07

nedjelja

veljača

2016

Totalitarizam (jednog kolegija)


Totalitarno društvo nastoji kontrolirati sve aspekte javnog i privatnog života.


Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.[1] Zbog toga nastoji kontrolirati sve aspekte javnog i privatnog života.



Totalitarizam je do krajnosti dovedeni oblik apsolutističke vladavine; koji je moguć u industrijaliziranoj zemlji i uz jednu masovnu političku organizaciju ("partiju", u jednostranačkom sustavu) čiji pripadnici predano podupiru režim.

Totalitarne države su uvijek organizirane kao diktature; nekada je na čelu jedan diktator, a nekada oligarhija.

Totalitarne države su uvijek organizirane kao policijske države.

Totalitarni režimi dolaze na vlast revolucijama, putem državnih ili vojnih udara, nakon vojnih intervencija ili na višestranačkim demokratskim izborima.

Totalitarna vlast označava suzbijanje, ograničavanje slobode govora i slobode tiska. Vlast u totalitarnim državama kontrolira gospodarstvo, slobodu govora, a po potrebi koristi i teror, primjerice pomoću svoje policije, tajne policije te poluvojnih organizacija.

Totalitarizam predstavlja suprotnost modernom principu otvorenog pluralističkog društva i pravne države.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Totalitarizam

Sve nabrojane osobine totalitarizma izrazito su prisutne u Hrvatskoj (kao posljedica nastojanja titoista restaurirati propali (boljševičko-orjunaški) imperij).
Objava snimaka s Kolegija Ministarstva branitelja u Bujici 5. veljače 2016.g. na kojima Matić, Glavašević, Gruić i Nađ opskurno komentiraju probleme Ministarstva ... nije potakla sredstva informiranja u državnom vlasništvu na objavljivanje.
Totalitarna vlast suzbija, ograničava slobode govora i slobode tiska (koji demokratizacijom - digitalizacijom - sredstava informiranja uz građansku hrabrost dopiru do javnosti.)
Sredstva u vlasništvu države nisu javnost informirali o tonskim zapisima i sadržaju tih razgovora s kolegija Ministarstva branitelja.

Izraz "autokratski režim" odgovara državi gdje pojedinac - diktator, komitet ili hunta imaju monopol nad državom. Izraz "autokratski" više odgovara strukturi vlasti nego strukturi društva. Totalitarizam, za razliku od autokracije, želi kontrolirati više od same vlasti: državnu ekonomiju, obrazovanje, umjetnost, znanost, osobni život i moral građana - primjerice putem indoktrinacije.[5]
https://hr.wikipedia.org/wiki/Totalitarizam

Indoktrinacija (iz latinskog: doctrina - "nauk") je proces usađivanja ideja, stavova, kognitivnih strategija ili profesionalne metodologije (vidi doktrina).
https://hr.wikipedia.org/wiki/Indoktrinacija

Talijanski autor Gianpasquale Santomassimo piše 2002. godine da se talijanski fašizam - kao jedan od najranijih primjera totalitarizma - "jasno razlikuje od čistog i jednostavnog autoritarnog režima one vrste kakva je postojala u devetnaestom stoljeću, koji se ograničavao na onemogućavanju izražavanja opozicijskih stajališta. Fašizam nije zahtijevao samo pasivni posluh, nego jednu aktivnu mobilizaciju koja je bila organizirana odozgo ... prihvaćajući činjenicu da narodne mase učestvuju u životu nacije, on ih je nastojao uokviriti u podređene forme participacije na kapilarnom nivou, i tražio od njih aktivnu suglasnost politici režima."

https://hr.wikipedia.org/wiki/Totalitarizam

Ta kapilarnost je svojstvena i titoističkom sustavu (zbog koje je postojala politika pomirbe u postsocijalističkoj Hrvatskoj) i odražava crveni fašizam (koji je i smislio).

Karakteristiku totalitarizma da očekuje aktivnu mobilizaciju (umjesto pasivnog posluha) organiziranu odozgor imali smo prigodu vidjeti i doživjeti u Titovom sfrjotu, pa ne čudi titoistički pokušaj ostvarenja takvog (nedemokratskog) društva i danas.
Složenost cjelokupnog (nakaradnog) sustava (koji se skriva iza ne/demokratskih izbora) nije moguće riješiti parcijalno (djelomično), već treba društvo temeljito osloboditi ideologije i krivih nakana.

Utjecaj nelustriranih kadrova (koji su korak po korak nagrizali institucije i Ustav, zakonodavstvo RH) na stvaranju apsolutizma (bez kojeg nema totalitarizma, koji je krajnji stadij apsolutizma) (Račana, račanove koalicije, Mesića, Josipovića, Milanovića i njegove koalicije) obuhvaćen je sudjelovanjem širih struktura (pozicioniranih u sva tri stupa vlasti). Totalitarna vlast nastoji kontrolirati sve aspekte javnog i privatnog života.

Objava tonskih zapisa jednog kolegija Ministarstva branitelja ukazuje na više problema od nepriličnosti državnih službenika kojima je zadaća brinuti o određenim problemima. Ukazuje na totalitarni karakter vlasti kojoj pripadaju. Totalitarizam ili (po nekom autorima su samo Sovjetski savez, Kina, Njemačka i Japan bile totalitarne države) težnja uspostavi totalitarizma ukazuje na težak odmak Hrvatske od demokratizacije (koja ili nije uspostavljena ili je politikom pomirbe dozvolila povratak totalitarista na vlast).
Hrvatsko društvo treba na temelju činjenica razlučiti o postupcima koje je dužno napraviti u daljnjoj demokratizaciji Hrvatske.



Oznake: totalitarizam, značajke totalitarizma, kontrola svih aspekata javnog i osobnog života, krajnji oblik apsolutizma, diktature, policijske države, ograničavanje i suzbijanje sloboda govora i slobod, bujica, tonski zapis, autokracija, ideologija, Fašizam, kapilarnost, pozicioniranost u sva tri stupa vlasti, odmak od demokratizacije

komentiraj (1) * ispiši * #