|
astrosailor
četvrtak, 27.10.2022.
Jesen, Ona
Uz Cave-ov "Higgs Boson Blues" u jesensko postcovidno, klimatsko potpuno sje..no rusko-ukrajinsko ratno vrijeme, ja dolazim Njoj:
Ona me čeka.
Svaki puta kad stižem ovamo sa Sjevera, kad zadnji rubovi sibirske tundre
(raspoznat ćete ih po brezama u gustišu, breza je u tundri grmolika) daju mjesto karpatskom lisnatom drveću
koje je nekad svojom nepropusnošću štitilo Balkan, guste češke, moravske šume bile su najbolja obrana od Barbara:
U ovo doba godine nadlijeću ih pteranodoni, ovaj, labudovi:
Vlakovi se zapliću po ostacima pokojnih carstava, ne znaju kud bi
moraju paziti da ne odu na neku potpuno zaboravljenu liniju:
Ovdje je siva zona
jako siva:
Meni mnogo manje siva otkad sam tu prošao biciklom, osjećam se pomalo "doma" čak i tu, vrijeme da se zabrinem.
Ali može i gore, "Nędza" na poljskom znači "bijeda":
To je kao kod nas Kugina kuća, valjda, sjećam se da sam negdje u kamenu naišao na to.
Ovo sam već pokazival, ali sad dodajem s imenom, uvijek neki dr. Braun:
Česi očito isto čuli da Kuna ide u zaborav, navali narode, dam samo da prodam:
Zanimljiv osjećaj biti ovdje i vozikati se i trčati po tim granicama danas nebitnih granica.
|
utorak, 25.10.2022.
Joj Sunce
Do ne tako davno bilo je: "joj i napak, sunce je nestalo, jede ga Nečastivi"...
"grijesi su to, Otaca, naši grijesi, grijesi naše djece, pasa, mačaka...videl sam coprnicu danes vjutro, to je ona kriva, idemo ju spaliti..."
Danas smo kakti malo napredovali dok nas Oci raznoraznih farbanja ne vrate u stadno stanje, pa ne samo na usisavaču nego i na dovratku možemo, uz malo donekle zdrave pameti, vidjeti jednostavnu pomrčinu :
Kako nam ide s obrazovanjem, politikom i sličnim, morali bumo uskoro, nadam se ne poskrivećki, opet tumačiti i ovakve stvari sasvim odraslim ljudima, a ne samo djeci.
|
četvrtak, 20.10.2022.
Prve galaksije
Ne mogu a da vam ovo odmah ne pokažem, još je novo, dimi se...iako je staro skoro ko Svemir.
Na stranici NASA je pokazana fantastična slika koju prenosim ovdje:
Crveno se giba od nas, plavo prema nama.
Ništa posebnog, reći ćete, u usporedbi s onim iz prethodnog posta...ali, ali, tamo je nešto "maleckog" u našoj Galaksiji (veliko G znači da je riječ o Mliječnom Putu, kad je malo g, onda su to neke druge galaksije) bilo udaljeno 6500 svjetlosnih godina. Ovdje vidimo nešto mnogo većeg od naše Galaksije, tu ih je par i jurcaju naokolo, igraju se lovice, i svjetlo s njih je putovalo do nas 11.5 milijardi godina!
Sad si pustite Rundeka s tekstom "kad je svijet bio mlad", sjetite se da je Zemlja stara samo 4.5 milijarde godina, a Sunce samo malo starije, pogledajte malo dulje ovu slikicu i razmislite koliko je to daleko i davno.
Dobro, ima takvih slikica i nisu ovo baš najdalje galaksije koje smo snimili, i tako su vidljive samo kao slabašne točkice. Ali jesu prve na kojima je Webb, jednim od svoja tri glavna instrumenta, NIRSpec (Near Infrared Spectrograph) uočio nešto novog o vrlo ranim galaksijama, što do sada nismo vidjeli: ovdje bar tri (možda ih je i više) mlade galaksije plešu, vrte se, oko velike aktivne galaksije (AGN), koja "puše" svoj međuzvjezdani materijal u međugalaktički prostor. Nećete si ni zamisliti kako se trgaju te zvijezde i prašina, stvarajući nove oblake materijala iz kojih onda opet nastaju zvijezde...pravo vrzino kolo! 350 kilometara u sekundi lijevo-desno...stvarno nigdje njihovog stana!
Materijala je naokolo i više nego što vidimo, jer nije dovoljno samo zbrojiti ono što vidimo za ove brzine i gibanja, kad se ide računati koliko tu radi gravitacija, nego je i poprilično tamne materije. Inače, NIRSpec je zvijer od spektrografa, novi nivo spektrografije u astronomiji...razlikuje se od ostalih time da može obraditi sliku sa cijelog vidnog polja, ne samo iz pojedinih točaka, pa istovremeno može istraživati centralni kvazar, galaksije naokolo i njihovu okolicu. Zato je i mogao razlučiti da se radi o kvazaru u centru gustog čvora galaksija u stvaranju.
Što tu zapravo vidimo će se još razglabati podosta vremena, ali činjenica je da vidimo nešto što do sada nismo ni zamišljali. Od takvih sličica se stvara mozaik novih shvaćanja.
|
srijeda, 19.10.2022.
Zvjezdani prsti
Pokazao sam na postu prije nego je Webb svemirski teleskop upušten u rad kako predviđamo da će izgledati razlika između objekta promatranim Hubble teleskopom i Webbom. Ta slika je bila dobivena više nego upola manjim teleskopom od Webba, koji je isto promatrao u infracrvenom dijelu spektra
Evo sada, nakon 9 mjeseci, stvarne usporedbe istih objekata viđenih sa ta dva teleskopa, koju je dala NASA na svojim stranicama:
Radi se o "Pillars of creation" unutar Maglice Orla, M16 u zviježđu Zmaja, svojevrsnim zvjezdanim jaslicama udaljenim od nas oko 6500 svjetlosnih godina. Hubble "vidi" u vidljivom dijelu spektra, a Webb u infracrvenom, koji omogućava da vidimo više detalja kroz prašinu koja obavija zvijezde dok se iz nje rađaju.
Samo za vas, izdvojio sam jedan detalj, za precizniju usporedbu:
Napredak se vidi. I te kako!
|
subota, 15.10.2022.
Fini gradići
Ove jeseni dana mi je ponovno rijeka Opava, uz koju sam već pretrčao mnoge kilometre:
Grad Opava, davni Troppau, spada u "gradiće fine" Šlezije (Šljonska)-takvi gradići nisu ovdje ništa manje "fini" nego bi Buldožer to otpjevali, ali u mješavini sa pretežno romskim stanovništvom nedalekog Bohumina (tamo su ih komunističke vlasti nekadašnje Čehoslovačke naselile da budu radna snaga za željezare i ugljenokope) koje se proširilo tim rejonima, često ne djeluju baš fino.
U nedavnoj posjeti nešto južnijem Moravskom Breclavu isto, puno neke brljave mase na ulicama, koja djeluje kao da živi od socijale. Alkohol je (pre)jeftin i djeluje mi da tu raju netko liferuje u raj brzo još brže, kao američke Indijance. U Sloveniji, "alpski srbi" isto kao da su preuzeli gradiće u koje turisti samo zalutaju, "folksdojčeri" sjede doma i u svojim vrtekima iza kuće, a raja iz socrealističkih zgrada ide brzim pivskim vlakom za raj.
Čudi me ta pauperizacija...ali da, nisu slučajno anglo-saksonci došli na te nizine ljudske vrste na koje su spali po premnogim ulicama gradova, očito to nije neka naša slavenska crta, nego nešto općenito, evropsko. Raja, u ne baš najboljem smislu. U Češkoj je mnogo i Kineza, pa kad tu jeftinoću dodate na romsku, khm, tradiciju održavanja (ne)čistoće (koja samocenzura, tako herzlich, kaj da sam iz Zagreba!), poželite biti negdje drugdje.
Objašnjenje je da gradovi žele veći broj ljudi (Česi isto izumiru), pa daju beneficije tim i takvima, neka se lijepo povlače polupijani po klupicama i tiho iščeznu.
Kod nas u unutrašnjosti HR to vidim tek u povojima, ali ...napredujemo. Možda se varam, možda previše putujem po periferijama Carstva, ali bojim se da nije to. Što mislite?
|
subota, 01.10.2022.
Sofia
Sofia ili Mudrost...pročitao sam da je s krajem rujna umirovljen teleskop SOFIA, koji je bio montiran na prerađenom Jumbo Jetu (Boeing 747), pa da mu dam mali hommage. Na NASA stranici je slika
(ova i slijedeća slika su sa stranice NASA's Legacy of Science)
koju ste možda vidjeli uz neke astro-vijesti prošlih godina. Možda uz zloban komentar o rastrošnosti astronomskih misija, za kakvu je SOFIA obično smatrana, jer kako si možete zamisliti, takva igračka košta. NASA i DLR (za Njemačku svemirsku agenciju) su zapravo ovdje iskoristili suradnju kao platformu za test novih uređaja. Mnogo lakše-i jeftinije-je to raditi u hangaru na zemlji ili tokom rutinskog leta, nego u svemirskim uvjetima. Za civilnu upotrebu smišljen je program sa astronomskim teleskopom u infracrvenom dijelu spektra, za koji treba biti što više iznad površine zemlje.
Ideja je zapravo bila samo reciklirana iz SAD vojnog pogona 1970-tih, kada su KAO misije koristile manji, modificirani Lockheed avion za upola manji teleskop, 91.5cm (SOFIA je nosila 2.5m teleskop).
Pošto teleskopi za infracrveni dio zračenja moraju biti hlađeni-danas obično tekućim helijem-vijek trajanja svemirskih opservatorija je svega par godina, jer nije moguće poslati preveliki rezervoar sa kriogenom. SOFIA nije patila od tog problema, a također je bila fleksibilna, ako je bilo potrebno, mogla je sa bilo koje lokacije u željenom vremenu pratiti neki događaj-npr. kad je Pluton prolazio točno ispred jedne zvijezde gledan sa lokacije negdje nad oceanom, mogli su tamo doletjeti i izvršiti promatranje. Tako je prvi puta ispitana atmosfera Plutona, promatrajući kako "obrađuje" svjetlo sa pozadinske zvijezde.
Lista otkrića u koja su mjerenja sa ove opservatorije bila uključena je duga, npr. ove linije preko centralnog dijela Centaurus A koje su vidljive tim teleskopom pokazuju oblik magnetskog polja-ostatak slike je dobiven drugim uređajima, gdje se vidi samo prašina:
Svejedno, ocjena agencija je bila da je cijena prevelika u odnosu na broj članaka koji su citirali korištenje instrumenta-što je glavno mjerilo današnjeg "uspjeha" u znanosti, bilo pojedinaca, bilo instrumenata ili projekata. Palac dolje. SOFIA je radila 2010 do 2022, sjećam se kako su ju u Njemačkoj planirali dok sam tamo radio, kao "svoju" misiju, i kako je jedan od direktora, kad sam ga sreo pred desetak godina (u vlaku prema konferenciji, nije išao avionom), bio poprilično zabrinut troškovima i malim brojem izlaznih članaka. Za dobru novu znanost treba vremena, a ocjena instrumenta ide svakih par godina...tu je uvijek raskorak koji je argument svima koji su protiv, a to je uglavnom konkurencija koja želi taj novac radije skrenuti u smjeru svojih projekata.
Na sreću, Webb je uspješno lansiran i morao bi, sa svojim 6.5 metarskim ogledalom za rad u infracrvenom području i te kako unaprijediti naše znanje u tom dijelu spektra. SOFIA mirno može odletjeti prema zalasku sunca, u zasluženu mirovinu.
|
|
|