astrosailor

nedjelja, 30.01.2022.

Gravitacijski valovi sa supermasivnih crnih rupa

Onima koji ne prate moje zapise je prva asocijacija uz naslov mogla biti proračun Zagreba ili cijele Lijepe
Njihove. Ili dubina crnih torbi koje su kolale među kradeze eminencijama našeg Sabora u vremenu koje je
tako daleko da se nikada nije ni dogodilo, a oni koji su bili tamo su tada bili mala djeca i nisu ništa primjećivali.

Ja ću ipak ostati nešto manje prizeman, zapravo najmanje prizeman što je moguće: slijedi priča o gravitacijskim
valovima. Ta tema je napravila veliki povratak na astrofizičku scenu tokom prošlih par godina. "Povratak", jer oni
koji su čitali udžbenike ili znanstveno-popularnu literaturu iz 1970-tih se sjećaju slike

na kojoj je Joseph Weber sa jednim od svojih mjernih aparata, aluminijskim cilindrom duljine oko 2m i promjera
1m, kojeg promjene vibracija je mjerio. Potrebna preciznost mjerenja koja je izvodio 1969 i godinu kasnije je,
ipak, bila prevelika (manje od promjera protona) i kasnije se pokazalo da su šumovi ipak bili preveliki za njegovo
znanje obrade podataka (Weber je bio inženjer elektrotehnike koji se počeo baviti fizikom) i takvim
uređajem nije mogao konzistentno izmjeriti prolaz gravitacijskog signala. Drugima nije uspjelo ponoviti njegova
mjerenja i ostalo je zabilježeno da je prvi ozbiljnije pokušao, ali nije uspio. Njegov napor ipak nije bio uzaludan,
jer je pokrenuta linija razvoja mjernih uređaja koja nas je pred par godina konačno dovela do potvrđenog (našli
smo, bar u nekim slučajevima, objekte koji su se sudarili, u elektromagnetskom dijelu spektra, gdje ih možemo
bolje proučavati), opetovanog mjerenja gravitacijskih signala koje odašilju sudarajuće se crne rupe i neutronske
zvijezde.

Mjernim instrumentima koje imamo mogli smo pronaći objekte zvjezdanih masa, dakle oko mase Sunca ili par
desetaka masa Sunca. Ligo-Virgo detektori, koji su zapravo postali gravitacijski teleskopi, rade u jednom
području gravitacijskog spektra-zamislite si to kao radio prijemnik koji hvata signal na jednom dijelu skale,
ali za drugi dio vam treba drugačija antena i elektronika. Dakle, oni ne mogu izmjeriti gravitacijske valove
koje odašilju supermasivne crne rupe, kad se sudare dvije galaksije. Te crne rupe su masa miliona do
milijardi sunaca, pravi behemoti!

Jedna od ranijih ideja za mjerenje gravitacijskih valova je bila pomoću pulsara-to su neutronske zvijezde
koje su u paru s drugom, većom zvijezdom, s koje "kradu" masu i pri tome, zbog djelovanja magnetskog polja (koje
također skupljaju iz okolnog prostora) izbacuju usmjerene strumene materije s obje strane, oko svog "sjevernog" i
"južnog" pola. Kad se nađemo, kao promatrači, u tom strumenu, onda mjerimo puls energije u nekom dijelu
elektomagnetskog spektra-zato takve objekte nazivamo "pulsari".

Promatrajući pulsare zapravo kao da gledamo svemirske svjetionike, od kojih svaki ima, kao i naši na Zemlji,
svoj karakteristični interval signala. Kad gravitacijski val od sudara dvije supermasivne crne rupe u centrima
sudarajućih se galaksija prođe preko tih "svjetionika", izmijeni im pulseve. Ako točno znamo međusobne
položaje, možemo iskoristiti promjene u pulsevima kao mjerni uređaj.

Problem je dakle sveden na točno određivanje položaja i pulseva. Kao prvo, položaj centra masa Sunčevog
sustava moramo znati do točnosti od 100 metara! Zahvaljujući napretku mjerenja, danas dolazimo do
potrebnih točnosti, i uskoro bi opisani način mjerenja morao postati stvarnost. Dobit ćemo gravitacijski
teleskop "besplatno" na poklon od Svemira-zapravo će jedini trošak biti onaj na kompjutere-računi koje treba
sprovesti i masa podataka je vrlo velika.

Dakle, Svemir sam nam pomaže da rješavamo njegove zagonetke...samo moramo napregnuti moždane vijuge!
Tome pomaže odgovarajuća inspiracija, koju nađemo šetnjom po nekoj obližnjoj planeti...ili u nedostatku iste,
odemo iza mirnog sela na mirnom otoku i pogledamo oko sebe:

A ako to nije dovoljno, popnemo se na Božjeg Dida i potražimo inspiraciju u sebi:

- 23:31 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Inspiracija, i to najbolja, su divne zadnje dvije fotografije. Pozdrav! (luki2 31.01.2022. 00:35)

Tehnika, tehnologija ide naprijed. Još kad bismo i mi :-)).
Fotke su prekrasne :-)). (ZlicaOdOpaka 31.01.2022. 09:06)

četvrtak, 27.01.2022.

Dugotrajni periodični signal

Jučer su svjetske vijesti pronijele glas o pronalasku čudnog, dugotrajnog radio periodičnog signala
iz zakutka Galaksije udaljenog oko 4000 svjetlosne godine od nas (dakle, oko 4000 godina svjetlo
putuje od tog objekta do nas. Usput, kad pišemo Galaksija, misli se na našu Mliječnu stazu, a
kad pišemo galaksija, malim slovom, mislimo općenito na galaksije kojih je nebrojeno milijardi i
naša je samo jedna od njih, prosječna spiralna galaksija).

Što to znači, da smo uhvatili takav signal? Naštimali smo antenu-u ovom slučaju više njih, sa
velikim tanjurom koji usmjerava radio-valove prema prijemniku-i našli signal koji se ponavlja svakih
18 minuta i 11 sekundi. I traje oko pola minute do jednu minutu. Signal je jak, kroz široki pojas
frekvencija, i jako linearno polariziran (dakle, usmjeren). Neki od signala su glatki, a neki sadrže
kraće bljeskove trajanja od oko pola sekunde. Signali se mijenjaju na intervalima duljine sata.

Po vlastitom gibanju na nebu bilo je jasno da se radi o objektu van Sunčeva sustava, a iz gušenja
radio signala, koje je poznato za galaktičke objekte, izračunato je da se nalazi na gore spomenutoj
udaljenosti od nas, kao i da ima vrlo jako magnetsko polje. Dakle, nije neki pokvareni frižider u blizini
opservatorije ili na svemirskoj stanici koji iskri svako malo pa ga "čujemo".

Kao prvo se nameće pitanje je li to nešto novog, neki novi objekt, ili je stalno bio tu ali ga nismo vidjeli.
Promatranja u kojima je nađen su arhivalna, iz 2018. godine. Nije nađen prije, jer ga nitko nije tražio:
podataka je nepregledno mnogo, i pošto vrlo energetski objekti u svemiru, koje je dani instrument imao
za cilj registrirati, uglavnom pokazuju brže promjene (rijetko što može dugo blještati velikom snagom),
automatski pregled neba traži signale kraćih perioda. Ovaj objekt je nađen kad je student dobio zadatak
probati sa signalima duljeg trajanja, isprobavajući novu metodu obrade podataka.

Što bi to moglo biti? Po snazi to je treći izvor na nebu u tom dijelu spektra, i ocijenjeno je da bi ih, ako
postoji takva klasa objekata, trebali pri daljem pročešljavanju arhiva pronaći, u prvom prolazu
kroz istu količinu podataka, bar desetak.

Prvo padaju na pamet magnetari, neutronske zvijezde sa još jačim magnetskim poljem nego se obično
pripisuje npr. pulsarima (govorimo o poljima reda veličina tisuću milijardi Gaussa), jer kad imate promjene
na skali sekundi, znači da se radi o malim objektima-neutronske zvijezde su radijusa desetak kilometara,
kao grad, ali mase Sunca, radi se o vrlo gustim objektima, koji se obično jako brzo vrte (jer su tokom
prikupljanja materije na sebe preuzeli i njenu kutnu količinu gibanja, koja je za astronomske objekte
ogromna-zamislite si klizačicu koja ima jaaako duge ruke i onda ih skupi uz tijelo tokom piruete, zavrtit
će se jaaaako brzo!).

Naravno, sad će krenuti potraga i drugim sredstvima, da se pokuša naći ishodište tih signala, očito je da
smo naišli na nešto zanimljivog! Naravno, krenut će i serija bombastičnih naslova u časopisima. Zato ovo
pišem, da imate donekle ideju u čemu se radi i ne nasjedate opsjenarima raznih masti. Slušamo Svemir,
i ono što čujemo, istražujemo. Još mi nitko nije iz šalice kave izgatao da ako naštimam u svojim numeričkim
simulacijama ovo i ono, riješit ću problem X, a možda i Y! Niti mi je horoskop to predvidio, a ipak sam...riješio!
Uzdaj se u se i u svoje kljuse, neće nam zvijezde samo tako odati svoje tajne.

Kao bonus, evo slikice sa današnje šetnje, mirna starina, njiva sa lokvom i drvetom, što ćeš ljepšeg!:

Pred neki dan sam tu naišao na stado koza, ili kako ja to volim reći, možda je Sabor na izletu, ima tu i
kapitalaca sa podužim rogovima:

- 23:34 - Komentari (7) - Isprintaj - #

ovo je baš cool.
hvala na pojašnjenjima.
fotke - vrhunske. :) (Galaksija 28.01.2022. 00:41)

Baš sam ti htio ostaviti link u komentaru u vezi toga, kad ono - ti već o tome napisao post, puno informativniji nego onaj tekst u Jutarnjem. Thanks! (Mariano Aureliano 28.01.2022. 00:48)

Krasne fotografije. Ljubim! (luki2 28.01.2022. 01:06)

Točno kako običnom čovjeku, bez nekog znanja iz tog polja, treba objasniti. Odlično. (Demetra 28.01.2022. 07:38)

Redovito pratim tvoje vijesti s astralnih visina. Ostaje nada u nebesima, a dolje ovce i borba s rogatima:-)))) (morska iz dubina 28.01.2022. 14:07)

Mi još tražimo, jer zapravo znamo da postoje bolji od nas. Ovi drugi možda i ne traže više, otkad su uhvatili našu vibru :). (j. 28.01.2022. 15:22)

Fali šalica sa zocom :-)))))))))))))))))))))))))))))))))). (ZlicaOdOpaka 29.01.2022. 13:38)

ponedjeljak, 24.01.2022.

Webb je u L2

Webb je stigao u orbitu oko L2! U ponedjeljak 24.01.2022 navečer po našem vremenu izvršena je zadnja korekcija putanje James
Webb Svemirskog Teleskopa (JWST), kojom je postavljen u svoju eliptičnu orbitu oko točke L2 sistema Sunce-Zemlja (tzv. L2
halo orbita). To je bilo oko pet minuta nježnog potiska od svega 1.6 metara u sekundi gibanja u pravom smjeru-to je kao brzina
hoda!-koji je ubacio Webb u potrebnu putanju-lokalna brzina mu je 0.2 km/s. Idućih par godina (bar 5, a možda i 10) Webb će se
vrtiti oko Sunca u orbiti čija ravnina slijedi Zemljinu putanju tako da Webb ostane uvijek štitom okrenut prema Suncu.

Čestitke svima koji su zaslužni za ovaj uspjeh! Nije mala stvar izvršiti ovoliko kompliciranu misiju-spominjat će ju se još mnogo
godina kao vrlo rizičnu i stvarno na rubu danas mogućeg.

Slijedi 5 mjeseci polaganog hlađenja, upuštanja u rad pojedinih uređaja i kalibracije, a onda...samo nebo je granica, i to
svake sekunde sve dalja, jer Svemir se i dalje širi, i to, prema onom što sada znamo, sve brže i brže. Webb bi nam morao
pomoći da točnije izmjerimo koliko brzo i, što je još važnije, da pokušamo razumjeti zašto je tako.

U čast JWST, evo snimke Vratiju podno Velebita ovih dana:

- 20:53 - Komentari (15) - Isprintaj - #

Držimo palčeve Webbu! Krasna fotografija! Pozdrav! (luki2 24.01.2022. 21:16)

..možda otkrivanjem tajni nebeskih tijela budemo bliže rješavanju ovozemaljštine.....a fotka je predivna!!! (morska iz dubina 24.01.2022. 21:26)

Kolike su osi elipse po kojoj će se vrtit JWST ? (geomir 24.01.2022. 23:15)

@geo: orbita je kompliciranija od elipse, ali otprilike je radijusa kao udaljenost Zemlja-Mjesec i Webb će ju obići jednom u pola godine. (astro koji plovi 24.01.2022. 23:35)

zadivljena sam. :)) (Galaksija 25.01.2022. 01:38)

nebeska čarolija :) (smjehotvorine 25.01.2022. 04:37)

Hvala!
Znači, dok učini ta dva đira okolo L2,
u isto vrime
učinit će jedan đir, skupa sa Zemjon i Misecon , okolo Sunca!
Baš mi je drago da san i to doživio, a nadan se i još puno lipih stvari!!!
Ali ne smin reć, koje!!! :-))) (geomir 25.01.2022. 11:49)

tu blizu je rođena moja mati (andriano01 25.01.2022. 20:22)

Odlična vijest! Hvala na informaciji. I ja neznatan i nebitan veoma sam ponosan na astrofizikalne dosege čovječanstva! Znam da se širenje prostora objašnjava pomoću balona koji, kad se napuhuje, širi sve točke na svojoj površini jednako, tako da se sve jednako udaljavaju svaka od svih, nešto u tom smislu. Pa ipak, to je samo slika, metafora. A matematičke formule su samo matematičke formule. No što je istina? Po meni je prostor čista i potpuna enigma. Materija i antimaterija, sve sile itd. nalaze se unutar prostora i ne definiraju prostor, osim ako prostor ne želimo reducirati na puku matematičku formulu. Zamišljam da me nekim svemirskim brodom odmaknu negdje daleko izvan Sunčevog sustava, zatim da me ostave da lebdim u tom praznom prostoru, zatim da ostanem bez ruku i nogu, sasvim bez tijela, na koncu samo čista percepcija, zatim zamišljam da netko makne zvijezde, galaktike, sva zračenja i sve sile, dakle da ostane samo čist prostor u potpunoj "tami". Što je tada prostor? Po mom shvaćanju ništa. On ne postoji osim kao mentalna tvorba. Prostor je samo i jedino mentalna konstrukcija (ali ne izmišljeno ili proizvoljno mentalna, već zakonito mentalna), a fizikalni su pokazatelji nužno determinirani našim osjetilnim i kognitivnim sposobnostima, i ne samo determinirani, nego u konačnici i definirani. Ne znam što bi se točnije moglo reći usprkos divnim dosezima astrofizike. Što ti misliš o misteriju prostora? (Mariano Aureliano 26.01.2022. 01:50)

@MAureliano: zanimljivo da si ostao samo na prostoru a ne raširio na prostor-vrijeme (koje je matematički gledano isto "prostor", ali 4 dimenzionalni). U Općoj relativnosti lokalni prostor je ravan, utopljen u zakrivljenu strukturu, ovisno o prisutnoj materiji. Mene nekako više zanima što je vrijeme i zašto se razlikuje od ostale 4 dimenzije uzročno-posljedičnim graničnim uvjetima, tj. ne dozvoljava gibanje klasičnih komada materije u negativnom smjeru (kvantni komadići mogu se gibati i u minus smjeru vremena). Pa si ti misli! O 10 ili 26 dimenzionalnim prostorima "Teorije" (radije metodološkog programa) superstruna da i ne pričam..zanimljivi su i neki kristali kojih postojanje je moguće samo u višedimenzionalnim prostorima. A tek prostori kojima je broj dimenzija neki ne-cijeli broj? Što znači 4/5 kao dimenzija prostora? Ili fraktalna dimenzija? Na te teme smo tek počeli misliti...to je ono što će raditi iduće generacije. Astrofizika će možda doprinijeti toj priči kroz fiziku čestica i kozmologiju, zanimljivo da je jedno na skali najmanjeg a drugo najvećeg što znamo. (astro koji plovi 26.01.2022. 02:14)

@astrosailor - Sve je to apsolutno fascinantno jer ne dolazi iz umova fantasta, nego trezvenih znanstvenika. Čitao sam o teoriji struna i mnogodimenzionalnom univerzumu. Teorije potpomognute matematikom svašta daju naslutiti. :) Namjerno te nisam pitao o prostorvremenskom kontinuumu ili četverodimenzionalnom svemiru (trodimenzionalnom plus vrijeme) jer nisam htio dodatno komplicirati ono što me suštinski zanima - kako fiziku pomiriti s očiglednom činjenicom da ona proizlazi iz uma koji je predmet proučavanja neurobiologije. :)) Da i ne govorim o dimenzijama Duha koje su ipak moja omiljena tema, iako ih ne želim nametati kao dogmu. :) Fizika govori o trodimenzionalnom svemiru plus vrijeme, međutim crta i ploha zapravo ne postoje, postoje samo u matematici. Stoga se postavlja legitimno pitanje o čemu mi uopće govorimo. I tu se opet vraćamo na enigmu prostora. Vrijeme je još gora enigma. A u konačnoj je analizi sve potpuna i čista enigma. Barem po uvaženom meni. :)) (Mariano Aureliano 26.01.2022. 02:42)

@MAureliano: ok, dakle više u Kantovskom smislu. Mislim da smo što se toga tiče mnogo manje napredni. Pitaj za par miliona godina, neku moju sedamnaestu inkarnaciju ili neko biće tipa onog što je F.Hoyle opisao u "Black cloud" (1957) (ima i prijevod "Crni oblak" iz 1964,, moralo bi se dati naći u knjižnici ili antikvarijatu), superinteligentno plinovito biće koje putuje svemirom i gotovo uništava Zemlju...ono se čudi da život može nastati na tvrdim, stalnim objektima.- Takva perspektiva nudi mnogo širi kontekst, a djeluje mi da su vedantski filozofi bili nešto bliže razumijevanju tog dijela nego što smo mi danas. Bar sudeći po brojevima kojima su operirali. Mnogi umni ljudi gledaju ili su gledali na prirodne znanosti kao igru ...i s vremenom mi se sve više čini da su u velikom dijelu u pravu u tom osjećaju. Igra je ovdje mišljena pozitivno, motivacijski. Zanimljivo je da smo onda opet na teoriji vjerojatnosti, na koju smo vrlo rano nabasali, ispitujući mikro-svijet i ulazeći u kvantnu statistiku. (astro koji plovi 26.01.2022. 15:29)

Tzv. ezoterna znanost (pojam oko kojeg se ne moramo složiti, naravno) govori o sedam razina materije. Osim krutog, tekućeg i plinovitog stanja ona spominje još četiri eterička (pranička, orgonska) stanja materije, a neki smatraju da eterička materija nije ništa drugo nego tzv. tamna tvar u svemiru. Benjamin Creme tako objašnjava da su zapravo svi planeti našeg Sunčevog sustava naseljeni visokorazvijenim čovječanstvima i da bujaju životom, florom i faunom, ali - na eteričkim razinama materije. Po njegovu shvaćanju i iskustvu, kad posada venusijanskog ili marsijanskog NLO-a poželi da njezina letjelica bude u dohvatu našeg osjetila vida, naprosto privremeno snizi svoju vibraciju (atomsku, subatomsku?). Budući da sam slabo potkovan znanjima fizike, ta mi se teorija čini privlačnom. :))) Ispričavam se ako moji komentari puni bujne mašte nagrđuju tvoj blog. :) Btw., kao što je fascinantna tema gotovo beskrajno velikog (svemira s više od stotinu milijardi galaktika), tako je isto fascinantna i tema beskrajno malog. Dodatne dimenzije teorije struna funkcioniraju, ako sam dobro shvatio, upravo u tom beskrajno malom i nemaju baš nikakav učinak na naš opažajni radijus i iskustva. Ili ipak imaju? (Mariano Aureliano 26.01.2022. 23:04)

@MAureliano: taj BCreme ima očito vrlo razvijenu maštu ili pak neke sposobnosti koje ja ne mogu niti sanjati. "Hipothesis non fingo" ja osobno ograničavam, ipak, na donekle prizemnijem razmišljanju. Teorije struna funkcioniraju umjesto točkastih atoma i u biti pojednostavljuju priču, jer nestaje problem beskonačno velikih veličina za 1/r ovisnosti (za jako malo r dobijemo jako velike brojeve, što pri točkastim masama postaju beskonačnosti), sve se svodi na vibracije, koje su, zahvaljujući stričeku Krznaru (Fourieru) jednostavno matematički opisive. Dakle, ako umjesto kvarkova imamo strune, onda to, skupljeno u kamen, može i te kako lupiti po glavi! Planiram kad COVID popusti obići Lijepu Njihovu nizom predavanja na ovakve teme da malo unaprijedim ljudima opće znanje. Nadam se da bu mi uspjelo, jer vidim da ezoterija uzima previše maha kad mi samo buljimo u naše kompjutere i ono kaj nam teleskopi šalju! (astro koji plovi 27.01.2022. 00:31)

:) Teorija struna ipak će jednom, kontam, trebati i posebnu teoriju interpretacije jer ostaje tajnom kako i kada vibratorne oscilacije/promjene, dakle nešto fundamentalno kvantitativno, prelaze u kvalitativni mode, daklo u nešto fundamentalno kognitivno (kamen, cipelu, cvijet). :)) Hvala ti na svim odgovorima! (Mariano Aureliano 27.01.2022. 02:22)

subota, 22.01.2022.

Razlika Hubble/Webb

Na Reuters stranici sam našao do sada najupečatljiviji prikaz razlike
onog što ćemo vidjeti Webb teleskopom, za razliku od Hubble-a:

Hubble:

Webb, s tim da će on vidjeti 100-tinjak puta više nego je ovdje:

Mislim da je tih 10 miljardi USD dobro utrošeno, ak ta cijela superkomplicirana igrica uspije.
Negdje sam našao dobar komentar: tu se svi zgražaju na oko 10 mld dolara na teleskop, a kad vojno
slupaju 200 miljardi na supertajne gluposti, nitko niti ne pisne. Ljudi smo stvarno čudna stvorenja, a
najčudnije je da nam ponekad čak i uspije izvesti neko ... čudo!

Gospodična Ovca se također zainteresirala:

- 02:27 - Komentari (8) - Isprintaj - #

što će JWST raditi... https://www.youtube.com/watch?v=4Pl749Dgx0A (vilimstvor 22.01.2022. 07:45)

P.S. čitam na netu komentare ravnozemljaša da će se napokon moći slikati zemlja s dovoljne razdaljine da svi vide kako je ravna ;)
a mi se složili kako se JWST neće moći okrenuti hebiga he-he (vilimstvor 22.01.2022. 08:40)

Vidi zainteresirane ovce..hehe (Euro 22.01.2022. 11:32)

@vilim: hvala na linku, dobar opis. Ravnozemljaš kad-tad naleti na rub i pa-pa, papa Darwin se pobrine za njega. (astro koji plovi 22.01.2022. 11:40)

Impresivno! Fotografije koje si postavio sve govore. Iako, i prva fotografija je zanimljiva....Pozdrav! (luki2 22.01.2022. 18:52)

kako fotke izgledaju brutalno. :)) (Galaksija 22.01.2022. 20:23)

Čekamo fotografije nakon teleskopove kalibracije.:) (viatrix 23.01.2022. 20:36)

Impresivno :-)). (ZlicaOdOpaka 25.01.2022. 09:59)

četvrtak, 20.01.2022.

Pogled

Pogleda koje Otok pruža nikada dosta...evo jednog prema sjeveru, najčudnije je da je jučerašnji, 19.01., a snijega nigdje!

ps. update o Webb teleskopu (vidi prethodne postove): nosači svih 18 heksagonalnih ogledala su postavljeni u radni
položaj. Slijedi pomicanje ogledala na nanometarskoj skali, da dođu u odgovarajući položaj za rad svih 18 elemenata
kao jedno 6.5m ogledalo. Webb je prešao 95% puta do svog odredišta (na oko jedan i pol opsega Zemlje na ekvatoru
je od odredišta, 65 tisuća km) i usporio na 0.23km/s, za 4 dana će biti postavljen u svoju konačnu orbitu.

- 14:30 - Komentari (7) - Isprintaj - #

Ni James Webb ne bi moga producirat ovi letrat!!! :-))) (geomir 20.01.2022. 16:52)

Predivan pogled! Pozdrav! (luki2 20.01.2022. 18:03)

Lijep pogled sa našeg najrazvedenijeg otoka. Neki dan sam vidio snijeg na Velebitu, sad je ponovo maglovito. (gogoo 20.01.2022. 19:11)

Volim gledati fotografije iz svemira, ali ipak Webb teleskop ne može uhvatiti takav pogled s otoka. Šalu na stranu, bit će zanimljivo ako će Web teleskop moći otkriti planete veličine Zemlje u drugim zvjezdanim sustavima. (viatrix 20.01.2022. 20:46)

fotka ostavlja bez daha. :)) (Galaksija 21.01.2022. 01:12)

Chiaroscuro :-)). (ZlicaOdOpaka 21.01.2022. 08:49)

ovo je fotka za uzet pa zalijepit na desktop; tko zna hoće li se i na taj teleskop vidjeti takvo što lijepoga? :))) pozdrav! (j. 21.01.2022. 16:23)

utorak, 18.01.2022.

Nancy Grace Roman Svemirski Teleskop

U prethodnom postu sam opisao velike svemirske opservatorije iz NASA programa koje su do sada poletile.
Kako izgleda lista želja NASA u tom pogledu? Mnogo je predloženih instrumenata, da bi tek vrlo mali broj
stvarno bio izgrađen i lansiran, pa obično u taj lansirani uguraju što god se da od projekata koji nisu izabrani.

2016 je odobrena izgradnja Nancy Grace Roman (glavna administratorica NASA krajem 1960-tih do 1970-tih)
Space Teleskopa (projektno ime je bilo WFIRST), sa 2.4m ogledalom (kao Hubble). Planirana su dva instrumenta:

-Instrument širokog polja viđenja (WFI), kojem je osnova kamera sa 300 Mpixela u bliskom infracrvenom
području, vrlo širokog polja viđenja od oko 1/3 stupnja (kao promjer Mjeseca), 100 puta većeg od onog
Hubble-a. Glavni cilj WFI je istraživanje dubokog svemira, potrebno za razumijevanje utjecaja tamne mase i
energije, i mjerenje zakrivljenosti svemira, za provjeru točnosti Opće teorije relativnosti.

-CGI je koronograf nove generacije koji koristi tehniku potiskivanja svjetlosti zvijezda, sa kamerom vrlo
malog polja viđenja i spektrometrom u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra. Time će biti tražene planete
i diskovi oko drugih zvijezda, i galaksije oko kvazara i aktivnih jezgara galaksija (AGN).

Cijena Roman teleskopa će biti oko 4 milijarde dolara, a morao bi poletjeti ne kasnije nego 2027 i raditi bar
5 godina. To je jednostavniji-i manje rizičan-projekt od Webb-a, kao što je i većina ostalih misija-one su u biti
nosači novih generacija detektora, nikome nije potreban toliki rizik kao kod Webb-a, koji je jednostavno bio
prevelik za današnje rakete-ali je bio potreban da se pomakne granica vidljivog, koju se onda može pomicati
dalje specijaliziranim detektorima. Kad već znate da je nešto tamo i znate u kom dijelu spektra je, onda je lakše
napraviti manji instrument za proučavanje istog.

Što se Webb teleskopa tiče, polako se približava svojem odredištu i aktuatori pojedinih ogledala (18 ogledala je,
svako ima 6 takvih pokretača), koji pomiču svako ogledalo, su postepeno uključivani da postave ogledala u radni
položaj. To je dugotrajan posao, jer ogledala su hladna a pokretači se griju tokom uključivanja, pa da se izbjegne
preveliko zagrijavanje, svaki je uključivan samo na kratko vrijeme. Ti pokretači će tokom rada teleskopa pomicati ogledala
vrlo malo, par nanometara, maksimalno do milimetra, jedino sada, tokom postavljanja ogledala u početni položaj
iz osiguranog položaja tokom leta, moraju ih pomaknuti za centimetar. Korak mehanizma je isti, dakle trebat će mu
mnogo više vremena da izvrši zadatak-brzina pomaka je slična brzini rasta trave! Ljudi koji to nadgledaju moraju se
stvarno naoružati strpljenjem!

Moje vrijeme je trenutno, uz svemirske teme, još ispunjeno ljepotama nešto bliže mi okolice:

Novi put? Vodi do ovakvih proplanaka s vidikom za ...ovna ubiti od ljepote:

- 11:35 - Komentari (12) - Isprintaj - #

izgleda da su moje informacije ipak bile točne, webb teleskop se može okrenuti prema zemlji
https://www.youtube.com/watch?v=aICaAEXDJQQ (vilimstvor 18.01.2022. 13:10)

@vilim, gdje točno to veli u videu? Okrenut je štitom prema Zemlji... hvala za link, lijepo napravljen video, netko se stvarno potrudio! (astro koji plovi 18.01.2022. 13:44)

na 4 min. i 58 sec. (vilimstvor 18.01.2022. 17:15)

@vilim: tamo lijepo veli da teleskop moze okrenuti svoju ZADNJU stranu prema Zemlji...dakle štit, a detektore će imati okrenute prema zvijezdama. (astro koji plovi 18.01.2022. 17:52)

to da može okrenuti ZADNJU stranu prema suncu i zemlji i nije neka vijest,, jer tako mora biti.. već kaže da se može okreniti Nazad prem suncu mjesecu i zemlji,, mislim, nije mi engleski jača strana, ali toliko razumijem
p.s. stavio sam i hr. prijevod, i kaže isto, odnosno back to, a ne back side (vilimstvor 18.01.2022. 18:20)

360 i 180 ;) (vilimstvor 18.01.2022. 18:53)

@vilim: provjeril sam opet, ja tam čujem "...can turn it's back to the Sun..." , kaj potvrđuje i engleska transkripcija. Činjenica je da nemre ni na trenutak pogledati prema Suncu (tj. u L2 ni prema Zemlji) jer bu prošel ko naše oko ak pogledamo kroz teleskop u Sunce. (astro koji plovi 18.01.2022. 21:12)

ok!! ponavljam engleski mi nije jača strana ali
can turn it's back to the Sun
u projevodu
može okrenuti natrag prema Suncu
pogotovo ako je u sjeni zemlje (kako grafika na videu pokazuje)

ali ako i dalje misliš da sam u krivu, onda zanemari,, prihvačam tvoju verziju (vilimstvor 18.01.2022. 21:23)

can- može
can't - ne može ? (vilimstvor 18.01.2022. 21:33)

Zvuči zanimljivo - i ono što nam donosi budućnost, a još je ljepše ono što vidiš trenutno, odnosno divne fotografije...Pozdrav! (luki2 18.01.2022. 21:52)

Tvoji postovi me uvijek vesele jer znam da ću naučiti nešto novo! :) (Galaksija 19.01.2022. 01:50)

Ljepota oko tebe :-)). (ZlicaOdOpaka 19.01.2022. 17:20)

subota, 15.01.2022.

Spitzer i velike opservatorije

Dok pratimo udaljavanje Webb teleskopa od Zemlje prema njegovoj konačnoj orbiti (još oko pola udaljenosti Zemlja-Mjesec mu je ostalo do orbite koja je na oko 5 udaljenosti Zemlja-Mjesec; trenutno komandni centar na Zemlji pokreće redom kontrole položaja ogledala-svako od 18 ogledala ima 6 pomičnih nosača, koji ga mogu pomaknuti u koracima preciznosti 1/10 000 debljine vlasi), možda nije na odmet prisjetiti se Spitzer teleskopa, koji mu je bio prethodnica, i koji je nakon 16 godina rada umirovljen pred točno dvije godine.

Spitzer je bio jedna od NASA-inih četiri velike opservatorije u svemiru, zajedno sa Hubbleom koji radi u bliskom infracrvenom, optičkom i UV dijelu spektra, Chandra rendgenskom opservatorijom i Compton opservatorijom u još višem, gama dijelu spektra.

Spitzer je radio u infracrvenom dijelu spektra, sa 2.5m ogledalom (Hubbleovo je 2.4 m) i bio je postavljen u heliocentričnu obitu-ali ne L2 kao što će biti slučaj sa Webbom, nego u orbitu u kojoj je slijedio Zemlju na putu oko Sunca, mijenjajući udaljenost od Zemlje. Prednost takve orbite je da ne treba vršiti korekcije koje će Webb morati vršiti da ostane u eliptičnoj putanji oko L2 točke, dakle treba i manje goriva, ali mana je da je komunikacija sa teleskopom mnogo ograničenija. Spitzer je dnevno prenosio oko 1.2 GB podataka-kao što sam opisao u prethodnom postu, Webb će dnevno producirati oko 20TB podataka i neprekidna komunikacija je bitna za uspješan rad.

Možemo zamisliti da je Webb učio na primjeru Spitzer teleskopa-koji je bio sagrađen da radi do 2009 (lansiran je 2003), ali je, zahvaljujući ingenioznosti inžinjera koji su nalazili načine da iskoriste i zadnje što se da od instrumenata i nakon što je potrošeno sredstvo za hlađenje koje je Spitzer nosio sa sobom, radio još 10 i pol godina!

Sam ili u kombinaciji sa Hubble-om ili nekim od drugih teleskopa, Spitzer nam je po prvi puta preciznije pokazao Svemir u infracrvenom dijelu spektra. Svi podaci sa njega su javno dostupni i astronomi će ih zasigurno još godinama koristiti za nova otkrića, ili kao dopunu uz novija promatranja.

Vidimo koja je logika gradnje opservatorija: obuhvatiti redom cijeli elektromagnetski spektar; nakon završetka misije, poslati veću verziju. Isto kao na Zemlji, veći teleskop znači i bolje razlučivanje, dalji doseg. Ali i mnogo veći rizik i tehničku kompliciranost, jer tehniku koja radi u svemiru uz sve veću preciznost treba razvijati od samih početaka. To je i jedna od motivacija, razvoj novih, boljih instrumenata.

U astronomiji vidimo da smo stvarno dobrano zagazili u XXI stoljeće. U nekim drugim granama, npr. medicini, često nam se čini da nam i ne ide baš tako dobro kao što bi se moglo očekivati. Ali često je to zbog diktata tržišta ili zahtjeva ispitivanja nuspojava koje slijede iz, npr., uzimanja lijekova. Zvijezde ne šljive pol posto što mi o njima mislimo.

Na kraju, evo nastavka ilustracije zašto su nam potrebni veliki teleskopi: moje snimke 11.4 cm reflektorskim teleskopom i kamerom ne baš najnovijeg telefona iPhone7:

Komadić Mjeseca pri velikom povećanju (par stotina puta)

i jedan od najjednostavnijih primjera dvojne zvijezde, Mizar, predzadnja u repu Velikog Medvjeda (zeta UMa), koja je ujedno i mjerilo dobrog vida: ako tamo uz dobre uvjete promatranja vidite golim okom dvije zvijezde (manja se zove Alcor i 12 lučnih minuta je udaljena od sjajnije), imate normalan vid. Sam Mizar je u teleskopu lako razlučiv u dvojnu zvijezdu (donja zvijezda na slici) razmaka 14 lučnih sekundi, dakle, u dalekozoru ili manjem teleskopu su tamo vidljive ne dvije, nego tri zvijezde! Spektroskop ih razlučuje i više, svaka komponenta Mizara je za sebe još dvostruka zvijezda, tako da je to zapravo četverostruki sistem, na oko 83 svjetlosne godine od nas:

Mizar je bila prva teleskopski otkrivena dvojna zvijezda, još 1617 ju je promatrao Benedetto Castelli i zamolio je Galileia da ju isto promatra, što je ovaj i učinio i detaljno ju je opisao. Mizar A i B kruže jedno oko drugog u nekoliko tisuća god, na međusobnoj udaljenosti od 360 udaljenosti Zemlje od Sunca. Uz Alcor je nedavno (2009, astronomija je živa znanost i stalno pronalazimo nove objekte i ima ih, doslovce, za trajanje Svemira pronalaženja) također pronađen pratioc, crveni patuljak, na udaljenosti oko 1 lučnu sekundu.

- 11:44 - Komentari (7) - Isprintaj - #

navodno je vojna industrija uložila veliki novac u taj teleskop, pa se špekulira da će služiti i u vojne svrhe (valjda okrenut prema zemlji),, jeli to moguće?
p.s. čekam noć da dalekozorom vidim tu dvojnu zvijezdu... (vilimstvor 15.01.2022. 13:21)

@vilim: i Spitzer i Webb nikada ne mogu biti okrenuti prema Zemlji (ili Suncu), zato i jesu postavljeni tamo gdje su i imaju velike štitove, da ih štite od topline Sunca i Zemlje (i Mjeseca). Možda je vojna industrija razvijala detektore u okviru civilnog programa, to bi bilo moguće. U biti su CCD kamere koje su postavljane na astronomskim instrumentima najbolje što imamo i njihov razvoj košta.
ps. probaj vidjeti gamu Ovna, jako je lijepa dvojna zvijezda, 8 lučnih sekundi razmaka, vidio sam ju već sa ruskim T3 durbinom 20x50 i sa Discovery II dalekozorom istih karakteristika.
pps: ako imaš tamni horizont, probaj uhvatiti Merkura, ja sam jučer uspio, vidi ga se malo lijevo od linije ekliptike ispod Saturna-najveći problem je uhvatiti ga dovoljno brzo nakon zalaska Sunca, da ne zađe i on za horizont. (astro koji plovi 15.01.2022. 20:03)

huh, ovu temu nisam baš ništa popratila.. :)) (Galaksija 15.01.2022. 21:00)

He he, s Mizarom i Alcorom katkad ljeti, na nebu koje samo što nam se, tako bremenito, ne sruši na glavu, "izazivam" klince koji danas nekako sve manje gledaju gore i mahnito dolje "na tanjuru" dobivaju već "probavljena (medijska) jela"... (Bergaz 16.01.2022. 09:34)

ajme koliko podataka o nečem meni nepoznatom :) (smjehotvorine 16.01.2022. 19:11)

a znan ja, čuo sam nešto pomalo onako :) (ALEN ALISPAHIĆ 17.01.2022. 10:00)

Vid otišao davnih dana :-)). (ZlicaOdOpaka 17.01.2022. 10:06)

subota, 08.01.2022.

Željko Ivezić i Rubin opservatorija

Dok nam ovih dana pražnju opravdano privlači Webb teleskop (koji se, usput rečeno, upravo do kraja rastvorio
danas, dakle, sad ga čekaju još dva tjedna puta i manje korekcije putanje i može početi polugodišnje hlađenje,
testiranje i kalibriranje uređaja), mogla nam je promaknuti zanimljiva činjenica da je naš čovjek pred nekoliko
dana, početkom ove godine, postao direktor gradnje Rubin opservatorije, jedne od značajnijih novih opservatorija
upravo dovršavanih na Zemlji.

Željko Ivezić koji je nakon zagrebačke Fizike (i Strojarstva!, probajte to sami ak ste frajeri!) nastavio karijeru na
sveučilištu Kentucky i kasnije Princetonu i Sveučilištu Washington u Seattleu, je dobro poznat astronomskoj
zajednici kao voditelj SDSS (Sloan Digital Sky Survey), jednog od najuspješnijih projekata praćenja neba,
gdje su 2.5 metarskim teleskopom na Apache Point opservatoriji u Novom Meksiku u USA snimali nebo i
bilježili spektre zvijezda. Takvi podaci su nezamjenjivi za referentnu upotrebu-naime, kad se usporede takvi
podaci u različitim vremenima, može se naći nove objekte ili promjene u starim. Također, kad se drugim
instrumentima nađe neki objekt, onda možemo pomoću takve slike provjeriti je li taj objekt već bio prisutan
prije, i kakvi su mu bili parametri. Ivezić je jedna od ključnih osoba LSST (Legacy survey of Space and Time),
projekta mapiranja svemira koji je od neprocjenjive važnosti za naše razumijevanje svemira, jer nam pruža
najbolju cjelokupnu sliku svemira viđenog suvremenom tehnikom.

Logično je čovjeka kao Ivezić, s takvim iskustvom, postaviti za direktora nečeg kao Vera C. Rubin opservatorije,
8.4m teleskopa u Čileu, kojem će namjena biti slična onoj SDSS, ali za južniji dio neba. Zadatak mu je, kao i SDSS,
dati 3D sliku svemira-čime u biti dobivamo i četvero-dimenzionalnu, tj. onu koja uključuje i vrijeme. Tako uz informacije
o pojedinim objektima dobivamo i informacije o širenju Svemira.

Da bi se moglo snimiti cijelo nebo u što kraćem vremenu ali ne gubeći na preciznosti-Rubin opservatorija će to
izvesti svake 3 noći!-potrebna su specijalna širokokutna zrcala i velike kamere. Ta opservatorija pomiče granice
daleko prema naprijed u tom smislu-ali najveći izazov zapravo predstavlja količina podataka koju će sakupiti i njihova
dostupnost-kako riješiti veze i memoriju kad imate 20 TB (terabajta, 2000 GB) podataka nakon svake noći i to mora, da
bi opservatorija imala smisla, biti stalno dostupno svima? Tu je zapravo softver jedna od važnijih komponenti, potrebna
su bila mnoga originalna rješenja.

Ivezić je bio jedan od inicijatora i od početka je uključen u taj projekt, čime će nesumnjivo ostati utkan u astronomiju XXI
stoljeća kao jedan od bitnih istraživača za ovaj korak naprijed u našem razumijevanju Svemira.

Mala ilustracija zašto nam trebaju skupe i velike opservatorije ako želimo nešto novog doznati o svemiru: moje slikice
od jučer, 11.4cm reflektor i kamera telefona iPhone7.

Prvo sam skoknuo do Mjeseca:

Pa do Jupitera:

Uočite da je u sliku upala neka agresivna zvijezdica, koja je pokušala iskoristiti priliku dok je Io Iza Jupitera! Više
se nije sigurno niti sakriti iza vlastite planete, već ti neke starlete pokušavaju ukrasti položaj!

Dalje sam skoknuo na 10 svjetlosnih godina, do Siriusa :

Ovu sliku pokazujem da vidite kako povećanje za snimanje zvijezda ne znači mnogo.

Na kraju sam otišao mnogo dalje, na oko 1350 svjetlosnih godina od nas, do Orionove maglice (M42), najbližeg
nam rodilišta zvijezda:

Četiri zvijezdice su Orionov Trapez, otvoreno jato zvijezda u centru maglice-tri od njih je još 1617 vidio i opisao Galilei,
ali nije uočio, ili smatrao zanimljivom, samu maglicu. Te vruće, masivne zvijezde, su smještene unutar kruga radijusa 1.5
svjetlosnih godina. Kao što vidite, ova najveća i najveličanstvenija maglica na nebu, u kojoj se rađaju zvijezde, je za
moju tehniku na nivou par desetaka eur stvarno ostala samo maglovita koprena, par milijardi dolara više bi dodalo boje i
mnogo, mnogo više detalja-i podataka.

- 11:29 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Divne su fotografije, posebno one mjesečeve...Prekrasno! Pozdrav! (luki2 09.01.2022. 18:19)

svaka im čast (Litterula 09.01.2022. 19:01)

Kad krenu ove naše disertacije oko toga je li bio aut ili nec, odnosno tko je u pravu, treba samo svratiti tu kod tebe, pa uhvatiti jednu puno, puno širu perspektivu. Gore se, kao što nam lijepo pokazuješ, niti magle ne vide, koliko je sve jasno i čisto, za razliku od ovih tu kotlina i dubina sa sitnežom, strahom i bezvrijednošću. Pitat će jednoga dana neki Iovi svog bovija gdje je bio kada se skupljala zvjezdana prašina, a on mu neće imati što odgovoriti, ako nije barem malo podigao glavu gore. Hvala na podsjećanju na sve to i pozdrav! :) (j. 11.01.2022. 16:41)

sjajne fotke :) (smjehotvorine 11.01.2022. 19:52)

Fora astro putovanje, hvala! (Maca Šumarica 14.01.2022. 18:17)

srijeda, 05.01.2022.

Gdje je Webb?

Ako ste pratili lansiranje teleskopa JWST (Webb) Arianom-5, onda se možda pitate gdje je sada ta skupa igračka.
U ovom slučaju imamo točan odgovor: na oko milion kilometara od nas, došao je do oko 65% svoje konačne udaljenosti.
Koliko je to milion kilometara? Nešto manje od promjera Sunca. Dvije i pol udaljenosti do Mjeseca. Usporio je na
pola brzine nakon lansiranja i brzina mu je trenutno oko pola kilometra u sekundi.

Što Webb radi sada? To Kinder-jaje od opservatorije se, nakon uspješnog lansiranja (nije baš svaki dan da stavljate
kutiju vrijednu 10 milijardi dolara na vrh rakete i "paliiiii!" pa kom obojci kom opanci-jer lansiranje rakete je, ipak, uvijek
vrlo rizično) počelo otvarati i samo slagati u najkompliciraniji i najveći robotski uređaj ikad poslan u svemir.
Temperature su od stotinjak Celzijusa na osunčanoj, do minus 200-tinjak na sjenovitoj strani teleskopa.

Do sada, u prošlih 10 dana, se uspješno otvorio panel sa sunčanim ćelijama i nosači toplotnog štita, teleskop se
podigao u radni položaj, na 2m od nosača, otvorio se toplotni štit, 5 folija veličine teniskog igrališta, i nategnuo u
radni položaj.

Danas slijedi pozicioniranje sekundarnog zrcala iznad glavnog, nakon kojeg počinje zadnja faza, širenje sklopljenih
segmenata glavnog zrcala. Ono će u konačnici, sa 18 heksagonalnih segmenata, imati promjer 6.5m. Nakon toga,
teleskop će biti u potpunom obliku i za dva tjedna će stići do svog konačnog položaja, na oko 5 udaljenosti
Zemlja-Mjesec (nešto više od promjera Sunca-sada je vrijeme za razmisliti koliko je Sunce stvarno veeeelika lopta
plina). Nova, Webb era astronomije će moći započeti.

Ja sam na nešto prozaičnijem, ali isto bajkovitom mjestu, koje povremeno pruža ovakve vidike:

Svako vam dobro u Novoj!, neka nam 2022 donese mnogo lijepih vidika i događaja.
ps. dodatak kasnije tokom dana: sekundarno ogledalo Webba je uspješno namješteno u točan položaj.
Pri vrlo niskim temperaturama i u uvjetima mikrogravitacije, nosači ukupne duljine 7 metara su morali-
u samo jednom pokušaju, bez mogućnosti popravke-postaviti sekundarno ogledalo na mjesto sa
tolerancijom +/- 1.5mm.
pps. Logično je pitanje "zašto nemamo uživo sliku sa Webba?" Odgovor: prezahtjevan zadatak a premali znanstveni
i inžinjerski dobitak. Jedna kamera ne bi bila dovoljna, a i tu bi trebalo izmisliti od početka jer nemamo kameru koja bi
mogla (dugo) raditi u temperaturnom rangu -200 do +200 Cels. Razvoj nečeg novog je skup, a Webb je i tako probio
sve financijske stropove, pa su odlučili da je inženjerski opravdanije napraviti virtualni model (uz stvarni model u laboratoriju)
i učitavati u njega podatke sa hrpe senzora na teleskopu da se dobije stanje uređaja.

- 10:09 - Komentari (20) - Isprintaj - #

Lijep pogled, vidi se i vrh a i puno viši vrhovi pod snijegom. A Webb neka gleda. Sretno u Novoj. (gogoo 05.01.2022. 11:21)

Bit će Webb zlata vrijedan u pružanju informacija....a pogled s planine je bajkovit...predivno.. (morska iz dubina 05.01.2022. 13:13)

10 milijardi, kažeš? Prava sitnica za Muska. Ima on za tridesetak takvih jaja. (Dvi, tri riči... 05.01.2022. 13:19)

prekrasan vidik...
i nestrpljivo čekam da započne ta nova Webb era astronomije (Litterula 05.01.2022. 17:11)

sve najbolje u novoj.
jedva čekam webbove sličke, samo kak se to bude konvertiralo u vidljjivi spektar, valjda isto kao i kod onih kombiniranih fotki. (stara teta 05.01.2022. 17:30)

U Webb se ne razumijem, ali ova fotografija - mjesta na kojem se nalaziš - je fenomenalna! Ljub! (luki2 05.01.2022. 18:16)

znam da će fotke koje će slati Webb biti - senzacionalne! (shadow-of-soul 05.01.2022. 19:39)

Imam tri pitanja, ako znaš odgovore (a nekako mi se čini da znaš). :) Prvo, zašto su ti heksagonalni elementi morali biti prekriveni zlatom? Drugo, zašto je morala biti toliko velika udaljenost (i zar neće na orbitiranje teleskopa utjecati Mjesečeva gravitacija, budući da će se Mjesec povremeno nalaziti između teleskopa i Zemlje pod određenim kutovima)? Treće, na koje bih i sam mogao dati odgovor da sam vičan računanju, koliko će trebati signalu/informaciji da stigne s Webba na Zemlju? Znam da svjetlosti sa Sunca treba oko 6 min. Zanimljivo je sve ovo što si napisao, takvim podacima se radujem još otkako sam s 12 godina cijelo ljetovanje kod strica u Puli proveo za Kozmosom Carla Sagana, umjesto na kupanju. :)) (Mariano Aureliano 05.01.2022. 21:23)

2,3rici: je, ali Musk ima važnijih stvari za napraviti, mislim da njegova vrsta manije nije loša za znanost i tehniku, štetočine kao Bezos su nešto drugo.
s.teta: naravno, sve to i tako ide u digitalne detektore i slika je pitanje obrade.
shadow: samo neka još naštimaju glavno ogledalo i uparkiraju ga u orbitu, onda možemo čekati na mnogo toga lipog.
MA: zlato odbija infracrveno svjetlo 99%, a ostali materijali manje, plus zlato najmanje reagira sa okolnom kemijom, koje ima i u svemiru. Daleka točka je zbog održavanja teleskopa hladnim, da ne dobije reflektirano svjetlo od Zemlje i Mjeseca. Također, kad bi kružio oko Zemlje, bilo bi teže stalno ga imati okrenutog od Sunca kako treba, ovako je jednostavnije. On neće stajati u L2 nego u eliptičnoj putanji oko L2, dakle utjecati će i Mjesec na njega i za to će trebati činiti korekcije putanje-zato ima gorivo i motore na platformi. Svjetlu do Mjeseca treba oko jedna sekunda, dakle ako će Webb biti na 5 udaljenosti do Mjeseca, oko 5 sekundi će putovati signal do/od njega. Provjera: sa Sunca svjetlu treba oko 8 minuta= oko 500 sekundi, Webb će biti na oko 100 puta manjoj udaljenosti od Sunca nego udaljenost Zemlja-Sunce, dakle 5 sekundi, paše! "Kozmos" Sagana je dobra osnova za razumjeti današnja događanja u astronomiji, vrijedi nastaviti učiti, puno toga zanimljivog se događa i to su stvarno uspjesi Čovječanstva kao cjeline, ljudi daju svoj teško zarađen novac da bi tamo neki šaroliki tipovi gledali u svemir ili tražili crne rupe u njemu! Astronomi su uvijek dobro znali koliko ovise o općoj obrazovanosti i interesu društva, zato prednjače i u popularizaciji znanosti. Koja nije biznis, nego evo upravo ovakvo djelovanje koje ja tu, među ostalim, s guštom upražnjavam. (astro koji plovi 05.01.2022. 22:06)

Bit će zanimljivo što će sve otkriti u dubokom svemiru i dobit ćemo neka saznanja daleke povijesti svemira. (viatrix 05.01.2022. 22:59)

Ako sam dobro shvatio, Zemlja se vrti okolo Sunca,
Misec okolo zemje, a ovi teleskop će se vrtit okolo Sunca,
ali će uvik stat "fermo" u tu točku L2 miljunipo km.
od Zemlje u suprotnom pravcu od Sunca.
To jest, tamo će se vrtit okolo L2 u eliptičnoj putanji.
Koliko su duge osi te elipse?
A da mu možda Zemja ne čini hladovinu od Sunca? (geomir 05.01.2022. 23:06)

Kako se nama čini gledajući odavde da je svemir nakičen sjajnim biserima, odiše čarolijom koja nas privlači...ali..to je ustvari lonac bez poklopca ,uskuhao,..nimalo biseran...Srećom pa mu nemamo pristup osim ovako preko letećeg vrlo vrijednog teleskopa. I neka tako ostane, jer smo u stanju sve što dotaknemo i uništiti.

Sretnu Novu godinu želim! :) (Riba Luca 05.01.2022. 23:06)

sve najbolje u 2022.! :) Doista, kod tebe uvijek prezanimljivo i primamljivo poučno. Veliki pozz! (Galaksija 06.01.2022. 02:03)

HVALA! Jedino ne znam što je L2. Ostalo si savršeno objasnio pa ni ta enigma što je L2 nije neka smetnja. :) (Mariano Aureliano 06.01.2022. 03:36)

Aha, pronalazim nešto, "Točka Lagrange 2 (L2) smještena je 1,5 milijuna kilometara iza Zemlje u smjeru od Sunca. Na L2 gravitacijske sile između Zemlje i Sunca su uravnotežene tako da svemirska letjelica ostaje u stabilnom položaju, omogućavajući dugoročno neometan pogled na nebo." To je valjda objašnjenje. :) (Mariano Aureliano 06.01.2022. 03:44)

Najprije svako ti dobro u ovoj novoj, sjajan post za nas koji se ne razumijemo, a ipak želimo nešto znati. Zadivljuje što čovjek sve čini u svemiru dok ga tu na tlu, s kojeg šalje robote da ga istražuju, zarobilo sičušno biće zvano virus. Nije li to nevjerojatno? (Demetra 06.01.2022. 07:49)

geo: ne, nije u sjeni Zemlje, nego su mu izvori topline, Zemlja (s Mjesecom) i Sunce stalno manje-više u istom smjeru, pa je lakše uvijek ga usmjeriti tako ga štit štiti od njihove topline. Kad bi kružio oko Zemlje, takav jednostavan štit ne bi bio moguć.
MAureliano: za L1, između Zemlje i Sunca je jednostavna logika dosta, za L2 i ostale (do L5) treba još u mislima dodati centifugalnu silu, da bi priča bila logična.
Demetra: nisu virusi uzalud najjednostavnije što zovemo "živo", jednostavnost je i inače tajna uspjeha. (astro koji plovi 06.01.2022. 12:58)

Istražimo mi naše, a lako ćemo dalje.... (pogled divljenja vrijedan) (sewen 06.01.2022. 17:45)

Sve najljepše :-))))))))))))))))))))))))))))))))))))))))) (ZlicaOdOpaka 07.01.2022. 08:40)

ajme koji pogled :) (smjehotvorine 08.01.2022. 07:24)

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

<	siječanj, 2022					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30
31

Lipanj 2023 (4)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (7)
Ožujak 2023 (6)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (4)
Prosinac 2022 (4)
Studeni 2022 (6)
Listopad 2022 (6)
Rujan 2022 (5)
Kolovoz 2022 (5)
Srpanj 2022 (3)
Lipanj 2022 (4)
Svibanj 2022 (5)
Travanj 2022 (4)
Ožujak 2022 (9)
Veljača 2022 (5)
Siječanj 2022 (9)
Prosinac 2021 (7)
Studeni 2021 (6)
Listopad 2021 (9)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (2)
Srpanj 2021 (5)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (6)
Travanj 2021 (6)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Siječanj 2021 (4)
Prosinac 2020 (1)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (8)
Rujan 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (6)
Lipanj 2020 (6)
Svibanj 2020 (8)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (4)
Veljača 2020 (5)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (1)
Srpanj 2019 (5)

Opis bloga
zafrkancija oko svijeta i tri sela okolo

stat-counter.org

personal pages