Spisateljica Herta Müller (53) nije imala lagodan život. Rođena je u rumunjskoj pokrajini Banat kao pripadnica njemačke manjine. Za vrijeme studija u Temišvaru zalagala se za slobodu govora, već s prvim knjigama je imala problema s cenzorima, a nešto kasnije je i otpuštena s mjesta prevoditeljice u tvornici jer je odbila suradnju s tajnom službom. Nakon što je u inozemstvu govorila protiv Ceausescuove diktature, više nije mogla objavljivati u Rumunjskoj. Godine 1987. emigrirala je iz Rumunjske u Berlin gdje i danas živi. Njen se angažman nastavio i na Zapadu pa se tako ispisala iz Njemačkog PEN-a jer nije htjela biti u istom društvu s piscima iz bivšeg DDR-a koji su surađivali s tajnim službama, a podržala je i intervenciju NATO-a u Srbiji što joj zapadne kolege baš i nisu odobravale.
Herta Müller u svojim se djelima najčešće bavi životom u Rumunjskoj za vrijeme diktature. Piše romane i eseje, a u Hrvatskoj joj je OcenMore objavio romane 'Remen, prozor, orah i uže' i 'Da mi je danas bilo ne susresti sebe' u prijevodu Helen Sinković.
Herta Müller je jedna od vodećih spisateljica u Njemačkoj, višestruko je nagrađivana, a za roman 'Remen, prozor, orah i uže' je među ostalim nagradama dobila i nagradu IMPAC Dublin te je postala planetarno poznata.

Prethodne rečenice izvadak su iz uvoda u intervju s Hertom Mueller, objavljenog na Cunterview.net-u .

Pitanja je postavljala Barbara Matejčić a intervju možete pročitati ovdje .