Spisateljica
Herta Müller (53) nije imala lagodan život. Rođena je u rumunjskoj pokrajini Banat kao pripadnica njemačke manjine. Za vrijeme studija u Temišvaru zalagala se za slobodu govora, već s prvim knjigama je imala
problema s cenzorima, a nešto kasnije je i
otpuštena s mjesta prevoditeljice u tvornici jer je odbila suradnju s tajnom službom. Nakon što je u inozemstvu govorila protiv Ceausescuove diktature, više nije mogla objavljivati u Rumunjskoj. Godine 1987. emigrirala je iz Rumunjske u Berlin gdje i danas živi. Njen se angažman nastavio i na Zapadu pa se tako ispisala iz Njemačkog PEN-a jer nije htjela biti u istom društvu s piscima iz bivšeg DDR-a koji su surađivali s tajnim službama, a podržala je i intervenciju NATO-a u Srbiji što joj zapadne kolege baš i nisu odobravale.
Herta Müller u svojim se djelima najčešće bavi životom u Rumunjskoj za vrijeme diktature. Piše romane i eseje, a u Hrvatskoj joj je
OcenMore objavio romane
'Remen, prozor, orah i uže' i
'Da mi je danas bilo ne susresti sebe' u prijevodu Helen Sinković.
Herta Müller je jedna od vodećih spisateljica u Njemačkoj, višestruko je nagrađivana, a za roman
'Remen, prozor, orah i uže' je među ostalim nagradama dobila i nagradu IMPAC Dublin te je postala planetarno poznata.
Prethodne rečenice izvadak su iz uvoda u
intervju s Hertom Mueller, objavljenog na
Cunterview.net-u .
Pitanja je postavljala
Barbara Matejčić a intervju možete pročitati
ovdje .