Prije izlaska knjige Kazin (1974. g.), roman je tiskan u nastavcima na stranicama časopisa Mogućnosti u Splitu. U tom su periodu redakciji časopisa upućivani pojedinačni i grupni protesti Dubrovčana koji su sami sebe smatrali izvornim Dubrovčanima, zaduženima za očuvanje (uglavnom) srednjovjekovne rigidne nesnošljivosti prema takozvanim dogonima.
'Urednike Živka i Cvita očito je zabavljala reakcija iz Dubrovnika, a priznajem i mene, pa sam se upinjao iz petnih žila kako bih čim prije dovršio svoj rukopis. U toj hitnji morao sam izostaviti mnoge zamišljene stvari, što ću nakon tiskanja knjige zažaliti i poželjeti da u nekom budućem vremenu tiskam ovaj roman u svojoj prvotnoj optimalnoj zamisli. Kao što vidite, to mi se događa upravo sada, 33 godine nakon prvotiska u Splitu'rekao je Feđa Šehović.

Vjeran tradiciji, literarno obogaćen klasičnom komediografijom, Feđa Šehović se još jednom pozabavio životnim prilikama i neprilikama dubrovačkih gospara. Roman je vremenski lociran u razdoblje između dva rata. Sadržajno, u obliku kronike, radnja živo i plastično modelira društveni i privatni život hipokrita, građanskih političara, trgovčića, propalih ambasadora, kurtizana, usidjelica – ukratko, kao da se stari Držićev teatar fascinantno objavio na stranicama ovog Šehovićevog romana. Maske su se samo prividno izmijenile, ustvari, oko Badesinog bordela razigrale su se sve one klasične krepadure i barbaćepi, od koze udareni, lotri i zgubidani.

Izvanrednom lakoćom pisac kreira gosparske sudbine, razotkriva njihove komične obrazine, analizira njihove stupidne makinacije, izvrgava ruglu hipokritstvo i verbalnu dekorativnost kojom su (kao tkanicom) zastrti ovi animalni ljudi. Oko Dubrovačkog bordela sapleli su se svi gosparski planovi, sva uzbuđenja, sve bure u čaši vode: groteskno raspeti između dekorativnog morala i svojih unutarnjih animalnih prohtjeva igraju gospari pred nama svoju smiješnu i tragikomičnu igru. Šehović ih je do kraja oživio, stvorio izvanrednu jezičnu plimu svoga komediografskog jezika, dao našoj suvremenoj literaturi nadahnuti humoristički tekst.
Živko Jeličić

Feđa Šehović rođen je 16. ožujka 1930. g. u Bileći. 1954. g. diplomirao je književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Nakon odsluženja vojnog roka dobiva stalni posao u Dubrovniku, kao profesor u osnovnoj, a zatim i u srednjim školama. Kratko je bio slobodni novinar. Od 1965. g. do 1967. g. ravnatelj je drame Hrvatskoga narodnoga kazališta u Splitu, a zatim ravnatelj i knjižničar Znanstvene knjižnice u Dubrovniku. Koncem šezdesetih godina utemeljio je Studentsko kazalište Lero. Od 1985. g. sudjeluje u izgradnji Doma Marina Držića, a onda postaje i njegovim prvim voditeljem. Na toj je dužnosti umirovljen 1996. g. Piše i pod pseudonimom Raul Mitrovich.
Objavio 15 romana , 14 njegovih kazališnih djela izvedeno u različitim teatrima