astrosailor

utorak, 15.09.2020.

Venera i život

Odavno je Venera, susjedna nam planeta, koja je iste veličine kao Zemlja,
promatrana kao eventualno mjesto gdje bismo mogli prvo naći život u svemiru.
Bliže je Suncu nego Zemlja, ima plinovitu atmosferu-teleskopima možemo pratiti
kretanje oblaka, i vjerojatno je imala tekuću vodu na površini-prije nego
je došlo do zakuhavanja zbog efekta staklenika, pred geološki nedavnih
par stotina miliona godina.

Pred par dana su znanstvenici objavili rezultate mjerenja koja pokazuju da
u oblacima Venere, na par desetaka kilometara iznad površine, otprilike
oko temperatura koje bismo čak i mi smatrali ugodnim, ima molekula fosfina, koje
bi mogle ukazivati na postojanje života u oblacima Venere.

Fosfin je smrdljivi, zapaljivi plin koji je u Prvom Svjetskom ratu korišten
u vojne svrhe. Otrovan je za žive organizme koji koriste kisik. Jedini
način njegove proizvodnje je preko procesa u živim bićima (npr. u crijevima),
ili dubolo u atmosferi divovskih planneta kao Jupiter i Saturn-jednostavno,
jedino tamo im dovoljno energije za proizvodnju većih količina plina sa
piramidalnom molekulom u kojoj su tri atoma vodika vezama uz jedan atom
fosfora.

U laboratorijima na Zemlji možemo proizvesti fosfin samo kao nusprodukt
životnih procesa. U paklenoj atmosferi Venere, sa temperaturama od
gotovo 1000 C, tlakom do 90 atmosfera i kemijskim sastavom koji
izjede bilo kakvu sondu poslanu tamo u par desetaka minuta, svašta je moguće.

Zato su znanstvenici oprezni-ili bi trebali biti oprezni-oko tvrdnje da je riječ o tragu
života, ali umjereni optimizam je obično koristan. Ako se neovisnim provjerama
drugim metodama pokaže da su mjerenja točna, naučit ćemo, u najnezanimljivijem
slučaju, bar o nekom novom načinu proizvodnje fosfina. Što bi dalje moglo biti iskorišteno za
razumijevanje mjerenja sa udaljenijih planeta, oko drugih zvjezda, koje možemo sve
preciznije proučavati, zahvaljujući napretku tehnologije.

Veneru možete ovih dana vidjeti prije izlaska Sunca na istočnom horizontu kao pravu
zvijezdu Danicu iz romantičarskih tekstova. Sjajna je i lijepa, potražite ju na nebu ako imate
priliku. Za ravnotežu, ranije ujutro (kasnije navečer) na nebu je i vatreno crveni Mars, koji je
ovih dana najbliže Zemlji i neuobičajeno je sjajan, potražite ga visoko na nebu nakon pola noći.

Ako ne idete kasno spavati ili niste ranoranioc, možete nakon zalaska Sunca bar vidjeti sjajni
Jupiter na jugoistočnom nebu, uz kojeg je, nešto istočnije, manje sjajni ali i dalje dobro vidljiv,
čak i iz grada, Saturn.

Čisti užitak mi je bio čitati vijesti o fosfinima na Veneri. Ipak se vrti! Ne ide sve u stranu
kvaziznanosti i lažnih vijesti iz i o znanosti, postoji i normalna, zdrava, pozitivna znanost,
gdje se mjeri, teoretizira i promatra i uspoređuje i traži najbolje načine za objasniti mjereno.

Jedino tako možemo dalje, a da ne crknemo od dosade iz životića celebritića ili jednostavno od
gladi zbog vlastite gluposti, ako uništimo život na našoj vlastitoj planeti.

- 14:25 - Komentari (5) - Isprintaj - #

srijeda, 02.09.2020.

Obrazovanje, naša zadnja šansa

U bunilu domaćeg obrazovnog sustava, koje je korona epidemijom još dodatno
napregnuto, ne škodi malo podsjetiti na to da je obrazovanje, ipak, osnova
društva. Osnovno obrazovanje nije tako davna tekovina da bi se moglo smatrati
da je neka društvena konstanta. Možda i jest sistemski, kao obaveza, ali
sadržajno, baš i ne. Lako ga je, prelako, skrenuti na stranputice.

Marija-Terezijanska revolucija što se toga tiče je i danas prisutna u
našem društvu makar zgradama, ako ne duhom. U socijalistička vremena
školstvo je doprlo u sve zakutke, dalo šanse za probitak ljudima zagubljenim
u kojekakvim vukojebinama i mlakama, često na štetu šireg društva, kad su
takvi počeli širiti svoja krila (čitaj laktove), graditi vile Matanove i
fontane, sakupljati umjetnine i "umjetnine" tipa medvjeđih koža i zlatnih
slavina u garažama, čisto da bi se njima naslađivali. Obrazovanje i kultura
nisu jednakoznačni, nimalo!

Htio bih ovdje istaknuti kako je naš, i općenito evropski obrazovni sustav,
ono što nam daje malu, ali stalnu prevagu u odnosu na Aziju, a posebno Kinu.
Natjecati se s Kinom u jeftinoj proizvodnji ili granama privrede koje su
bazirane na broju klijenata, proizvoda ili usluga je uzaludno, cijela Evropa
nije dovoljno brojna za par kineskih razvijenijih provincija. Također, Evropa
ne treba toliko brzih razvojnih rješenja (dakle infrastrukturnih projekata)
kao do nedavna debelo zaostala Kina, što dodatno pospješuje njihovo
gospodarstvo. Jedino gdje tu možemo konkurirati su razvoj i projektiranje
novih rješenja. Bazu za to daje obrazovanje vrsnih stručnjaka, koji su
u stanju takva rješenja smisliti.

Ne cijene Kinezi uzalud zapadno obrazovanje toliko da rado plaćaju stručnjake
da dođu u Kinu, ili šalju svoju djecu da se školuju na Zapadu. Čemu to, zašto
ih njihov obrazovni sustav ne može učiniti neovisnim od ikakvih zapadnih
utjecaja i u tome? Nisu im dosta njihove vlastite katedrale znanja pred kojima
naša bijedna sveučilišta blijede u beznačajnosti?:

Sve je puno ovakvih zgradica, 22-go stoljeće:

Parkovi u kampusima su prelijepii (i prazni, studenti su vjerojatno na hladnijem mjestu):

Njihov sustav im nije dovoljan jednostavno zato jer zadaća njihovog obrazovnog
sustava nije obrazovanje, nego testiranje. Od početka do kraja, škole su
testni centri, gdje se djecu uči samo kako položiti testove, a ne kako razumjeti
svijet oko sebe.

To je pomno odnjegovan demokratski sistem star par tisućljeća, u kome je aplikant
za položaj pri Dvoru morao jednostavno pokazati znanje pravila i tradicije
definirane od strane Konfucija, Mencija i još par drugih klasika, sastavljanja
eseja na zadanu temu i korištenja standardne frazeologije. Sve se učilo
napamet, nije tu bilo nikakva mjesta za originalnost. Nije bilo preskakivanja,
ako je netko bio nesposoban za to, nije mu pomagalo što mu je tatica ovo ili
ono, dobro su znali Kinezi da od uhljeba nikakve koristi.

Nećete u Kini naći studenta koji bi čak i kad postane "profesor" mog tipa tražio
načina da si predoči nešto na ovako "primitivan" način, malo ljepljive trake, malo papirnate
maramice...a ispod hipertech rezultat numeričke simulacije...

Sistem napretka u dvorskoj službi je prenešen u današnjicu, pa nakon 15 godina
učenja pisanja i čitanja izuzetno nepraktičnih kineskih znakova (pametni vladari,
znali su da je znanje moć!), učenik manje ili više savlada dani smjer
ponavljajući bez imalo razmišljanja matrice zadataka i odgovora na testove.

Nema, na primjer, u kineskom obrazovnom sustavu mjesta za lektiru, osim
kineskih klasika koji su zapravo glavna struktura tog sustava. Zemljopis
im je jadan, uvijek sam imao dojam da ne znaju što napraviti s crtanom
kartom, mnogo lakše se snalaze sa zvučnim uputama sa GPS-a u autu, tipa
"skreni lijevo, idi pravo, skreni desno".

Dakle, ako imate ikakvu ulogu u našem obrazovnom sustavu, uzmite to u obzir:
Kinezi nas mogu pregaziti u svemu, ali ne mogu u obrazovanju, idejama i
originalnosti istraživanja. To mogu jedino kupiti ili manje ili više
uspješno kopirati. Održimo tu prevagu, jer nam ona, osim što nam daje
ljudskost, nasuprot robotiziranom svijetu umjetne inteligencije koji nas
upravo polako zapljuskuje novim "fantastičnim" rješenjima koja čine naše
razmišljanje slabašnim i nepotrebnim, daje i vrlo traženu robu na tržištu,
koja je, kako sam već opisao u prethodnim postovima, vrlo skupa i rijetka!
"Razmišljanje je vrlo, vrlo skupo!" sam često ponavljao tokom boravka u
Šangaju, jer sam vidio toliko primjera slabog ili nikakvog razmišljanja, čak
i od strane studenata, koji bi po definiciji morali biti zainteresirani razumjeti
što rade. Nisu, zainteresirani su jedino uspješnim rješavanjem slijedećeg testa!

- 20:49 - Komentari (5) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

<	rujan, 2020					>
P	U	S	Č	P	S	N
	1	2	3	4	5	6
7	8	9	10	11	12	13
14	15	16	17	18	19	20
21	22	23	24	25	26	27
28	29	30

Lipanj 2023 (4)
Svibanj 2023 (2)
Travanj 2023 (7)
Ožujak 2023 (6)
Veljača 2023 (2)
Siječanj 2023 (4)
Prosinac 2022 (4)
Studeni 2022 (6)
Listopad 2022 (6)
Rujan 2022 (5)
Kolovoz 2022 (5)
Srpanj 2022 (3)
Lipanj 2022 (4)
Svibanj 2022 (5)
Travanj 2022 (4)
Ožujak 2022 (9)
Veljača 2022 (5)
Siječanj 2022 (9)
Prosinac 2021 (7)
Studeni 2021 (6)
Listopad 2021 (9)
Rujan 2021 (4)
Kolovoz 2021 (2)
Srpanj 2021 (5)
Lipanj 2021 (3)
Svibanj 2021 (6)
Travanj 2021 (6)
Ožujak 2021 (4)
Veljača 2021 (4)
Siječanj 2021 (4)
Prosinac 2020 (1)
Studeni 2020 (4)
Listopad 2020 (8)
Rujan 2020 (2)
Kolovoz 2020 (3)
Srpanj 2020 (6)
Lipanj 2020 (6)
Svibanj 2020 (8)
Travanj 2020 (6)
Ožujak 2020 (4)
Veljača 2020 (5)
Siječanj 2020 (2)
Prosinac 2019 (4)
Studeni 2019 (3)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (2)
Kolovoz 2019 (1)
Srpanj 2019 (5)

Opis bloga
zafrkancija oko svijeta i tri sela okolo

stat-counter.org

personal pages