Odavno je Venera, susjedna nam planeta, koja je iste veličine kao Zemlja,
promatrana kao eventualno mjesto gdje bismo mogli prvo naći život u svemiru.
Bliže je Suncu nego Zemlja, ima plinovitu atmosferu-teleskopima možemo pratiti
kretanje oblaka, i vjerojatno je imala tekuću vodu na površini-prije nego
je došlo do zakuhavanja zbog efekta staklenika, pred geološki nedavnih
par stotina miliona godina.
Pred par dana su znanstvenici objavili rezultate mjerenja koja pokazuju da
u oblacima Venere, na par desetaka kilometara iznad površine, otprilike
oko temperatura koje bismo čak i mi smatrali ugodnim, ima molekula fosfina, koje
bi mogle ukazivati na postojanje života u oblacima Venere.
Fosfin je smrdljivi, zapaljivi plin koji je u Prvom Svjetskom ratu korišten
u vojne svrhe. Otrovan je za žive organizme koji koriste kisik. Jedini
način njegove proizvodnje je preko procesa u živim bićima (npr. u crijevima),
ili dubolo u atmosferi divovskih planneta kao Jupiter i Saturn-jednostavno,
jedino tamo im dovoljno energije za proizvodnju većih količina plina sa
piramidalnom molekulom u kojoj su tri atoma vodika vezama uz jedan atom
fosfora.
U laboratorijima na Zemlji možemo proizvesti fosfin samo kao nusprodukt
životnih procesa. U paklenoj atmosferi Venere, sa temperaturama od
gotovo 1000 C, tlakom do 90 atmosfera i kemijskim sastavom koji
izjede bilo kakvu sondu poslanu tamo u par desetaka minuta, svašta je moguće.
Zato su znanstvenici oprezni-ili bi trebali biti oprezni-oko tvrdnje da je riječ o tragu
života, ali umjereni optimizam je obično koristan. Ako se neovisnim provjerama
drugim metodama pokaže da su mjerenja točna, naučit ćemo, u najnezanimljivijem
slučaju, bar o nekom novom načinu proizvodnje fosfina. Što bi dalje moglo biti iskorišteno za
razumijevanje mjerenja sa udaljenijih planeta, oko drugih zvjezda, koje možemo sve
preciznije proučavati, zahvaljujući napretku tehnologije.
Veneru možete ovih dana vidjeti prije izlaska Sunca na istočnom horizontu kao pravu
zvijezdu Danicu iz romantičarskih tekstova. Sjajna je i lijepa, potražite ju na nebu ako imate
priliku. Za ravnotežu, ranije ujutro (kasnije navečer) na nebu je i vatreno crveni Mars, koji je
ovih dana najbliže Zemlji i neuobičajeno je sjajan, potražite ga visoko na nebu nakon pola noći.
Ako ne idete kasno spavati ili niste ranoranioc, možete nakon zalaska Sunca bar vidjeti sjajni
Jupiter na jugoistočnom nebu, uz kojeg je, nešto istočnije, manje sjajni ali i dalje dobro vidljiv,
čak i iz grada, Saturn.
Čisti užitak mi je bio čitati vijesti o fosfinima na Veneri. Ipak se vrti! Ne ide sve u stranu
kvaziznanosti i lažnih vijesti iz i o znanosti, postoji i normalna, zdrava, pozitivna znanost,
gdje se mjeri, teoretizira i promatra i uspoređuje i traži najbolje načine za objasniti mjereno.
Jedino tako možemo dalje, a da ne crknemo od dosade iz životića celebritića ili jednostavno od
gladi zbog vlastite gluposti, ako uništimo život na našoj vlastitoj planeti.
Post je objavljen 15.09.2020. u 14:25 sati.