se tekstu meko gnijezde, baš kao i humor na oštrici apsurda koji bljesne kao nož i ironijski nas cimne i odmakne od prijetnje ludilom i mrtve ozbiljnosti. Violator je tekst koji mijenja.

'Ona govori' je ljubavna lirska proza, svjedočanstvo euforije – da ne kažemo ljubavnog ludila – pa je pomaknuta logika i sintaksa njezin eko-materijal – jer ljubav nema interpunkcije.
Brdo slika i emocija putuje svemirom, Ivan Vidić je maleni izbor složio u ljubavni monolog – samo za vaše oči i srce.



Moja kritika Vidićeva romana 'Gangabanga' dostupna na ovome linku

Još malo pa nestalo...




Najagilnija hrvatska internetska knjižara
'Superknjizara.hr'
uvrstila je moju knjigu
'Utočište od riječi'
u svoju ponudu,
112,00 kn komad.

Vidi i naruči ovdje

Inače, ostalo mi je još nešto primjeraka, pa ako vas zanima moja knjiga, možete je imati po cijeni od 80,00 kn (svaki kupac dobija i dva beletristička naslova kao poklon).

Narudžbe primam na mail balajbeg@inet.hr




PROMOCIJA : Leonida Kovač - 'Relacionirane stvarnosti' (Meandar, 2007.)





Predstavljanje najnovije knjige istaknute povijesničarke umjetnosti i kustosice Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Leonide Kovač «Relacionirane stvarnosti» (Meandar, 2007), održati će se u četvrtak, 15. studenog 2007.u 13 sati, u Gliptoteci HAZU u Zagrebu (Medvedgradska 2).

Knjigu će predstaviti:
Blaženka Perica
Zvonko Maković
Darko Glavan i
Leonida Kovač


U tekstovima okupljenim u ovoj knjizi riječ je o problemima suvremene umjetnosti i to njezinim najrecentnijim tijekovima.
Problematizirajući različite opuse hrvatskih suvremenih umjetnika od Gorana Petercola do Marije Ujević, u njezinim se tekstovima očituje jak utjecaj poststrukturalne misli i teorije umjetnosti od Lacana, Foucaulta, Kristeve, Deleuzea, Guattarija, Baudrillarda i drugih na koje se često referira.



Izvor : MVinfo.hr


PROMOCIJA novih knjiga Zvonimira Milčeca





Nakladnička kuća V.B.Z. poziva
na predstavljanje knjiga
Zvonimira Milčeca
«Moj zagrebački rukopis – 50 godina s gradom»
i «Volite li Zagreb?»
u četvrtak, 15.11.2007. u 14 sati

u Staroj gradskoj vijecnici (dvorana A),
Ulica sv. Cirila i Metoda 5.

Uz autora o knjigama će govoriti
Branimir Donat, Zdravko Zima i Ervin Jahić.

Tekstove iz knjiga čitat će dramski umjetnici Ana Begić i Ivica Zadro.

Nakon predstavljanja knjiga Gradonačelnik Grada Zagreba, gospodin Milan Bandić, poziva predstavnike medija na primanje u povodu promocija knjiga «Moj zagrebački rukopis – 50 godina s gradom» i «Volite li Zagreb?».
Primanje će se održati u četvrtak, 15.11.2007. u 15 sati u palači Dverce, Katarinin trg 6.



PRMOCIJA biografije Keitha Richardsa

srijeda , 14.11.2007.




Književni nakladnik Šareni dućan i klub Gjuro2 pozivaju sve zainteresirane 15. studenog na predstavljanje biografije Keitha Richardsa, jednog od najvećih rock legendi, ultimativne rock ikone.

Uz zvuk Rolling Stonesa slijedi nekoliko iznenađenja; Šareni dućan i klub Gjuro 2 nagradit će najsretnije posjetitelje besplatnim primjerkom knjige, a ostali će ju moći kupiti po promotivnim cijenama.

Početak je u 20.30 sati



Izvor : Net.hr

NOVO : Emir Imamović Pirke - 'Tajna doline piramida' (Algoritam, 2007.)



Emir Imamović Pirke
TAJNA DOLINE PIRAMIDA
[U potrazi za dokazima da su u Bosni i Hercegovini živjela inteligentna bića]

roman
stranica: 276
uvez: tvrdi
iz. Algoritam
cijena 119,00 kn

Riječ izdavača


U životu Dine Lostića sve je bilo, možda ne dobro ali barem stabilno: kretao se između kuće, kvartovskog kafića i kladionice, živio s majkom Senom od njezine penzije i vojne mirovine poginulog brata – sve dok se u Visoko iz SAD-a nije vratio arheolog-amater i Dinin bratić Amer Trampo. Trampo je na brdu Visočica, ili bolje pod njime, otkrio ni manje ni više nego – piramidu. I to bosansku, tj. prailirsku, tj. ostatke atlantidske kulture, tj. tko će ga znati, jer nitko osim njega nije vidio ni tu, ni još tri, kasnije otkrivene. Ali su mu uskoro mnogi povjerovali.
Gradić Visoko je živnuo, para se zavrtjela, sve svjetske agencije su prenijele vijest o “otkriću bosanske Doline piramida”. U sjeni piramida životi stanovnika Visokog su se dramatično promijenili; očajno postratno stanje zamijenila je nada, u zanosu sličnom prvopetoljetkaškom rudari- -dobrovoljci vikendom volonterski kopaju, ekskurzije iz cijele Bosne stižu na brdo osumnjičeno da skriva piramidu, čak i pizze dobivaju piramidalan oblik…

'Tajna Doline piramida (u potrazi za dokazima da su u Bosni i Hercegovini živjela inteligentna bića)', drugi humoristički roman Emira Imamovića Pirkea je urnebesna satira nastala po istinitim motivima za koju moramo reći da je – vjerovali ili ne – ozbiljno i društveno-kulturno angažirana, jer iza projekta jednog zanesenjaka stala je vladajuća bosanska politička elita, naravno, novcem poreznih obveznika.
Premda je tema romana epska, Emir Imamović Pirke se odlučio za dramu i panoramu, za studiju klasičnih porodičnih i socijalnih odnosa na novim, piramidalnim osnovama.
Valja napomenuti i da je urednik u više navrata upozoravao autora da je pretjerao s opisima bedastoća, ali je autor sve prigovore s lakoćom odbacio, podastirući cijenjenom uredničkom sudu fakte: intervjue, reportaže, knjige…

Potraga za bosanskim piramidama još traje.

Emir Imamović Pirke (Tuzla, 1973.) ponaša se kao gradjanin pokorni zemlje koja, kako glasi jedna od definicija Bosne i Hercegovine, počinje tamo gdje prestaje logika. Račune plaća od pisanja novinskih, proznih, dramskih tekstova, TV scenarija, a nekada je bio i glavni urednik sarajevskog magazina Dani. Kada bi došao do kakvih većih para - momentalno bi se penzionisao. Oženjen je, otac jednog djeteta, prati Ligu prvaka i redovno provjerava elektronsku poštu. Živi u Sarajevu. Objavio je roman 'Jel neko vidio djevojčice, kurve, ratne zločince' (2005.).



PROMOCIJA : Milana Vlaović - 'Blato' (V.B.Z., 2007.)



Predstavljanje romana Milane Vlaović «Blato», održati će se u srijedu, 14. studenog 2007. u 19 sati u hotelu Regent Esplanade, Mihanovićeva 1 (dvorana Paris), u Zagrebu.

Sudjeluju:
Julijana Matanović
Miljenko Jergović
Nenad Rizvanović
i Milana Vlaović


Više o romanu ovdje



Izvor : MVinfo.hr

DAJMO IM DA ČITAJU O : Marinko Koščec




- kritika Koščecova romana 'Wonderland', iz pera Vladimira Brljaka na ovome linku

- o istome je romanu pisao i Davor Šišović ovdje

- ni ja nisam bio lijen pa sam o 'Wonderlandu' ponešto rekao ovdje

- kritika Koščecova romana 'To malo pijeska nas dlanu' kritičarke Gordane Crnkvić objavljena u Feralu dostupna na ovome linku

- zanima li vas što ja mislim o istome romanu, kliknite na ovaj link


NOVO : Susan Sontag - 'O fotografiji' (Naklada Eos, 2007.)



Naklada Eos objavila je hrvatski prijevod knjige 'O fotografiji' Susan Sontag. Knjiga, koja se sastoji od šest eseja i antologije citata, prvi puta je izdana 1977. godine.

'Sve je započelo jednim esejom – o nekim pitanjima, estetskim i moralnim, nametnutima sveprisutnošću fotografiranih slika ali, što sam više razmišljala o tome što su fotografije, to su one postajale složenije i davale više za naslutit. Tako je iz jednog eseja nastao drugi, a iz tog drugog (na moje čuđenje) još jedan, i tako dalje – niz eseja, o značenju i razvoju fotografija – sve dok nisam otišla dovoljno daleko da se argument koji sam skicirala u prvome, a obrazlagala i udaljavala se od njega u sljedećim esejima, mogao sažeti i proširiti na teoretski način te završiti.'
Susan Sontag, 1977.

Susan Sontag je sebe nazivala 'opijenim estetom', 'opsjednutim moralistom' i 'revnim pristašom ozbiljnosti'. Sa 17 godina udaje se za Philipa Rieffa, svog profesora psihologije i sociologije. S njim objavljuje studiju o utjecaju Sigmunda Freuda na modernu kulturu. Od 1970. godine živjela je sa fotografkinjom Annie Leibovitz.
Eseji 'O fotografiji' donose joj svjetsku slavu, a kod intelektualca kultni status.
1993. u okupiranom Sarajevu režira predstavu 'U očekivanju Godota'.



Izvor : Culturenet.hr

PROMOCIJA novih Algoritmovih naslova u 'Močvari'

utorak , 13.11.2007.



Dobrodošli u Močvaru,
u četvrtak od 20.15 h,
na promociju knjiga Algoritma


Sudjeluju:
ANDREA PISAC - 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem',
MARIJANA OGRESTA - 'Koliko košta gram';
ZDENKO MESARIĆ - 'Garaža'; (osobno, na žalost, spriječen, ali duhom s nama)
ZORAN TOMIĆ - 'Nebo su prekrili galebovi';

special guest, IVAN VIDIĆ - 'Violator / Ona govori'

Moderiraju Roman Simić + Kruno Lokotar





Izdavaštvo na rvacki način





Propustili ste, pročitajte :

Izdavaštvo na rvacki način




Kome treba još jedno književno društvo?



Nedavno sam primio mail od neupućene, prema tonu pisamca rekao bih i arogantne, a dakako i nepotpisane osobe koja mi zamjera da navodno prešućujem osnivanje novog književnog društva 'Osvit'.

To naravno nije istina jer sam vijest o tome svojedobno objavio na ovome blogu, baš kao što sam o osnivanju 'Osvita' govorio u intervjuu za Booksin portal.

Da nepotpisana persona ne ostane neupućena, donosim iz rečenog intervjua svoje mišljenje o 'Osvitu'.

Međutim, bojim se da bi arogancija dotičnog/e nakon ovoga mogla biti začinjena i bijesom :



BOOKSA : I za kraj nam prokomentiraj osnivanje još jednog književnog društva. Treba li Rijeci 'Osvit'?

K.MOLJAC :
Nekoliko književnih društava već postoji ali oni nisu napravili puno (točnije, nisu napravili gotovo ništa) na poboljšanju statusa pisaca u društvu. Zato se bojim da niti ovome novome ('Osvit') to neće poći za rukom. Mislim da novo društvo ponajviše treba njegovim osnivačima, kako bi uz pomoć sredstava iz njegova budžeta (a kojemu se sigurno nadaju iz državnog i riječkog gradskog proračuna) mogli objavljivati svoje knjige. Posebnu sumnju izaziva činjenica da je jedan od osnivača književnog društva 'Osvit' – političar (zasad tek nižerangirani, lokalni). Ipak, možda će upravo ta činjenica pripomoći punjenju budžeta društva (iz prijespomenutih izvora).


Pitanja postavljala Marija Mladina.

Intervju objavljen na portalu Bookse



PROMOCIJA : Daša Drndić - 'Sonnenschein' (Fraktura, 2007.)



Promocija novog romana
Daše Drndić 'Sonnenschein'

u Gradskoj knjižnici Umag
u četvrtak, 15. studenog
u 20:00 sati.

U predstavljanju će sudjelovati autorica i gošća kritičarka Nataša Petrinjak.

Kao i u dosadašnjim romanima, Daša ostaje vjerna temama koje p(r)ozivaju čovjeka i mobiliziraju prošle, skrivene priče koje odražavaju zastrašujuću tragičnost međuljudskog uništavanja i ponižavanja, povijesnih prekretnica koje prije toga preokrenu milijune života i zavrnu milijunima vratova. Uz razgovor bit će projicirani kratki inserti iz dokumentarnog filma o holokaustu 'Shoah' (1985) Claudea Lanzmanna.

Roman tematizira razdoblje nacističke vlasti u Gorici i Trstu krajem II. svjetskog rata (San Sabba, projekt Lebensborn...).



Moja kritika romana 'Sonnenschein' objavljena u 'Vijencu' - čitaj ovdje

INTERVJU : Svjetlana Gjoni




Portal Net.hr koji je uz izdavačku kuću V.B.Z. bio organizator ovogodišnje nagrade za najbolji neobjavljeni roman teške 100 tisuća kuna, objavio je intervju sa Svjetlanom Gjoni, autoricom nagrađenog rukopisa 'Nula Nemo' .

Intervju možete pročitati na ovome linku.

Nažalost, u tekstu nije naznačeno tko je autorici postavljao pitanja.

NOVO : Ayan Hirsi Ali - 'Nevjernica (Moj život)' (Naklada Ljevak, 2007.)

ponedjeljak , 12.11.2007.



Ayan Hirsi Ali
'NEVJERNICA
(Moj život)'

autobiografija
Izdavač: Naklada LJEVAK
Godina: 2007
Broj stranica: 427
Format: 13,5x21 cm
Uvez: meki
Cijena : 135,00 kn

Riječ izdavača


Rođena 13. studenog 1969. u nomadskoj obitelji u Somaliji, Ayaan Hirsi Ali vjerojatno nije mogla ni slutiti kuda će je sve život odvesti. Za njen 38. rođendan, autobiografija 'Nevjernica' izdana je i na hrvatskom jeziku (u izdanju Naklade Ljevak), nakon što je životna priča ove fascinantne žene, političarke i borca za ljudska prava zaintrigirala čitatelje diljem SAD-a i Europe.

Priča o Ayaan Hirsi Ali priča je o snažnoj, inteligentnoj, ranjivoj, ali čvrstoj ženi koja je prešla put od plemenskih običaja iz Somalije, preko oštrog fundamentalizma Saudijske Arabije pa sve do suvremenog Zapada, kojem je nastojala otvoriti oči i skrenuti pozornost na ponižavajuće tretmane muslimanskih žena. Upravo ta namjera dovela ju je u suradnju s poznatim nizozemskim redateljem Theom Van Goghom na filmu "Submission", zbog kojeg je Van Gogh brutalno ubijen od strane muslimanskih ekstremista, a na prsima su mu našli prijeteću poruku upućenu upravo Ayaan.
Danas Ayaan Hirsi Ali živi u SAD-u, pod budnim je okom tjelesnih čuvara, ali svjesna je da se njen glas ipak čuje i da je ovom svijetu, pogotovo potlačenim muslimanskim ženama, itekako potreban.

Knjiga 'Nevjernica' hrabra je, humana i facinantna priča o životu zaista izuzetne žene.
Ljudi me pitaju imam li možda želju za smrću budući da ne prestajem govoriti to što govorim. Odgovaram im: 'Ne, ja želim živjeti. Ali postoje stvari koje se ne smiju prešutjeti jer šutnja ponekad postaje suučesnica nepravde'“.



Nažalost, izdavač Naklada Ljevak nije obznanio ime i prezime osobe koja je prevela knjigu.
Niti u newsletteru, niti na izdavačevom web sajtu te informacije nema.
Ništa novo...








Jesu li sajmovi doista korisni za knjigu?



Vele u Vjesniku da je prva tribina s temom 'književna kritika' bila, nažalost, užasno slabo posjećena, 5-6 ljudi + par novinara. Možda vas nova tema zanima nešto više :



15. 11. 2007. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb

Nastavlja se Ciklus tribina "Grički dijalog"

Tema :
Jesu li sajmovi doista korisni za knjigu?

Na tribini će se raspravljati o "vrućim pitanjima" kao što su:
- Služi li Interliber nakladnicima za godišnju rasprodaju zaliha?
- Koliko uopće imaju smisla promocije knjiga na Interliberu?
- Zašto još nema suvislog nastupa na frankfurtskom sajmu knjigu?
- Čemu služe autistične promocije na hrvatskom štandu u Frankfurtu?
- Možemo li što naučiti o prezentaciji autora od sajma u Leipzigu?
- Čime su to zapravo bili "očarani" hrvatski posjetitelji beogradskog sajma?
- Koja je budućnost sajmova knjiga u doba internetskih knjižara, foruma i on-line prezentacija?

O tim i drugim temama razgovarat će moderatorice Jadranka Pintarić i Jagna Pogačnik, te njihovi gosti: Milana Vuković Runjić, Mišo Nejašmić, Edo Popović, Ivica Prtenjača i Seid Serdarević.



Mislim stvarno, a zašto nema gospodina Kašmira među govornicima?
Pa on je ekspert za ovu temu

:-)





NOVO : Neil Strauss - 'Igra' (Celeber, 2007.)



Neil Strauss
'Igra'
(prodiranje u tajno društvo umjetnika u upucavanju)

Meki i tvrdi uvez; 16x23 cm; 490 str.
izd. Celeber
Biblioteka «Y»; knjiga 16.
Prijevod s engleskoga jezika: Nebojša Buđanovac
Redovna cijena: 169,00 kn (meki uvez)
Narudžba preko sajta izdavača : 135,20 kn (meki uvez)


Riječ izdavača


U knjizi 'Igra', Neil Strauss prodire u bizaran podzemni svijet pick-up umjetnika – muškaraca koji su posvetili svoje živote različitim tehnikama zavođenja žena. To su muškarci s vlastitim dijalektom i kodovima časti, koji djeluju on-line i uživo i koji su toliko posvećeni brušenju svojih strategija zavođenja da čak jedni drugima drže seminare i žive u zajedničkim kućama zvanima Projekti. Neil Strauss živio je među tim «igračima» i preživio – ali ne prije nego li je postao jedan od njih. Tijekom dvogodišnjeg tečaja transformirao se od ćelavog mršavog pisca u dosjetljivog ležernog Stylea, karaktera neodoljivog ženama, koji je svoje novostečene sposobnosti primijenio čak i na Britney Spears!

Dijelom iznenađujuća, oštra i zabavna, Igra je portret mahnite, samo-referencijalne zajednice u procesu polagane implozije. Osim povremenog pojavljivanja Paris Hilton, Toma Cruisea (čiji je lik iz filma 'Magnolija' baziran na stvarnom životu pick-up umjetnika) i Courtney Love, 'Igra' se također može čitati kao uzbudljiv priručnik o odnosima između žena i muškaraca.

O autoru : Neil Strauss je išao u jednu od najboljih privatnih škola, Latin School of Chicago, nakon koje je pohađao Vassar College, te dvije godine studirao na Columbia University. Karijeru je započeo pišući za avangardni časopis Ear, prije nego je prešao u Village Voice, gdje je radio sve – od uređivanja vijesti da provjere podataka. Njegova upornost isplatila se kada ga je Jon Pareles pozvao da bude glazbeni kritičar u New York Timesu, gdje je pisao utjecajnu Pop Life kolumnu. Kasnije je od strane Jann Wennera bio pozvan da postane suradnik u uredništvu glazbenog časopisa Rolling Stone, gdje je pisao naslovne tekstove o Kurtu Cobainu, Maddoni, Tomu Cruiseu, Orlandu Bloomu, Wu-Tang Clanu, Gwen Stefani i Marilynu Mansonu. Osvojio je ASCAP Deems Taylor award za tekst u Rolling Stoneu o samoubojstvu Kurt Cobaina i za profil Eric Claptona u The New York Times Arts & Leisure Section.

Neil Strauss je također bio koautor nekoliko bestselera o raznim poznatim osobama i grupama, kao što su 'The long hard road out of hell' sa Marylin Mansonom; 'The dirt' sa Motley Crue; 'How to make love like a porn star' sa Jennom Jameson i 'Don't try this at home' sa Davidom Navarrom. Nakon odlaska iz New York Timesa, Strauss piše ' Igru'. Knjiga je odmah po izlasku u SAD-u došla na prvo mjesto internet stranice Amazon.com.



Nominacije za nagradu 'Kiklop'





Knjižna nagrada 'Kiklop 2007'. dodjeljuje se za postignuća u knjižnoj produkciji nakladnika registriranih u Republici Hrvatskoj u od 1. listopada 2006. do 30. rujna 2007. namijenjenih knjižarskoj prodaji.

Već četvrtu godinu Udruga Sa(n)jam knjige u Istri na ovaj način nastoji valorizirati nakladničku struku te vrednovati svekolik rad na knjizi.

Za knjižnu nagradu 'Kiklop 2007.' 50 nakladničkih kuća poslalo je svoje prijave sa 196 naslova i autora.

Temeljem prijava nakladnika, nakon prvoga kruga glasovanja koji je trajao od 15. do 31. listopada 2007. odabrani su nominirani za nagradu 'Kiklop 2007' u pojedinim kategorijama, a o kojim se autorima, naslovima, urednicima i nakladnicima radi saznati možete na ovome linku



DAJMO IM DA ČITAJU O : Ivo Brešan






- Kritika romana Ive Brešana 'Država božja 2053' iz pera Grozdane Cvitan, čitaj ovdje

- Lada Žigo je u 'Vijencu' pisala o Breršanovom romanu 'Vražja utroba' - pročitaj kritiku
na ovome linku

- Kritika Jagne Pogačnik - Brešanov roman 'Katedrala' - vidi
ovdje

- svojedobno i ja nešto našvrljah u 'Vijencu' o Brešanovom romanu 'Gorgone' - čitaj ovđeka





PROMOCIJA : Tarik Kulenović - 'Stanje nacije' (Celeber, 2007.)

nedjelja , 11.11.2007.




CELEBER poziva na
predstavljanje knjige kolumni
Tarika Kulenovića
'Stanje nacije'


u četvrtak, 15.11.2007.
u 20 sati
u Booksi, Martićeva 14d, ZG

Osim autora o knjizi će govoriti
Milana Vuković Runjić,
Maruša Biliško alias Lipa Mare, vjerna čitateljica
Ivo Caput, urednik

Svi ste pozvani!



Više o knjizi ovdje

Veni, vidi...

subota , 10.11.2007.





Veni, vidi...

Upravo se vratili s Interlibera,
napokon upoznao neke drage ljude,
pojedine štandove - u strahu od linča - u širokom luku zaobilazio ;-) ,
nekoliko knjigica poklonio,
a još više dobio na poklon (i 'čerečenje')...

Uglavnom, fini mali izletić.

Vidimo se u Puli
(valjda)...



KRITIKA ; Josip Cvenić - 'Obrnuto prepisivanje' (Meandar, 2007.)




KRITIKA ; Josip Cvenić - 'Obrnuto prepisivanje' (Meandar, 2007.)

Iako je autor cijelog niza objavljenih naslova – tri zbirke priča, jedna poetska zbirka i šest romana – knjige 55-godišnjeg osječkog pisca Josipa Cvenića prolaze bez većeg medijskog i kritičkog odjeka, te pomalo nezapaženo ostaju na rubu našeg književnog prostora. Možda u namjeri da to promijeni, Cvenić u svojim zadnjim prozama poseže za aktualnim temama, temama koje redovito pune novinske stranice. Tako je prije nekoliko godina za tematsku okosnicu svoga romana ‘Glad’ Cvenić uzeo pedofiliju i žensko izgladnjivanje kao posljedicu imperativa ljepote, a u novome romanu ‘Obrnuto prepisivanje’ prihvatio se tematizacije genetike i genetskih istraživanja i eksperimenata, garnirajući stranice i brojnim erotskim motivima, što je bilo prisutno i kod prethodnog romana ‘Kraljica noći’.

Glavni lik ‘Obrnutog prepisivanja’ je četrdesetogodišnji Juraj Filipović, doktor medicine u Zavodu za mikrobiologiju i genetiku Kliničke bolnice, gdje radi kao stručnjak za identifikaciju leševa branitelja na osnovu uzoraka njihovih DNK. Juraj je udovac i živi sam sa 12-godišnjom kćerkom Nikom, u čijem mu odgoju pomažu roditelji nastanjeni u istome, neimenovanom gradu. Sukladno svojem zanimanju, Juraj u laboratoriju uzgaja genetski modificiranu biljku Mentu piperitu - paprenu metvicu genetski obogaćenu meskalinom iz meksičkog kaktusa. Od te biljke Juraj pripravlja čaj, koji izaziva snažne halucinacije, pa roman donosi dva pripovjedna toka – u jednome pratimo Jurajevu svakodnevicu ispunjenu radom u laboratoriju, brigom za kćerku i posjetama Nikinom djedi i baki, dok druga narativna linija posreduje Jurajeve halucinantne vizije uzrokovane konzumacijom čaja s narkotičkim svojstvima. Te su halucinacije redovito asocijativno povezane s aktualnim događanjima iz protagonistove svakodnevice, a predstavljaju tek jedan od oblika kojima Cvenić obogaćuje diskurzivni dijapazon svoga rukopisa. Tako primjerice, konzumiranje narkotičkog čaja tokom čitanja članka iz znanstvenog časopisa o životu neandertalaca, kod Juraja izaziva halucinantne vizije koje ga odvode u prethistorijsko doba. Na taj način Cvenić čitatelju posreduje opise načina života fosilnih hominida, tzv. ‘spiljskih ljudi’, što je iznimno rijedak primjer tematizacije života davnih ljudskih predaka u našoj književnosti.

No, osim opisima produkata mašte i rezultata narušene gravitacije zbilje generirane narkotičkim djelovanjem meskalina, Cvenić svoj rukopis nadograđuje i drugim pripovjednim oblicima i tehnikama. Autor destruira linearnost osnovne fabularne linije tako što postupkom kolažiranja u tijelo teksta ugrađuje cijeli niz citata (poput horoskopa, kulinarskih recepata, citata iz tinejđerskih časopisa i internetskih foruma, ali i izvadaka iz Darwinova ‘Porijekla vrsta’ i ulomaka iz znanstvene literature o genetici i procesu dešifriranja DNK), a u roman inkorporira i tekstove koje na svom blogu objavljuje Jurajeva kćerka Nika. Fabularna važnost tih tekstova s bloga prepoznaje se u uzročnoj ulozi koju oni imaju u slučaju svađe između oca i kćerke, pa Josipa Cvenića valja zapamtiti kao prvog hrvatskog pisca koji je fenomenu bloga dao fabularno utemeljenje. (Inače, Borivoj Radaković je prvi naš autor koji je u svome djelu ukazao na važnost bloga kao medija za afirmaciju nove književnosti, u jednoj kratkoj esejističkoj digresiji u romanu ‘Virusi’ iz 2005.godine).

Cvenićev Juraj Filipović umnogome je sličan Koščecovu profesoru iz njegova 'Wonderlanda'; u oba se slučaja radi o klasičnom antijunaku egzistencijalističke proze - deziluzioniranom, razočaranom, seksualno frustriranom intelektualcu, individualcu prilično otuđenom od okoline a koji prostor slobode pronalazi u maštarijama. Međutim, za razliku od Koščeca, Cvenić je slab stilist, prilično nevješte sintakse, škrtog jezika i bez jezične gipkosti. No, takva mu jednostavnost izraza omogućuje da naumljeno propitivanje mogućnosti medija sprovede bez dokidanja komunikacije s čitateljem, i bez skretanja u neprozirnost i nečitljivost. Ipak, miješanje pripovjednih tehnika i kombiniranje različitih tipova diskursa autoru nije ostavilo prostora za bavljenje likovima i detaljniju razradu fabule, pa akteri ostaji plošni i nedovoljno životni, a fabulu čitatelj doživljava kao literarnu konstrukciju čiji se razvoj provodi automatizmom, odnosno voljom autora a ne logikom događanja. Takav je dojam možda i rezultat autorove nakane da simboliku naslovne inverzije (a koja se odnosi na postupak sekvenciranja genoma čovjeka) utka i u samu genetiku priče, što je Cvenić, valja priznati, uspješno obavio. Zato je fabula romana, osim motivima prepisivanja, ispunjena i brojnim motivima inverzije očekivanja, s osjetnim ironijskim učinkom. Tako npr. Nika fingira seksualno iskustvo prepisujući na svoj blog rečenice iz tinejdžerskog časopisa, Juraj mijenja identitet pri anonimnom komentiranju kćerkinog bloga, baka halucinogen brka s otrovom, a djed cijeloga života taji vanbračno dijete a profesionalnu karijeru gradi na idejnoj inverziji, odnosno političkom oportunizmu i konvertitstvu - da bi se kao vrhunac inverzije pokazao Jurajev završni osjet mrtvila kao postojanja, nezadovoljstva kao sreće i ništavila kao punoće.
Iako je njegov junak postao žrtvom svojega zanata, to se za Cvenića, unatoč spomenutim manjkavostima, ipak ne može reći jer je ‘Obrnuto prepisivanje’ primjer solidnog autorskog iskoraka u prostore novog, eksperimentalnog literarnog iskustva.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu', rujna 2007.



IN MEMORIAM

petak , 09.11.2007.





Istaknuti srpski pjesnik Raša Livada preminuo je 6. novembra u Beogradu.

In memoriam na ovome linku

Novi književni časopis - UBIQ




U subotu, 10. 11. 2007., u 10 sati na glavnoj pozornici u paviljonu 6 na Interliberu novi književni časopis UBIQ predstavit će glavni urednici Aleksandar Žiljak i Tomislav Šakić, urednički dvojac odgovoran za "Ad Astru – antologiju hrvatske znanstvenofantastične novele 1976. – 2006." (Mentor, 2006.), Zoran Roško, urednik Zareza i član uredništva UBIQ-a te Nikica Gilić, profesor filmologije s komparativne knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i član Savjeta UBIQ-a.

UBIQ je književni časopis koji po prvi puta otvara prostor u suvremenoj hrvatskoj književnosti i teoriji za profesionalno, kritičko i akademsko bavljenje znanstvenom fantastikom. Ovaj časopis nastaje u tradiciji hrvatskih književnih časopisa, što dosad nije bilo slučaj u domaćoj znanstvenoj fantastici: naime, podjednako je posvećen novim književnim radovima domaćih pisaca, kao i teoriji i kritici znanstvene fantastike.
Urednici Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak izuzetno su ponosni na činjenicu što u uredništvu i Savjetu časopisa sudjeluje niz eminentnih književnika i kritičara, poput Darka Suvina, Zorana Kravara, Nikice Gilića, Zorana Roška, Darka Macana i drugih. U prvom broju UBIQ u književnom dijelu zorno ocrtava današnje stanje hrvatske znanstvene fantastike, gdje se, uz provjerena imena poput Branka Pihača i Milene Benini, nalaze i mladi autori u usponu, dok teorijski dio donosi hrvatsku premijeru novih radova Darka Suvina, vodećeg svjetskog teoretičara znanstvene fantastike, te esej o J. R. R. Tolkienu komparatista Zorana Kravara, javnosti poznatog po nedavnim radovima o antimodernizmu.

Ime časopisa dolazi od latinske riječi ubique – posvudašnji – a inspirirano je romanom 'Ubik' Philipa K. Dicka. Ubik je kod Dicka sredstvo koje simulakrum oko nas čini realnijim, a dolazi u raznim oblicima, od spreja do jela i pila. Prikladno je časopis za znanstvenu fantastiku – žanr koji kritički promišlja nas same – nazvati po tom, kod Dicka, sveprisutnom a opet nedosežnom sredstvu.

Više na www.sfera.hr



NOVO od OCEANMORE



Frederic Beigbeder
‘Upomoć, molim oprost’

roman
izd. OceanMore
prevela s francuskoga Ljiljana Ješić
meki uvez, 224 str.
cijena 129,90 kn

Riječ izdavača



‘Upomoć, molim oprost! ‘knjiga je o ljubavi koja nije ostvariva između Francuza mojih godina i mlade Ruskinje ali to je i nastavak 129,90 jer govori o pretvaranju svijeta u tržište, a ljudskog tijela u robu za to tržište.
Poslije marketinga postoji tim više fizička ženska ljepota koju se upotrebljava za prodaju kozmetičkih sredstava koja bi trebala spriječiti starenje i dati nam osjećaj da možemo vječno biti mladi. Radi se o fizičkoj ljepoti, ali i o totalitarizmu savršenog lica. Tako Octave Parango, nakon što je napustio marketing, postaje skaut u svijetu industrije ljepote te odlazi u Rusiju u potragu za savršenim licem, najljepšom ženom na svijetu, koja će reklamirati proizvode svjetskog kozmetičkog giganta L`Ideala čiji je slogan Sve ste vi jedinstvene.
Ali ovo je knjiga i o kraju utopije, o čemu sam pisao i u Windowsima, što znači da je nakon 2001. nastao jedan novi kapitalizam kojeg mnogi nazivaju totalitarnom demokracijom, a koji kod pojedinca – Paranga – izaziva potrebu da zove upomoć, molim oprost.

"Cijelo vrijeme tog apokaliptičnog koktela, te trke na rubu ponora, potcrtane zajedljivim humorom, ali također osjećajnošću i sile teže između smijeha i straha, zabavljamo se i uznemireni smo. Na kraju to izgubljeno dijete nas pogađa do ganuća."
Le Monde

"Nećemo ovdje prepričavati slijed ruskih avantura tog ciničnog erotomana, timviše primamljivog i podnošljivo depresivnog koji u besanim noćima lunja oko zatvorenih crkvi. Samo da jednostavno znamo da je Beigbeder jednom novom snagom okružio svetačkim vijencem tu ispovijed Octavea Paranga i to mu ide jako dobro."
Télérama



Osim nove Beigbederove knjige OceanMore je objavio i nagradom Prix Medicis nagrađen roman Aharona Appelfelda ‘ Životna priča’ (više o romanu ovdje) te knjigu Bridie Clark ‘Jer ona to može’ (više o knjizi na ovome linku )

Nova V.B.Z.-ova 'kiosk edicija'



Nakon velikog uspjeha ljetne biblioteke u okviru koje su na kioscima po povoljnim cijenama prodavani bestseleri hrvatskih (Dežulović, Matvjević, Šalković) i svjetskih autora (Brown, Coelho i Márquez), V.B.Z. kreće s novom ponudom.

Nakon pobjedničkog romana Natječaja V.B.Z.-a i Net.hr-a, romana 'Nula Nemo' Svjetlane Gjone, u prodaji će se od 17.11. naći i roman Milane Vlaović 'Blato', priča o provincijskom gradiću i njegovim malim zlobama i ogovaranjima, obiteljskim intrigama i nedopuštenim ljubavima.

Nova knjiga Slobodana Prosperova Novaka '101 Dalmatinac' sastoji od stotinu i jednog fragmenata koji literarnim, ali vrlo lapidarnim stilom s mnoštvom provjerenih povijesnih podataka i anegdota pripovijedaju detalje iz života i djela najznamenitijih Dalmatinca – od cara Dikolecijana i Marka Marulića do Gibbonija i Gorana Ivaniševića. '101 Dalmatinac' u prodaju kreće od 24. studenog.

Od 29.11. u prodaji se nalazi apsolutan svjetski bestseler 'Tajna' autorice Rhonde Byrne. To je najprodavanija knjiga iz područja duhovnosti svih vremena – do sada je prodana u 9 milijuna primjeraka.
Ono je što je razlikuje od ostalih self-help knjiga jest to što ova knjiga stvarno funkcionira jer precizno opisuje kako i kamo možemo usmjeriti vlastite misli i emocije za ostvarivanje svih svojih ciljeva.

Ova izdanja u prodaji će se zadržati 30 dana od datuma početka prodaje.



Izvor : Net.hr odnosno, www.net.hr/kultura/vbz - posebne inernetske stranice koje je V.B.Z. pokrenuo u suradnji s portalom Net.hr i na kojima će predstvaljati svoja nova izdanja


NOVO : Andrea Pisac - 'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem' (Algoritam, 2007.)


Andrea Pisac
'Dok nas smrt ne rastavi ili te prije toga ne ubijem'

priče
izd. Algoritam
160 str. , meki uvez
cijena: 79,00 kn

Riječ izdavača



Dvanaest priča Andree Pisac govori o ljubavi. Ona zna o čemu govorimo kad govorimo o ljubavi: samo o pokušajima da se ona dosegne, o svim mogućim zaprekama koje valja nadići, jer jednom ostvarena Ljubav, kao i svako savršenstvo – nema potrebe za govorom. Zato se ljubav u pričama Andree Pisac javlja u nastajanju i nestajanju, u upornim pokušajima produbljivanja i odbacivanja laži – zaručena je s Istinom.

Temeljna situacija je poznata, sliči našim životima: između Dvoje se događa svakodnevni sukob niskog intenziteta, ali osjetljiva tipkovnica – kakva je pod prstima Andree Pisac svaka – te napetosti s kojima se nevoljko suočavamo s lakoćom ogoljuje i prokazuje kao drame s teškim i dalekosežnim unutarnjim posljedicama. Pri tom, pokretači “emotivnih čišćenja” u njezinim pričama su, odreda, žene. Njezinim junakinjama kao da nije sasvim udobno u našoj mačističkoj i prijetvornoj kulturi, pa partnere često traže u muškarcima poniklim u drugim, rafiniranijim kulturama, ili u putovanjima, uvijek samo s jednim ciljem, ostvarenjem svojevrsne “emotivne telepatije” i strasti koju ona jamči.

Gotovo antropološko guštanje i pronicanje u rafiniranost ispod koje ključaju bazeni strasti, osjetljivost na iskrenost, body language, kulturne nijanse i običaje, finoća izraza i (st)rasna rečenica, sve su to odlike priča Andree Pisac u kojima se tako lako rimuju dame i drame.

***

Andrea Pisac (Kutina, 1975.) sa šesnaest godina osvojila je nagradu na natječaju za internacionalnu kratku priču u časopisu 'Curren't. Nakon što je diplomirala kroatistiku i anglistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, počela je objavljivati radove u časopisima 'Književna revija', 'Plima', 'Libra/Libera', 'Quorum', 'Tema' i 'Zarez'.

Zbirka kratkih priča «Odsuće» 2001. godine objavljena je kao nagrada za pobjedu na natječaju Studentskog centra za najbolju debitantsku knjigu. Trenutno istražuje antropologiju književnosti i piše doktorat na Goldsmiths Collegeu, na Sveučilištu u Londonu.
Nedavno je objavila dvije priče na engleskom jeziku u časopisu 'Slovo' koji izdaje School of Slavonic and East European Studies. Njezini radovi uključeni su u Antologiju kratke priče bivše Jugoslavije koju je izdao Treći Trg iz Beograda 2006.
Direktorica je projekta Writers in Translation u engleskom PEN-u u Londonu



Izvor : MVinfo.hr

AGM na Interliberu





AGM na INTERLIBERU
Paviljon 6, štand 2D

subota, 10. studenoga, 11 sati
predstavljanje pjesnika čije su zbirke ove godine objavljene u biblioteci Filter:
Stjepan Balent, Damir Horvat Zacskai, Dorta Jagić, Mario Kovač, Irena Matijašević, Saška Rojc i Bojan Žižović.


subota, 10. studenoga, 16 – 18 sati
NIKICA GILIĆ - autor knjige ''FILMSKE VRSTE I RODOVI'' potpisivat će knjigu

nedjelja, 11. studenoga, 14,30 sati – pozornica u Paviljonu 6
predstavljanje knjige INES SABOTIČ "STARE ZAGREBAČKE KAVANE I KRČME".
Uz autoricu o knjizi će govoriti i Ivan Rogić Nehajev.

ALGORITAM na Interliberu





ALGORITAM na Interliberu

Upoznajte autore uz razgovor ugodni i potpisivanje knjiga na štandu Algoritma (paviljon 5):

09.11.2007. od 17 do 19 sati
SVJETLAN JUNAKOVIĆ : Velika knjiga portreta, Mali veliki svijet, Moj put

10.11.2007. od 17 do 19 sati
NADA GAŠIĆ : Mirna ulica, drvored
IVAN VIDIĆ : Violator/Ona govori
MARIJANA OGRESTA : Koliko košta gram
ZDENKO MESARIĆ : Garaža
ZORAN TOMIĆ : Nebo su prekrili galebovi
IGOR KOKORUŠ LEBOWSKI : Muškarci su iz birtije, žene su s placa



Šejn je u gradu!!!!!

četvrtak , 08.11.2007.



Šejn je u gradu!

Točnije na štandovima Jesenski & Turk u paviljonu 5 i na štandu Mentora u paviljonu 6 (18B).

Na Mentorovom štandu autori koji budu pohodili ovogodišnji Interliber mogu preuzeti svoj autorski primjerak zbirke. Knjiga "Da sam Šejn" je nastala kao rezultat bestselerovog natječaja za kratku priču na koji je pristiglo 534 priče od skoro 300 autora iz cijele regije.
Kroz nekoliko paklenih eliminacijskih krugova došlo se do 65 priča od isto toliko autora.
Cijena ove zbirke je 95 kn dok će se za vrijeme Interlibera ista moći nabaviti po cijeni od 80 kn.
Četiri urednika (Bogunović, Macan, Rukavina & Pilić) su nekoliko mjeseci radili na ovoj zbirci.

Cjelovit sadržaj knjige dostupan na bestselermali.bloger.hr



Novo od VUKOVIĆ & RUNJIĆ



Izdavačka kuća Vuković&Runjić objavila je cijeli niz jesenskih noviteta :

- suvremeni klasik, roman ‘Zaposjedanje’ engleske prozaistice A.S. Byatt
- roman ‘Srednji spol’ koji je američkom romanopiscu Jeffreyu Eugenidesu (autor odličnih ‘Nevinih samoubojstava’) prije nekoliko godina donio Pulitzerovu nagradu
- roman Harukija Murakamija ‘Pleš, pleši, pleši’
- ‘Raj iz drugog ugla’ velikoga Marija Vargasa Llose - filigranski romansirano prepletanje životnih priča postimpresionističkoga slikarskog velikana Paula Gauguina i njegove bake, feministice i socijalistkinje Flore Tristán
,- potresan spomenspis ‘Paola’, jedna od najboljih proza omiljene Isabel Allende
- bajoslovne, ali ubojito stvarne metamorfoze koje nam u zbirci ‘Životinja si, Viskovitzu’ servira Alessandro Boffa
- dva nova naslova iz edicije ‘Mitovi’ – novonapisana priča o Samsonu iz pera Davida Grossmana u romanu ‘Lavlji med’, te prerada mita o Atlasu i Heraklu u knjizi ‘Težina’ koju potpisuje Jeanette Winterson



Inače, Vuković&Runjić osvježili su i redizajnirali svoje internetske stranice, koje su sadržajem i grafičkim oblikovanjem sada na samom vrhu takovrsnih web stranica – svaki od autora zastupljen je biografijom, linkovima na osobne autorove internetske stranice, te podrobnim opisima dosadašnjih djela koji obuhvaćaju i linkove na strane kritike tih knjiga ali i prikaze tih knjiga objavljene u našem tisku. Također, moguće je pročitati i besplatno poglavlje iz većine knjiga iz nakladnikovog izdavačkog programa, a tu su i najave skorašnjih budućih naslova.

Sve to na www.dzepna.com


Statist na vlastitoj književnoj večeri



Prošloga tjedna na festivalu Književnost uživo gostovao je i francuski pisac i filozof Michel Deguy.
Radio 101 na svom webu izvještava kako je cijenjeni pisac završio kao statist na vlastitoj književnoj večeri :



Gostovanje Michela Deguya u Zagrebu izazvalo je interes publike, te se u Vili Arko, u kojoj se održavao razgovor s ovim pjesnikom i čitanje njegove poezije, našao popriličan broj ljudi. Nažalost, organizacija cijelog događaja nije bila na pretjerano zavidnom nivou, a početno polusatno kašnjenje prevoditeljice Ingrid Šafranek zapravo se pokazalo kao uvod u niz apsurda koji je uslijedio.

Tako je Višnja Machiedo Deguyevo gostovanje shvatila kao priliku za prezentaciju svojeg teorijskog rada o njegovoj poeziji, što se manifestiralo kroz njene duge asocijativne monologe. Nakon što bi Machiedo konačno završila jedan dio svojeg izlaganja, koje je, s dobrodošlim ali kratkotrajnim prekidima, trajalo skoro dva sata, Šafranek bi sve izrečeno krenula prevoditi Deguyu na francuski.

Onda bi pak on konačno došao do riječi, na što bi se Machiedo neizbježno nadovezala, a Šafranek pak pokušavala sve prevesti okupljenima na hrvatski. Na kraju su čak i oni koji znaju francuski bili zbunjeni time tko što i kada kome govori i prevodi. Svemu nije pomoglo ni uživljeno čitanje Deguyeve poezije koje je bilo povjereno glumcu Đorđu Kukuljici. Deguy je u konačnici završio kao statist na vlastitoj književnoj večeri, a oni koji su zapravo trebali biti u drugom planu, u svakom trenutku bili su spremni za svoj demilleovski close-up.


Više o tome na webu Radija 101



Inače, dugogodišnja je praksa internetske stranice Radija 101 da se tekstovi u rubrici kulture, nažalost, ne potpisuju. A to već pomalo postaje i epidemija - na Algoritmovim web stranicama nepotpisani intervjui s Mesarićem i Tomićem, na portalu net.hr nepotpisan intervju s dobitnicom VBZ-ove nagrade, itd., itd.

Zar se ti novinari srame svojih rečenica? Nije mi jasno...

Opet ja na HRT-u!!! (vol.24)






HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: BORIS POSTNIKOV, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, DARIJA ŽILIĆ
TEMA: O KNJIGAMA NOVE DOMAĆE PROZE I POEZIJE
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 10. 11. 2007.
OD: 16 SATI

NAJAVA
'Zimska potraga' naslov je izbora iz priča crnogorskog pisca Ognjena Spahića, u izdanju Durieuxa i Otvorenog kulturnog foruma iz Cetinja. Ovaj izbor učvršćuje Spahićev status rijetko vještog pripovjedača koji svoju pomalo elitističku poziciju s lakoćom ovjerava zavidnom literarnom erudicijom, tvrdi Boris Postnikov. Božidar Alajbegović prikazuje roman 'Nestali ljudi' Ljiljane Filipović, u izdanju Profila, a Darija Žilić piše o pjesničkim knjigama 'Rijeka sigurno voli poplavu' Sanje Lovrenčić u izdanju Autorske kuće, 'Ne spavam gola' Tijane Vukić koju je objavila naklada Zoro i 'Nove domovine' Siniše Tucića u izdanju narodne knjige i Alfe iz Novog Sada.

Uredila Gordana Crnković




Branku Čegecu 'Kočićevo pero'

srijeda , 07.11.2007.




Hrvatski književnik Branko Čegec dobitnik je ovogodišnje nagrade "Kočićevo pero" koju dodjeljuje zaklada "Petar Kočić" sa sjedištem u Banjoj Luci i Beogradu.

Ravnatelj zaklade Nikola Vukolić izjavio je u utorak u Banjoj Luci da je žiri odluku o dodjeli nagrade Čegecu donio jednoglasno cijeneći njegov doprinos suvremenoj književnosti.

Vukolić je kazao da je žiri iznimnim ocijenio specifični stil Čegecove poezije.

Čegec je nagradu dobio za svoju knjigu "Tamno mjesto" a 9. studenoga na zagrebačkom sajmu knjiga "Interliber" uručit će mu je ministar obrazovanja i kulture Republike Srpske Anton Kasipović.



Izvor : Večernji list

Debitantica Svjetlana Gjoni dobitnica V.B.Z.-ove nagrade





Pobjednica natječaja izdavačke kuće V.B.Z. i portala Net.hr za najbolji neobjavljeni roman 2007. godine je Svjetlana Gjoni za roman "Nula Nemo", objavljeno je danas na tiskovnoj konferenciji održanoj na štandu V.B.Z.-a na Interliberu.

Tu je odluku donio žiri književne nagrade u čijem su sastavu bili Zoran Ferić, Miljenko Jergović (predsjednik), Julijana Matanović, Strahimir Primorac i Nenad Rizvanović.
Roman je na natječaj prispio pod šifrom Nula Nemo, a Svjetlani Gjoni će nagrada od 100.000 kuna biti uručena na svečanoj dodjeli, koja će se održati u četvrtak, 8. studenog 2007., u 19:30 sati u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma.

Svjetlana Gjoni će se medijima i čitateljima predstaviti u četvrtak, 8. studenog 2007., s početkom u 11.30 sati kroz cjelodnevni program i potpisivanje knjiga na štandu V.B.Z.-a (5. paviljon) na Interliberu.

Svjetlana Gjoni rođena je 1950. godine u Zagrebu. Diplomirala je filozofiju i ruski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. "Nula Nemo" njezin je prvi roman koji je, prema vlastitom priznanju, napisala samo zato što je inače prekidaju dok govori.



Izvor : MVinfo.hr

NOVO : Leonard Cohen - 'Knjiga čežnje' (V.B.Z, 2007.)

Leonard Cohen
'Knjiga čežnje'

pjesme
prijevod: Damir Šodan
V.B.Z.
236 str. , meki uvez
cijena: 145,00 kn


Riječ izdavača



Dugo iščekivana nova Cohenova knjiga poezije. Leonard Cohen (1934), jedan od »najtiših« glasnogovornika rock-generacije šezdesetih, legendarni kanadski prozaik, pjesnik i kantautor, te iskusni zen svećenik, vraća se nakon podulje stanke s novom nestrpljivo iščekivanom knjigom pjesama.

Slijedeći svoje prethodnice, iznimno dobro kritički ocijenjene, ali i komercijalno uspješne knjige „Book of Mercy“ (1984) i „Stranger Music“ (1993), „Knjiga čežnje“ jedinstven je kompendij lirskih, erotskih, filozofskih, ali i likovnih materijala, koji listom osvjetljuju Cohenove trajne i, moglo bi se reći, opsesivne teme poput – žena, erotike, ljubavi, seksa, Boga, sebstva, mudroslovlja i, naposljetku, uloge pjesnika kao glasa radikalno individualiziranog iskustva u svijetu poremećenih vrijednosti i nezadrživo bujajućih kolektiviteta.

Leonard Cohen do danas je napisao dvanaest knjiga i snimio petnaest albuma. Bez obzira na to piše li, sklada ili slika, Leonard Cohen je uvijek jasan i jednostavan, ali i senzualno zavodljiv, a ponekad i gotovo do nelagodnosti pronicljiv. Čak i kada je naoko »zabavan«, Cohen je zapravo »smrtno ozbiljan« autor koji svojim jedinstvenim smislom za humor uspijeva prizemljiti i najuzvišeniju temu i približiti je čovjeku koji je u njegovoj pjesničkoj vizuri u pravilu rob strasti, ali i ostrašćene žudnje za duhovnim proniknućem.



Izvor : MVinfo.hr


NOVO : Per Olov Enquist - 'Knjiga o Blanche i Marie' (Fraktura, 2007.)


Per Olov Enquist
‘Knjiga o Blanche i Marie’

Roman
Broj stranica: 220
Uvez: tvrdi s ovitkom
izd. Fraktura
prevela sa švedskog Željka Černok
Cijena: 139,00 kn


Riječ izdavača



Jedan od vodećih svjetskih proznih autora, Per Olov Enquist, slavan zbog svoje jedinstvene sposobnosti da povijesne činjenice oblikuje u romane iznimne dubine, u ‘Knjizi o Blanche i Mari’ ponovno je pronašao inspiraciju u povijesnim zapisima, istražujući fascinantno složen odnos između dviju najzna čajnijih žena dvadesetog stoljeća: Blanche Wittman, slavne pacijentice profesora J. M. Charcota liječene od histerije u pariškoj bolnici Salpetriere, i Marie Curie, fizičarke i kemičarke, dobitnice dviju Nobelovih nagrada. Dok znanstvenica nastoji otkriti prirodu zračenja, Blanche, njezina asistentica, triput podvrgnuta amputaciji zbog posljedica radijacije, ispunjava tri bilježnice svojim istraživanjem naoko jednostavna pitanja: što je ljubav?
Knjiga o Blanche i Marie’ nezaboravan je pogled na žrtvovanje radi znanosti, istodobno intiman i potresan portret prijateljstva dviju neusporedivo hrabrih i darovitih žena. Kroz njihov odnos Enquist pripovijeda veliku priču o emancipaciji žena, o sudbonosnim događajima koji su istinski promijenili svijet.



V.B.Z. na Interliberu




Kako i doliči, i V.B.Z. je za Interliber pripremio brojne promocije svojih najrecentnijih izdanja. Ove godine će po šesti put proglasiti pobjednika Natječaja za najbolji neobjavljeni roman godine, te nagrađenom autoru tiskati roman i dodijeliti nagradu od 100.000 kuna. Ime pobjednika/pobjednice bit će objavljeno na tiskovnoj konferenciji u srijedu, 07. 11. 2007., s početkom u 13,30 sati, na štandu V.B.Z.-a u 5. paviljonu.

U četvrtak, 08. 11. 2007., s početkom u 11,30 sati, nagrađeni autor/ica boravit će na štandu V.B.Z.-a, te će biti na raspolaganju predstavnicima medija za intervjue, davanje izjava i snimanja. Isti dan, s početkom u 19,30 sati, nagrada će biti svečano uručena u Kongresnoj dvorani ZV-a, nakon čega slijedi domjenak u Zimskom vrtu ZV-a.


***
Kalendar zbivanja na štandu izdavačke kuće V.B.Z. (5. paviljon) Interliber 2007.


Srijeda, 7. 11.
13,30 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
proglašenje pobjednika natječaja V.B.Z.-a i portala Net.hr i dobitnika najveće nagrade u kulturi u Republici Hrvatskoj (tiskovna konferencija)
- sudjeluju: članovi žirija nagrade, predstavnici V.B.Z.-a i portala Net.hr


Četvrtak, 8. 11.
11,30 sati, cjelodnevni program, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
upoznajte autora/icu pobjedničkog romana natječaja V.B.Z.-a i portala Net.hr
- druženje s čitateljima i predstavnicima medija, potpisivanje knjiga
- sudjeluju: autor/ica pobjedničkog romana, urednik Nenad Rizvanović

19,30 sati, kongresna dvorana ZV (program) i zimski vrt (domjenak)
svečana dodjela nagrade V.B.Z.-a i portala Net.hr za najbolji neobjavljeni roman 2007. godine


Petak, 9. 11.

11,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Bruno Šimleša, urednik biblioteke Tisuću cvjetova
- predstavljamo nove hitove: "Tajna", "Prirodni lijekovi za koje «oni» ne žele da vi znate"

13,30 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Nedžad Ibrišimović: Vječnik, tiskovna konferencija
- sudjeluju: Nedžad Ibrišimović, Ervin Jahić

18,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Milana Vlaović: Blato, predstavljanje romana, druženje s autoricom i potpisivanje knjige
- sudjeluju: Milana Vlaović, Miljenko Jergović


Subota, 10. 11.

12,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Hrvoje Šalković, druženje s autorom i potpisivanje knjige

16,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Zvonimir Milčec: Volite li Zagreb? i Moj zagrebački rukopis, tiskovna konferencija, druženje s autorom i potpisivanje knjiga
sudjeluju: Zvonimir Milčec, Ervin Jahić

18,00 sati, štand V.B.Z.-a (5. paviljon)
Enes Kišević: 101 vino od vina, tiskovna konferencija, druženje s autorom i potpisivanje knjige
- sudjeluju: Enes Kišević, Ervin Jahić



Izvor : MVinfo.hr



KINDER LIBER - Posebni program za djecu i mlade na Interliberu





Ovogodišnji Interliber (7. -11. 11.) jedinstven je po tome što se na njemu po prvi puta odvija posebni program za djecu i mlade pod nazivom 'Kinder Liber'.

Ovaj uzbudljivi program koji se sastoji od književnih čitaonica, igraonica i radionica osmislila je Ana Đokić, organizatorica Festivala 'PAZI, KNJIGA!', u suradnji sa Zagrebačkim Velesajmom i tvrtkom Ferrero. Program će se odvijati na 'Kinder Liber' štandu (paviljon 6, štand 1) svaki dan Interlibera od 11 do 17 sati, a u njemu će sudjelovati hrvatski pisci i ilustratori za djecu. Osim standardnih čitaonica i igraonica, posebno su zanimljive likovna "Crtaj, slikaj stvaraj – uz Kinder se zabavljaj!" te radionica crtanja i pisanja stripa "Kinder stripoteka", koji vodi Maja Duvnjak.

"Svake godine na Interliber dolazi velik broj djece i izuzetno sam ponosna što će ove godine upravo oni moći uživati u cjelodnevnom programu namijenjenom samo i isključivo njima. Sigurna sam da će ih oduševiti i sam program kao i pokloni knjiga, blokova, bedževa i Ferrerovih čokolada koje smo pripremili za sve male posjetitelje Kinder Libera. Osobito sam sretna što je Ferrero prepoznao važnost književnosti u životu djece podržavši stvaranje ovog programa, čime su postali prva tvrtka u Hrvatskoj koja pruža izravnu izvaninstitucionalnu potporu domaćim autorima i ilustratorima za djecu i mlade", izjavila je Ana Đokić.




Predstavljanje novih knjiga biblioteke NA TRAGU KLASIKA






Disput
i
Hrvatsko filološko društvo
(Biblioteka književna smotra)

pozivaju nas na
predstavljanje svojih novih knjiga
iz Biblioteke NA TRAGU KLASIKA

-Romain Gary /Emile Ajar/: ŽIVOT JE PRED TOBOM
- Viktor Pelevin: SVETA KNJIGA VUKODLAKA
- Alfred Jarry: NADMUŽJAK
- Sam Shepard: VELIČANSTVENI SAN O NEBU

Knjige će predstaviti
urednica Biblioteke i prevoditeljica
Irena Lukšić
prevoditelji
Sanja Šoštarić
i Damjan Lalović
te kritičar Adrian Cvitanović


Predstavljanje knjiga održat će se u sklopu Interlibera, u četvrtak 8. studenoga 2007. u 16 sati na Velikoj pozornici u paviljonu 6 Zagrebačkog velesajma.



Profil na Interliberu

utorak , 06.11.2007.





Profil je za Interliber pripremio brojne promocije svojih najrecentnijih izdanja. Na njihovom će štandu, u paviljonu 5, tijekom trajanja sajma svoje knjige predstaviti: Veljko Barbieri, Rujana Jeger, Ana Ugarković, Željko Malnar, Borna Bebek, Marina Šur Puhlovski, Zlatko Gall i bivša glasnogovornica Haškog tribunala, Florence Hartmann, koja će promovirati svoju kontroverznu knjigu 'Mir i kazna'.

Redoslijed promocija na Profilovom štandu (Paviljon 5):

Srijeda, 7.11.2007., 12 sati
Veljko Barbieri
«Kuharski kanconijer 4»

Četvrtak, 8.11.2007., 12 sati
Rujana Jeger
«Opsjednuta»

18 sati
Ana Ugarković
«Danas kuham 2»

Petak, 9.11.2007., 12 sati
Željko Malnar i Borna Bebek
«U potrazi za staklenim gradom»

19 sati
Florence Hartmann
«Mir i kazna»

Subota, 10.11.2007., 12 sati
Zlatko Gall
«Tajna vještina - Gibonni biografija»

Nedjelja, 11.11.2007., 12 sati
Marina Šur Puhlovski
«Nesanica»

Subota, 10.11.2007., 19 sati
Florence Hartmann - svečana promocija knjige «Mir i kazna»
Kongresna dvorana Zagrebačkog velesajma

Ova knjiga, objavljena 10. rujna 2007. u Francuskoj, probudila je pažnju svjetske javnosti autoričinim navodima da je Haški sud bio birokratizirana, političkim borbama podijeljena institucija koja nije bila na visini zadatka svoga časnog mandata, a u kojoj su važne pozicije često bile popunjene osobama kojima je na prvome mjestu bila lojalnost prema svojoj zemlji, a ne prema pravdi.



Izvor : MVinfo.hr

NOVO : Milan Fošner - 'Šibajući mrtvoga konja' (Fraktura, 2007.)

Milan Fošner
‘Šibajući mrtvoga konja’

Roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 196
Uvez: meki
Cijena: 89,00 kn

Riječ izdavača



‘Šibajući mrtvoga konja’ brutalno je iskren roman o pravome hrvatskom luzeru, čovjeku koji je raskrstio sa svime i koji od svijeta ne očekuje gotovo ništa. Njegovo je ime Ivan Horvat i on je istinski junak naših dana. Njegova svakodnevica vrti se oko središta njegova svemira, male birtije Pikolo na zagrebačkoj Trešnjevci, u kojoj se događa ama baš sve što se čovjeku može dogoditi.
‘Šibajući mrtvoga konja’ roman je o borbi za sljedeću rundu, o ljubavi i tuzi, o vječnom čekanju na komadić sreće, koji ipak dobije svatko, pa i najveći gubitnik s asfalta.
‘Šibajući mrtvoga konja’ roman je prepun smijeha i tuge, natopljen alkoholnim parama i seksom, s glazbenom pozadinom Beethovena, Mozarta i žestokog rocka. Ispisan na listićima kladionica, on je jedina prava slika hrvatskog sna.



Pročitaj poglavlje iz romana na ovome linku

INTERVJU : Zoran Tomić





Prvi naslov biblioteke 'mali KaLibar' je nedavno objavljeni prvijenac Zorana Tomića „Nebo su prekrili galebovi“ (štafeta priča osviještenog komunalca), postmodernistički roman o gradu, dapače Velegradecu, i pripovijedanju.

O svom romanu za Algoritmov Predlist govori autor Zoran Tomić, evo upravo na ovome linku





NOVO : Monaldi & Sorti - 'Imprimatur' (Fraktura, 2007.)


Monaldi & Sorti
‘Imprimatur’

roman
izd. Fraktura
Broj stranica: 656
Uvez: meki
Prijevod: prevela s talijanskog Mirna Čubranić
Cijena: 179,00 kn

Riječ izdavača



Rujan je 1683. godine, opsada Beča u punom je jeku, cijeli kršćanski svijet strepi hoće li Turci osvojiti habsburšku prijestolnicu. Doba je najmoćnijih kraljeva: Luja XIV., Karla II., Leopolda I., Vilima Oranskog, vrijeme kada se povijest Europe i svijeta piše i utvrđuje za stoljeća koja dolaze. U Rimu je na vrhuncu moći papa Inocent XI.
U jednome rimskom prenočištu gost umire od tajanstvene bolesti. Sumnja se na crnu smrt, pa gostionica postaje karantena. Gosti u strahu jedan od drugoga poduzimaju svoju istragu koju vodi opat Atto Melani. Sa svojim pomoćnikom, slugom iz kuhinje, Atto Melani neočekivano se nađe u srcu opasnosti i povijesnih zbivanja, otkriva tajne kraljevskih obitelji, neprimjerene financijske poslove pape Inocenta XI., alkemijske laboratorije, urotu unutar urote.
‘Imprimatur’ je roman koji se temelji na istinitoj, očima javnosti često nedostupnoj arhivskoj građi koju su Rita Monaldi i Francesco Sorti sakupljali više od deset godina. ‘Imprimatur’ je knjiga koja je zabranjena u Italiji jer su proturječja o blaženom papi Inocentu XI. preplašila mnoge uglednike. ‘Imprimatur’ je bestseler preveden na više od dvadeset jezika.

Fantastična priča o špijunaži iz doba baroka.
La Stampa

Imprimatur’ je raskošna i napeta književna igra prepuna zagonetki i aluzija na pisce poput Dantea, Agathe Christie, Dumasa i Conana Doylea.
El País

Čemu se više diviti: strasti, golemu pripovjedačkom daru i znanju autorâ ili majstorskom stilu i nadmoćnom jeziku ove očaravajuće književne kreacije?
Le Monde

Pljesak u kojem je nekoć uživao Eco sada će slušati Monaldi i Sorti.
Handelsblad



Pročitaj poglavlje iz romana
ovdje


NOVO : Knut Hamsun - 'Glad' (Šareni dućan, 2007.)

Knut Hamsun
'Glad'

roman
prijevod: Milan Draganić
izd. Šareni dućan
180 str. , meki uvez
cijena: 69,00 kn

Riječ izdavača



Iako objavljen 1890., prvi roman Knuta Hamsuna «Glad» često se navodi kao literarni uvod u 20. stoljeće i izniman primjer «moderne psihološke literature». Bio je književna senzacija po izlasku: sadržajem svojevrstan šok za ondašnje čitatelje, a inovativnošću prava noćna mora za ondašnje književnike!

U svojoj inačici »Portreta umjetnika u mladosti« Hamsun opisuje kako se, kao mladac, pokušavao probiti kao pisac u Kristianiji (danas Oslo); kako se sam, bez stalnog zaposlenja i prihoda, bez prijatelja i ičije pomoći, borio s nepojmljivom glađu i neimaštinom.
»Umjetnički -oblikovane« životne situacije neimenovanog glavnog lika u većem dijelu su autobiografske i upravo je nevjerojatno što je sve proživio i kroz kakve je užase prolazio, stigavši gotovo na rub samodestrukcije, a još je nevjerojatnije s kakvim je stoičkim mirom, bez protesta - doduše, par puta se bezuspješno obratio Bogu - kroz sve to prošao.

Sam autor je svoje remek-djelo opisao kao »tajanstvenu igru živaca u glađu izmučenom tijelu«, ali među redovima kriju se još nebrojene krasote, profinjene misli i suptilne analize.

Podsjetimo još da je Hamsun više nego zasluženu Nobelovu nagradu dobio tek 1924., nakon izlaska «Blagoslova zemlje» (Šareni dućan, 2002.), a poslije čitanja 'Gladi' možemo se pitati, i teško si objasniti, zašto ju nije dobio i koje desetljeće ranije...



Izvor : MVinfo.hr



INTERVJU : Zdenko Mesarić

ponedjeljak , 05.11.2007.



Zdenko Mesarić, rođen je u Zagrebu na novu Godinu 1977. Diplomirao je novinarstvo, radio u sportskim redakcijama, a danas radi u obiteljskom biznisu s medicinskom opremom. Upravo je objavio svoj prvi roman od kojega se ježi koža – 'Garaža', u Lokotarovoj biblioteci KaLibar.

Tim povodom Mesarić je dao intervju za Algoritmov Predlist - čitaj ovdje



NOVO : Jorge Bucay - 'Ispričat ću ti priču' (Fraktura, 2007.)




Jorge Bucay
‘Ispričat ću ti priču’

priče
izd. Fraktura
Broj stranica: 272
Uvez: meki
Prijevod: prevela sa španjolskog Silvana Roglić
Cijena: 99,00 kn

Riječ izdavača



Ispričati priču jedno je od najvećih umijeća. Pričanje je u samoj osnovi jezika i ima ne samo zabavljački već i ljekovit učinak. Jorge Bucay, slavni argentinski terapeut i još slavniji pisac, u svojoj je međunarodnoj uspješnici ‘Ispričat ću ti priču’ pokazao što sve priča može.
Glavni junak knjige ‘Ispričat ću ti priču’ mladić Demián, dolazi psihoterapeutu Jorgeu tražeći odgovore na pitanja koja si svaki mladac postavlja. Pričajući mu priče, od grčkih mitova preko japanskih parabola i učenja zen-budista do priča europskih naroda i onih koje sam izmišlja, Jorge mu pomaže da upozna sebe i prevlada svoje predrasude.
Iako pokazuje da život nije jednostavan, već naprotiv vrlo kompliciran, knjiga ‘Ispričat ću ti priču’ prepuna je optimizma. Jorge Bucay otkriva da je pripovijedanje najjači i najbolji lijek za sve, da bez govora nema čovjeka i da bez komunikacije nema ljudskog društva.

Bucay je majstor poante... šarmantan, duhovit, s uvijek spremnim odgovorom.
Neue Zürcher Zeitung



Pročitaj poglavlje iz knjige
ovdje

Novo od FRAKTURE


Fraktura na Interliber izlazi s gomilom novih naslova :



- Milan Fošner - 'Šibajući mrtvoga konja', roman
- Sibila Petlevski - 'Moj Antonio Diavolo', roman (novo, dopunjeno izdanje autoričine 'Francuske suite')
- Krešimir Blažević - 'Cigarete i tablete', priče
- Tito Bilopavlović - 'Pijesku već oplakanom', pjesme
- Per Olov Enquist - 'Knjiga o Blanche i Marie', roman
- Jorge Bucay - 'Ispričat ću ti priču', priče
- Monaldi i Sorti - 'Imprimatur', roman

O knjigama, pojedinačno, opširnije idućih dana...

PROMOCIJE

7.11. 2007.
17.00 h
Promocija romana Daniela Kehlmanna 'Mjerenje svijeta'. Roman o Carlu Friedrichu Gaussu i Alexandru von Humboldtu najprodavanija je njemačka knjiga u povijesti, prevedena na čak 44 svjetska jezika.

18.00 h
Promocija najnovijeg romana Ludwiga Bauera 'Zapisi i vremena Nikice Slavića ' i trećeg izdanja kultnog romana 'Kratka kronika porodice Weber', uz sudjelovanje autora.

8.11. 2007.
17.00h
Promocija krimi romana njemačkog autora Bode Kirchhoffa 'Šundroman'.

18.00 h
Promocija romana Sibile Petlevski 'Moj Antonio Diavolo' uz sudjelovanje autorice. Prvi roman Sibile Petlevski 'Francuska suita' nakon 11 godina Fraktura objavljuje pod novim naslovom, proširen s dva stavka.

9.11. 2007.
17.00 h
Pr omocija romana Rite Monaldi & Francesca Sortija 'Imprimatur', romana koji je izazvao niz prijepora u suvremenoj europskoj književnosti, koji otkriva najveće tajne papinstva i koji je zabranjen u Italiji.

18.00 h
Promocija romana 'Šibajući mrtvoga konja' Milana Fošnera Foke uz sudjelovanje autora. Prvi roman jednog od najautentičnijih pjesničkih glasova, roman koji govori o ljudima s margine društva, koji opisuje hrvatsko društvo luzera bez zadrške.

10.11. 2007.
17.00 h
Promocija romana 'Knjiga o Blanche i Marie' Pera Olova Enquista. Fantastičano dobar roman o dvije istinske heroine kraja devetnaestog i početka dvadesetog stoljeća, o Marie Curie i Blanche Wittman.

18.00 h
Promocija knjige 'Cigarete i tablete' Krešimira Blaževića. Posthumno objavljena knjiga priča iznenada preminulog rock glazbenika, pisca, umjetnika.


PAVILJON 5 zagrebačkog velesajma




Razmjena: Pisci iz BiH u Zagrebu i Rijeci





U okviru razmjene pisaca između HDP-a i Društva pisaca BiH,
u uzvratnu posjetu dolaze pisci iz BiH Nedžad Ibrišimović, Zilhad Ključanin, Kristina Mrđa i Goran Samardžić.

Nastupit će u Zagrebu (u HDP-u i na FF-u). te u Rijeci na FF-u.

- srijeda, 07.11.2007. u 19 sati, HDP, Basaričekova 24, Zagreb, voditelj Ervin Jahić
- četvrtak, 08.11.2007. u 12 sati, FF u Rijeci, voditelj Sanjin Sorel
- petak, 09.11.2007. u 9,30 sati, FF u Zagrebu, voditelj Zvonko Kovač

Bio-bibliografski podaci o gostujućim piscima dostupni ovdje



PROMOCIJA : Katarzyna Kotowska - 'Jež' (Naklada MD, 2007.)





Izdavačka kuća Naklada MD ima iznimnu čast pozvati Vas na predstavljanje knjige

'JEŽ'
poljske autorice
Katarzyne Kotowske

u utorak, 6. 11. 2007. u 19 sati
u Europskom domu, Jurišićeva 1, Zg.

Na svečanoj promociji knjige sudjelovat će i autorica Katarzyna Kotowska.
Knjigu je prevela Ivana Vidović Bolt, a uredila Đurđica Čilić Škeljo.

Katarzyna Kotowska, poljska književnica i ilustratorica. Piše knjige namijenjene i odraslima i djeci. Potaknuta vlastitim iskustvom posvojenja djeteta, napisala je knjigu 'Jež', a potom i knjigu 'Kula od kocaka'.Za ovu je knjigu 1999. primila nagradu poljske sekcije IBBY-ja za knjigu godine, a 2000. godine knjiga je na natječaju Zaklade Djetetov svijet proglašena dječjim bestselerom. Godine 2002. upisana je na Počasnu listu IBBY-ja. Iste godine dobiva prvu nagradu na natječaju Svijet prijatelja djeteta i biva uvrštena u poljski Kanon knjiga za djecu i mlade.

O knjizi: Knjiga 'JEŽ' objavljena je u okviru poljskoga nacionalnog projekta Kanon knjiga za djecu i mladež (2002). Uvrštena je i na Andersenovu listu, a 2002. i na međunarodnu Časnu listu IBBY-ja. Osvojila je sve značajnije nagrade za dječju književnost u Poljskoj i više nagrada u inozemstvu.


Nije lako pripitomiti ježa, kao što nije lako otvoriti kućicu divljeg kestena. No ispod bodlji čeka glatka, sjajna, osjetljiva unutrašnjost. (Sanja Lovrenčić)

JEŽA treba pročitati i naučiti ga pričati, i treba ga izgovarati i ponavljati, i prije nego što nas uzdrma silina rečenice «A zašto me ti nisi rodila?» I sve to treba činiti glasom koji će slati topli zahvalni ton njegovoj autorici. (Julijana Matanović)

Opstanak. U ovoj priči svi opstaju. Tragedije se stapaju u pobjedu, a prilično dobar znak da pobjeda jest, upravo je – opstanak. (Dubravko Ivaniš)

25 godina kasnije, pronašao sam Dječaka – Ježa (…) Jež, Žena i Muškarac ispričali su nam i drugu stranu naizgled tužne priče: da smo voljeni, nešto je što će nam se kad-tad dogoditi, bez obzira na sve. (…) I sad se onih 25 godina čini kao tren… (Robert Zuber)




Irena Lukšić : Zdravko Malić naš sugovornik

subota , 03.11.2007.






Ove godine navršava se deset godina od smrti jednog od najvažnijih hrvatskih polonista, pjesnika, znanstvenika i utemeljitelja časopisa "Književna smotra" - Zdravka Malića (1933-1997).
Tom prilikom Irena Lukšić napisala je tekst kojim podsjeća na Malićev lik i djelo, kojega je objavio portal MVinfo.hr a možete ga pročitati klikom na ovaj link

Šest finalista V.B.Z.-ovog natječaja





Tko će ove godine biti pobjednik natječaja VBZ-a i portala Net.hr za najbolji roman u rukopisu doznat će se 7. studenoga na Interliberu. Odbrojavanje posljednjih dana do odluke s najviše će napetosti iščekivati autori šest rukopisa. Toliko ih je, naime, u najuži izbor finalista uvrstio žiri (Miljenko Jergović, predsjednik, Zoran Ferić, Julijana Matanović, Strahimir Primorac i Nenad Rizvanović).

Objavljivanju romana u velikoj nakladi, primamljivoj nagradi od sto tisuća kuna i statusu VBZ-ova laureata koji ima težinu i među čitateljima i u kritici, može se nadati autor koji je pod šifrom Nula Nemo napisao istoimeni roman, prema mišljenju žirija “veliku epsku priču” o životu od 50-ih do 90-ih u Zagrebu i Beču.

Odabran je i Gigo 282, autor “Slučajnog bestijarija”, “rukopisa kakav se rijetko susreće u tekućoj hrvatskoj produkciji”.
Pod šifrom SF rukopis “Koji film sad vrtiš u glavi?” osvojio je žiri jer “duhovit, s dobrim dijalozima, vrlo osmišljen, ovaj je roman užitak za čitanje”.

“Londonerica” je šifra autora romana “Možda sutra” koji priču o ratu u Bosni daje iz nove perspektive, a “Bambolero” je “proizveo” rukopis “Blockbuster”, žestok roman iz vojničkoga života “napisan s istančanim osjećajem za vođenje napete i zanimljive fabule”.

Šesti autor u utrci za uglednu i unosnu nagradu krije se pod šifrom “Trk”, a adut mu je rukopis “Broker”, “ironično-nostalgična priča o čovjeku koji je od mladosti u stalnom bijegu zbog ljubavi”.

Napisala Mirjana Jurišić
izvor : Večernji list



KRITIKA : Ivan Vidić - 'Gangabanga' (AGM, 2006.)


Kruno Lokotar za Interliber priprema nekoliko novih naslova u svojoj biblioteci KaLibar - uz zbirku priča Andree Pisac i roman Emira Imamovića, na knjižarske police dospjet će i knjiga kratkih proza Ivana Vidića.

Tim povodom :



KRITIKA : Ivan Vidić - 'Gangabanga' (AGM, 2006.)

Hrvatsku književnu situaciju s početka dvijetisućitih bitno su obilježili prvi prozni pokušaji dotadašnjih pjesnika, a 2006. pamtit će se, između ostaloga, i po romanesknim prvencima autora koje smo dotad poznavali kao vrsne dramatičare. Tako nas je početkom prošle godine Ivana Sajko vrlo ugodno iznenadila romanom 'Rio bar', a pred sam kraj godine na police knjižara dospio je prvi roman još jednoga dramskog pisca, Ivana Vidića.

»Pisanje je za mene teritorij bijesa, teritorij borbe u kojem neprestano pokušavam izmaknuti modelima i prisilama, ne samo kroz ono o čemu pišem, već i kako pišem«, riječi su Ivane Sajko iz jednog intervjua, a nakon čitanja Vidićeva romana 'Gangabanga' iste bi se riječi mogle pripisati i njemu, uz jednu malu, ali znakovitu razliku. Vidić nije ništa manje buntovan od svoje šest godina mlađe kolegice, ali njegova buntovnička radikalnost ipak ostaje na razini sadržaja i teme, dok Ivana Sajko, osim tematski, svoj aktivizam artikulira i strukturalno, na planu forme, a to čini posezanjem za žanrovskim hibridima i kombiniranjem različitih autorskih postupaka i pripovjednih modela kako bi otklonom od jednoličnosti i ustaljenih modela naglasila svoj otpor protiv svakog ukalupljivanja i stege.

Ivan Vidić, slično kao Mujičić Artnam u romanu 'Pet litara benzina', za nosećega protagonista uzima bivšega branitelja kojemu je, narodski rečeno, puna kapa i koji odlučuje uzeti stvari u svoje ruke. No, dok Artnamov antijunak uzročnike sveopćega zla vidi u medijima, Vidićev se urbani gerilac okomljuje na katedralu konzumerizma, trgovački centar, kojega je i sam zaposlenik (iz razloga boljeg upoznavanja neprijatelja, dakako). Predbožićno je vrijeme 2002. i potrošačka je groznica na vrhuncu, blagajna trgovačkoga centra prepuna je i idealno je vrijeme za osvetničku akciju preraspodjele društvenih sredstava — pljačkom šoping-centra oduzeti bogatima kako bi se dalo siromašnome sebi i svojoj životnoj družici. No, planiranje, priprema i sam čin pljačke tek je fabularni okvir, koji Vidić ispunjava brojnim dojmljivim i tematski vrlo raznorodnim esejističkim dionicama, koje su okosnica i zapravo, osnovni razlog postojanja njegova romana. Esejiziranje se pritom iskazuje i najosjetnijim balastom, jer prekobrojne esejističke digresije narušavaju fabularnu arhitektoniku, a čitatelj prečesto gubi pripovjednu nit.

Teško je i samo nabrojati s čime se sve Vidićev junak u tim ogledima obračunava i na koga se sve narogušio, a još je teže pronaći društveno-socijalnu devijaciju kojoj je ostao dužan! No, u svojim kritičkim opservacijama ipak je najoštriji prema primitivnom kapitalizmu na hrvatski način, razularenu konzumerizmu osiromašenoga građanstva, političkim strankama, Crkvi, medijima i globalizaciji. Pritom nimalo ne preza od vulgarnosti i psovki, politička mu korektnost nije ni u primisli, a za one ne odveć brojne slučajeve kada zagnjavi moraliziranjem, dociranjem i didaktičnošću na razini pamfleta iskupljuje se obilnim dozama duhovitosti i ironije kojom je obložen njegov bijes. Pohvaliti svakako valja i nekoliko maestralnih prikaza snomorica, snoviđenja i u Burroughsovu stilu narkoticima i alkoholom uzrokovanih fantazmagoričnih halucinacija. No, onkraj svih eksplikacija kritičnosti i verbalne erupcije nezadovoljstva, najsubverzivnija je poruka romana dana uporabom organiziranoga kriminala kao oruđa revolucionarne borbe protiv legaliziranih, korporativnih pljačkaša.

Osim na pojedine stvarne osobe i događaje iz života tranzicijske Hrvatske, Vidić se referira i na neke od svojih književnih uzora. Neskrivenim posvetama Dragoslavu Mihailoviću i Thomasu Bernhardu kao vrlo vjerojatnim literarnim liblinzima, on duhovito kontrapunktira ironiju na vlastiti račun, sprdajući se sa svojom dramom 'Octopussy', koja, u doba u koje je smjestio radnju svog romana, upravo započinje život na pozornici zagrebačkoga HNK. Autorova dramska popudbina, osim u vrlo uvjerljivim i životnim dijalozima, očituje se i u površnu tretiranju likova — dok se protagonist ispostavlja pukim glasnogovornikom autorovih ideja, ostalih nekoliko pobočnih likova ostaju na razini skica i nedovršenih portreta, što bi mogao biti odraz Vidićeve navade (kao pisca dramskih tekstova) da glumcu prepusti zadaću udahnjivanja osobnosti likovima.

Sam tijek pljačke odrađen je po uzoru na holivudske filmske uspješnice, što uključuje prilično traljavo izveden fabularni obrat, ali i ironijom natopljen način rješavanja problema neželjenih svjedoka i ucjenama sklonih suučesnika. Jasno, ironije nije lišena ni završna rusoovska promjena životne okoline, a cinizam i subverzija iščitavaju se i u činjenici da se zločin, kako vidimo, ponekad ipak isplati.
Vidićeva 'Gangabanga' zabavna je i vrlo sarkastična literarna replika na hrvatsku 'ko je jamio, jamio je'svakodnevnu zbilju.

(Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u Vijencu, broj 342, travanj 2007.)





Jendričkov 'Obred pod kupskim mostom'




Ciklus od trinaest novih pjesama Slavka Jendrička, okupljenih pod nazivom 'Obred pod kupskim mostom', objavljen je u 'Vijencu' (br.356, listopad 2007.), a u pjesmama možete uživati kliknete li na ovaj link



NOVO : Delimir Rešicki - 'Ubožnica za utvare' (Naklada Ljevak, 2007.)

petak , 02.11.2007.

Izašla je jedna od najiščekivanijih ovogodišnjih domaćih proznih knjiga :



'Ubožnica za utvare : deset pripovijesti o nemogućim ljubavima'
Delimir Rešicki
Naklada Ljevak
167 str. , meki uvez
cijena: 125,00 kn

Riječ izdavača

Prije dvije godine Delimir Rešicki objavio je knjiga pjesama "Aritmija", koja je predstavljala njegov do sada najopsežniji i svakako najambiciozniji poetski rad. Ovom prigodom Rešicki se javlja zbirkom priča, čime pokazuje da kratke priče iz zbirke „Sagrada familie“ srećom nisu bile slučajni izlet u prozu.

Delimir Rešicki jedan je od najznačajnijih autora afirmiranih u okviru quorumaškoga književnoga naraštaja osamdesetih godina prošloga stoljeća, i danas s pravom ima ulogu korektora u suvremenoj hrvatskoj književnosti. Sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća, kad su poeziju gotovo pojeli različiti eksperimenti, mnogi od njih posve na rubu pameti, pojavio se Rešicki i svojim snažnim, vibrirajućim stihovima vratio poeziji razlog postojanja. Od prve zbirke pjesama, „Gnomi“, do posljednje, „Aritmije“, Rešicki trasira put poeziji (i drugim pjesnicima), što u vremenima, kad zabava i spektakl proždiru svaki ambiciozniji oblik kulture, uopće nije jednostavna i bezazlena stvar.

No, i danas je, kao i u doba Rešickijeve prve knjige, situacija u književnosti poprilično zbrkana. Pisati prozu postalo je stvar društvenog prestiža. Pišu je lakoglazbene pjevačice, ostavljene supruge, zlostavljani muškarci, manekenke, zaručnice ratnih profitera, liječnici opće prakse...

Stil je nekakva mješavina Big Brothera, crne kronike i šapanjolsko-meksičko-brazilskih sapunica. U široku, ali i u kulturnu javnost odašilje se poruka da je pisanje proze jednostavna stvar, da pisati može svatko. Na taj trik lijepi se sve više pisaca „od formata“, posebno mlađe generacije. E, uprvo u takvoj situaciji, slučajno ili ne, javlja se Rešicki sa zbirkom priča „Ubožnica za utvare“.

Zbirka priča „Ubožnica za utvare“ znalački je komponirana i stilizirana proza u kojoj prepoznajemo mladoga Rešickog iz „Sretnih ulica“, odraslog na rokenrolu, ali u kojoj ipak (i logično) prevladava četrdesetineštogodišnjak koji daje do znanja da je pročitao i razumio Kafku, Kiša, Musila ili Hamvas, da je prozreo većinu životnih trikova, te da stvari uzima s rezervom, promatra ih s distance.

Ukratko, „Ubožnicom za utvare“ Rešicki, pisac srednje generacije, hrvatskoj prozi vraća pomalo izgubljeno dostojanstvo, koliko god potonja riječ bila potrošena i kompromitirana.



Izvor : MVinfo.hr


NOVO : Zoran Pilić - 'Doggiestyle' (Konzor, 2007.)

četvrtak , 01.11.2007.





Iz tiska je izašla dugo očekivana knjiga Zorana Pilića „Doggiestyle“ poznatijeg nam kao Jesus Quintana te je promovirana na Danima Gjalskog.

Izborom od 31 priče koje čine ovu knjigu, Zoran Pilić predstavlja nam se kao jedan od najperspektivnijih autora suvremene hrvatske kratke priče. Stilski dotjeran te tematski raznolik, ovaj izbor je rezultat intenzivnog jednogodišnjeg rada na komponiranju svojevrsne ljudske komedije.

Knjigu je objavio nakladnik „Konzor“ u biblioteci „Godine nove“ kao peta po redu.

Zoran Pilić (1966.) radi u Centru za autizam u Zagrebu, a osim pisanja kratke proze bavi se filmom: piše kritike, uređuje kataloge , prati filmske festivale u regiji i jedan je od urednika portala Bestseler.net

Više o knjizi uskoro...





NOVO : Velimir Grgić - 'GONZO – Pisanje, droga & rock'n'roll' ' (Šareni dućan, 2007.)



Sedma knjiga 'Nomadovca' Velimira Grgića u prodaji :



Velimir Grgić - 'GONZO' (Šareni dućan, 2007.)

Kako je jedan pijani, drogirani i do zuba naoružani genije pisane riječi u isto vrijeme promijenio svijet novinarstva i ušao u povijest politike i popularne kulture?
Hunter S. Thompson i njegovo ratoborno, maštovito, urnebesno i utjecajno gonzo novinarstvo jedan su od najvećih literarnih i novinarskih fenomena 20. stoljeća, ali ujedno i jedan od rijetkih velikih 'američkih mitova' o kojima se u Hrvatskoj ne zna gotovo ništa. Do sada, kod nas se u izdanju Šarenog dućana pojavio samo 'Strah i prezir u Las Vegasu', roman/gonzo reportaža po kojoj je snimljen i istoimeni film – nažalost, mnogim fanovima ovog filmskog hita s Johnnyjem Deppom u glavnoj ulozi cijela je priča, čija je 'Las Vegas' samo jedna od 'epizoda', posvemašnja nepoznanica.
Hunterova karijera vodećeg lovca na američki san proteže se kroz sve ključne političke i popkulturne etape suvremene povijesti SAD-a – Hells Angelse i acid revoluciju šezdesetih, korumpirani sustav pokojnog američkog predsjednika Richarda Nixona i Vijetnamski rat; beatnike, hipije, rock'n'roll i psihodeliju. Drugim riječima: povijest gonzo novinarstva povijest je 'američkog 20. stoljeća'.
'GONZO – Pisanje, droga & rock'n'roll' knjiga je zamišljena i pisana poput skripte za nepostojeći predmet novinarskog fakulteta, neambiciozna kompilacija, usputna analiza i sažeti informativni punkt, ali i zabavna i nerijetko impresivna biografija jedinstvenog frika s cigaršpicem u gubici, često kontradiktorno zaljubljenog u anarhiju, kaos i slobodu, koliko i u vatreno oružje i konzervativne vrijednosti američkog Juga.

Cijena samo 49 kuna!



Više o knjizi i autoru na www.velimir-grgic.com/

Međunarodni festival 'Književnost uživo'





Međunarodni festival 'Književnost uživo - Literature live', na kojem će sudjelovati dvadesetak pisaca, održat će se od 2. do 6. studenoga u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog PEN centra i Hrvatskog društva pisaca.

Kroz autorska i glumačka čitanja te razgovore, predstavit će se književnici iz Hrvatske, Slovenije, SAD-a, Rusije, Švedske, Njemačke, Španjolske, Makedonije, Srbije, Alžira, Tunisa, Danske, Turske i Italije.

Festival je pokrenut 2004. u svrhu predstavljanja recentne inozemne produkcije, ne samo književnim prijevodima, već izravnim razgovorima s autorima.
Time se, smatraju organizatori, osvjetljava kulturološka situacija koja je dovela do njihovih opusa te omogućuje razumijevanje novih pravaca različitih nacionalnih književnosti. Festival je i prigoda da se gosti, kako se napominje, zainteresiraju za hrvatsku književnost i poboljšaju naši kontakti sa svjetskom književnošću.

Program festivala ovdje



Izvor : Culturenet.hr

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>