KRITIKA : Rade Jarak – 'Enciklopedija očaja' (Fraktura, 2006.)
subota , 31.03.2007.KRITIKA : Rade Jarak – 'Enciklopedija očaja' (Fraktura, 2006.)
Iako je kao autor u zadnjih 7-8 godina iznjedrio evo već i sedmu knjigu, Rade je Jarak ipak prvenstveno strastveni čitatelj, a tek onda pisac. Potvrdu toga dao nam je i svojom novom knjigom koja je ponovo svojevrsna prerada pročitanog štiva, odnosno novo štivo napisano na fonu inspiracije pročitanim, što je bio slučaj i sa njegovim romanima 'Kiša' iz 2001. i 'Sol' iz 2003. godine. Pritom Jarak pokazuje i vrlo istančan čitateljski ukus – prethodni su romani, naime, nastali na temelju novele Gabriela Garcie Marqeza i kratke priče Antuna Šoljana dok je tri kratka romana koje je okupio u prije nekoliko mjeseci objavljenoj knjizi 'Enciklopedija očaja' Jarak napisao inspiriran prozama Georgea Orwella, Dina Buzzatija i Paula Austera.
Pa krenimo redom - 'Enciklopediju očaja', dakle otvara kratki roman 'Rekvijem za Kataloniju' u kojemu pratimo mladog britanskog novinara Erica koji iz idealističkih pobuda pristupa maloj anarhističkoj stranci koja se u Španjolskom građanskom ratu bori protiv Francovih fašista. Eric se pritom upušta u ljubavnu vezu s novinarkom Ednom, ali i strastveno zaljubljuje u talijanskog vojnika Marca. Njega, međutim, nakon jednog kratkog susreta više ne uspijeva pronaći, stranka koje je član političkim spletkama biva stavljena izvan zakona, a u jednoj borbi Eric doživljava i ranjavanje, pa naposljetku, lišen svih ideala i iluzija, razočaran i očajan, s Ednom napušta Španjolsku. 'Rekvijem za Kataloniju' pisan je u Ich formi a autor vrlo uvjerljivo dočarava surovost rata, mirise baruta, krvi i blata, te boli i patnje ranjavanja, ali i dojmljivo razvija kafkijansko ozračje nelagode i neizvjesnosti izazvano političkim spletkama. Dezorijentiranost - koja je osnovna značajka i ostala dva romana iz knjige – osim u dualitetu hetero i homoseksualnosti, ovdje je prisutna i kroz fluidnost dobra i zla, odnosno relativnost istine naznačene već na početnim stranicama romana kroz upozoravajuće riječi hotelskog recepcionera kako 'nije sve onakvo kakvim se čini'.
Drugi roman iz knjige već samim svojim naslovom 'Neočekivano Venecija' sugerira osjet dezorijentiranosti, kojega Jarak potom razvija na više načina i razina. Početnu trećinu romana zauzima vrlo uvjerljiv i sugestivan, dokumentaristički opis Venecije, grada višekratno opjevanog i već opisanog u djelima mnogih slavnih i manje slavnih pisaca. Jarkov pripovjedač već na samom početku, priznanjem kako ne zna da li voli ili mrzi Veneciju, inicira osjet dezorijentiranosti kojega potom nadopunjuje opisima vijugavih, labirintu sličnih venecijanskih ulica koje jako često završavaju zidom, i uzrokuju višesatna izgubljenim lutanja. Na taj način uspostavljen osjet dezorijentiranosti Jarak dodatno pojačava poigravanjem autobiografizmom (kroz lik pripovjedača kojemu pripisuje brojne pojedinosti iz vlastite biografije). Odnos dvojbene ljubavi između pripovjedača i njegove djevojke svojom je nedefiniranošću prisutan u istoj dezorijentacijskoj nakani, dok posvemašnji gubitak uporišta, izgubljenost i konačno nestajanje koje nastupa u završnoj epizodi putovanja vlakom, dotad posve realističnu pripovijest odvodi u potpuno neočekivani onirizam i enigmatičnost.
Ovakav završni otklon u onostranost, premda prisutan i u prvom romanu kroz neočekivanu pojavu Đavla, u zadnjem je romanu iz knjige ipak izostao. Međutim, i roman 'Johnny K.' ne oskudijeva efektom očuđenja, u ovom slučaju prisutnom kroz česte opise snova ali i kroz motiv tajanstvenog nestanka jednog čovjeka kao pokretača fabularnog zamašnjaka. Ovoga puta Jarak naraciju u Ich formi (iz prethodna dva romana iz knjige) zamijenjuje sveznajućim pripovjedačem, a za glavnog junaka uzima Johnnyja Katzea, slavnog njujorškog književnog kritičara. Već sama ta činjenica implicira bavljenje književnošću i pisanjem kao temom, što se dodatno potvrđuje kada Johnny na poziv supruge nestalog prijatelja preuzima na skrb - odnosno čitanje i eventualno kasnije objavljivanje - njegovu višesveščanu, dotad mu nepoznatu, književnu ostavštinu. Upravo ti prijateljevi rukopisi, odnosno njihova neočekivana ali nepobitna kvaliteta, te nerealizirana kritičareva seksualna žudnja spram prijateljeve supruge, otponac su Johnnyjeve deziluzije, očaja i suočenja s vlastitim besmislom (dojmljivo prispodobljeni kroz motiv stalnog junakovog gubljenja na putu do prijateljeve kuće). Svim tim odrednicama Jarak uspješno uspostavlja poveznicu s početnim romanom iz knjige, te ustvari vrlo dojmljivo i vješto, tematski i motivsko-značenjski zaokružuje svoju 'Enciklopediju očaja', a i 'Triptih o nestajanju' kao podnaslov knjige u sva je tri romana sasvim uspješno opravdao svoj smisao.
Za potrebe internetskog časopisa za književnost 'Knjigomat' kojega uređuje, Jarak je vodio razgovore s mnogim domaćim piscima i sudionicima književne scene, redovito ih propitujući o njihovom shvaćanju pojma stvarnosti. Nakon čitanja 'Enciklopedije očaja' stječe se dojam kako su sva tri u knjizi zastupljena romana ustvari Jarkov osobni pokušaj pronalaska odgovora na to pitanje, literarnim putem dakako.
Osnovna zajednička osobina stvarnosti u tim djelima je njezina nepojmljivost i nekonzistentnost, odnosno fluidnost i nestalnost zbilje; sva tri pripovjedača prilično su dezorijentirana, svijet je za njih nespoznatljivi labirint prepun stranputica i ćorsokaka, a njihove emocije spram drugih su maglovite i nedefinirane, na razmeđi ljubavi i mržnje. Jarkovi junaci redovito gube iluzije čime biva narušeno njihovo mentalno ustrojstvo ali i arhitektonika osobnog identiteta, pa je osjećaj nemoći, očaja, praznine i izgubljenosti temeljem njihova postojanja. Slijedom navedenog razumljiva su i česta odskliznuća u onostrano i onirično, a ona su kod Jarka redovito na razini aluzije, neprimjetna i neočekivana, što je u suprotnosti sa njegovim izoštrenim okom za detalje i njegovom izuzetnom sposobnošću vrlo dojmljive, realistične detaljističke deskriptivnosti, čega je izvorište u njegovoj već više puta apostrofiranoj slikarskoj izobrazbi.
No, unatoč spomenutoj sposobnosti deskripcije, Jarak zazire od književnosti na razini 'prepisivanja stvarnosti' i literature kao puke kritike aktualnih devijacija zbilje. Jarak je sklon metafizici i 'stvaranju novih svjetova', a to čini spajanjem krhotina već postojećih, književnih - čitanjem tuđeg predloška on uranja u njegovu stvarnost, 'pounutruje' ju i postaje njezinim dijelom, te je tako čini i svojom, osobnom, intimnom zbiljom, da bi je potom pomiješanu s krhotinama vlastitosti izbacio na papir, stvarajući novu realnost, pogodnu za tuđe čitateljsko uranjanje, i naknadno autorsko nadopisivanje, dakako. Odnosno, kako na jednom mjestu i sam kaže, 'Tuđe je moje. A moje je napisao neki potpuni stranac'.
Ukratko, Rade Jarak jedan je od rijetkih domaćih, istinskih, borgesijanskih posvećenika književnosti i pisanoj riječi, a 'Enciklopedija očaja' najzrelije je njegovo djelo koje ga čini najzanimljivijim suvremenim hrvatskim piscem.
(napisao Božidar Alajbegović,
objavljeno u Vijencu, br.339, ožujak 2007.)
komentiraj (0) * ispiši * #
Tribina poezije Ružice Cindori i Borbena Vladovića
petak , 30.03.2007.Tribina poezije Ružice Cindori i Borbena Vladovića
Tribina poezije dobitnika nagrade 'Dobriša Cesarić' za najbolju neobjavljenu pjesničku zbirku 2006. i 2007. godine, Ružice Cindori i Borbena Vladovića, održat će se u petak, 30. ožujka 2007., u 18 sati, u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu (Preradovićeva 5).
Pjesme Ružice Cindori i Borbena Vladovića (u izboru Ane Horvat) interpretirat će dramski umjetnici Suzana Nikolić i Marko Torjanac
Izvor: MVinfo.hr
komentiraj (1) * ispiši * #
Profil objavio knjige Sabranih proza Ferića i Karuze
četvrtak , 29.03.2007.
Profil je u svojoj biblioteci Sabrana djela upravo objavio sabrane proze dvojice legedarnih, neobičnih i sjajnih hrvatskih pisaca:
Zoran Ferić
'Simetrije čuda'
(Mišolovka Walta Disneya, Anđeo u ofsajdu, Smrt djevojčice sa žigicama, Djeca Patrasa)
i
Senko Karuza
'Teško mi je reći'
(Busbuskalai, Ima li života prije smrti, Vodič po otoku)
******
KARUZA
Riječ izdavača :
Ono što Senko Karuza radi kao pisac, neobično nalikuje onome čime se na otoku Visu bavi tijekom godine: osnivač je Neformalnog multimedijalnog mobilnog centra za istraživanje alternativnih načina preživljavanja na malim i pučinskim otocima. Izgovorite to polako i dobit ćete sve ono što fascinira u Karuzinim pričama: neformalnost (koja nije nemarnost), neuhvatljivost (koja nije bijeg), istraživanje (koje nije projekt), male i pučinske otoke (kao metaforu i kao zbilju) te alternativne načine preživljavanja na (metaforičkima i zbiljskima) njima. Plus, naravno, diskretnu, za Karuzu nezaobilaznu i posve mediteransku dozu mistifikacije. Ono čega u imenu centra nema, a priče su ga pune, još je i vječno isprepleteno, na sreću ili nesreću čvrsto zapetljano Dvoje, poneki zlobni kućni duh, gorko-slani otočki humor, težina koja se čita začuđujuće lako i lakoća koja pada tako teško, no nabrajati bi se moglo i dalje...
Ukratko: Ako u Hrvatskoj danas postoji značajan pisac kojega još treba „otkriti“, onda je to Senko Karuza. Ako postoje priče koje se vole i ne zaboravljaju, onda su to ove.
******
FERIĆ
Riječ izdavača :
Zoran Ferić žrtvovao je svoju prvu knjigu, Legende, za vlastito zdravlje. Obećao je Bogu da će uništiti tekst ako rezultat njegova prvog testa na AIDS bude negativan. I stvarno ga je uništio. No ne bismo se smjeli previše žalostiti. Nakon toga ispisao je opus koji je posve promijenio sliku suvremene hrvatske proze. Dvije knjige priča, Mišolovka Walta Disneya i Anđeo u ofsajdu, i dva romana, Smrt Djevojčice sa žigicama i Djeca Patrasa, koje smo sabrali u ovoj knjizi, zasigurno spadaju među najbolje prozne knjige objavljene u Hrvatskoj u zadnjih dvadesetak godina.
Nakon izvanredne Mišolovke Walta Disneya, Ferić je ponovno napisao briljantnu knjigu, s Anđelom u ofsajdu dokazuje da je ponajbolji hrvatski prozaik.
Delimir Rešicki, Glas Slavonije
Djeca Patrasa jedan su od najljepših ljubavnih romana koje smo čitali u zadnje vrijeme. Iako se radi o „zabranjenoj ljubavi” profesora i bolesne učenice, komisije za ćudoređe mogu ostati mirne jer je sve što se među njima događa, a događa se ljubav, više nego literarno utemeljeno.
Jagna Pogačnik, Jutarnji list
Ferićeva je proza podmukla, otrovna i lijepa kao zmija.
Frankfuter Allgemeine Zeitung
komentiraj (5) * ispiši * #
Moja nova kritika u Vijencu!
Od danas je u prodaji novi broj Vijenca
(na svim kioscima, samo 10,00 kn!),
a u njemu je, između ostaloga,
objavljena i
moja nova kritika - roman 'Gorgone' Ive Brešana
komentiraj (26) * ispiši * #
Nagrađivani britanski pisac James Meek gostuje u Zagrebu!!!
srijeda , 28.03.2007.Nagrađivani britanski pisac James Meek, od 29. do 31. ožujka, gostuje u Zagrebu. Program počinje u četvrtak, u British Councilu, gdje se organizira čitanje i razgovor s autorom, s početkom u 18,30 sati.
James Meek je romanopisac, pisac kratkih priča i novinar. Rođen je u Londonu 1962. godine, a odrastao u gradu Dundeeju, u Škotskoj. Njegova proza kreće se od nadrealističkog eksperimentiranja do povijesnog epa. Objavio je tri romana, 'McFarlane Boils The Sea' (1989), 'Drivetime' (1995) te 'People’s Act of Love' ('Iskaz narodne ljubavi')(2005), koji je osvojio nagradu SAC (Škotskog umjetničkog vijeća) za knjigu godine.
Roman ‘The People’s Act of Love’ (‘Iskaz narodne ljubavi’) kojega je upravo objavio zagrebački Algoritam, čudesno je prozno postignuće, koje ima strast i kompleksnost velikih ruskih klasika. To je knjiga koja će trajati i dugo nakon što knjige koje se danas objavljuju budu zaboravljene, izjavio je, pak Richard Holloway, pisac i predsjednik Škotskog umjetničkog vijeća. Roman se 2005. godine našao i u širem izboru nagrade Booker, a u svibnju je osvojio nagradu Ondaatje, kada je opisan kao knjiga vrhunske književne vrijednosti koja nam priziva duh mjesta.
James Meek autor je i dvije zbirke kratkih priča, 'Last Orders'(1992) i 'The Museum Of Doubt' (2000), a svojim pisanjem doprinio je i stvaranju takozvane Rebel antologije, odnosno njoj pripadajućih djela 'The Children of Albion Rovers' i 'The Rovers Return'.
Radio je i dvadeset godina kao novinski izvjestitelj, a kao reporter, u razdoblju od 1991. do 1999. godine živio je u Rusiji i Ukrajini. 2004. godine, njegova izvještavanja iz Iraka i vojnog zatvora Guantanamo osvojila su nekoliko prestižnih britanskih i međunarodnih nagrada. James Meek danas živi u Londonu, još uvijek povremeno pišući za Guardian i London Review of Books.
On vjeruje da je mašta ono što je zajedničko romanopiscima i novinskim izvjestiteljima – korištena ne samo za 'proširenje stvarnoga', nego također i za 'obuzdavanje neizmjernosti stvarnog iskustvenog svijeta'.'
O njegovoj na hrvatski upravo prevedenoj knjizi 'Iskaz narodne ljubavi' više možete saznati na ovome linku , a program događanja tijekom Meekova boravka u Hrvatskoj dostupan je ovdje
Izvor: Culturenet.hr
komentiraj (3) * ispiši * #
Predstavljanje zbirke 'BLOG PRIČE'!
U ponedjeljak, 2.4.2007. u KLUB-u SC, s početkom u 20 sat, održat će se predstavljanje zbirke 'BLOG PRIČE'!!!
Radi se o 215 stranica blogerskog proznog dinamita, pri čemu je 380 blogera pokušalo, ali ih je samo 53 uspjelo ući u povijesnu zbirku:
'BLOG-PRIČE'
(izd. Naklada ZORO,
urednik bloger Davor Šišović-Bookaleta
O knjizi će govoriti mnogi autori te gosti iznenađenja, a zabavu jamči rezidentni rock bend "Radost!".
Voditelji programa: Mirna Bačun, Dario Rukavina Porto i Davor Šišović Bookaleta
Knjiga 'Blog priče' sadrži kratkometražne prozne uratke sljedećih blogera :
Kratke domaće - Zrine Milutine - Misko - Debelkurac - Skota - Poetic - Blue - Jesus Quintana - Herostrat - Mrtvi pisac - Chablis - Alje - Sudden Sid - Creativa - Plava mala - Tobić Tobić idol mladih - Bosansko ludilo - Lucy Fair - Helix - Armin - Porto - Eduard Pranger - Dr. Lebowski - Wall - Levi - Plejadablue - Viljuška piše srcem - Pupa - Corto Maltese - Guedes - Crystal Clear - Zli podstanar - Daywalker - Freethinker - Pajo Pakšu - Dudominus - Tramtinčica - Ire - Flowpro - Persephone - Blogografija - Svilska - Arsenyev - Homer - Freestyler - Dr. Jabuka - Strokewski - Lucija9 - Stravični - Hadžinica - Miss mjesne zajednice - Davors - Gawrun.
Upad besplatan!
komentiraj (1) * ispiši * #
PROMOCIJA: šest novih knjiga Vesne Krmpotić - 'Među najljepšima najljepše' (V.B.Z., 2007.)
Izdavačka kuća V.B.Z. i Nacionalna i sveučilišna knjižnica sa zadovoljstvom nas pozivaju na predstavljanje šest novih knjiga uvažene hrvatske autorice :
Vesna Krmpotić
'Među najljepšima najljepše'
(knjige 'Priručnik za predsjednike i Prinožnik za narod', 'Priče mudrosnice', 'Basne', 'Angdote i zgodopisi', 'Priče' i 'Bajke')
u četvrtak, 29.ožujka u 18:30
u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici
(Ulica Hrvatske bratske zajednice 4, Zg)
O knjigama govore:
Vesna Krmpotić, autorica
Velimir Visković, knjiž.kritičar
Ervin Jahić, urednik
komentiraj (2) * ispiši * #
Treći Anarhistički sajam knjiga
utorak , 27.03.2007.Tijekom tri dana na prijelazu iz ožujka u travanj na zagrebačkom Cvjetnom trgu i u njegovoj bližoj okolici moći ćete se družiti s anarhističkom i njoj srodnom literaturom.
Upad besplatan.
Prethodna dva sajma okupila su pedesetak izdavačkih kuća i projekata te par tisuća posjetitelja i posjetiteljica.
Anarhistički sajam knjiga pokrenut je u cilju stvaranja veće dostupnosti slobodarske i srodne literature, ali i otvaranja diskusija koje se vode unutar pokreta, koje bi dovele do zaključaka važnih za sredinu u kojoj živimo.
Sajam je nastao po uzoru na slične sajmove u svijetu, koji već imaju dugogodišnju tradiciju postojanja, na tisuće posjetititelja i posjetiteljica, te u sredinama u kojima su nastali predstavljaju važno mjesto sretanja, kako na lokalnoj, tako i na međunarodnoj razini.
Baš zbog toga je svačije sudjelovanje važno - dođite i podržite manifestaciju koja donosi nešto drugačije i svoju važnost ima upravo u činjenici da se bazira na sudjelovanju svih i solidarnosti kao temelju promjena koje smatramo poželjnim
Glavni program
Petak, 30. ožujka
Zelena akcija, Frankopanska 1 (u dvorištu)
15:00 - 21:00 Sajam knjiga
Subota, 31. ožujka
Trg Petra Preradovića/Cvjetni trg
10:00 - 15:00 Sajam knjiga na otvorenom.
U slučaju lošeg vremena sajam seli
u tiskaru Borba (Preobraženska 6/Cvjetni trg).
Nedjelja, 1. travnja
Zelena akcija, Frankopanska 1 (u dvorištu)
10:00 - 15:00 Sajam knjiga
Više informacija o Anarhističkom sajmu knjiga, uz detaljan pregled programa, dostupno je ovdje
komentiraj (4) * ispiši * #
PROMOCIJA pet novih Algoritmovih izdanja
Algoritam poziva na promociju pedesetog, jubilarnog romana biblioteke "Zlatko Crnković vam predstavlja" - 'Zavjera protiv Amerike' Philipa Rotha - te prva četiri romana po izboru nove urednice biblioteke Andree Zlatar.
Promocija će se održati u utorak, 27. ožujka 2007., u Klubu književnika u Zagrebu (Trg bana J. Jelačića 7/I) s početkom u 19.30 sati.
KNJIGE:
'Zavjera protiv Amerike', Philip Roth
'Milijun komadića', James Frey
'Tsotsi', Athol Fugard
'Obitelj March', Geraldine Brooks
'Iskaz narodne ljubavi', James Meek
O knjigama će govoriti:
Zlatko Crnković, urednik biblioteke 'Zlatko Crnković vam predstavlja'
Andrea Zlatar, sveučilišna profesorica i urednica biblioteke 'Andrea Zlatar vam predstavlja'
Neven Antičević, glavni urednik Algoritmove naklade
Izvor: MVinfo.hr
komentiraj (0) * ispiši * #
Moja nova kritika na www.kupus.net : Kanisterom do pravde
'Pet litara benzina' jedan je od lošijih naslova koje sam u zadnje vrijeme pročitao, a čime me je Kemal Mujičić Artnam u svom romanu razočarao, saznajte u mojoj kritici dostupnoj na ovome linku
komentiraj (8) * ispiši * #
NOVO : Akhil Sharma - 'Poslušni otac' (V.B.Z., 2007.)
Akhil Sharma: 'Poslušni otac'
roman
Izdavač: V.B.Z.
Uvez: tvrdi
Format: 15,5 x 23,5
Broj stranica: 224
cijena 160,00 kn
Riječ izdavača
Šokantan roman o obiteljskom nasilju jednog od dvadeset najboljih američkih mladih autora po izboru časopisa "Granta".
Ram Karan, korumpirani službenik školskog sustava u New Delhiju, živi u siromašnom kvartu s kćerkom udovicom i malom unučicom. Ogorčenog i tužnog, razdire ga tajna. Ubojstvom Rajiva Gandhija uronjen je u seriju politički motiviranih ubojstava. Romanesknim debijem koji u središtu ima antiheroja i moralno dvojbenog lika, indijski pisac Akhil Sharma ispisuje sablasnu priču. Najprije zavodeći vlastitu kćer, a zatim se baveći i pranjem novca za lokalnog moćnika, Sharmin pripovjedač prisjeća se svojih loših »startnih pozicija« u djetinjstvu i socijalnih defekata koji su pratili njegovo odrastanje. Do degutantnosti doveden odnos oca i kćeri, pred očima čitatelja otvara nam svijet premućne agonije u kojem se našao ucijenjeni pojedinac u socijalno korumpiranoj zajednici.
Ocijenjen visoko i od kritike i od publike, "Poslušni otac" vješt je križanac obiteljskog i političkog trilera koji malo koga može ostaviti ravnodušnim svojim nimalo benignim temama. Ma koliko bio jeziv i brutalan u tematiziranju seksualnog nasilja oca nad kćerkom, on je i naturalističan i realističan opis jednoga od najgorih zamislivih svjetova, svijeta obiteljskog nasilja. To je roman o ljudima osuđenim na patnju i zarobljenih prošlošću da im se svaka sadašnjost čini nemogućom i besmislenom. Roman o prošlosti koja mrvi svaki smisao sadašnjosti na najokrutniji i najciničniji mogući način.
komentiraj (0) * ispiši * #
PROMOCIJA : Sead Begović - 'Pjesmozor' (Stajergraf, 2006.)
ponedjeljak , 26.03.2007.Predstavljanje
knjige kritika Seada Begovića 'Pjesmozor'
održat će se u srijedu, 28. ožujka, u 12 sati,
u Društvu hrvatskih književnika
(Trg bana Jelačića 7/I, Zagreb)
uz sudjelovanje
akademika Tonka Maroevića,
Branka Maleša
i autora Seada Begovića
Knjiga 'Pjesmozor' najvećim dijelom obuhvaća Begovićeve pjesničke kritike objavljene u "Vjesniku" u rubrici "Pjesmozor" u razdoblju od 1996. do 2004. Neke su prenesene i iz "Jutarnjeg lista".
Izvor: Culturenet.hr
komentiraj (2) * ispiši * #
Roman 'Canzone di guerra' Daše Drndić besplatno kod DPKM-a
Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je na mrežnim stranicama projekta 'Besplatne elektroničke knjige' novi naslov: roman 'Canzone di guerra' Daše Drndić.
Knjigu je u tiskanom obliku objavio zagrebački Meandar 1998. godine
Roman Daše Drndić 'Canzone di guerra' pisan je žestoko i ironično. Uz to kroz svoj nomadizam, od odlaska iz Beograda zbog krvnih zrnaca, preko Rijeke gdje je njezin akcent bio srpski, pa do Kanade gdje je sve to nadomjestila praznina i bijeda, autorica je - ako ga je i imala - ostala bez svakoga 'institucionalnoga' uporišta. Dakle, sve te nevolje rezultirale su jednim sadržajnim ženskim životnim putopisom iliti životopisom koji razara iluzije, pa onda i kompromise. Kada se još kroza sve to provuku 'linkovi' vrlo zanimljive obiteljske povijesti, svakidašnjica jednoga samohranog roditeljstva, bijeda izbjeglištva u 'obećanoj' zemlji i bizarne slike Zapada, imamo roman koji odiše strašću i varira od kafkijanskoga apsurda birokracije do apsurdnih traženja posla i 'nadničenja' tipa Bukowskog. Pa natrag do balkanskih apsurdistana i njihove povijesti.
Taj i ostalih 54 naslova iz projekta 'Besplatne elektroničke knjige' potražite ovdje .
Izvor: T-portal
komentiraj (2) * ispiši * #
Silvija Šesto uputila otvoreno pismo ministru Biškupiću
Silvija Šesto, književnica i dopredsjednica Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade, uputila je otvoreno pismo ministru kulture Boži Biškupiću u kojemu izražava nezadovoljstvo politikom potpore novim izdanjima knjiga. U otvorenom pismu književnica najavljuje da će iz protesta vratiti Ministarstvu i tromjesečnu književničku stipendiju, a potom potražiti sreću "izvan granica svoje domovine".
Otvoreno pismo je objavio portal za kulturu i nekulturu Kupus.net, a pročitati ga možete na ovome linku.
komentiraj (16) * ispiši * #
NOVO : Tomica Bajsić - 'Dva svijeta i još jedan' (Naklada Ljevak, 2007.)
Tomica Bajsić :
DVA SVIJETA I JOŠ JEDAN
roman
Izdavač: Naklada Ljevak
Biblioteka: Biblioteka 21
Broj stranica: 184
Uvez: meki
Format: 13x20 cm
Cijena: 110,00 kn
Narudžba preko weba izdavača : 88,00 kn
Riječ izdavača
Putopisna proza kroz vrijeme - knjiga o moru, rijeci i jednom jezeru.
More je ocean R.L. Stevensona, Daniela Defoa, kapetana Frederica Marryata i današnjih pustolova, rijeka je Siječanjska rijeka (Rio de Janeiro), a jezero je Parima, na kojem žive brazilske Amazonke.
Kako je Briggite Bardot nehotice pomogla bivšu gusarsku koloniju, što se dogodi kada pisci pustolovnih romana sretnu žive likove ljudi za koje su mislili da postoje samo u njihovoj mašti, jesu li mitske Amazonke stvarno postojale? Tko su bili vojnici Kaučuka, zašto se ne može vjerovati lovcima na krokodile, zašto cvjetovi u Tijuani niti postaju pupoljci ni trunu, već stoje nijemi, samosvojni, umrznuti golom vrućinom i zauvijek… te još mnoštvo zanimljivih priča pronaći ćete u fascinatnom romanu Tomice Bajsića.
Upustite se u otkrivanje tajni egzotičnih svjetova u knjizi 'Dva svijeta i još jedan - priručniku za avanturiste i sanjare, kao i sve one koji bi to željeli biti (barem na jedan dan)'.
"Kakva sreća za čovječanstvo da je Darwin 1835. godine kao suputnicu na Beagleu s Galapagosa poveo malu petogodišnju kornjaču Harriet. Zbog oskudne pomorske prehrane bio je u iskušenju skuhati je za ručak, taman je stala na jedan tanjur, no prirodoslovac u njemu nadvladao je gurmana. Zato, ako želite saznati nešto o povijesti, pitajte kornjaču Charlesa Darwina, rođenu sto godina prije nego je Mandeljštam napisao epigram o Staljinu i završio u Sibiru. Ona jedina posjeduje potrebnu vremensku distancu za trijezno rezoniranje."
ulomak iz knjige
komentiraj (0) * ispiši * #
FAK kao znak prepoznavanja
subota , 24.03.2007.MVinfo.hr izvještava da je specijalni prilog leipziškog gradskog magazina Kreuzer, koji tradicionalno izlazi kao neslužbeni program tamošnjeg Sajma knjiga (u službenom katalogu kao i na internetu su naravno najavljeni svi nastupi hrvatskih autora i urednika), osvanuo sa fotografijom Ede Popovića na naslovnici.
No, to nije bilo sve od Ede Popovića - unutra je i njegov tekst o novijoj hrvatskoj literaturi.
Za one koje zanima o čemu se to raspisao Edo u svome tekstu o hrvatskoj knjiškoj sceni, MVinfo.hr donosi tekst u hrvatskom originalu.
Čitaj ovdje
komentiraj (5) * ispiši * #
NOVO: Manuel Vazquez Montalban - 'Južna mora' (V.B.Z., 2007.)
petak , 23.03.2007.Manuel Vasquez Montalban: 'Južna mora'
roman
V.B.Z.
tvrdi uvez
15,5 x 23,5 cm
162 str.
cijena 135,00 kn
Riječ izdavača
Neobičan triler koji dokazuje zašto je Montalbán jedan od velikih pisaca suvremene španjolske književnosti.
Godine 1979. u Barceloni, uoči lokalnih izbora, privatni detektiv Pepe Caravalho istražuje uzroke misterioznog ubojstva. Važan poslovni čovjek nađen je mrtav, izboden nožem u jednom predgrađu, dok već godinu dana svi misle da se on nalazi na putu po Polineziji. Detektiv, istražujući što je ovaj radio tijekom tog razdoblja, do najsitnijih pojedinosti upoznaje ličnost žrtve, njegove intelektualne težnje i opsjednutost da ode na južna mora, koja su u ovom romanu simbol punine života o kojoj se sanja, ali koja je neostvariva, čime se raspliće zamršeno klupko općih frustracija.
Dinamični dijalozi, lucidni komentari umjetnosti i politike, česte aluzije na španjolsko društvo i njegova najizravnija kritika te lik detektiva koji osvaja svojim šarmom, duhovitošću i intelektom jamac su da je posrijedi neobičan triler velikog pisca. Kada čitatelj pomisli da je napeticama kraj i da je razrješenje tajne ubojstva očito, autor ga, sklon ironičnom i bizarnom, iznevjeruje iznenadnim obratima. Jer, Montalban je više od pisca krimića. On je, prije svega, pisac urbanog pogona i rijetke stilske i jezične umješnosti.
Iako autor najpoznatijeg detektiva u španjolskoj književnosti Hosea Pepea Caravalha, lika koji se pojavljuje u njegova 22 romana, Montalban u "Južnim morima" dokazuje zašto je jedan od najutjecajnijih pisaca suvremene španjolske književnosti uopće.
komentiraj (1) * ispiši * #
INTERVJU : Vlado Bulić
Kako ocjenjujete stanje na blogerskoj književnoj sceni danas? Sve je više ukoričenih izdanja. Je li blog postao dobro mjesto za profiliranje dobrih pisaca?
Ne znam koliko ima smisla govoriti o blogerskoj književnoj sceni i uopće spajati to dvoje. Blog je medij za sebe, a to što ga netko koristi da bi na njemu objavio svoje književne tekstove neće tim tekstovima ni odmoći ni pomoći. Dobar tekst je dobar tekst, objavio ti njega na blogu, u novinama, u knjizi ili ga zapisao na salveti. Isto vrijedi i za profiliranje. Ako si dobar autor, netko će te sigurno zapaziti. Scena je kod nas mala i teško da će netko kvalitetan ostati nezamijećen. Mislim, čak je i admiral Davorin Domazet Lošo uspio naći izdavača, a uopće nema blog.
Ostatak T-portalovog intervjua s Vladom Bulićem (pitanja postavljala Mija Pavliša), aktualnim dobitnikom nagrade Jutarnjeg lista za najbolju prozu, pročitajte na ovome linku
komentiraj (15) * ispiši * #
Kako knjige obilježavaju život
Od jučer je u prodaji novi broj 'Zareza', a u njemu i temat o knjigama kojeg je uredila Nataša Govedić.
Na temu 'Kako knjige obilježavaju život' eseje su napisali Irena Lukšić, Boris Beck, Neven Jovanović, Nataša Govedić, Nela Milijić i Ljiljana Filipović
Samo 12,00 kn na svim kioscima!
komentiraj (0) * ispiši * #
Natječaj za poetsku večer festivala 'Queer Zagreb'
Od 5. do 12. svibnja bit će održan peti festival 'Queer Zagreb', pri čemu će programski fokus biti Balkan. U sklopu festivala jedna će večer biti rezervirana za dobru zabavu i provod uz poeziju i vino.
Pozivaju se pjesnikinje i pjesnici koji žele učestvovati da do 20.04.2007. na mail adresu pr@queerzagreb.org pošalju tri do pet vlastitih pjesničkih uradaka, na uvid organizatora sajma (Zvonimir Dubrović + kolege/ice) koji će odabrati najbolje i pozvati ih na učestvovanje na Večeri poezije i vina
Opširnije na www.queerzagreb.org
komentiraj (6) * ispiši * #
Rockmark - tjedan glazbene knjige
četvrtak , 22.03.2007.U Profil Megastoreu će od 26. do 31. ožujka biti Rockmark - tjedan glazbene knjige.
Niz naslova naći će se u prodaji s popustom, a bit će i promocija, književnih večeri, svirki uživo...
Program promocija, književnih večeri i svirki dostupan na ovome linku , a pregled knjiga sa sniženim cijenama dostupan je ovdje .
komentiraj (1) * ispiši * #
Sretan put u Aleksandriju!!!!!
Od 25.10. do 4.11.2007. godine, egipatska Aleksandrija bit će domaćin 13. Biennala mladih umjetnika Europe i Mediterana.
Na Biennalu sudjeluju umjetnici u dobi između 18 i 30 godina, s kulturno-umjetničkim produkcijama iz različitih područja: likovnih umjetnosti, arhitekture, stripa, filma i videa, dizajna, fotografije, književnosti, glazbe, kazališta, plesa, urbanih akcija.
Saznajte više o natječaju na ovome linku a potom okušajte sreću i prijavite se!
komentiraj (3) * ispiši * #
Ukoričenje sve je bliže...
Ministarstvo kulture je na svojim web stranicama objavilo popis knjiga za čije je izdavanje odobrena financijska potpora (pregled sa stanjem do 21.03.).
Među tim naslovima našla se, vidi vraga, i moja knjiga kritika prijevodne proze 'Utočište od riječi' (izdavač Hrvatsko filološko društvo)!!!!!!
Popis knjiga dostupan je na ovome linku a na njemu možete vidjeti da će uskoro, osim mog knjižurka, izići i novi naslovi npr. Ivice Prtenjače, M.Koščeca, Olje Savičević-Ivančević, Borivoja Radakovića, Darka Macana, Igora Rajkija, Milka Valenta, Ludwiga Bauera, Josipa Mlakića, Krešimira Pintarića itd. itd. itd. što znači da je pred nama vrlo zanimljiva godinica!
komentiraj (16) * ispiši * #
Opet ja na HRT-u!!! (vol. 15)
HRVATSKI RADIO, TREĆI PROGRAM
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: DAMIR RADIĆ, BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, SVJETLANA JANKOVIĆ PAUS
TEMA: PROZNE KNJIGE SIBILE PETLEVSKI, KEMALA MUJIČIĆA ARTNAMA I DAMIRA MILOŠA
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 24. 3. 2007.
OD: 16 SATI
NAJAVA
Sibila Petlevski vrsna je stilistica s pravim osjećajem za građenje atmosfere. Gotovo programatski podriva takozvanu «veliku priču» da bi umjesto nje ponudila svijet djela sveden na uglavnom nepovezane fragmente – tvrdi Damir Radić u povodu autoričina romana «Noćni trening» koji je objavljen u izdanju Frakture.
O romanu «Pet litara benzina» Kemala Mujičića Artnama u izdanju naklade Breza piše Božidar Alajbegović.
«Kornatske priče» naslov je knjige Damira Miloša u izdanju naklade Ljevak koji prikazuje Svjetlana Janković Paus.
Uredila Gordana Crnković
komentiraj (0) * ispiši * #
Natječaj za književne stipendije
srijeda , 21.03.2007.Pozivaju se književnici do 35 godina starosti, iz centralne i jugoistočne Europe, da se do 1. lipnja prijave za sudjelovanje na Natječaju za književne stipendije.
CEI program stipendija za književne rezidencije oblikovan je s ciljem prekogranične suradnje i promocije mladih književnika u zemljama centralne Europe koje još nisu dio Europske Unije. Dobitnik stipendije osvaja novčanu nagradu u iznosu 5 000 eura te tromjesečni boravak u jednoj od država Inicijative centralne Europe, po izboru kandidata.
Članice Inicijative centralne Europe: Albanija, Austrija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Italija, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina.
Tri izabrana kandidata gostovat će na 22. međunarodnom književnom festivalu u Vilenici, koji se održava od 5. do 9. rujna u Sloveniji. Na otvorenju Festivala predstavit će se pobjednik CEI programa.
Prijava mora sadržavati:
- popunjenu prijavnicu;
- biografiju na engleskom jeziku (max. 1800 znakova bez razmaka);
- kopiju važeće osobne iskaznice ili putovnice, s vidljivim datumom i mjestom rođenja te državljanstvom;
- bibliografiju na engleskom jeziku (max. 3600 znakova bez razmaka);
- opis projekta, na engleskom jeziku, koji bi bio tema rezidencijalnog programa, te kontakt adresa u zemlji domaćinu (max. 4500 znakova bez razmaka);
- pismo preporuke na engleskom jeziku (max. 1800 znakova bez razmaka).
Kandidati se odabiru prema sljedećim kriterijima: 40% (4 boda) za bibliografiju, 40% (4 boda) za opis projekta, te 20% (2 boda) zapismo preporuke.
Prijave poslati na:
Slovene Writers’ Association
(Writer In Residence)
Tomšičeva 12
SI-1000 Ljubljana
Slovenija
Izvor: Culturenet.hr
komentiraj (11) * ispiši * #
Nova Književna večer u SC-u!!!
Književne večeri u SC-u idu dalje, a novi književni dejt je u petak, 23.3. u KLUB-u SC-a, s početkom u 21 sat!
Zadnje književne večeri u ožujku iznimno se sele na petak, a predstavit će nam dvije mlade pjesnikinje - Maju Klarić i Lanu Šramek!
Maja Klarić pokazat će nam što su to pjesme kadrovi pomoću projekcija i vlastitih pjesama, a Lana Šramek upoznat će nas sa svojom poezijom.
Prije, za vrijeme i nakon književnih večeri opustit ćemo se uz književnu slušaonicu koja će vam izvrsno sjesti uz vaše pivo ili čaj.
Voditeljica večeri je Mirna Bačun.
*****
Maja Klarić je dvadesetjednogodišnja Šibenčanka koja studira engleski i komparativnu književnost na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Objavljivala je u časopisima poput "At Large" i "Kaos", a ponosna je i na objavljenu pjesmu u zbirci "Erato 2004".
Lana Šramek rođena je 1986. godine u Bjelovaru, a trenutno je studentica 3. godine logopedije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. 2003. godine Gimnazija Bjelovar izdala je zbirku pjesama pet autorica 'Stvarnost sna', u kojoj su objavljene i njene
pjesme. Pjesme objavljuje na internet stranici www.buka.hr te na blogu bambi8.blog.hr.
komentiraj (2) * ispiši * #
Bliži nam se 29. SFeraKon
utorak , 20.03.2007.
Na 29. Danima znanstvene fantastike SFeraKon u Zagrebu (20.-22. travnja), gostovat će američki SF pisac i jedan od začetnika cyberpunka te ugledni kolumnist časopisa WIRED - *Bruce Sterling*.
Posjetitelji *SFeraKona * imat će prilike upoznati se sa Sterlingovim likom i djelom u uvodnom live intervjuu, koji se s gostom već tradicionalno održava u petak navečer, poslušati dva njegova predavanja, ali i družiti se s njime na hodnicima FER-a (i okolnim kafićima) za vrijeme trajanja konvencije.
Više o Bruceu pročitajte na službenim stranicama SFeraKona , a za sve obavijesti o ovogodišnjem SFeraKonu pratite http://sferakon.blog.hr.
Svi zainteresirani za sudjelovanje ili volontiranje na ovogodišnjem SFeraKonu, mogu se javiti Ireni na adresu ire@sfera.hr.
komentiraj (1) * ispiši * #
Pjesnička večer u Booksi : Goranov vijenac
Pjesnička večer u Booksi
:: Goranov vijenac ::
24.03.2007 :: 20h
Povodom, glede i u svezi dodjele nagrade Goranov vijenac u Booksi će se okupiti pjesničko društvance - nagrađeni Mile Stojić i Marija Andrijašević, te gosti pjesnici iz Slovenije Blaž Lukan, Marcello Potocco, Aleš Mustar, Primož Čučnik i Stanka Hrastelj.
Stručno povjerenstvo za dodjelu nagrade Goranov vijenac, koje je radilo u sastavu Krešimir Bagić, Miroslav Mićanović, Nikica Petrak, Andriana Škunca i Tvrtko Vuković, jednoglasno je odlučilo da se Goranov vijenac za 2007. godinu za ukupan prinos hrvatskome pjesništvu dodijeli pjesniku Mili Stojiću, autoru jednoga od najprovokativnijih i najzanimljivijih opusa suvremenoga hrvatskog i bosanskohercegovačkog pjesništva.
Mile Stojić (1955) svoj je pjesnički svijet izgradio na razmeđi pojedinačne biografije i historijske priče. Tematizirajući vlastito iskustvo i sudbinu, njegov lirski protagonist skicira iskustvo i sudbinu kolektiva kojemu pripada i kojemu se obraća. Riječ je o pjesniku koji se iznova hvata u koštac s vječnim temama poput života, ljubavi, mira, radosti, sna… Te teme obično bivaju obrađene tako da ih se sučeli s njihovim suprotnostima – smrću, mržnjom, ratom, tugom, stvarnošću… Kreirajući tako nizove opreka, Stojić podcrtava jaz između željenoga i realnoga stanja svijeta i oblikuje ključne figure svoga pjesništva, a te su paradoks i oksimoron… Ukratko, lirska dionica Mile Stojića nezaobilazan je dio svake (iole cjelovitije) slike suvremenoga hrvatskog odnosno bosanskohercegovačkog pjesništva. Njegov je opus mjesto humanizacije, provokacije i prijepora spomenutih dvaju literarnih konteksta, ali i točka iz koje iznova može početi komunikacija među njima. Stoga je dodjeljivanje Goranova vijenca Mili Stojiću, uz ostalo, prigodan čin potvrde konkretnoga opusa, ali – posredno - i podsjećanje da je poetska komunikacija globalna a ne lokalna urotnička gesta,“ kaže Krešimir Bagić.
Prosudbena komisija u sastavu Miroslav Kirin, Ivica Prtenjača i Darija Žilić, pročitavši i proučivši ukupno 53 pristigla rukopisa donijela je odluku da se nagrada Goran za mlade pjesnike dodijeli pjesnikinji Mariji Andrijašević iz Splita.
„Pjesništvo Marije Andrijašević izdvaja se po radikalnoj ispovjednosti… Riječ je o neposrednoj, ali i promišljenoj poetizaciji ženskog subjektiviteta. Njezina junakinja situirana je u destruktivni obiteljski kontekst, ironično piše o instituciji obitelji, o obiteljskim i društvenim ritualima, ali i o jeziku konvencija… U takvom siromašnom i bolesnom okruženju, traži vlastiti glas, no zanimljivo je kako je pritom ne odlikuje društvena angažiranost, već prije svega usmjernost na stvaranje osobne perspektive… Marijina junakinja pomalo uzmiče od odluka, niže katalog nesreća, u želji da se oslobodi bolne prošlosti i živi “sada”, od trenutka do trenutka…Posebnost njenog rukopisa ogleda se upravo u tom radikalnom “izlaganju sebe”, u ispovjednosti koja nije terapeutska, u neoromatičarskom bilježenju emocija za koje na jednom mjestu kaže da su dislocirane. A upravo lociranje tih emocija, ali i popisivanje stanja “materije iznutra” je središnje mjesto njene uzbudljive poezije, koja upravo posve osobenim poetiziranjem emocija predstavlja rijetkost u našoj suvremenoj poeziji,“ objašnjava Darija Žilić.
komentiraj (1) * ispiši * #
PROMOCIJA: Cecile Oumhani - 'Korijeni mandarine' (Naklada Ljevak, 2007.)
Naklada LJEVAK i Francuski institut u Zagrebu pozivaju na predstavljanje knjige
Cécile Oumhani - 'KORIJENI MANDARINE'
O knjizi će govoriti Gabrijela Vidan, Ingrid Šafranek, Spomenka Šabić te autorica, Cécile Oumhani.
Predstavljanje će se održati u utorak, 20. ožujka 2007. u 18h, u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu (Preradovićeva 5).
O knjizi :
Roman Korijeni mandarine (u originalu Les racines du mandarinier), smješten je u doba izgradnje neovisnosti Tunisa od francuske kolonijalne vlasti.
Preciznim i elegantnim jezikom autorica opisuje život dvoje mladih, Francuskinje Marie i Tunižanina Ride, koji se zaljubljuju i, unatoč protivljenjima najbližih, nakon završenih studija u Francuskoj s puno vjere započinju zajednički život u Tunisu. Međutim, svakodnevne prilike ne idu u prilog tom mladom paru - muž se vraća svojim korijenima i tradicionalnom poimanju uloge i mjesta žene, zanemarujući brak i sina. Nekad strankinja, Marie će naučiti živjeti u tom novom svijetu i neće se vratiti u Francusku.
Djelo je pisano bez patetike, vrlo odmjereno a ipak vrlo dopadljivo; teme interkulturalnost, prihvaćanje Drugog, izražene su ženskim pismom tzv. druge generacije, stilom koji nije agresivan i samodostatan.
Cécile Oumhani, ugledna francuska književnica, živi između Francuske i Tunisa i odlično poznaje obje sredine. Predaje na Sveučilištu Paris XII. Objavila je zbirku novela Fibule na purpurnoj podlozi (1995) i tri romana kao i šest zbirki pjesama. Romani: Miris kane (1995), Korijeni mandarine (2001), Vrt u predgrađu La Marsa (2003).
komentiraj (5) * ispiši * #
PROMOCIJA: Andrzej Stasiuk - 'Zima' (Naklada MD, 2007.)
Naklada MD poziva, danas, na kalendarski zadnji dan zime, na predstavljanje knjige 'Zima' Andrzeja Stasiuka koja je nastala kao projekt koji je započela lektorica s ambicioznim studenticama studija poljskoga jezika i književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Predstavljanjem ove knjige u svom prostoru Europski dom nastavlja poticati projekte suradnje studenata hrvatskih sveučilišta i potvrđuje svoja nastojanja u približavanju mladih Hrvatske Europi i Europe mladima u Hrvatskoj.
Naklada MD predstavlja knjigu:
'Zima' Andrzej Stasiuk
Europski dom,
dvorana Bruxelles,
Jurišićeva 1/I, Zagreb,
20. ožujka 2007. u 19 sati.
Sudjeluju :
prevoditeljice Branka Grubešić, Marija Matković, Iva Nikolić i Željka Vukelić
mentorica i lektorica prijevoda Dominika Kaniecka
i urednica knjige Đurđica Čilić Škeljo
****
'Zima' Andrzeja Stasiuka zbirka je pripovijetki koje tematiziraju život u jugoistočnoj poljskoj provinciji. Prikazujući svoje junake u običnim, svakodnevnim situacijama, autor posebnu pažnju pridaje ozračju i međuljudskim odnosima koji vladaju u siromašnoj ruralnoj sredini. Stasiukovi junaci su pijanac, umirovljenik, lovac, trgovački putnik... i konačno – predmeti, obične, naizgled nevažne stvari iz svakodnevne upotrebe, koje autor stavlja u suodnos sa svojim živim junacima, progovarajući tako i o trajnosti predmeta i čovjekovoj «jednokratnosti». Pet pripovijetki o biciklima, strojevima, odbačenih stvari, krami, rabljenoj odjeći, ljudima umreženim u svakodnevne situacije a istovremeno zanijetima nesvakodnevnim čežnjama i mislima, zahvaljujući autorovom iznimno bogatom leksiku, te tonu i stilu naracije, slikovito dočaravaju zaseban svijet koji je samo naizgled banalan, a zapravo istovremeno kompleksan i pun šarma.
Andrzej Stasiuk (Varšava, 1960.) jedan je od najboljih suvremenih poljskih prozaika. Objavio je desetak knjiga pripovijetki, poezije, eseja, te tri romana. Knjige su mu prevedene na sve važnije svjetske jezike. Na hrvatskom jeziku je objavljen njegov roman «Devet» (Fraktura, Zaprešić 2003., prev. Ivana Maslač,). Piše i književnu kritiku. Vlasnik je poljske izdavačke kuće Czarne koja, među ostalima, objavljuje djela hrvatskih autora prevedena na poljski jezik.
Moju kritiku romana 'Devet' Andrzeja Stasiuka možete pročitati na ovome linku .
komentiraj (46) * ispiši * #
AUTORSKA KUĆA slavi rođendan promocijom nove knjige!
Umjetnička organizacija Autorska kuća obilježava u utorak, 20. ožujka, četvrtu godišnjicu postojanja. U te četiri godine članovi Autorske kuće pokrenuli su niz manifestacija - od prve izložbe hrvatske ilustracije na Interliberu 2004. do osnivanja nagrade za najbolju hrvatsku slikovnicu "Ovca u kutiji" 2005. predstavljanja hrvatskih autora na sajmu dječje knjige u Bologni te održavanja dvotjednog festivala knjige za djecu i mlade "Pazi knjiga!" 2006.
Kao nakladnik za tekstove, prijevode i uredničke zbirke svojih članova Autorska je kuća pokrenula nekoliko biblioteka za najmađu, tinejdžersku i odraslu publiku.
Svoj rođendan proslavit će promocijom najnovije zbirke kratkih priča NEVIDLJIVA PROZA koju je priredio Zoran Pongrašić.
Promocija će se održati u knjižnici "Bogdan Ogrizović" u utorak 20.03. u 19 h, uz sudjelovanje stanara Autorske kuće: Ane Đokić Pongrašić, Sanje Lovrenčić, Milice Lukšić, Ivane Guljašević, Maje Brajko Livaković, Darka Macana, Svena Nemeta i Zorana Pongrašića, te podstanara u knjizi: Silvije Šesto, Hrvoja Kovačevića i Zvonka Todorovskog.
O knjizi NEVIDLJIVA PROZA
Nekima od nas u Autorskoj kući ponekad se čini da na hrvatskoj književnoj sceni svi pisci nisu jednako vidljivi. Na nekima kao da su neprestano svjetla pozrnice, na drugima nikad. A čini se i da stupanj vidljivosti nije baš uvijek proporcionalan kvaliteti objavljenih tekstova. Zato je Zoran Pongrašić, urednik knjige "Nevidljiva proza", pozvao je sedam "pisaca iz sjene" da mu pošalju kraće prozne tekstove, izabrao priče koje su mu se najviše svidjele i dodao nekoliko svojih. Nastala je zbirka žanrovski i stilski vrlo raznolikih priča, knjiga u kojoj se izmjenjuju glasovi autora različitih poetika no izrazitih osobnosti. Knjiga možda neće mnogo promijeniti stupanj vidljivosti i nevidljivosti njezinih autora, ali njezinim izlaskom na svjetlo dana slavimo ovogodišnji Dan Autorske kuće...
Izvor: www.autorska-kuca.hr
komentiraj (1) * ispiši * #
Nova blogerska druženja 'Virtually yours'
ponedjeljak , 19.03.2007.
U prostoru Artnetcluba u Preradovićeva 25
nastavljaju se blogerska druženja
pod nazivom Virtually yours.
U srijedu, 21. ožujka,
od 20 sati
upoznajte
Caricu, Eugenia, Zibaldonea i Gawruna
Gawrunov rock band Radost zabavljat će posjetitelje prije, poslije i tijekom čitanja.
Organizatorica Celeste Blue
komentiraj (3) * ispiši * #
PROMOCIJA : Peter Zilahy - 'Tri' (Meandar, 2006.)
Knjižnica Bogdan Ogrizović i Naklada Meandar
pozivaju nas na predstavljanje knjige
'Tri' Petera Zilahyja
u utorak, 20.02.2007. u 12:00 h
u Knjižnici Bogdan Ogrizović,
(Preradovićeva 5, Zg)
Sudjeluju
Peter Zilahy
Kristina Peternai
Istvan Ladanyi
Filip Nola
Branko Čegec
******
Knjiga 'Tri' obuhvaća tekstove među kojima — osim toga što je riječ o mojoj trećoj knjizi, koja se objavljuje 2003. godine, u vrijeme kada je i moj kućni broj i kućni broj moga izdavača upravo 3 – na prvi pogled ne postoje nikakve poveznice. Svaki djelić ove knjige nastao je usput, jedan od drugog udaljen i vremenskim i prostornim koordinatama, u različitim dijelovima svijeta. Svaki je tekst naručen, većina naručitelja međusobno se ne poznaje, čak se nikada nisu ni sreli. Izdavač mi je dao tri mjeseca da tekstove posložim u konačan oblik, a posao sam danas uspio završiti. Tako nastao organizam sastoji se od tri dijela, od kojih svaki sadrži po tri teksta. Tri putopisne zgode, tri dnevnika i tri govora napisana povodom nekog otvaranja. Tri je broj Mađara.
Péter Zilahy
Péter Zilahy je genij višestrukih talenata, također i na području novih medija. Samouvjereno vlada iznimnom količinom informacija, i nevjerojatan je izvođač na pozornici.
Die Zeit, Karl-Markus Gauss
Zilahy obuhvaća poeziju otpora samouvjerenošću hodača u snu.
Ingo Schulze
Péter Zilahy je bijeli gavran mađarske književnosti... svježina njegovog iskustva dolazi do izražaja u tekstu; kao da je svugdje bio prisutan, kao da je knjigu pisao novinar perom pjesnika.
Péter Esterházy
komentiraj (2) * ispiši * #
INTERVJU : književna kritičarka, teoretičarka, moderatorica, prevoditeljica, aktivistica, pjesnikinja i pjevačica jazz standarda Darija Žilić
Darija Žilić poput svestranog renesansnog umjetnika objedinjuje više talenata. Odlična je književna kritičarka, teoretičarka, moderatorica, prevoditeljica, aktivistica, pjesnikinja i pjevačica jazz standarda. Krećući se urbanim kaleidoskopom Zagreba, organizirajući tribine u središtu urbane kulture i aktivizma - zagrebačkom klubu Mama, surađujući u kultnim feminističkim časopisima Kruh i ruže i Treća te regionalnom ženskom portalu Ekviva, često objavljujući književne kritike u Zarezu, Žilić svojom osobnošću kao i posljednjom odličnom uspješnicom - zbirkom pjesama Grudi i jagode (Zagreb, 2006.), savršen je sugovornik za jedno »pomaknuto«, drugačije upoznavanje aktivističke scene u glavnom gradu i njezinih aktera, kreativnih, angažiranih intelektualaca.
Prigodom gostovanja Darije Žilić na književnoj večeri u Umagu, u organizaciji Gradske knjižnice, razgovarali smo s autoricom o hrvatskom feminizmu, pjesničkim ambicijama i najnovijim trendovima na hrvatskoj književnoj sceni.
Prethodne rečenice uvod su u razgovor s Darijom Žilić, kojega je za Glas Istre vodio Radenko Vadanjel.
Taj odličan intervju svakako pročitajte
na ovome linku
komentiraj (11) * ispiši * #
PROMOCIJA: Mile Stojić - 'Priznanje' (VBZ, 2007.)
Izdavačka kuća V.B.Z. i Hrvatsko društvo pisaca pozivaju nas na predstavljanje knjige izabranih starih i novih pjesama ovogodišnjeg dobitnika Goranova vijenca za ukupan prinos hrvatskome pjesništvu :
Mile Stojić «Priznanje»
u utorak, 20. ožujka 2007.
u 19.00 sati
u Hrvatskom društvu pisaca,
Basaričekova 24, Zagreb
Sudjeluju:
Mile Stojić - autor
Miljenko Jergović – urednik knjige
Branko Maleš – pjesnik i književni kritičar
Ervin Jahić – urednik u V.B.Z.-u
Miljenko Jergović je napisao pogovor knjizi kojega možete pročitati na ovome linku
komentiraj (5) * ispiši * #
KRITIKA : Damir Miloš - 'Smetlar' (Meandar, 2005.)
subota , 17.03.2007.
KRITIKA : Damir Miloš - 'Smetlar' (Meandar, 2005.)
Mirisi, more i eros
Damir Miloš zakleti je jezični eksperimentator te protivnik fabule i tečne naracije koji, kao jedan od posljednjih quorumaških Mohikanaca, drsko ustrajava na istraživanju mogućnosti jezika i otporu robovanju gramatici i njenim pravilima. Istina, u svom četrnaestom po redu romanu "Smetlar" Miloš je ipak malo pritegnuo uzde, ali, premda u manjem obimu, jezično-stilski eksperimenti i anarhičnost na planu forme prisutni su i dalje. Fascinacija erotikom iz prije pet godina objavljene "Klitostore" također je ponovo tu, ali ona je ovoga puta tek nadogradnja trilerskoj proznoj matrici te filozofskim razmatranjima na temu mirisa i brojnim dionicama posvećenim Miloševoj najvećoj ljubavi - moru i jedrenju.
"Smetlar" je ustvari 190-tak stranica dugi tekst neprekinut poglavljima koji je autor podijelio u dva, tematski, stilski i formalno različita dijela. Početnih dvadesetak stranica donosi nam tipično miloševsko nekomunikativno, onirično, na asocijacijama i struji svijesti bazirano gusto prozno tkanje, puno naglih rezova i elipsi, na granici čitljivosti. Te uvodne teže prohodne dionice autor osvježava čestim seksualno-erotskim motivima na zanimljiv način povezanima s mor(eplov)skom tematikom, a poradi impliciranja znaka jednakosti između jedrenja i seksualne ekstaze. Nekomunikativni obrazac Miloš ubrzo napušta dinamizirajući rukopis uvođenjem labavo konstruirane krimi priče o tobožnjem špijunu maskiranom u smetlara koji navodno prati glavnog, neimenovanog junaka. No, krimi zaplet tek je narativni okvir u koji autor (kroz usta smetlara, odnosno putem njegova dnevnika) umeće brojne monološke, esejističko-filozofske dionice o mirisu, njegovoj strukturi i osnovi, te vrstama, moćima i tajnama mirisa. Tako nam se otkrivaju zanimljive ali i upitne teze o anatomiji i naravi mirisa, od kojih su među interesantnijima svakako one o povezanosti mirisa i straha, o spermi kao nosiocu jedinstvene mirisne esencije svake muške ljudske jedinke te o oceanima kao mjestima svojevrsnih "bezmirisnih oaza i čepova". Potonja je teza, dakako, rezultat autorove fascinacije morem i njegovom, kako voli reći, "dubljinom". Roman obiluje brojnim, na autorovom iskustvu baziranim opisima "morešestvija", te ljepota ali i opasnosti koje jedrenje nosi, uz nezaboravan poetični zaključak o oceanima kao neizmjernim spremnicima mašte kojom je od površine do dna ispunjena njihova plavet.
Miloš u potpunosti zanemaruje psihološko portretiranje likova; noseća dva lika potpuno su u funkciji iznošenja teorija o mirisima ili iskazivanja divljenja moru, a žene su tu tek poradi krevetne gimnastike i erotizacije teksta. Ironiju i komiku autor ne zanemaruje te ih donosi putem vrckavih dijaloga, a po efektnosti posebno se ističu česte sarkazmom ispunjene mišljene a neizgovorene, duhovite replike koje ocrtavaju neiskren, ciničan odnos među sugovornicima. Odnosno ljudima uopće.
Pišući novi roman Miloš se trudio ukrotiti svoj poriv za proširenjem mogućnosti literarnog iskaza pa svoj osviješten odnos spram književnoga stvaralačkog čina u "Smetlaru" potvrđuje tek diskurzivnom kombinatorikom, izmjenama pripovjedne pozicije i poigravanjem žanrovima. Slijedom toga pojedine se dionice, nažalost, doimaju nasilno umetnutima što tekst čini disperzivnim i nekonzistentnim, i manje dojmljivim kao cjelina negoli u pojedinim svojim dijelovima. Elem, pokušavajući približiti se publici uz istovremeno nastojanje da ipak i kritiku intrigira i zadovolji, Miloš je pao žrtvom takvog, narodski rečeno, "ni vrit ni mimo" postupka. Sličnu je taktiku, ali s puno boljim rezultatom, prije dvije godine primijenio Stojević u svom romanu "Krv i poljupci".
(Napisao Božidar Alajbegović, svibnja 2006.
objavljeno na Kupus.net-u)
komentiraj (3) * ispiši * #
INTERVJU : Edo Popović
Edo Popović, zagrebački pisac kojemu je nedavno na njemački jezik preveden roman "Izlaz Zagreb jug" i koji je dobio pregršt pozitivnih recenzija u njemačkom tisku ali i u Rolling Stoneu, u intrevjuu za Feral govori o Zagrebu, kapitalizmu, globalizaciji, sajmovima knjiga i svom novom romanu koji uskoro izlazi u izdanju kuće OceanMore.
Čitaj
ovdje
komentiraj (3) * ispiši * #
Houellebecq i Beigbeder na filmu
petak , 16.03.2007.Michel Houellebecq se nakon fantastičnog književnog uspjeha odlučio okušati i na filmu. Za svoj prvijenac kao književni predložak odabrao je svoj posljednji roman 'Mogućnost otoka', za koji je sam napisao i scenarij, a naći će se solo i u redateljskoj stolici.
Ulogu glavnog lika Daniela novopečeni je redatelj povjerio francuskom glumcu Benoitu Magimelu, a snimanje počinje za mjesec dana u Francuskoj, Španjolskoj i na Kanarima.
U isto vrijeme '129.90', roman još jednog francuskog pisca Frederica Beigbedera, postaje film. On je rad na filmu ipak povjerio u tuđe ruke. Tako njegov uspješan prvijenac prelazi na filmsko platno pod redateljskom palicom Jana Kounena.
Scenarij je, prema Beigbederu, napisao sam Kounen uz pomoć scenarističkog tandema Nicolas & Bruno. Glavnog junaka Octavea, beskrupuloznog ciničnog marketinškog stručnjaka i manipulatora glumit će Jean Dujardin.
Izvor: Net.hr
Moju kritiku Houellebecqova fromana 'Mogućnost otoka' objavljenu u Vijencu (broj 315, ožujak 2006.) pročitajte na ovome linku a moju kritiku Beigbederova romana 'Windows on the World' pročitati možete ovdje .
komentiraj (4) * ispiši * #
Novo hrvatsko izdanje Hellerove 'Kvake 22'
Novo izdanje kultnog naslova :
Joseph Heller - 'Kvaka 22'
roman
prijevod: Zlatko Crnković
izd. Šareni dućan
459 str. , tvrdi uvez
cijena: 149,00 kn
Riječ izdavača
Vojnički strogo rečeno: Kvaka 22 je satirični, tragikomični proturatni roman. Objavljen u vrijeme Vijetnamskog rata, ubrzo je stekao kultni status među slobodoumnijim čitateljstvom u SAD-u, da bi ga kasnije prigrlila šira publika širom svijeta. Tako je priča o Yossarianu, članu posade bombardera koji se na sve mile načine pokušava osloboditi obaveze (obveze?) letenja, u kratko vrijeme dosegnula višemilijunsku nakladu. Do danas je to najčitaniji američki roman o Drugom svjetskom ratu, a naslov Kvaka 22 postao je, i ostao, općeprihvaćeni izraz za frustrirajuće bezizlaznu situaciju. Ovaj vrhunski postulat vojne logike u knjizi je ovako pojašnjen:
'Bila je tu samo jedna kvaka, i to «Kvaka 22», koja je specificirala da je skrb za vlastitu sigurnost pred opasnostima koje su stvarne i neposredne proces racionalnog duha. Orr je bio lud i mogao je biti pošteđen letenja. Trebao je jedino zatražili da bude pošteđen; ali čim bi zatražio, ne bi više bio lud i morao bi još izvršavati borbene zadatke. Orr bi bio lud kad bi još izvršavao borbene zadatke, a duševno zdrav kad ih ne bi izvršavao, ali ako je bio zdrav, morao ih je izvršavati. Ako ih je izvršavao, bio je lud pa nije morao; ali ako ih nije htio izvršavati, bio je duševno zdrav i morao je. Yossarian je bio duboko potresen apsolutnom jednostavnošću te klauzule Kvake 22 i zazviždao je u znak divljenja.'
Na tvrdnje nekih svojih sugovornika da nikad više neće napisati tako originalan i dobar roman kao što je Kvaka 22, autor je lakonski odgovorio; »A tko je napisao?« Uostalom, kako je do svega toga došlo, objasnio je najbolje on sam u predgovoru koji je napisao mnogo kasnije i koji i naši čitatelji mogu pročitati u ovom izdanju...
Izvor: MVinfo.hr
komentiraj (1) * ispiši * #
'Zašto pisati…?' – radionica u Rijeci
Udruga Katapult poziva na drugu u nizu radionica koja će se održati na temu 'Zašto pisati i kakva je uloga književnosti kao umjetnosti danas u svijetu?'.
Radionica će se održati u subotu, 17. ožujka, s početkom u 10 sati, u riječkoj Molekuli, tj. u prostorijama udruge Drugo more (Ivana Zajca 20/2). Broj pristupnika za radionicu je ograničen!
Radionicu će voditi Nenad Veličković iz Sarajeva, koji će se publici predstaviti na Književnoj večeri u petak, 16. ožujka, u 20 sati, u seapubu Arca Fiumana gdje će čitati ulomke iz svojih romana: 'Izdržite još malo, nećete još dugo (Poezija remontizma)', 'Otac moje kćeri', 'Sahib' i 'Viva Sexico!'.
Cilj radionice je dobro se zabaviti kroz interaktivno učenje i razmjenjivanje različitih razmišljanja o samoj književnosti, njenoj ulozi u umjetnosti i fenomenu pisanja.
Zainteresirani se trebaju najaviti na mail: katapult@zigo.hr ili na mob: 095/9024 054.
Izvor: Culturenet.hr
komentiraj (1) * ispiši * #
Riječka promocija 'Dobro je, lijepo je'
Ivica Prtenjača napokon i u svom rodnom gradu predstavlja svoj dobar i lijep roman:
KUC Kalvarija, Rijeka
16. ožujka 2007.
u 20 sati
roman 'Dobro je, lijepo je' Ivice Prtenjače
predstavit će
Nikola Petković i Ivica Prtenjača
(Na promociji će se knjiga prodavati po cijeni od 59,00 kn)
Tim povodom evo moje kritike tog dobrog i lijepog romana :
KRITIKA: Ivica Prtenjača - 'Dobro je, lijepo je' (Profil, 2006.)
Simo Mraović, Miroslav Kirin, Lana Derkač, Goran Bogunović, Miroslav Mićanović, Tatjana Gromača, Igor Večerina, Mujičić Artnam... tek su neki od autora koji su se u zadnjih nekoliko godina nakon višegodišnjeg pisanja poezije odlučili okušati i u prozi, a Ivica Prtenjača novo je ime u tom nizu. Nakon tri poetske zbirke Prtenjača je nedavno objavio svoj prvi roman, optimističnog naslova “Dobro je, lijepo je”. Optimizam, odmah treba reći, nije samo u naslovu, već su njime obilato nasaftane i Prtenjačine stranice, što je dobrodošla razlikovnost u odnosu na velik dio suvremene nam domaće proze.
S 34 godinice na plećima Ivica više nije “mali”. Štoviše, brkljačićevski rečeno, on “u benču diže opću enciklopediju od A do Ž”, što mu biva od velike koristi kada “krene u susret jednoj tajni koja je već davno trebala biti otkrivena”. Odnosno, kada iz Rijeke dođe u Zagreb zbog svog prvog pravog (na neodređeno) posla u životu, kako bi radio kao prodavač u novootvorenoj knjižari. U romanu pratimo prvih nekoliko Ivičinih dođoških mjeseci, njegovu prilagodbu na podstanarski život i rad u novoj sredini te svakodnevnu, ni po čem posebnu uobičajenost, svedenu na relaciju “posao-kuća-birtija”. Njegovi dani obilježeni su samoćom nedovoljno ublaženom druženjem na poslu s dvije simpatične kolegice, iz čega proizlaze česta snatrenja, žudnjom i svakovrsnim sličnim željama obilježena, a zadovoljenje kojih junak dostiže u drugoj polovici romana, u kratkotrajnoj seksualnoj vezi sa 17-godišnjom susjedom.
Roman je pisan u prvome licu i može se iščitavati u autobiografskom ključu jer Prtenjača sa svojim junakom, osim imena i pjesničke prošlosti dijeli i neke druge detalje iz biografije (dob, riječki domicil i preseljenje u Zagreb, radno mjesto u Čegecovoj knjižari...). Prtenjača roman smješta u neveselo nam “sada i ovdje”, ali to čini nenametljivo, na socijalne nas i ekonomske dubioze vremena upozoravajući posredno, sitnim detaljima vezanim uz tipične tranzicijske dvonožne izdanke (mafijaši, sponzoruše, pojedine javne ličnosti...) koje njegov junak susreće usamljenički se smucajući gradom, ili mu pak zalaze u knjižaru. Vezano s time, posebno su upečatljive dvije epizode: junakovo ismijavanje skinsa koji u knjižari traži “maaajn kamfff” i autoironijom obojena dionica u kojoj mu se lopov jada kako nikome nije uspio utrapiti njegovu, nedavno ukradenu zbirku pjesama... pa ju je onda išao čitati, “ali nije ništa razumio”, te uz smijeh zaključuje, a što drugo nego - “poezija je bezveze”.
Opise pomalo memljive prolaznosti i prilično bezlične Ivičine svakodnevice Prtenjača svako malo prekida kratkim izletima u junakovu prošlost i opisima njegovih snova, a upravo se u tim slučajevima ponajviše prepoznaje autorovo poetsko iskustvo i senzibilitet. Njegova je proza nepretenciozna, a rečenice jednostavne, lapidarne i uglavnom kratke; s malo riječi Prtenjači uspijeva kazati vrlo mnogo te za njega uistinu vrijedi ona “manje je više”. Poetizaciju svoga pisma Prtenjača ostvaruje svojevrsnim nabrajalačkim postupkom, uvelike se oslanjajući na moć zareza, ali pritom računajući na staložena i smirena čitatelja, nesklonog šprintanju kroz tekst i pripravnog za mentalnu vizualizaciju poetskih slika razbacanih diljem rukopisa. Upravo se u tome krije zamka - Prtenjačin je rukopis iznimno čitak, lagan i prozračan, ali nestrpljivo jureći kroz lako prohodan tekst i bez zastajkivanja na svakom zarezu i pomno odabranoj stanki, površan će čitatelj samome sebi zasigurno uskratiti veliku dozu užitka.
Čitljivost je dodatno pospješena vedrinom i optimističnim pristupom glavnoga junaka spram tjeskobne zbilje koju svakodnevno živi. Njegov optimizam posljedica je skromnosti i pomirljivosti karaktera; izbjegavajući nepotrebno i neproduktivno nerviranje Prtenjačin Ivica skromno uživa u nevelikim, sitnim zadovoljstvima i prepoznaje, uvažava i veseli se dobroti i ljepoti skrivenim u na prvi pogled nebitnim detaljima, svjestan da je upravo u tome esencija i najbolji dijelovi naših ovozemaljskih dana. No to ne znači da hoda slijep kraj zdravih očiju ili da je ne-daj-Bože glup pa ne primjećuje svakovrsne dubioze i anomalije, već se radi o karakternoj zrelosti, najdojmljivije dočaranoj u epizodi krađe u knjižari. No autor se nimalo ne ustručava svog alter ega s vremena na vrijeme i oštrim žalcima autoironije podbosti.
Želimo li baš cjepidlačiti, kao mane romana zamijetit ćemo nedovoljnu motivacijsku razradu ljubavnog zapleta (u slučaju ženskog kraka ljubavnoga para) kao i autorovo zanemarivanje jedne od Ivičinih kolegica s posla (Iris), koja svo vrijeme ostaje statistom jer Prtenjača propušta detaljnije nas s njom upoznati. Riječani bi Prtenjači mogli zamijeriti pomalo posprdan odnos spram rodnoga grada ( “jedini grad na moru koji se zove prema minijaturnoj rijeci...” itd.), a pomalo iritira i višekratno krivo ispisivanje Rushdiejevog prezimena. No najistaknutija zamjerka ipak je kratkoća rukopisa, jer je “Dobro je, lijepo je” jedna od onih, nažalost sve rjeđih, domaćih proznih iznimki kod kojih iskreno žalimo kad stignemo do zadnje stranice.
(napisao Božidar Alajbegović, svibnja 2006.
objavljeno u Bibliovizoru trećeg programa hrv.radija)
komentiraj (2) * ispiši * #
Još jedan natječaj za mlade pjesnike (do 30 godina)
četvrtak , 15.03.2007.NATJEČAJ za književnu nagradu Grada Karlovca 'Zdravko Pucar' za mlade pjesnike
1. Natječaj raspisuju Grad Karlovac i Matica hrvatska Karlovac
2. Pravo sudjelovanja imaju stvaraoci s područja Republike Hrvatske koji do završetka natječaja (20.04.2007.) nisu navršili 30 godina
3. Rukopisi se Prosudbenom povjerenstvu dostavljaju u obliku CD-a te dva ispisa zbirke pjesama. Potrebno je priložiti i životopis autora.
4. Nagrada se sastoji od diplome, medalje i objavljivanja nagrađene zbirke.
5. Osim nagrađene zbirke Povjerenstvo može pohvaliti stanovit broj rukopisa. Izbor iz pohvaljenih rukopisa bit će objavljen u 'Svjetlu', časopisu Matice hrvatske Karlovac.
6. Rezultati natječaja bit će objavljeni do 10.05.2007. u dnevnom i tjednom tisku te na Hrvatskoj radioteleviziji.
7. Natječaj je otvoren do 20.04.2007.
8. Rukopisi se ne vraćaju.
9. Rukopise dostaviti na adresu Matica hrvatska Karlovac (za Natječaj), Pavleka Miškine 3, p.p. 29, 47000 Karlovac
komentiraj (0) * ispiši * #
Nenad Veličković piše o svojoj novoj knjizi 'Viva Sexico'
Pa kaže :
Naslov:
Viva SEXICO je parafraza usklika Viva Meksiko, kojim je započela borba za nezavisnost Meksika, a koji posuđuje Ejzenštajn za naslov svog nikad dovršenog filma Da živi Meksiko. Ali kakve sve to ima veze s ovom knjigom?
Pa evo: Viva Mexico je poziv nastao iz potrebe za jednakošću i pravdom, nikad ostvarene, uvijek ugušene silom, domaćim spletkama i stranim intervencijama. Ista potreba inspirisala je ove stranice.
Naravno, ovo objašnjenje skuckano je naknadno. Na početku je to bila samo jedna duhovita igra riječi, u nekakvom, nazovimo ga, revolucionarnom tonu, a istovremeno dovoljno ironična da ne sklizne u patetiku.
Tema:
Ljudska seksualnost je svakako tema koja objedinjuje sve tekstove u knjizi. Sve druge teme (obrazovanje, cenzura, religija, tržište...) dovedene su u vezu s njom, i objašnjene iz nje. (Barem mi je to bila namjera.) Ili, da budem precizan, i da primijenim pravilo koje na časovima vježbi predlažem studentima - da se tema književnog djela najlakše odredi prepoznavanjem dvije sile (dva principa, dva sistema vrijednosti, dvije ideje, dva pogleda na svijet...) čijim sukobom priča počinje - tema knjige Viva SEXICO bila bi: erotika u patrijarhalnom društvu.
Kompozicija:
Tri knjige, o istoj temi, ali u različitim žanrovima, i različitim stilovima, od kojih je stil Cosmoboya bio bliži onom niskom, komičnom, parodijskom, a stil Sekspresionizma onom visokom, svečanom, čini mi se, imalo je više opravdanja zadržati unutar jednih korica i jednog naslova.
Ovakva kompozicija je, također, pogodna za dopisivanje, za razvijanje ideja, za polemiku. Sekspresionizam sigurno može biti proširen za još nekoliko eseja, Seksikon može biti proširen za još čitav niz polemičkih interpretacija političkih, obrazovnih i religioznih stereotipa.
Da zaključim, ovakva otvorena mozaična kompozicija potpuno odgovara temi; raznovrsnost književnih postupaka ekvivalentna je šarenilu oblika u kojima se erotika javlja.
Ideja:
Dakle, osnovna misao knjige Viva SEXICO jeste da patrijarhat polako ali sigurno vodi civilizaciju u propast, a da ga u tome može usporiti ili zaustaviti od tabua oslobođeno poimanje seksualnosti, zasnovano na jednakopravnosti ljudskih bića bez obzira na rasu, spol, porijeklo, funkciju ili kastu.
Napisao Nenad Veličković
komentiraj (3) * ispiši * #
PROMOCIJA: Nenad Veličković - 'Viva Sexico!' (Jesenski & Turk, 2007.)
Naklada Jesenski&Turk poziva nas
da u subotu, 17. ožujka
s početkom od 20 h
dođemo u Močvaru i uživamo
u prvom javnom čitanju knjige
(uz video prezentaciju)
Nenada Veličkovića
'Viva Sexico'
Remek-djela od tri dijela:
Cosmoboy, Seksikon, Sekspresionizam
koje je upravo objavljeno
u nakladi Jesenski i Turk
Čitat će nam i sexy-slajdove pokazivati
Nenad Veličković osobno,
a ukratko će ga predstaviti Kruno Lokotar
Nenad Veličković (1962., Sarajevo) kao magistar i asistent "vježba" književnost sa studentima Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Objavio romane "Konačari", "Otac moje kćeri", "Sahib"; zbirku priča "Đavo u Sarajevu"; kolumne "Sarajevski gastronauti" i knjigu satiričnih tekstova "Izdržite još malo nećete još dugo".
Kovač termina jugofuturizam i začetnik poezije remontizma.
Moju kritiku njegova romana 'Sahib' možete pročitati ovdje.
komentiraj (0) * ispiši * #
Književna večer s Zoranom Ferićem
U sklopu suradnje
HNK Ivana pl. Zajca i Hrvatskog društva pisaca,
u riječkom će se Kazalištu,
u petak, 16. ožujka, u 18 sati,
održati susret
s književnikom Zoranom Ferićem.
Susret će voditi
Velimir Visković, književni kritičar i predsjednik HDP-a.
Ulaz je slobodan
komentiraj (2) * ispiši * #
Post nr. 2000.!
Statistika veli
da je dosad
na ovome blogu
objavljeno
ukupno
2000
(slovima:dvijetisuće)
tekstova
komentiraj (5) * ispiši * #
Napokon potpisan Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige : prednosti i nedostaci
srijeda , 14.03.2007.Prije nekoliko dana napokon je potpisan Sporazum o jedinstvenoj cijeni knjige, a potpisnici su Ministarstvo kulture, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo gospodarstva i Zajednica nakladnika i knjižara.
Što o prednostima i nedostacima Sporazuma misle predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Valter Lisica, te predstavnici nakladnika i knjižara Valerij Jurešić, Nenad Bartolčić, Mišo Nejašmić i Neven Antičević, saznajte ovdje
komentiraj (4) * ispiši * #
PROMOCIJA: Boris Domagoj Biletić - 'Imam riječ'
Predstavljanje knjige izabranih pjesama
Borisa Domagoja Biletića 'Imam riječ'
održat će se
u srijedu, 14. ožujka, u 12 sati,
u Društvu hrvatskih književnika.
(Trg bana Jelačića 7/I, Zg)
Sudjelovat će:
akademik Ante Stamać,
dr. sc. Sanjin Sorel,
Ana Lendvaj, urednica
i autor Boris Domagoj Biletić.
Voditelj Tribine DHK je Tito Bilopavlović.
Požurite, još stignete...
O autoru više saznajte na njegovim web stranicama
komentiraj (0) * ispiši * #
Književne delicije 'Ilegalnih poslastičara' u Booksi i Močvari
Što se dogodilo
kad je Kraljević Marko sreo samuraje,
kako se borio s ljudožderima,
te njegov obračun
sa Supermenovim čukunđedom;
pustolovine mladića
koji ne može odlučiti
hoće li dušu prodati
Bogu ili Đavolu,
kao i avanture djevojke
koja studira
političku korektnost ...
Sve to i još mnogoštošta
čeka vas idućeg vikenda
u zagrebačkoj Booksi i Močvari
Opširnije ovdje
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Feđa Šehović: 'Dubrovački bordel / Kazin bez cenzure' (Celeber, 2007.)
utorak , 13.03.2007.
Celeber je objavio novi naslov u biblioteci domaćih proza procvat:
Feđa Šehović: 'Dubrovački bordel / Kazin bez cenzure'
roman
izd. Celeber
meki i tvrdi uvez;
16x23 cm;
280 str.
dizajn naslovnice: Studio Kunej-Vučić-Salopek d.o.o
Riječ izdavača
Prije izlaska knjige Kazin (1974. g.), roman je tiskan u nastavcima na stranicama časopisa Mogućnosti u Splitu. U tom su periodu redakciji časopisa upućivani pojedinačni i grupni protesti Dubrovčana koji su sami sebe smatrali izvornim Dubrovčanima, zaduženima za očuvanje (uglavnom) srednjovjekovne rigidne nesnošljivosti prema takozvanim dogonima.
'Urednike Živka i Cvita očito je zabavljala reakcija iz Dubrovnika, a priznajem i mene, pa sam se upinjao iz petnih žila kako bih čim prije dovršio svoj rukopis. U toj hitnji morao sam izostaviti mnoge zamišljene stvari, što ću nakon tiskanja knjige zažaliti i poželjeti da u nekom budućem vremenu tiskam ovaj roman u svojoj prvotnoj optimalnoj zamisli. Kao što vidite, to mi se događa upravo sada, 33 godine nakon prvotiska u Splitu'rekao je Feđa Šehović.
Vjeran tradiciji, literarno obogaćen klasičnom komediografijom, Feđa Šehović se još jednom pozabavio životnim prilikama i neprilikama dubrovačkih gospara. Roman je vremenski lociran u razdoblje između dva rata. Sadržajno, u obliku kronike, radnja živo i plastično modelira društveni i privatni život hipokrita, građanskih političara, trgovčića, propalih ambasadora, kurtizana, usidjelica – ukratko, kao da se stari Držićev teatar fascinantno objavio na stranicama ovog Šehovićevog romana. Maske su se samo prividno izmijenile, ustvari, oko Badesinog bordela razigrale su se sve one klasične krepadure i barbaćepi, od koze udareni, lotri i zgubidani.
Izvanrednom lakoćom pisac kreira gosparske sudbine, razotkriva njihove komične obrazine, analizira njihove stupidne makinacije, izvrgava ruglu hipokritstvo i verbalnu dekorativnost kojom su (kao tkanicom) zastrti ovi animalni ljudi. Oko Dubrovačkog bordela sapleli su se svi gosparski planovi, sva uzbuđenja, sve bure u čaši vode: groteskno raspeti između dekorativnog morala i svojih unutarnjih animalnih prohtjeva igraju gospari pred nama svoju smiješnu i tragikomičnu igru. Šehović ih je do kraja oživio, stvorio izvanrednu jezičnu plimu svoga komediografskog jezika, dao našoj suvremenoj literaturi nadahnuti humoristički tekst.
Živko Jeličić
Feđa Šehović rođen je 16. ožujka 1930. g. u Bileći. 1954. g. diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon odsluženja vojnog roka dobiva stalni posao u Dubrovniku, kao profesor u osnovnoj, a zatim i u srednjim školama. Kratko je bio slobodni novinar. Od 1965. g. do 1967. g. ravnatelj je drame Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu, a zatim ravnatelj i knjižničar Znanstvene knjižnice u Dubrovniku. Koncem šezdesetih godina utemeljio je Studentsko kazalište Lero. Od 1985. g. sudjeluje u izgradnji Doma Marina Držića, a onda postaje i njegovim prvim voditeljem. Na toj je dužnosti umirovljen 1996. g. Piše i pod pseudonimom Raul Mitrovich.
Objavio 15 romana , 14 njegovih kazališnih djela izvedeno u različitim teatrima
komentiraj (7) * ispiši * #
Blogerica Zrinka Pavlić na Književnom petku
Petak, 16. 03. 2007.
19.30 sati
Gradska knjižnica
(Starčevićev trg 6 - onaj ulaz koji gleda prema Importanne centru i Esplanadi, a ne onaj koji gleda prema parku kralja Tomislava)
KNJIŽEVNI PETAK
Tema: Od osobnog do općeg: žensko-kolumnistički žanr
Gosti: Zrinka Pavlić, Rujana Jeger, Kruno Lokotar
komentiraj (3) * ispiši * #
Izišla dva nova dvobroja časopisa 'Tema:'
Izišla su dva nova dvobroja časopisa Tema:
Sadržaj broja 5-6/2006. (tema broja : Autoreferencijalne strategije teksta) pogledajte ovdje a sadržaj broja 7-8/2006 (tema broja : Eventualisti) dostupan je na ovome linku
Inače, uredništvo časopisa odlučilo je i ova dva dvobroja iz protesta dijeliti besplatno. O razlozima takve odluke govori Branko Čegec na na ovome linku
komentiraj (5) * ispiši * #
INTERVJU: Aleksandra Kardum
Aleksandra Kardum autorica je vrlo dobrog romana 'Ono što sam prešutjela' koji je 2004. godine bio u najužem izboru za VBZ-ovu nagradu za najbolji neobjavljeni roman.
Nakon objavljivanja roman je doživio zanemarivanje - kako sam uspio primjetiti o njemu smo pisali samo Jagna Pogačnik i moja neznatnost.
Nepravdu ću pokušati ispraviti skretanjem pozornosti na intervju kojega je Aleksandra Kardum dala Cunterview.net-u a u kojemu govori o sebi, svom prvom ali i novom romanu kojega je nedavno dovršila, o 'ženskoj književnosti', blogerskoj književnosti i još o mnogočemu.
Intervju pročitajte ovdje , a moja kritika Aleksandrinog romana 'Ono što sam prešutjela' dostupna je na ovome linku
komentiraj (4) * ispiši * #
komentiraj (2) * ispiši * #
'Dajmo im da čitaju o...' : Igor Rajki
Moja nova rubrika 'Dajmo im da čitaju o...' ide dalje.
Na redu je Igor Rajki, kojemu su početkom godine izišle čak dvije nove knjige, a u nastavku ću vas uputiti na tekstove koji kritički progovaraju o tim, ali i drugim njegovim djelima:
- na ovome linku u prilici ste pročitati moju kritiku knjige priča za djecu 'Mamac za duhove' Igora Rajkija
- o romanu Igora Rajkija 'Katalog o božjim dostavljačima' pisao je Davor Šišović ovdje
- početkom godine Igor Rajki je objavio dvije nove knjige : 'Znanost pogrde' i 'Umoreske' a o njima Rade Jarak piše ovdje
komentiraj (3) * ispiši * #
Neću 'Čitalačku značku'!
komentiraj (5) * ispiši * #
INTERVJU: autorica studije o Julianu Barnesu - Nina Ivanović
Nina Ivanović (rođ. 1976, Novi Sad) diplomirala je engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, a 2003. godine postala je i magistrica književnih nauka. Asistentica je na katedri za englesku književnost i prevoditeljica.
U čuvenoj ediciji "Prva knjiga", Matica srpska je nedavno objavila knjigu Nine Ivanović s naslovom 'Granice i preplitanja' - radi se o obimnoj studiji koja ulazi u samu srž literarnog fenomena zvanog Julian Barnes, po mom skromnom sudu jednog od najznačajnijih živućih književnika današnjice.
Intervju s Ninom Ivanović, u cijelosti posvećen Julianu Barnesu u prilici ste pročitati na ovome linku
komentiraj (0) * ispiši * #
NOVO: Julie Enfield - 'Reci mi kako se ljubiš..., Intimna povijest poljupca' (Hena com, 2007.)
subota , 10.03.2007.
Prošle godine nakladnička kuća Hena com objavila je nešto manji broj knjiga nego prijašnjih godina. No, na moju veliku radost, ove godine novi naslovi pristižu većom dinamikom. Tako je, nakon prije nekih mjesec dana objavljenog romana Bohumila Hrabala 'Gradić gdje je vrijeme stalo', Hena com ovih dana izbacila novi naslov :
Julie Enfield:
RECI MI KAKO SE LJUBIŠ..., Intimna povijest poljupca
Nakladnik:Hena com 2007.
Urednica:Nermina Husković
Prevela s engleskoga:Duška Gerić Koren
Riječ izdavača
* Je li ljubljenje osnovni instinkt?
* Srodne duše ili srodni mirisi: kako feromoni djeluju na onoga koga ljubimo?
* Je li ´francuski poljubac`uistinu francuski?
* Ljube li se životinje?
* Zašto je ruž najprodavaniji kozmetički proizvod na svijeta?
* Da li je poljubac samo poljubac?
Knjiga Intimna povijest poljupca dijelom je romantično a dijelom kulturološko istraživanje koje obogaćuje našu spoznaju o jednom od najtrajnijih zadovoljstava. Julie Enfield vodi čitatelja na put oko svijeta, od najranije povijesti do današnjih dana, otkrivajući mu neke od najsnažnijih poljubaca u umjetnosti, književnosti, filmu i na fotografiji. Otkriva nam kako nas ljubljenje odnosi u oaze senzornih užitaka - kako se pogled, dodir, okus, miris i zvuk isprepliću s našim poljupcem. I kakva se ponekad iznenađujuća kemija skriva iza želje.
Strastvena, prodorna i seksi Reci mi kako se ljubiš... nezaobilazna je knjiga o ljubljenju i najbolji poklon ljubavi.
"Sve počinje poljupcem. Rođeni smo zahvaljujući prvom poljupcu roditelja, a najranija sjećanja sežu nam do majčinih poljubaca punih ljubavi. Od poljubaca koji slijede nijedan nam se ne čini snažnijim od poljupca prve ljubavi. Poljubac nas prati cijeli život. Naučili smo najstrastvenije želje oblikovati usnama... U ovoj knjizi ispitujem podrijetlo i alkemiju ljubljenja, kako se poljupci razlikuju od kulture do kulture, njihove duhovne dimenzije, erotsku dubinu, umjetničku privlačnost, njihov jezik i čaroliju" autoričine su riječi.
O autorici: Julie Enfield novinarka je koja se u časopisima Flare i Chatelaine bavi temama seksa i stila života. Rođena je u Ottawi, a više od deset godina živi u Italiji i radi s modnim kućama Versace i Armani. Trenutno živi i radi na relaciji Venecija - Toronto jer je direktorica za odnose s javnošću za Ports International te predaje žurnalizam na Ryerson University.
komentiraj (10) * ispiši * #
KRITIKA : Rade Jarak - 'Enciklopedija očaja' (Fraktura, 2006.)
Bili ste škrti oprostiti se od svojih 10,00 teško stečenih kuna za Vijenac u kojemu je objavljena moja kritika nove knjige Rade Jarka 'Enciklopedija očaja'?
Dobar kakav sam, oprostiti ću vam (ovaj put) te ću vas uputiti na ovaj link gdje ste u prilici pročitati moju kritiku Jarkove 'Enciklopedije očaja'.
komentiraj (2) * ispiši * #
PROMOCIJA: Tin Ujević - 'San i ludilo' (AGM, 2007.)
petak , 09.03.2007.AGM i Fidipid pozivaju nas na
svečanu izvedbu i promociju knjige s CD-om
Tin Ujević: San i ludilo
govori: Goran Matović
pjeva: Arsen Dedić
sudjeluju Tonko Maroević i Zvonimir Mrkonjić
Atrij Dramskog kazališta Gavella,
ponedjeljak, 12. ožujka 2007.
u 20 sati
*****
O knjizi:
Pod naslovom SAN I LUDILO glumac Goran Matović izveo je godine 1976. svoj scenski kolaž iz ispovjedne proze i lirike Tina Ujevića, uz sudjelovanje Arsena Dedića koji je pjevao uz vlastitu pratnju na klaviru svoje uglazbe nekih pjesnikovih antologijskih pjesama.
Namjera objavljivanja teksta SNA I LUDILA kao posebne publikacije nije samo obilježavanje trideset godina njegova izvođenja u obliku scenskog kolaža: Matovićev primjer može služiti u osvjetljavanju specifične problematike govorenja poezije, koja je bila često dotaknuta, ali nikada iscrpnije teorijski obrađena. Radi se naime o graničnoj pojavi između recitacije i kazališta, gdje se pjesnička riječ, da bi zazvučala autentično, postavlja u scensku situaciju. Uz sam tekst scenskog kolaža i uvodnog teksta Zvonimira Mrkonjića, objavljeni su kraći dojmovi o Matovićevoj izvedbi Arsena Dedića, Petra Brečića, Mani Gotovac, Tonka Maroevića, Saše Meršinjaka, Zdravka Zime, Marina Zurla i dr. Tekstovi su bogato dokumentirani fotografijama, u prvom redu Milana Pavića koji je snimio znamenite fotose Tina Ujevića, a također fotografijama iz ambijenta mnogih Matovićevih izvedaba. Knjiga je obogaćena CD-om s tonskim zapisom cjelokupnog SNA I LUDILA.
komentiraj (3) * ispiši * #
INTERVJU : Elfriede Jelinek
Nacizam koji ne iščezava, otkriće jezika, austrijsko društvo, angažman i status žene... teme su o kojima je ponešto rekla nobelovka Elfrieda Jelinek u intervjuu za francuski časopis Le Magazine littéraire.
Prijevod intervjua by Yves-Alexandre Tripković (kojemu je riječki Katapult nedavno objavio prozni prvijenac, o kojemu više saznati možete pretražujući arhivu moga bloga) dostupan je na ovome linku
komentiraj (1) * ispiši * #
Književna večer Ljerke Car Matutinović
Na Književnom petku, 9. ožujka, u 19,30 sati, u Gradskoj knjižnici na Starčevićevom trgu (ZG), posjetitelji će saznati o čemu piše Ljerka Car Matutinović u svojim knjigama 'Opsjenar Galateo' i 'Mirakul zvan ljubav'. Uz autoricu će gostovati Lada Žigo i Sead Begović. Nastavak je to započetog ciklusa 'Žene autori i ženski likovi hrvatske književnosti'.
Srednjovjekovlje je okvir u kojem Ljerka Car Matutinović pronalazi svoj jedinstveni izričaj i oslikava likove koji imaju gotovo sve karakteristike današnjice. Zatvarajući tako povijesne krugove Car Matutinović provokativno ispituje naše današnje mogućnosti pronalaska temeljnih životnih vrijednosti.
Urednica i voditeljica je Dunja Seiter-Šverko.
Izvor: Culturenet.hr
komentiraj (2) * ispiši * #
Žena za dva-tri šamara
Drže li se hrvatski književnici stereotipa kad je u pitanju karakterizacija ženskih likova i jesu li ti likovi zaista svedeni na nekoliko osnovnih osobina koje se onda neprestano 'probavljaju'? Živimo li (i iz književne perspektive) doista u patrijarhalnom društvu ili je situacija ipak nešto drugačija?
O temi žena u književnosti, o zastupljenosti ženskih likova i načinu na koji su oni prezentirani progovorile su teatrologinja Sanja Nikčević, književna teoretičarka Andrea Zlatar Violić, Sanja Sarnavka iz B.a.B.a te glumica Ana Begić.
Sanja Sarnavka primjerice Borivoja Radakovića i Zorana Ferića optužuje da u svojim djelima ženu sagledavaju isključivo kao seksualni objekt, dok Ana Begić izjavljuje kako se glumeći u drami Octopussy Ivana Vidića i sama našla u ulozi pasivne žrtve.
Cjelovit tekst objavljen na T-portalu pročitajte ovdje
komentiraj (7) * ispiši * #
KRITIKA: Tim Lott - 'Miris suhih ruža' (Celeber, 2005.)
KRITIKA: Tim Lott - 'Miris suhih ruža' (Celeber, 2005.)
U ožujku 1988.godine Jean Lott je izvršila samoubojstvo vješanjem. Spomenuta gospođa majka je britanskog književnika Tima Lotta (poznatog nam po izvrsnom, prije nekoliko godina na hrvatski prevedenom romanu ''Blue iz White Cityja'' ), a on u knjizi ''Miris suhih ruža'', pišući vlastitu autobiografiju i biografiju svojih roditelja, pokušava dokučiti uzroke i povode majčinom samoubojstvu.
"Život piše romane" prastari je otrcani klišej s kojega u ''Mirisu suhih ruža'' na krajnje potresan i iskren način ponovo biva skinuta prašina. Tim Lott vlastitom životu i životima svojih roditelja pokušava pridati oblik (a samim time i smisao) nastojeći od krhotina događaja iz tih života konstruirati jednu smislenu, čvrstu narativnu cjelinu, što ga naposljetku dovodi do zaključka kako se egzistencija na kraju uvijek svodi tek na više ili manje zanimljivu – priču. Odnosno književnost.
Osim što traga za povodom majčinom samoubojstvu, temeljno pitanje na koje pišući ovu knjigu Tim Lott traži odgovor jeste: ''U kojoj mjeri prošlost utječe na sadašnjost?'' S tim pitanjem konstantno prisutnim u svijesti on u prvom dijelu knjige na osnovu fotografija svojih roditelja (iz različitih životnih perioda) nastoji rekonstruirati najbitnije događaje iz njihovih života, dok u drugoj polovici rukopisa svoja sjećanja pretvara u iskreno i potresno autobiografsko štivo. Na stranicama gdje govori o drugima (roditelji, braća, obitelj), unatoč jezgrovitosti i preciznosti, ipak se neprestano osjeća stanovita distanciranost, dok je druga polovica romana (u kojoj autor i sam postaje sudionikom događaja i gdje kronološki razlaže svoj životopis i analizira vlastita iskustva) puno toplija, nabijena emocijama i strastvenija.
U tom se dijelu knjige Tim Lott mnogo rjeđe upušta u esejiziranje, a paradoksalno, najdojmljivijima se ali i najdirljivijima ispostavljaju upravo stranice na kojima opisuje vrijeme (tokom osamdesetih godina) u kojima svoje vlastite osjećaje ne uspijeva dosegnuti (''Moji osjećaji kao da su smješteni iza neprobojnog zaštitnog stakla. Udaram po njemu, iz sve snage udaram šakama, ali ono ne popušta ni centimetar''), polako i postupno klizeći u depresiju.
Knjiga obuhvaća razdoblje od tridesetih pa sve do devedesetih godina prošlog stoljeća, a s obzirom da Lott osobitu pažnju pridaje svim društveno političkim i socijalnim mijenama koje je obuhvaćeni period iznjedrio, knjiga se može iščitavati i kao svojevrsna povijest britanskog 20. stoljeća promatrana iz vizure radničke klase (kojoj Lottova obitelj pripada). Lott se trudi svako desetljeće na upečatljiv i zanimljiv način okarakterizirati, pa su tako primjerice pedesete godine vrijeme kad se ''zemlja počinje uzdizati iz svoga vječnog viktorijanskog žalovanja i obožavanja formalnosti i umjesto toga dobiva boje u Technicoloru i kvalitetni zvuk Sensurrounda; postaje slobodna, neozbiljnija, lišena krivnje...''. Projicirana slika je, ne zaboravimo, neizbježno provučena kroz klasnu optiku (u ovom slučaju radnička klasa) pa zato ne čudi sarkastično žaljenje u konstataciji kako šezdesetih godina ''nisu gledali 'Zabriskie Point' ili 'Blow-up' nego 'Moje pjesme, moji snov'i'' te da za ''njih'' šezdesete ''nisu bile događaj'' nego ''mutno proživljeni proces koji je sebe u velikoj mjeri izrazio putem vakuumskih usisavača, povišenja nadnica, sve dužih odmora i, iznad svega, televizije''. Ne bez ironije autor analizira život obilježen automatizmom uvjetovanim pripadnošću klasi; živjelo se čineći što se moralo, bespogovorno i beskonfliktno prihvaćajući stvarnost kakva jest i sve što dolazi (''gotovo nevidljivoj izmaglici izbora i aktivnog života bila je suprotstavljena gnjecava jezgra surogatnog, razdvajajućeg, prepuštajućeg...''), usto svako moralno pitanje ograničavajući isključivo na privatno, intimno i lokalno. Zbog svega toga ne treba čuditi kada nakon dugotrajne borbe s depresijom samoubojstvo postaje ''dokaz kako se ipak posjeduje slobodna volja da se upravlja vlastitom sudbinom'' .
Iako je ''Miris suhih ruža'' i biografija i autobiografija, kao i društveno-sociološka studija i zapis o jednom vremenu, to je ipak prije svega knjiga o depresiji. I u ne previše dubokom zadiranju u prošlost (kako rekosmo, nekih šezdesetak godina) Lott neprestano nailazi na tragove depresije i suicidalnih poriva (osim majke tu je i djed koji je nakon smrti supruge, slomljen tugom i apatijom, proveo više od pola godine u krevetu) pa tako i autorov vlastiti slučaj (iniciran prekidom ljubavne veze) postaje gotovo pa očekivan i nimalo iznenađujući. Iako veliku pažnju pridaje i ostalim slučajevima depresije u obitelji, najzanimljivije su, naravno, stranice na kojima autor analizira sve faze vlastite depresije, a koju su obilježile nesustavno izmjenjivani periodi duboke apatije premrežene ''oslikavanjem zidova svijesti samoubilačkim grafitima'' sa razdobljima manične fascinacije životnim trivijalnostima (poput igre svjetla na stropu ili leta nekog insekta) i periodima omamljujuće mahnite prenaglašene racionalnosti koja odaje (pogrešan) dojam agresivnog samopouzdanja i prštave mentalne energije... da bi sve kulminiralo u nadirućim osjećajima panike i zaglušujuće tjeskobe pri kojoj svijest postoji tek kao slabašno titranje, a osjećaj krivnje i promašenosti poprima grandiozne, gotovo pa religiozne razmjere. Nakon nebrojenih psihoterapijskih seansi i višemjesečne hospitalizacije, lijekovi (konzumaciji kojih se Lott dugotrajno opirao) naposljetku ipak daju rezultate, pa se, napokon, nakon četiri mučne godine, ''kamen u prsima'' ipak počinje otapati, a kruti osjećaji popuštaju stisak i malo pomalo... nastupa oporavak. Međutim, istovremeno sa sinovljevim oporavkom, kod majke se razbuktava depresija koja je godinama - neprimjetno za okolinu - tiho tinjala, i koja je nažalost okončala samoubojstvom... Iz svega neumitno slijedi kako se naši životi naposljetku ispostavljaju krajnje nepredvidljivim, nasumičnim i posve otpornim na većinu pokušaja kontroliranja, pa autor ne može a da ne zaključi kako smo svi mi naprosto ''zarobljeni u klopku života''.
''Miris suhih ruža'' Lottova je duboka, iskrena i potresna inventura kako svoga i života svojih roditelja, tako i šest desetljeća dugog razdoblja britanske novije povijesti, projicirana kroz vlastitu intimnu ali i klasnu optiku autora svjesnog svih društveno-socijalnih ali i međuljudskih i intimnih iskustvenih silnica koje određuju (i omeđuju) naše egzistencije.
(napisao Božidar Alajbegović,
obajveljno na Kupus.net-u)
komentiraj (5) * ispiši * #
Dobitnici Nagrade 'Grigor Vitez' za najbolje knjige za djecu
četvrtak , 08.03.2007.Književnica Višnja Stahuljak i likovni umjetnici Dražen Jerabek i Tomislav Zlatić dobitnici su Nagrade "Grigor Vitez" za 2006., koja ove godine slavi 40. obljetnicu osnutka, objavljeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare Saveza društava Naša djeca Hrvatske, utemeljitelja nagrade.
Višnja Stahuljak nagrađena je za knjigu "Bijeli zec i drugi igrokazi" (Školska knjiga), Dražen Jerabek za ilustracije u slikovnici "Gorski duh" Želimira Hercigonje (Naklada Haid), a Tomislav Zlatić za ilustracije u knjizi "Esperel - grad malih čuda" Sanje Lovrenčić (Školska knjiga).
Uz nagrade je dodijeljena i Pohvala zagrebačkom izdavaču "Mozaik knjiga", za nove biblioteke "Sanja Pilić za mlade" i "Miro Gavran za mlade", kojima je urednik Zoran Maljković.
Nagrada "Grigor Vitez" najzaslužnija je za afirmaciju ilustracija za djecu koja, iako još uvijek na marginama likovne umjetnosti, sve više postaje sadržaj paralelan tekstu, rekao je Ivan Vitez, predsjednik Organizacijskog odbora obilježavanja 40. obljetnice.
Među 45 književnika i 28 likovnih umjetnika koji su dosad dobili tu nagradu, su Joža Horvat, Ratko Zvrko, Antun Šoljan, Vesna Parun, Dubravka Ugrešić, Gustav Krklec te Zlatko Bourek, Vasko Lipovac, Mladen Veža, Svjetlan Junaković, Ivica Antolčić.
Četrdeseta obljetnica obilježit će se 23. ožujka u Zagrebačkom kazalištu lutaka, kada će se i laureatima uručiti nagrade, a tim povodom se priprema izdavanje monografije te knjige s novim pričama i pjesmama dosadašnjih dobitnika.
Izvor: Vip.hr
komentiraj (2) * ispiši * #
'Katapult' lansira mlade pisce
'Katapult' koji lansira mlade pisce već sam na ovome mjestu u više navrata predstavljao.
Svi vi koji biste željeli biti lansirani, kao i oni koji ne prate na satu i još uvijek ne znaju o čemu se radi, klikajte po ovome linku
komentiraj (1) * ispiši * #
NOVA RUBRIKA by k.moljac : 'Dajmo im da čitaju o...' Ernestu Sabatu
Evo nove rubrike, za početak E.Sabato, a u pripremi su i neka druga imena :
Sredinom prošle godine (točnije u broju 321, izišlom 22.06.2006.) u Vijencu je objavljena moja kritika romana 'Tunel' Ernesta Sabata. (Ako vam je promakla, mada sam je nakon toga u više navrata objavio i ovdje, klikajte po ovome linku.)
Donedavno, taj je argentinski mag pisane riječi bio poprililčno nepoznat u Hrvatskoj, ali je prošle godine nepravda ispravljena, te su osim romana 'Tunel', objavljena još dva hrvatska prijevoda njegovih djela.
Želite li proširiti znanje o Ernestu Sabatu upućujem vas na dvije internet destinacije na kojima su objavljeni tekstovi o njegovim knjigama.
Marin Tomić (prof.filozofije, novinar Svid Radija iz Rijeke i gl.urednik riječkog časopisa za kulturu mladih VAL (u kojemu je i moja neznatnost mrčila papir - časopis je trenutno u hibernaciji) , kojemu je Katapult nedavno objavio prozni prvijenac (a o kojemu više možete saznati pretražujući arhivu moga bloga) o knjizi Ernesta Sabata 'Prije kraja' vrlo je iscrpno pisao na svom blogu (klikaj po ovome linku), dok esej koji je o Sabatovoj knjizi 'Abadon, Upropastitelj' Rade Jarak objavio na Knjigomat-u, možete čitati klikom na ovaj link
( izvin'te zbog svih tih silnih zagrada )
komentiraj (4) * ispiši * #
Opet ja na HRT-u!!! (vol.14)
TREĆI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA
EMISIJA: BIBLIOVIZOR
AUTORI: BOŽIDAR ALAJBEGOVIĆ, SINIŠA NIKOLIĆ, SVJETLANA JANKOVIĆ PAUS
TEMA: DOMAĆA PROZA: IVO BREŠAN, ANTOLOGIJA SF NOVELE, SVJETLAN LACKO VIDULIĆ
UREDNIK: GORDANA CRNKOVIĆ
ZA: 10. 3. 2007.
OD: 16 sati
NAJAVA
U «Gorgonama», kao i u većini prijašnjih romana Ive Brešana, do izražaja dolazi autorova sklonost filozofičnosti, ali i tezičnosti, tvrdi Božidar Alajbegović u povodu novoga Brešanova romana, koji je objavila naklada Ljevak.
O antologiji hrvatske znanstvenofantastične novele 1976-2006 pod naslovom «Ad astra» u izdanju kuće Mentor koju su uredili Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak piše Siniša Nikolić.
«Muke Mikuline» naslov je zbirke priča Svjetlana Lacko Vidulića koja je objavljena u izdanju AGM-a i koju prikazuje Svjetlana Janković Paus.
Za početak tekst Božidara Alajbegovića o romanu «Gorgone» Ive Brešana.
Uredila Gordana Crnković
komentiraj (1) * ispiši * #
Sretan Dan žena!!!!!!!!!!!
Svim
mojim
dragim
čitateljicama
od srca
čestitam
8. mart - Dan žena!!!
komentiraj (10) * ispiši * #
Čegec i Mićanović na pjesničkom festivalu u Francuskoj
srijeda , 07.03.2007.La Poésie/nuit održava se u Lyonu, od 5. do 11. ožujka.
Pretposljednjeg dana četvrtog izdanja toga festivala u kazalištu Les Ateliers najavljeno je, uz nastup niza pjesnika iz Europe i SAD-a, i čitanje hrvatskih autora Branka Čegeca i Miroslava Mićanovića.
Istoga dana prevoditeljice Brankica Radić i Vanda Mikšić sudjeluju na okruglom stolu posvećenom pitanju prevođenja s malih jezika.
Culturenet ističe zanimljivost: naziv okruglog stola, "Nitko ne govori moj jezik", inspiriran je naslovom knjige "Nitko ne govori hrvatski / Personne ne parle croate", u kojoj su upravo ove dvije prevoditeljice objavile pjesme Branka Čegeca, Miroslava Mićanovića i Ivice Prtenjače.
Izvor : KIS
komentiraj (0) * ispiši * #
Književni natječaj 'Lapis Histriae'
Još jedan natječaj bez dobnog ograničenja za autore :
KNJIŽEVNO-ZNANSTVENI SKUP «FORUM TOMIZZA»
objavljuje
MEĐUNARODNI KNJIŽEVNI NATJEČAJ
'LAPIS HISTRIAE'
za kraće prozne oblike na temu:
HIC SUNT LEONES!
ili
Barbar na schengenskom graničnom prijelazu
Pozivaju se autori da pošalju svoje nove priče, oglede, putopise…
KRITERIJI NATJEČAJA:
1. tekst mora biti izvoran i neobjavljen
2. ne smije biti dulji od 15 kartica (21.750 znakova)
3. u obzir dolaze svi jezici naše regije
4. autori se natječu isključivo s jednim radom
5. najbolji rad bit će nagrađen simboličnim artefaktom LAPIS HISTRIAE, te novčanom nagradom u iznosu od 500,00 Eura
6. stručni ocjenjivački odbor broji tri člana
7. ocjenjivački odbor zadržava pravo ne dodijeliti nagradu ako tekstovi ne zadovolje kvalitetom ili uvjetima
8. rok predaje tekstova je: 20. 04. 2007.
9. tekstu treba priložiti osobne podatke (adresu, broj telefona, e-mail, kratku biografiju s godinom rođenja)
10. radovi se šalju poštom na adresu: Gradska knjižnica Umag, Trgovačka 6, 52470 Umag, Hrvatska, s naznakom za LAPIS HISTRIAE, otisnuti u 4 primjerka i na CD ROM-u
11. autori ustupaju pravo na objavljivanje njihovog teksta Gradskoj knjižnici Umag; svi pristigli radovi koji zadovoljavaju osnovne kriterije bit će objavljeni u Zborniku Lapis Histriae 2007.
12. nagrađeni autor bit će počasni gost 8. književno-znanstvenog skupa „Forum Tomizza“ (Trst, Kopar, Umag, 24.-27. 05. 2007.), gdje će mu nagrada biti svečano dodijeljena.
Dodatne informacije: Gradska knjižnica Umag
(knjiznica@gku-bcu.hr, www.gku-bcu.hr; 00385-52-721-561)
Organizatori žele podsjetiti da je prošle godine pristiglo 45 tekstova: 37 u štokavskim jezičnim varijantama (precizno: 22 iz Hrvatske, 9 iz Srbije i Crne Gore, 5 iz Bosne i Hercegovine i 1 iz Francuske, na hrvatskom), na talijanskom 6 radova (najvećim dijelom iz Slovenije!) i na slovenskom 2 rada. Dodijeljene su dvije nagrade: jednu je za svoj rad na talijanskom, Baby Blue, dobila Martina Gamboz iz Portoroža, a drugu je nagradu odnio Igor Grbić iz Pule s pričom Smijeh Giorgia Crocea (u oštroj konkurenciji s Milanom Popadićem iz Novog Pazara!)
komentiraj (2) * ispiši * #
Benefit koncert za treći 'Anarhistički sajam knjiga'
U zagrebačkom klubu Močvara se u nedjelju 11. 03. u 20:00 sati događa benefit koncert za treći Anarhistički sajam knjiga u Zagrebu.
Treći Anarhistički sajam knjiga (ASK) se događa u Zagrebu, od 30. 03. do 01. 04. 2007., pa se i ove godine prikupljaju sredstva za organizaciju sajma. U tome pomaže i Močvara benefit koncertom.
ASK predstavlja pokušaj stvaranja dugoročnog projekta koji će se razvijati, i nadamo se, iz godine u godinu okupljati sve veći broj sudionika i sudionica, bilo da je riječ o izdavačkim kućama, grupama, malim projektima, promatračima i promatračicama, ili tek znatiželjnicima/ama koje zanima o čemu je tu zapravo riječ.
Prva dva Anarhistička sajma knjiga su bila uspješna, barem prema reakcijama sudionika i sudionica, ali i osoba uključenih u organizaciju cijelog događaja. Sajmovi su okupili pedesetak izdavačkih kuća i projekata, te par tisuća posjetitelja i posjetiteljica.
Na benefit koncertu sviraju MIKROFONIJA (melodični punk), PORUKA U PRAZNO (melodični punk) i ŠTA IMA? (krivocrtni impulsi zvukopisnog čudnoređa).
Cijena ulaznice je 25 kn.
Više o koncertu: www.mochvara.hr
Više o sajmu: www.ask-zagreb.org
komentiraj (2) * ispiši * #
Natječaj za nagradu 'Tin Ujević'
Budući da je bilo prigovora kako je većina natječaja orijentirana na tzv. 'mlade autore' (do 30 ili 35 g.), pronašao sam jedan bez dobnog ograničenja:
Nagrada 'Tin Ujević' dodjeljuje se za novu zbirku pjesama, a nakladnici i pojedinci mogu sudjelovati sa zbirkama koje su objavljene u vremenu od svibnja 2006. do svibnja 2007.
Rok za prijavu je 1. svibanj.
Nagrada se sastoji se od plakete – rad akademskog kipara Krune Bošnjaka, diplome i novčanog iznosa.
Tri primjerka zbirke valja poslati do 1. svibnja 2007. na adresu:
Društvo hrvatskih književnika
Trg bana Jelačića 7 /I, 10000 Zagreb
Za nagradu 'Tin Ujević'
Proglašenje laureata bit će na Godišnjoj skupštini DHK u Zagrebu, a svečana dodjela u Vrgorcu, početkom srpnja, kao završna svečanost manifestacije Dani Tina Ujevića.
Izvor: Culturenet.hr
komentiraj (0) * ispiši * #
Radio 101 piše o knjizi jednog blogera
Prije stanovitog vremena predstavio sam vam još jednu knjigu blogera - 'Noga filologa' zbirka je eseja Nevena Jovanovića, dio kojih je bio objavljen i na njegovom blogu nogafilologa.blog.hr. Zbirku je prije mjesec-dva objavila
Naklada Pelago.
Želite li se, prije kupnje, podrobnije informirati o toj knjizi, pročitajte (nažalost nepotpisani) tekst Radija 101 na ovome linku
komentiraj (4) * ispiši * #
Pjesnička večer uz jazz pjevanje : Dorta Jagić + Darija Žilić
Nakon Zagreba i Rijeke, dvije mlade poetese svoj će 'jazz-cabaret-poetry-talk' show upriličiti i u Umagu :
GRADSKA KNJIŽNICA UMAG
(BIBLIOTECA CIVICA UMAGO)
petak, 09. 03.
Knjižnica,
u 20:00 h
Književna večer
povodom Dana žena – THE DAY AFTER!
Mlade pjesnikinje: Dorta Jagić i Darija Žilić
PJESNIČKA VEČER UZ JAZZ PJEVANJE!
komentiraj (1) * ispiši * #
Književna večer SC-a : Dan žena!!!
utorak , 06.03.2007.Nove književne večeri u SCu idu dalje a novi književni dejt je u četvrtak, 8.3., na datum poznatiji kao Dan žena, u KLUBU SC-a, s početkom u 21 sat!
S obzirom na dan na koji ćemo se družiti u SC-u, ovog će vam četvrtka književne večeri ponuditi opuštenu atmosferu, s puno improvizacije. Uz poeziju Marian Makrai (pametnaoko.bloger.hr), neobavezno će joj se pridružiti i Alina Jurjević, Mirna Bačun, Dobriša Cesarić, Tin Ujević, Dragutin Tadijanović i svi drugi koji će se možda htjeti dići iz svog stolca i podjeliti nešto.
S obzirom na ovaj divni dan, odlučili smo dopustiti i starima i mladima, živućima i onima manje živima, da u KLUBU SC-a pronađu ženu u sebi.
Prije, za vrijeme i poslije književnih večeri zabavljat će vas grupa Radost,
u punom sastavu i snazi!
Voditeljica večeri je Mirna Bačun.
*****
Marian Makrai trenutno radi kao profesorica engleskog i njemačkog jezika u Zagrebu. Trenutno piše i manji roman, koji je u doradi, a inače ima i blog (pametnaoko.bloger.hr), koji upotpunjava svakidašnjim temama i pjesmama.
komentiraj (0) * ispiši * #
Novo izdanje Ćosićevog kultnog romana 'Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji'
O ovome vas već izvijestih ali smatram da ova knjiga zaslužuje da vas podsjetim :
Nakladničke kuće Meandar i Meandar Media objavile su novo izdanje kultne knjige Bore Ćosića - 'Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji.' :
Riječ izdavača
'Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji' je roman Bore Ćosića koji je svojevremeno ocijenjen kao antisocijalistički pamflet (Stipe Šuvar i drugovi, Bijela knjiga, 1984), pri čemu je i kazališna predstava rađena po knjizi skinuta s repertoara, a onemogućeno je i prikazivanje filma snimljenog po tom romanu.
Djelo, prevedeno na nekoliko jezika, svjedoči o vremenu, koje nam je, unatoč tomu što je prošlo, u mnogočemu još uvijek aktualno.
Pogled na revoluciju, rat, velika povijesna zbivanja opisana su iz perspektive djecaka. Njegovo pricanje, šturo i jednostavno, otkriva svu apsurdnost i laži svijeta “izvan obitelji”. Roman koji osvaja svojim jednostavnim, čcitkim stilom, nasmijat će vas gotovo doslovno “do suza”, do otkrivanja potpunog besmisla i dehumanizacije jednog sistema. Za vrijeme balkanskih ratova autor tako utjecajnih knjiga kao što je Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji i na kraju svih iluzija oslobođene knjige Nulta zemlja postao je jednim od najvažnijih intelektualnih glasova s jugoistoka Europe.
Sybille Cramer, Frankfurter Rundschau
Nitko nije zdvojnije demantirao cijelu svoju biografiju i svoje djelo, ali nitko nije ni zabavnije pisao o apsurdnosti književničke egzistencije u ludoj Srednjoj Europi.
Norbert Wehr, Suddeutsche Zeitung.
Bora Ćosić (Zagreb, 1932), studirao je filozofiju na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Prevodio Majakovskog i Hlebnikova. Radio na televiziji, filmu i u kazalištu. Dobitnik je beogradske Ninove nagrade 1970. godine, Sterijine nagrade 1971. godine, Nolitove nagrade 1978. godine te Europske nagrade za razumijevanje, dodijeljene u Leipzigu 2002. godine. Djela su mu prevođena na njemački, mađarski, francuski, engleski, talijanski, ruski, poljski.
Objavio: Kuća lopova, 1956; Svi smrtni, 1958; Anđeo je došao po svoje,1959; Vidljivi i nevidljivi čovek, 1962; Sodoma i Gomora, 1963; Priče o zanatima, 1962; Sadržaj, 1968; Mixed-media, 1970; Zašto smo se borili, 1972; Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji, 1969; Prosveta 1970, Nolit, 1971, Znanje, 1980, Stubovi kulture, 1986, 1999; Tutori, 1978; Bel tempo, 1982; Poslovi, sumnje, snovi Miroslava Krleže, 1983; Sodoma i Gomora, nova verzija, 1984; Knjiga o Olji, 1984; Doktor Krleža, 1988; Intervju na ciriškom jezeru, 1988; Musilov notes,1989; Sadržzaj/Kazalo, 1990; Povest o Miškinu, 1991; Zagrebačka analiza, 1991; Rasulo, 1991; Pogled maloumnog, 1991; nova verzija Meandar, Zagreb, 2001; Dnevnik apatrida, 1993; dopunjeno izdanje B92, Beograd, 1998; Dobra vladavina, 1995; Barokno oko, 1998; Privatna praksa, 1998; Novi stanar, 1998; Starost u Berlinu, 1998; Projekt Kaspar, 1998; Carinska deklaracija, 2000; Irenina soba, 2002; Nulta zemlja, 2002. i Tkanje, 2002.
komentiraj (2) * ispiši * #
INTERVJU + NOVA PRIČA : 'Eventualist' Krešimir Dujmić
DOP magazin nastavlja ciklus premijernog objavljivanja priča Eventualista novim uratkom Krešimira Dujmića dostupnim
na ovome linku dok intervju s mladim autorom možete pročitati ovdje
komentiraj (4) * ispiši * #
Moja nova kritika na www.kupus.net : Čeh u ofsajdu
Moja suradnja s portalom za kulturu i nekulturu Kupus se nastavlja.
Tako je tokom noći na tom portalu objavljena moja kritika novog romana Michala Viewegha 'Izvan igre'.
Roman me nije oduševio a o razlozima takvog mog stava više saznajte u mojoj kritici dostupnoj na ovome linku
komentiraj (0) * ispiši * #
INTERVJU : Herta Mueller
Spisateljica Herta Müller (53) nije imala lagodan život. Rođena je u rumunjskoj pokrajini Banat kao pripadnica njemačke manjine. Za vrijeme studija u Temišvaru zalagala se za slobodu govora, već s prvim knjigama je imala problema s cenzorima, a nešto kasnije je i otpuštena s mjesta prevoditeljice u tvornici jer je odbila suradnju s tajnom službom. Nakon što je u inozemstvu govorila protiv Ceausescuove diktature, više nije mogla objavljivati u Rumunjskoj. Godine 1987. emigrirala je iz Rumunjske u Berlin gdje i danas živi. Njen se angažman nastavio i na Zapadu pa se tako ispisala iz Njemačkog PEN-a jer nije htjela biti u istom društvu s piscima iz bivšeg DDR-a koji su surađivali s tajnim službama, a podržala je i intervenciju NATO-a u Srbiji što joj zapadne kolege baš i nisu odobravale.
Herta Müller u svojim se djelima najčešće bavi životom u Rumunjskoj za vrijeme diktature. Piše romane i eseje, a u Hrvatskoj joj je OcenMore objavio romane 'Remen, prozor, orah i uže' i 'Da mi je danas bilo ne susresti sebe' u prijevodu Helen Sinković.
Herta Müller je jedna od vodećih spisateljica u Njemačkoj, višestruko je nagrađivana, a za roman 'Remen, prozor, orah i uže' je među ostalim nagradama dobila i nagradu IMPAC Dublin te je postala planetarno poznata.
Prethodne rečenice izvadak su iz uvoda u intervju s Hertom Mueller, objavljenog na Cunterview.net-u .
Pitanja je postavljala Barbara Matejčić a intervju možete pročitati ovdje .
komentiraj (0) * ispiši * #
PROMOCIJA : Stipe Grgas - 'Kažnjavanje forme, irsko pjesništvo poslije Yeatsa' (Naklada MD, 2006.)
ponedjeljak , 05.03.2007.
Naklada MD predstavlja
knjigu Stipe Grgasa :
'Kažnjavanje forme,
irsko pjesništvo poslije Yeatsa'
06. ožujka (utorak) 2007. u 13 sati
Knjižnica i čitaonica B. Ogrizovića,
Preradovićeva 5, 10000 Zagreb
Sudjeluju
dr. Vladimir Biti
dr. Ljiljana Gjurgan
autor dr. Stipe Grgas
i urednik knjige Miroslav Mićanović
Rijač izdavača
Knjiga Stipe Grgasa pisana je sa strašću koja jednako uključuje njegovu književnoteorijsku upućenost i spremnost da u istraživačkom i interpretativnom kretanju prostorima irskog pjesništva privuče pažnju čitatelja kojemu je stalo do pjesništva, kojemu je Irska predmet interesa, ali koga isto tako zanima odnos "između pjesništva i identiteta u širem kontekstu uloge pjesništva u životu pojedinca, u sudbini naroda, na prepoznatljivu mjestu i u sklopu specifičnog povijesnog iskustva". Riječ je o tekstovima koji su dio šireg autorova zagovaranja razlikovnosti irske književnosti (pisane engleskim jezikom), gdje Irska figurira kao otočka cjelina – i kritičko čitanje "novih glasova" obilježeno je upisivanjem znakova u prostor traumatičnih iskustava koja su nerijetko dio političkih i geopolitičkih granica i intervencija. Odgovornost koju imaju irski pjesnici nedvosmisleno se nadaje čitatelju na stranicama koje propituju smisao pjesništva, istražuju etičke granice sudioništva i odmetništva, ali se pjesnički znak razumijeva kao neodvojivi dio brige za prostor pisanja. Riječ je o knjizi koja se zbog svoje važnosti i predanosti u cijelosti utiskuje u naša iskustva i čitanja i pisanja.
Stipe Grgas je rođen 1951. godine u Zablaću, pokraj Šibenika. Diplomirao je anglistiku i sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je stekao doktorat 1988. godine disertacijom “Iščitavanje djela W. B. Yeatsa u kontekstu Nietzscheova mišljenja''. Veći dio radnog vijeka proveo je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 2005. godine zaposlen je kao redovni profesor pri Odsjeku za engleski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gdje vodi katedru za amerikanistiku. Sudionik mnogih međunarodnih simpozija, gostovao je kao predavač na sveučilištima u Odensi, Aarhusu i u Leipzigu. Školsku godinu 1994-1995. proveo je kao stipendist Fulbrightove zaklade na Odsjeku za američke studije Sveučilišta Yale, New Haven, SAD. Objavio je osamdesetak znanstvenih radova iz područja anglofonih književnosti i pedesetak stručnih radova. Posebna su područja njegova znanstvenog interesa kultura i književnost dvadesetog stoljeća u SAD-u i Irskoj kao i pitanje ljudske prostornosti. Objavio je knjige Nietzsche i Yeats, Zagreb, 1989 i Ispisivanje prostora: čitanje suvremenog američkog romana, Zagreb, 2000. Zajedno sa Svendom Ericom Larsenom uredio je zbornik radova The Construction of Nature, Odense University Press, 1994. godine. Urednik je knjige Otok gipsanih svetaca: antologija irske kratke priče, Zagreb, 2004.
komentiraj (2) * ispiši * #
Isprika Davora Mandića
Eto, stigao je i odgovor Davora Mandića. Nažalost, upisan je dolje niže u rubriku komentara, a nije mi stigao mailom, tako da nije potpuno sigurno je li ga napisao on ili se radi o djelu kakvog 'šaljivdžije'. Pretpostavit ću da je autor odgovora upravo novinar Novog lista Davor Mandić te vam ga prenijeti ovđeka:
je je šlampavost je. ispričavam se svekolikom pučanstvu na njegovu obmanjivanju u slučaju kovač koji, nadam se, neće završiti na Međunarodnom sudu pravde. za nagradu nisam bio doznao iz magazina Op.a. već s internetskih stranica pred kraj prošle godine pa sam potpuno nekritički to tako i prihvatio. otud greška s travnjem. a u nesretnom slučaju kovač radi se o klasičnoj zamjeni identiteta. naime, u razgovoru s valerijem spominjala su se tek prezimena finalista pa je mirko zamijenjen emilijom u emanaciji moje šlampavosti. iako sam i po relevantnosti mogao pretpostaviti da se radi o mirkecu, a ne emiliji. eto i na.
(davor šl. mandić 05.03.2007. 12:05)
Eto, i to smo doživjeli, jedan je novinar, zamislite, priznao grešku i ispričava se. Naravno, upitno je da li bi se ispričao da mu ovako javno nije ukazano na pogrešku.
Ispravak i ispriku koji bi bili objavljeni u Novom listu (jer je tamo objavljena pogrešna informacija. Pardonček, dvije pogrešne informacije.) mislim da je ipak iluzorno očekivati. No, i ovakav je postupak prilično rijedak u nas pa se moramo i ovime zadovoljiti jer si utvaram da je i ovo ipak nekakav mali pomak ka poboljšanju stanja u rvackom nounarstvu.
komentiraj (30) * ispiši * #
Zaključen Bestselerov natječaj
Rok za slanje priča za natječaj za kratku priču koju organizira portal Bestseler je istekao. Organizatori obavještavaju da je žiri zaprimio ukupno 534 priče od 294 autora koji su se javili iz 110 gradova i 11 zemalja. Žiri čeka mukotrpan posao a autore najmanje tri paklena eliminacijska kruga.
Više o svemu saznati možete ovdje , a isti link donosi i listu naslova svih priča pristiglih na natječaj.
komentiraj (1) * ispiši * #
Mirko? Emilija? Ili ipak Mirko?
nedjelja , 04.03.2007.Kao što vjerovatno znate, časopis Op.a prošle je godine osnovao novu književnu nagradu kojom žele, s desetogodišnjim odmakom, odabrati najbolju hrvatsku proznu knjigu objavljenu 1996.godine.
U (zasad) zadnjem broju časopisa izišlom još u studenom prošle godine redakcija Op.a objavila je 6 finalista književne nagrade '10 godina' : Ivo Brešan – 'Ispovijesti nekarakternog čovjeka', Darko Lukić – 'Uzaludnosti', Pavao Pavličić – 'Zaborav', Mirko Kovač – 'Rastresen život', Zoran Ferić – 'Mišolovka za Walta Disneya', Goran Tribuson – 'Noćna smjena'.
U današnjem Novom listu novinar Davor Mandić, međutim, u tekstu koji najavljuje skorašnju odluku o laureatu te nagrade navodi listu 6 finalista a koja se razlikuje od liste koju je organizator nagrade, časopis Op.a već bio objavio u broju od studenog.
S prijašnje je liste naime netragom nestao Mirko Kovač kojega je sad zamijenila Emilija Kovač s knjigom 'Kubiranje tišine'.
Kako sam po prirodi vrlo znatiželjan, osobno bih volio saznati radi li se o greški mladog novinara Novog lista, ili je, iz nepoznatog mi razloga redakcija časopisa Op.a odlučila Mirka zamijeniti Emilijom.
Inače, nagrada je osnovana s pretpostavkom da su, kako to Boris Postnikov u prvom broju nove serije čaopisa Op.a (iz travnja prošle godine) kaže, zbog konstrukcije svojevrsnog star-sustava utemeljenog na intenzivnoj medijskoj prisutnosti autora brojna značajna imena i naslovi ostali u sjeni, a pozornost se usmjerila prema nekima koji to možda i nisu zaslužili.
Međutim, kako je kasnije odlučivanje o finalistima nagrade pokazalo (a koje je uključivalo glasanje čitatelja, čitanost u knjižnicama, procjene kritičara) u finale za nagradu dospjeli su ipak autori (tu mislim na imena prvotno objavljena u broju Op.a iz studenog 2006.) za koje se ne bi moglo reći da su 'u sjeni', ili da ih mediji nerado spominju, ili da ne zaslužuju pozornost.
Osobno se nadam da razlog izbacivanja iz konkurencije Mirka Kovača i stavljanja na njegovo mjesto Emilije Kovač ipak nije u tome da se dokaže kako je jedno dosad zapostavljano autorsko ime eto ipak isplivalo. Nadam se da se ipak radi o greški novinara Novog lista Davora Mandića.
No, moje je iskreno mišljenje da intencija redakcije Op.a ionako nije bila ispraviti nepravdu spram autora koje mediji zapostavljaju. Osnivanje nagrade bilo je potaknuto marketinškim razlozima, i na tome svakako treba Jurešiću i ekipi čestitati. Odlučili su časopis koji izlazi povremeno prevoriti u mjesečnik, a kako bi privukli pažnju medija i javnosti, pokrenuli su nagradu o kojoj su potom mediji u više navrata pisali i na taj način je i časopis Op.a bio spominjan u medijima.
Lukav marketinški potez, svaka čast.
No, naknadno mijenjanje imena finalista za nagradu ne može se okarakterizirati lukavim i zato se, kao suradnik časopisa Op.a, ipak nadam da se radi o greški novinara Novog lista.
P.S. Inače, gorespominjani Davor Mandić u današnjem broju Novoga lista donosi recenziju zbirke pjesama 'Tri dana' Daria Rukavine, čime je napokon prekinuto medijsko prešućivanje te izvrsne pjesničke zbirke a koja je zapravo i prvo ukoričenje hrvatskog blogera.
komentiraj (7) * ispiši * #
Nove Blog večeri
Nova redovita druženja i predstavljanja blogera, u organizaciji blogerice Celeste :
Blog večeri u organizaciji blogerice Celeste
događat će se dva puta mjesečno, svake druge srijede.
Ideja večeri je druženje i upoznavanje blogera uz predstavljanje
blogova s poezijom, prozom, dnevnicima, fotografijama, dizajnom,
grafikom i svime čime se blogeri na svojim blogovima bave.
Prva večer pod nazivom "Virtually yours"
biti će 7.3.2007. u Artnetclubu
Preradovićeva 25, s početkom u 19h
Predstavit ce se blogeri Odisej (odiseja.blog.hr) sa svojim fotografijama,
Agnes (agnes.blog.hr) sa poezijom/prozom,
Mental (mental.blog.hr) sa
prozom/dnevničkim tekstovima
te Heroine-Poni-Echo (heroine.blog.hr)
blogerica sa tri bloga, sa svojom poezijom.
Gosti večeri biti će urednici portala Ptičica (pticica.com)
komentiraj (1) * ispiši * #
KRITIKA: Kazuo Ishiguro – 'Nikad me ne ostavljaj' (Leo Commerce, Rijeka, 2006.)
subota , 03.03.2007.
KRITIKA: Kazuo Ishiguro – 'Nikad me ne ostavljaj' (Leo Commerce, Rijeka, 2006.)
Kazuo Ishiguro cijenjeni je britanski književnik ovjenčan mnogim uglednim nagradama, u nas najpoznatiji po svom ekraniziranom romanu 'Na kraju dana', s briljantnim Anthonyjem Hopkinsom i Emmom Thompson u glavnim ulogama.
'Nikad me ne ostavljaj' novi je Ishigurov roman, koji se, baš kao i spomenuti mu prethodnik, bavi izgubljenim, protraćenim, tragičnim životima.
Priču pratimo iz perspektive 31-godišnje Kathy, 'njegovateljice' u 'centru za donacije' koja se prisjeća djetinjstva u idiličnom Hailshamu, svojevrsnom sirotištu internatskog tipa. Kathy je u Hailshamu pohađala nastavu i odrastala u društvu brojnih vršnjaka od kojih se najviše zbližila s povučenim Tommyjem i dominantnom Ruth, a njezina sjećanja uglavnom donose rekonstrukciju njihovih međusobnih odnosa, te odnosa sa njihovim hailshamskim skrbnicima. Hailsham je bila idilična ustanova smještena duboko u engleskom ruralnom području, gdje su djeca bila brižno zaštićena od vanjskog svijeta i odgajana tako da vjeruju da su posebna i da je njihova osobna dobrobit izrazito važna. Iako su u Hailshamu dobivali solidno obrazovanje, brizi oko njihovog zdravlja ipak je pridavana najveća pozornost, što je, uz svakotjedne detaljne liječničke preglede išlo tako daleko da su iz školske knjižnice uklanjane sve knjige u kojima likovi puše. Malo pomalo, Kathyne reminiscencije događaja postupno nam razotkrivaju posebnost hailshamske djece i razlog važnosti njihovog dobrog zdravlja. Tako saznajemo da su Kathy,Tommy, Ruth i ostala djeca zapravo klonovi i svi su oni 'stvoreni' sa svrhom – prije nego uđu u srednje godine počet će donirati svoje vitalne organe. Nakon školovanja a koje je ustvari odgoj i psihološka priprema za funkciju kojoj su namijenjeni, radit će kao 'njegovatelji donora', dok na njih ne dođe red za 'doniranje'. Cijeli se njihov život tako svodi na čekanje, na dugu odgođenu agoniju, a predestinirana funkcija 'nositelja organa' lišava ih individualnosti i svakoga od njih svodi tek na tijelo.
Međutim, autor upravo Kathynom rekonstrukcijom međusobnih odnosa troje prijatelja, odnosno pedantnom psihološkom karakterizacijom i detaljnom analizom njihovog ponašanja razobličuje monstruoznost cijelog postupka 'doniranja' - Ishiguro inzistira upravo na individualizaciji dječjeg trojca kako bi njihove osobnosti suprotstavio njihovoj funkcionalnosti, čime amoralnost kloniranja dovodi do vrhunca.
S istim ciljem Ishiguro je radnju smjestio u Englesku s kraja 1990-tih godina; vremenska izmještenost u budućnost osjetno bi smanjila drastičnost situacije, a izbjegavanjem distopijskog ozračja kritički naboj rukopisa dodatno je dobio na oštrini. Predstavljajući 'klonove' kao ljude ni po čemu različite od sviju nas i smještanjem radnje u nama blisko vrijeme Ishiguro uspješno uspostavlja empatijski odnos, kojega dodatno potencira pasivnost likova i njihova pomirenost sa sudbinom skorašnjeg 'ugasnuća' uslijed 'doniranja' vitalnih organa. Time autor istovremeno i zaokružuje svoj opus povlačeći analogiju sa svojim slavnim romanom 'Na kraju dana' u kojemu smo suosjećali s tragičnim batlerom koji je odano i bespogovorno služeći poslodavcu potratio svoj život i žrtvovao osobnu sreću na oltar dužnosti i funkcije koju obavlja.
Osim intrigantnom temom kloniranja Ishiguro je zaokupljen i problematiziranjem odrastanja i življenja u uvjetima izolirane, zatvorene, pomalo čak i opresivne zajednice, kao i psihološkim implikacijama koje takav život nosi, pri čemu autor povremeno - u epizodama očajničkih napora adolescenata da se uklope i svide jedni drugima – blagim, neizravnim humorom omekšava svoj rukopis. No, većinsko ozračje romana je pesimistično i turobno, ali tjeskoban osjećaj kojega izaziva – zbog čega autor zaslužuje posebnu pohvalu - postignut je neizravno, putem moralnih dilema i uznemirujućih pitanja kojih se roman dotiče, bez uobičajenog šokiranja eksplicitnošću i uz izbjegavanje naturalizma.
Ishiguro piše rafiniranim, suzdržanim, nenametljivim stilom; polaganim, usporenim ritmom vrlo dojmljivo gradira napetost postepeno razotkrivajući fabularne ''tajne'', a mnogo toga – koristeći eliptično pripovjedanje - namjerno lišava elaboracije, ostajući na razini slutnje i naznake. ''Nikad me ne ostavljaj'' dirljiv je i intrigantan tzv.''high-concept'' roman o vrlo neobičnom ljubavnom trokutu, koji otvara mnoga aktualna i osjetljiva pitanja: o moralu, humanosti, 'smislu' života, odnosno njegovoj ispunjenosti, ali također i o smrtnosti te odgovornosti spram bližnjih, i svakako zaslužuje pozornost, čega je dosad u medijima – jer oni redovito prešućuju izdanja tzv. ''manjih'' izdavača - nepravedno bio lišen.
Napisao: Božidar Alajbegović, prosinca 2006.
objavljeno na Knjigomat.com-u)
komentiraj (3) * ispiši * #
HAPPY BIRTHDAY TO ME!!!
35
komentiraj (23) * ispiši * #
Književna nagrada 'Fra Grgo Martić'
petak , 02.03.2007.Književna zaklada/fondacija «Fra Grgo Martić»,
čiji je osnivač «Stanić group» - Svjetlan Stanić,
raspisuje
N A T J E Č A J
za godišnju književnu nagradu «Fra Grgo Martić»
Članak 1.
Književnu nagradu «Fra Grgo Martić» utemeljila je istoimena Zaklada/Fondacija, s ciljem poticanja književnog stvaralaštva, te poboljšanja materijalnog položaja književnih stvaralaca.
Članak 2.
Književna nagrada «Fra Grgo Martić» dodjeljuje se jednom godišnje, i to za:
1) najbolju zbirku poezije,
2) najbolju knjigu proze (roman, priče/novele, putopisi),
3) najbolju zbirku poezije (prvijenac) autora koji dosad nisu objavili knjigu
4) najbolju knjigu proze (prvijenac) autora koji dosad nisu objavili knjigu,
i 5) kraći književni rad (bilo kojeg žanra) ili književnu studiju inspirirane likom i djelom fra Grge Martića.
Sve nagrade dodjeljivat će se za dosad neobjavljena djela (rukopise). U kategoriji 3. i 4. pravo sudjelovanja imaju književnici do 35 godina starosti.
Članak 3.
Radovi se primaju do 30. travnja/aprila 2007. godine. Objavljivanje rezultata bit će obavljeno na završnoj manifestaciji, koja će biti upriličena na godišnjicu smrti fra Grge Martića, 30. kolovoza/augusta 2007. godine u Kreševu.
Članak 4.
Na osnovi odluke Upravnog odbora, iznosi nagrada za 2007. godinu su sljedeći: za nagrade pod brojem 1. i 2. po 7.000 KM, za nagrade pod brojem 3. i 4. po 1.000 KM, a za nagradu pod brojem pet 2.000 KM.
U iznos Nagrade ugrađen je i honorar za objavljivanje knjige.
Članak 5.
Autori nagrađenih rukopisa obvezuju se na ustupanje prava na prvo objavljivanje nagrađenih djela, a Književna fondacija/zaklada obvezuje se na objavljivanje djela u roku od šest mjeseci od objavljivanja rezultata natječaja.
Radove ocjenjuje Ocjenjivački sud, kojeg će imenovati Upravni odbor Zaklade/Fondacije.
Članak 6.
Pravo natjecanja za Književnu nagradu «Fra Grgo Martić» imaju svi državljani Bosne i Hercegovine, izuzev članova žirija i njihovih obitelji.
Rukopisi moraju biti napisani na nekom od jezika naroda Bosne i Hercegovine.
Članak 7.
Natječaj je anoniman. Rukopisi se šalju pod šifrom. Šifra mora biti čitko ispisana na vanjskoj strani omotnice u kojoj se rukopis šalje, kao i na prvoj stranici rukopisa na kojoj treba stajati i naznaka u kojoj kategoriji se autor natječe.
Uz rukopis se prilaže i zapečaćena kuverta, na čijoj vanjskoj strani također mora biti ispisana šifra, a u kuverti priloženi adresa, telefon, kopija osobne iskaznice (lične karte) autora i kratke bio-bibliografske biljeske. U omotnici mora biti i CD s kompletnim rukopisom knjige. Kuverte s podacima o autorima otvaraju se komisijski, u prisutnosti svih članova Ocjenjivačkog suda, nakon što Ocjenjivački sud donese odluku o nagrađenim rukopisima.
Članak 8.
Radovi se šalju na adresu:
Književna Zaklada/Fondacija «Fra Grgo Martić», Polje bb (Zgrada «Boreasa»), 71260 Kreševo, Bosna i Hercegovina, s naznakom: za Književnu nagradu «Fra Grgo Martić»
komentiraj (0) * ispiši * #
EVENTUALISTI u Beogradu
Dušan Gojkov javlja :
Pod nazivom EVENTUALISTI krije se nova snaga hrvatske književnosti i pokret koji će zasigurno potaknuti dugoočekivanu smenu generacija. Osmoro mladih ljudi, od 18 do 28 godina, okupilo se oko zajedničkog manifesta i odlučilo objaviti zbornik pod nazivom Nagni se kroz prozor, koji sadrži 32 kratke priče.
Njihova se proza do sada objavljivala po brojnim Internet stranicama i listovima kao što su Zarez, Vijenac, LibraLibera, Večernji list. Sigurno je da će ovaj pokret na neki način pripomoći aktualizaciji hrvatske pisane reči.
EVENTUALISTI, pokret mladih pisaca za revitalizaciju hrvatske književne scene žele da se pisanjem bore protiv nametanja filozofije pragmatičnosti koja je, kažš, opasno zavladala današnjim svetom; ne veruju u žanrove jer su oni nepotrebni i ograničavajući, drže se razumljivosti i jednostavnosti, teže univerzalnosti, preokupacija im je slobodni književni izraz, formom se ne zamaraju, pretpostavljaju joj sadržaj.
Mesto i vreme dešavanja: Beograd, Dom omladine Beograd - Pogon - subota 03.03. u 19:00 h.
komentiraj (9) * ispiši * #
Blogerska književnost danas na radiju!!!
KUTIJA SLOVA - emisija o književnosti
Hrvatski radio 1. program 02.03.2007. 16:05
O tome što misli o hrvatskoj suvremenoj prozi, gdje vidi naslijeđe FAK-a, kako ocjenjuje mlade pisce eventualiste i koga smatra najjačim blogerom - govori književna kritičarka Jagna Pogačnik.
Poslušajte i kako je medijska demokracija bloga "provjetrila" stereotipe naše prozne produkcije? Koliko je blogerska scena trend, a koliko literatura? O tome u redovitoj kritičarskoj rubrici sudi Helena Sablić Tomić.
komentiraj (22) * ispiši * #
Želite li Jergovićevu posvetu?
Izdavačka kuća V.B.Z. i trgovački centar Emmezeta-Mercatone Zagreb
organiziraju
predstavljanje i potpisivanje nove knjige
poznatog pisca i novinara Miljenka Jergovića “Drugi poljubac Gite Danon”
u subotu, 3. ožujka 2007. godine od 17 do 19 sati
u trgovačkom centru Emmezeta - Mercatone Zagreb
(Gospodarska 5, Donji Stupnik).
Uz autora Miljenka Jergovića
o knjizi će govoriti i urednik Nenad Rizvanović.
Uz knjigu izabranih priča “Drugi poljubac Gite Danon” Miljenko Jergović u sklopu ovog gostovanja u trgovačkom centru Emmezeta - Mercatone predstavit će i biblioteku Historijska čitanka Miljenka Jergovica koju uređuje u nakladi V.B.Z.-a. U ovoj biblioteci do sada su objavljeni naslovi Derviš Sušić «Hodža Strah», Raymond Carver: «Kratki rezovi», «Tisuću i jedna noć» – izabrane priče u prijevodu Esada Durakovića, Aleksandar Zograf: «Tusta i tma», Edward W. Said: «Od Osla do Iraka», Vladimir Bartol: «Alamut» i Günter Grass: «Dok ljuštim luk».
komentiraj (4) * ispiši * #
Književna večer Marine Šur Puhlovski u HDP-u
četvrtak , 01.03.2007.
U petak, 2. ožujka, u 19 sati,
u Hrvatskom društvu pisaca,
održat će se književna večer Marine Šur Puhlovski.
Iz knjige 'Antipojmovnik' ulomke će izvoditi studenti glume, u režiji Anice Tomić, a o knjigama Antipojmovnik, 'Stajergraf', Zagreb 2005. i Trojanska kobila, 'Stajergraf', Zagreb 2006. govorit će kritičarke Ana Grbac i Jadranka Pintarić.
komentiraj (2) * ispiši * #
Moja nova kritika u 'Vijencu'
Ako vas slučajno zanima zašto mislim da je Rade Jarak trenutno najzanimljiviji hrvatski pisac i ako vas zanima zašto smatram da je njegova 'Enciklopedija očaja' najbolja domaća proza objavljena u 2006. (uz Štiksovu 'Elijahovu stolicu' i 'Rio bar' Ivane Sajko), prošećite do kioska s 10 kuna u ruci i kupite novi broj Vijenca u kojemu je objavljena moja kritika te Jarkove knjige, a koja okuplja tri njegova nova kratka romana...
komentiraj (78) * ispiši * #
NOVO: Mark Kurlansky - '1968. - godina koja je uzdrmala svijet' (Naklada Ljevak, 2007.)
U izdanju Naklade LJEVAK upravo je izišla knjiga '1968. - godina koja je uzdrmala svijet'autora Marka Kurlanskog. :
Riječ izdavača
Radi se o knjizi od 500 stranica u kojoj su detaljno opisani svi događaji koji su tu godinu učinili nezaboravnom - Ameriku, Europu, pa tako i samu Hrvatsku potresala su buntovništva motivirana osjećajem nade kako se postojeće stanje može i mora promijeniti: počevši sa studentskim pobunama, pa sve do ratova. U svemu tome ogleda se i razvoj medija te njihov utjecaj na pojedince i društva. Kurlansky pokazuje kako je 1968. godina zahvaljujući pojavi televizijskih prijenosa uživo postala prvom "globalizacijskom" godinom. Ta prijelomna godina umnogome je oblikovala svijet u kojemu danas živimo.
Po nekima, to je bila godina seksa, droge i rock'n'rolla.
No ujedno je bila i godina atentata na Martina Luthera Kinga, ml. i Bobbyja Kennedyja, praškog proljeća, antiratnog pokreta i ofenzive Tet u sklopu rata u Vijetnamu, Black Powera, generacijskog jaza, avangardnog kazališta, uzleta ženskog pokreta, te početka kraja Sovjetskog Saveza. Od New Yorka, Miamija i Chicaga preko Pariza, Praga, Rima, Berlina i Varšave do Tokija i Ciudad de Méxica, spontani ustanci istovremeno su se javljali širom svijeta.
Bilo da govori o mladosti i glazbi, politici i ratu, gospodarstvu i medijima, Kurlansky u knjizi pokazuje kako nas je tih dvanaest uzbudljivih i hirovitih mjeseci trajno promijenilo.
komentiraj (3) * ispiši * #